Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
OSEMANA 5-11 YELOMBO
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MATEO 20-21
“Wosi o Yongola Oku Kala Unene Pokati Kene, a Linge Ukuenje Wene”
(Mateo 20:3) Kuenje wa tundavo kowola yatatu, yu wa mola vakuavo vatãi pocitanda okuti ka va kuete upange;
nwtsty o midia
Pocitanda
Ovitanda vimue ndeci ca tukuiwa vocinimbu eci, vi sangiwa konẽle yetapalo. Olonjanja vimue vakuakulandisa va yeka ovitanda viavo vetapalo okuti ka ci leluka oku pita. Omanu va tunga vimbo liaco va pondola oku landa ovina ndeci: Ovina via pangiwa lotuma, olokopo via tĩla kuenda ovina vi talala. Omo okuti ka kua kaile olomakina vioku talalisa ovina, oloneke viosi omanu va sukila oku enda pocitanda oco va lande eci va sukila. Pocitanda caco omunu wa ponduile oku yeva asapulo vakuakulandisa va nena ale vana veya oku nyula, omãla va ponduile oku sika kuenda omunu ka kuete upange o kevelela oku pañiyiwa oco a ka talavaye. Pocitanda caco, opo Yesu a sukuila vana va vela kuenda opo Paulu a kundila. (Ovil. 17:17) Pole vakuavisonehua kuenda va Fariseo va solaile oku muiwa kuenda oku lamĩwa povitumãlo viaco.
(Mateo 20:20, 21) Noke ina yomãla va Sebedeo, wa amela kokuaye lomãla vaye, wo kekamẽla loku u pinga ocina cimue. 21 Eye wa pulisa ukãi hati: “Nye o yongola?” Ukãi wo tambulula hati: “Tuma okuti omãla vange vavali va tumãla umue konele yondio yove ukuavo konele yepĩli Vusoma wove.”
nwtsty atosi elilongiso Mat. 20:20, 21
ina yomãla va Sebedeo: Okuti, ina yovapostolo Tiago kuenda Yoano. Ndomo ci lekisiwa vevanjeliu lia Marko, Tiago kuenda Yoano ovo lika va amẽla ku Yesu. Ovo va tuma inavo Salome oku linga epingilo liaco, momo citava okuti wa kala sohãi ya Yesu.—Mat. 27:55, 56; Mar. 15:40, 41; Yoa. 19:25.
umue konele yondio yove ukuavo konele yepĩli: Olomangu viaco via lombolokele ecivayo kuenda omoko, pole omangu ya velapo konẽle yondio.—Osa. 110:1; Ovil. 7:55, 56; Va Rom. 8:34.
(Mateo 20:25-28) Pole, Yesu wa va vilikiya loku va sapuila hati: “Ene wa kũlĩhi okuti olombiali viofeka vi viala pokati kavo kuenda omanu va kemãla va kuete unene pokati kavo.26 Puãi eci hacoko ci pita pokati kene; pole, wosi o yongola oku kala unene pokati kene, a linge ukuenje wene, 27 kuenda wosi o yongola oku linga omunu watete pokati kene, a linge upika wene. 28 Ndeci Mõlomunu keyilile oku vumbiwa, te oku vumba loku eca omuenyo waye ndocisembi coku yovola omanu valua.”
nwtsty atosi elilongiso Mat. 20:26, 28
oku vumba: Ale “ukuenje.” Vembimbiliya ondaka yo Heveru yokuti di·aʹko·nos yi timisiwila komunu umue okuti ka likali upange una u kuatisa omanu vakuavo. Ondaka yaco yi tiamisiwilavo ku Yesu. (Va Rom. 15:8), apika ale akuenje va Kristu (1 Va Kor. 3:5-7; Va Kol. 1:23), oloñuatisi viekongelo (Va Fil. 1:1; 1 Tim. 3:8), apika vokonjo (Yoa. 2:5, 9) kuenda olonumiwa violombiali (Va Rom. 13:4).
keyilile oku vumbiwa, te oku vumba: Ale “oku u talavayelako, pole oku talavayela vakuavo.”
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Mateo 21:9) Kuenje owiñi wa kala kovaso, lava va kala oku u kuama va kaluka vati: “A Suku tu ku pinga tuti, yovola Omõla a Daviti! U iyilila vonduko ya Yehova wa sumũlũha! Tu pinga tuti, u yovola, a Suku o kasi kilu!”
nwtsty etosi lielilongiso Mat. 21:9
Tu ku pinga tuti, tu yovole: Lit., “Hosana.” Ondaka yo Helasi yo piwa kondaka yo Heveru yi lomboloka okuti “tu ku pinga” ale “tu yovole.” Ondaka yokuti “tu ku pinga tuti, yovola,” yi lomboloka oku pinga ku Suku eyovo ale eyulo. Yi lombolokavo oku “yovuiwa.” Vokuenda kuotembo ondaka yaco ya fetika oku panga onepa kohutililo kuenda kesivayo. Ondaka yo Heveru yi sangiwa kelivulu Liosa. 118:25, ya pangele onepa Kolosamo via Hallel via enda oku imbiwa olonjanja viosi kotembo yo Paskoa. Omo liaco, olondaka viaco via enda oku ivalukiwa kotembo yaco. Onjila yimue Suku a tambulula ohutililo yoku yovola Omõla a Daviti, poku u pindula kolofa. Kelivulu lia Mat. 21:42, Yesu wa tukula Osa. 118:22, 23 kuenda oku yi tiamisila ku Mesiya.
Omõla a Daviti: Ondaka eyi yi situlula ocitumbulukila Yesu a tunda kuenda ocikele caye coku kala Mesiya.
(Mateo 21:18, 19) Osimbu eye a kala oku tiukila volupale komẽle, wa yeva onjala. 19 Kuenje wa mola uti ukuyu ocipepi lonjila, noke wa amelako, pole ka sangelemo epako, te lika amẽla, yu wa sapuila uti waco hati: “Lalimue eteke o ka ima vali epako.” Vonjanja yaco haico uti ukuyu wa kukuta.
yesu onjila kem. 244 ocin. 4-6
Kulongisiwa Ulandu Watiamẽla Kekolelo Poku Tukula Uti Ukuyu
Momo lie Yesu a kukutisila uti? Eye o tukula esunga liaco poku popia hati: “Ocili, ndu sapuili siti, nda vu kuete ekolelo okuti ka vu kuata atatahãi, ka vu ka linga lika eci nda linga luti ukuyu, pole, nda vu sapuila omunda hoti, ‘tunda palo kuenda limba vokalunga,’ ci lingiwa. Ovina viosi vu pinga vohutililo lekolelo, vu vi tambula.” (Mateo 21:21, 22) Noke o pitulula eci a vanguile ale ndomo ekolelo li pondola oku sondolola omunda.—Mateo 7:20.
Poku kukutisa uti ukuyu, Yesu o longisa ulandu watiamẽla koku lekisa ekolelo ku Suku. Eye o popia hati: “Ovina viosi vu pinga vohutililo, koleli okuti u vi tambula kuenje u vi kuata.” (Marko 11:24) Ulandu waco u kuete esilivilo lia velapo kolondonge viosi via Yesu! U kuete vali esilivilo kovapostolo omo lioloseteko va laika oku pita lavio ndopo. Pole, handi kuli ovina vikuavo tu lilongisila koku kukuta kuti ukuyu kuenda kekolelo.
Ndeci uti ukuyu wa molẽhele ndu okuti wa yova, va Isareli va limolẽhisavo ndomanu vawa. Omanu vofeka yaco va linga ocisila la Suku kuenje va lilekisa ndu okuti va pokola kocihandeleko. Pole, ofeka yi limbukiwa okuti ka yi kuete ekolelo kuenda ka yimi apako awa. Ovo va likala omõla a Suku! Omo liaco, Yesu poku kukutisa uti waco ukuyu, o situlula esulilo liofeka yaco omo liekambo liekolelo haiyo ka yimi apako.
Oku tangiwa Kuembimbiliya
(Mateo 20:1-19) “Usoma wo kilu u sokisiwa la muẽleanjo wa tunda omẽle oku sandiliya olonalavayi oco vi talavaye vocumbo caye cayuva. 2 Noke yoku likunda lolonalavayi okuti vi tambula o denariu yimosi veteke, wa va tuma vocumbo caye cayuva. 3 Kuenje wa tundavo kowola yatatu, yu wa mola vakuavo vatãi pocitanda okuti ka va kuete upange; 4 eye wa va sapuila hati, ‘Kuendivo vocumbo cayuva kuenda ndu wĩhi ofeto ya sunguluka.’ 5 Noke ovo va enda. Eye wa tunda vali kowola yepandu lo kowola yecea kuenda cimuamue haico a linga. 6 Oku sulako kowola 11, wa tunda kuenje wa sanga vakuavo vatãi, yu wa va sapuila hati, ‘Momo lie vu tãilili palo eteke liosi okuti ka vu kuete upange?’ 7 Ovo va tambulula hati, ‘Momo lomue wa tu laleka.’ Eye wa va sapuila hati, ‘Kuendivo vocumbo cayuva.’ 8 “Eci ca linga oñolosi, muẽleacumbo cayuva wa sapuila kalei kaye hati, ‘Vilikiya olonalavayi, eca ofeto yavo, fetikila kuava va sulako toke kuava vatete.’ 9 Eci vana va lalekiwa kowola yekũi lamosi veya, omunu lomunu wa tambula o denariu yimosi. 10 Eci watete eya, ovo va sima okuti va ka tambula olombongo vialua, pole, ofeto yavo ya kalavo o denariu yimosi. 11 Poku yi tambula va fetika oku ñuñunila muẽleanjo, 12 vati, ‘Ava va sulako va talavaya lika owola yimosi; o kasi oku va ĩhavo ofeto yimuamue ndetu tua talavaya vemẽhi liutanya eteke liosi!’ 13 Pole, eye wa tambulula umue pokati kavo hati, ‘Okuetu, ndi cĩ okuti o kuete esunga. Siti tua likunda oco o tambule o denariu yimosi? 14 Tambula ofeto yove kuende. Ndi yongola oku eca ku wa sulako ofeto yimuamue ndeyi yove. 15 Si kuete hẽ omoko yoku linga eci nda panga lovina viange? Ale iso liove li kuete ocipululu omo ndimunu umue uwa?’ 16 Omo liaco, ava va livanga, ovo va sulako kuenda ava va sulako, ovo va livanga.” 17 Eci Yesu a kala oku enda ko Yerusalãi, wa vilikiya olondonge 12 pokolika, yu vonjila wa va sapuila hati: 18 “Tu kasi oku enda ko Yerusalãi, Mõlomunu ambatiwa kovitunda via velapo kuenda ku vakuavisonehua. Kuenje va ko pisila oku fa, 19 kuenda va ko weca ku vakualofeka oco a sepuiwe loku talisiwa ohali, o pondiwila kuti; kuenje keteke liatatu o pinduiwa.”
OSEMANA 12-18 YELOMBO
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MATEO 22-23
“Oku Pokola Kovihandeleko Vivali Via Velapo”
(Mateo 22:36-38) “Olongisi, pokati kovihandeleko viosi, Ocihandeleko cipi ca velapo?” 37 Eye wo kumbulula hati: “‘Sola Yehova Suku yove lutima wove wosi, lomuenyo wove wosi kuenda lolondunge viove viosi.’ 38 Eci oco ocihandeleko catete haico ca velapo.
nwtsty etosi lielilongiso Mat. 22:37
utima: Volondaka viocindekase, ondaka eyaco yi tiamisiwila komunu umue. Eci yi tukuwa lolondaka “omuenyo” kuenda “olondunge” yi kuata elomboloko liasuapo kuenda yi tiamisiwila kekalo liomunu, olonjongole kuenda ovisimĩlo viaye. Olondaka evi vitatu viatukuiwa okuti (utima, omuenyo kuenda olondunge) ka via litepele; ovio vi tukuiwa lonjila yimue ya velapo, poku lekisa okuti tu sukila oku sola Suku lutima wosi.
omuenyo: Ale “ekalo liaye liosi.”
olondunge: Uloño wosi. Omunu o sukila oku talavaya lolondunge viaye viosi oco a kũlĩhe Suku kuenda oku vokiya ocisola o kuetele. (Yoa. 17:3 etosi; Va Rom. 12:1) Volondaka vi sangiwa kelivulu Liesin. 6:5, kelimi lio Heveru ondaka yaco ya tukuiwa volonepa vitatu, ‘utima, omuenyo kuenda ongusu.’ Pole, ndomo ci lekisiwa kelivulu lia Mateo kelimi lio Helasi, ku lekisiwa ondaka “olondunge” okuti ka yi tukula “ongusu.” Citava okuti kuli asunga oku tukula olondaka viaco vialitepa. Catete, ndaño okuti o Hveru yosimbu ka ya kuatele ondaka yasuapo yoku tukula “olondunge,” ondaka yaco kelimi lio Heveru ya lombolokele “utima.” Volondaka viocindekase, ondaka eyaco yi tiamisiwila komunu umue, oku kongelamo ovisimĩlo, ovituwa kuenda ovilinga. (Esin. 29:4; Osa. 26:2; 64:6; tala etosi lielilongiso viondaka utima vocinimbu eci.) Omo liaco, kelimi lio Heveru ku tukuiwa ondaka “utima,” kuenda ko Septuaginta yo Helasi, yi lomboloka “olondunge.” (Efet. 8:21; 17:17; Olosap. 2:10; Isa. 14:13) Esunga likuavo lieci Mateo a tukuila ondaka yo Helasi okuti “olondunge” okuti ka tukuile ondaka “ongunsu” ndomo ya tukuiwa kelivulu Liesin. 6:5, lieli okuti ondaka yaco kelimi lio Heveru yi lomboloka “ongusu [ale, “ongusu yove yosi” ftn.]” okuti mu pondola oku kongela ongunsu yetimba, yovisimĩlo kuenda uloño. Olondaka viaco kelimi lio heveru kuenda yo Helasi yi pondola oku tu kuatisa oku lombolola esunga lieci okuti poku tukuila elivulu Liesinumũilo, asonehi Vavangeliu ka va tukuile ondaka yimuamue.
(Mateo 22:39) Cavali ca lisoka leci, citi: ‘Sola ukuẽle ndeci o lisole ove muẽle.’
nwtsty etosi lielilongiso Mat. 22:39
Cavali: Kelivulu lia Mat. 22:37, ku lekisa etambululo Yesu a eca ku Fariseu, pole Yesu o tambulula epulilo liatete kuenda o tukula ocihandeleko cavali (Ovis. 19:18) loku longisa okuti ovihandeleko viaco vivali vi kuete elitokeko kuenda oko kua tunda Ovihandeleko viosi kuenda olondaka Viovaprofeto.—Mat. 22:40.
ukuẽle: Kelimi lio Helasi ondaka “ukuẽle” (lit., “omunu o kasi ocipepi”) mua kongela omanu vakuavo okuti vana tu lisungue lavo ci sule. Ci tiamisiwila komunu umue tu sapela laye.—Luka 10:29-37; Va Rom. 13:8-10.
(Mateo 22:40) Kovihandeleko evi vivali, oko kua tunda Ovihandeleko viosi kuenda olondaka Viovaprofeto.”
nwtsty etosi lielilongiso Mat. 22:40
Kovihandeleko . . . Viovaprofeto: Ondaka “Kovihandeleko” yi tiamisiwila kalivulu Embimbiliya oku upisa Kefetikilo toke Kesinumuilo. Ondaka yokuti “Viovaprofeto” yi tiamisiwila kalivulu ovaprofeto vi sangiwa Vovisonehua vio Heveru. Omo liaco, eci olondaka viaco vi tukuiwa kumuamue, mua kongela Ovisonehua viosi vi Heveru.—Mat. 7:12; 22:40; Luka 16:16.
oko kua tunda: Kelimi lio Helasi ondaka “oku kua tunda” vupopi wocindekaise yi lomboloka “oko kua tiamisila; oko ya kunamẽla.” Yesu wa lekisa okuti Ovihandeleko Ekũi havioko lika via kunamela kocisola, pole Ovisonehua viosi vio Heveru via kunamela kocituwa caco.—Va Rom. 13:9.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Mateo 22:21) Ovo vati: “Ca Kaisare.” Eye wa va sapuila hati: “Eci ku Kaisare ovina via Kaisare, ovina via Suku, ku Suku.”
nwtsty etosi lielilongiso Mat. 22:21
Ku Kaisare ovina via Kaisare: Etambululo Yesu a eca li sangiwa kocinimbu eci kuenda ovolandu akuavo a sangiwa kelivulu lia Mar. 12:17 kuenda Luka 20:25, oyo lika onjanja ondaka yaco yi tiamisiwila kuviali wa va Roma. “Ovina via Kaisare” mua kongela ovopange olombiali, esumbilo kuenda epokolo lia pita pokati tu sukila oku lekisa kolombiali.—Va Rom. 13:1-7.
Ovina via Suku, ku Suku: mua kongela omuenyo womunu, oku ufendela, oku u sola lutima wosi kuenda oku lekisa epokolo kokuaye.—Mat. 4:10; 22:37, 38; Ovil. 5:29; Va Rom. 14:8.
(Mateo 23:24) Ene wasongui olomeke, momo vu kenja oweñelele pole vu ina ongamelo!
nwtsty etosi lielilongiso Mat. 23:24
vu kenja oweñelele pole vu ina ongamelo: oweñelele kuenda ongamelo via kala pokati kovinyama via vihĩsiwa via kũlĩhiwile la va Isareli. (Ovis. 11:4, 21-24) Yesu wa tukula ondaka yocindekaise kuenda olondaka vi lekisa epembe poku popia okuti asongui vatavo va kenja ovina va nyua oco ka mu ka iñile oweñelele yimue osimbu okuti ka va kapiko ovina vi kuete esilivilo lia velapo Viocihandeleko, okuti ocituwa caco ci sokisiwa loku ina ongamelo yimue.
Oku tangiwa Kuembimbiliya
(Mateo 22:1-22) Yesu wa vangula vali lavo lalusapo, hati: 2 “Usoma wo kilu u sokisiwa la soma umue wa pongiyila omõlaye ulume ocipito cuvala. 3 Eye wa tuma akuenje vaye oku vilikiya ava va lalekiwa kocipito cuvala, pole, omanu vaco ka va yonguile oku iya. 4 Noke wa tuma vali akuenje vakuavo hati, ‘Sapuili vana va lalekiwa okuti: “Nda pongiya ale ondalelo, olongombe lovinyama via lẽla vi kasi oku pondiwa kuenda ovina viosi via suapo. Enjui kocipito cuvala.”’ 5 Pole, ovo ka va ci kapeleko, umue wa enda kepia liaye, ukuavo kolomĩlu viaye; 6 vakuavo va kuata akuenje vaye, va va tata lãvi kuenda va va ipa. 7 “Soma wa tema kuenda wa tuma asualali vaye kuenje va ponda olomondi viaco loku yoka olupale luavo. 8 Noke wa sapuila akuenje vaye hati, ‘Ocipito cuvala ca pongiyiwa ale, pole, omanu va lalekiwa ka va sesamẽla oku kalako. 9 Omo liaco tundi volupale, kuendi volokololo kuenda laleki vosi vu sanga oco veye kocipito cuvala.’ 10 Akuenje vaco va enda volokololo, va laleka vosi va sanga, ci kale omanu vawa, ci kale olondingaĩvi; kuenje ohondo yocipito cuvala yeyuka lomanu va kala oku lia. 11“Eci soma a kulĩhĩsa akombe, wa mola ulume umue okuti ka walele uwalo wuvala. 12 Wo pula hati, ‘Okuetu, wa iñila ndati nda kua walele uwalo wuvala?’ Eye ka tẽlele oku tambulula. 13 Noke soma wa sapuila akuenje vaye hati, ‘U kuti kovoko lokovolu, loku wimba posamua vowelema. Oko ku kala oku lila kuaye loku likeleketa ovayo.’ 14 “Kuli omanu valua va lalekiwa, pole vatito va nõliwa.” 15 Noke va Fariseo va enda kuenje va livangula pokati oco vo pise lolondaka viaye. 16 Va tuma kokuaye oloñame viavo, kumue la vakuacitundo ca Herode vati: “Olongisi, tua kũlĩha okuti ove wa koleliwa kuenda o longaisa onjila ya Suku locili, haive ku sandiliya ohenda yomunu laumue kuenda ku vanji kocipala comanu. 17 Tu sapuile, nye o sima? Ca sunguluka hẽ oku feta elisimu ku Kaisare, ale sio?” 18 Yesu omo a kũlĩhĩle ovisimĩlo viavo vĩvi, wa va pulavo hati: “Ene avakuambambe, momo lie vu nyikila? 19 Ndekisi ocingangu cimue.” Vo wĩha o denariu yimosi. 20 Eye wa va pula hati: “Ocipala locisonehua eci celie?” 21 Ovo vati: “Ca Kaisare.” Eye wa va sapuila hati: “Eci ku Kaisare ovina via Kaisare, ovina via Suku, ku Suku.” 22 Eci va ci yeva va komõha, yu vo siapo kuenje va enda lonjila yavo.
OSEMANA 19-25 YELOMBO
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MATEO 24
“Amamako Oku Pamisa Ekolelo Liove Koloneke Vilo Via Sulako”
(Mateo 24:12) Omo lioku livokiya kuevĩho, ocisola comanu valua ci pola.
perspicaz, volume 1 kem. 120 ocin. 9
Ocisola
Ocisola Comunu ci Pondola Oku Pola. Yesu Kristu poku sapela lolondonge viaye catiamẽla kovina vi keya kovaso yoloneke, wa lekisa okuti ocisola ci tukuiwa okuti (a·gaʹpe) comanu valua va popia okuti va fendela Suku, ci pondola oku pola. (Mat. 24:3, 12) Upostolo Paulu wa popia okuti koloneke viasulako, omanu va ka kala “vakuakusola olombongo.” (2 Tim. 3:1, 2) Omo liaco, citava okuti tu pondola oku ivalako olonumbi viesunga kuenda ocisola cocili tua kuatele ci pondola oku pola. Eci ci lekisa okuti ci kuete esilivilo oku amamako oku lekisa ocisola kuenda oku likolisilako oku vokiya ocituwa caco, poku sokolola Ondaka ya Suku kuenda oku kuama olonumbi Viaye komuenyo.—Va Efe. 4:15, 22-24.
(Mateo 24:39) ka va limbukile cimue toke eci Etande lieya kuenje lia va nyõla vosi, haico ci kala ketukuluko lia Mõlomunu.
utala wondavululi 1999 1/12 kem. 14 ocin. 5
O kasi Loku tẽlisa Ocikundi Cove Cosi Ku Suku?
Yesu Kristu wapopia eci catiamẽla koloneke vietu via tĩla ndeti hati: “Ndeci ca kaile koloneke via Noha haico ci kala eci Mõlomunu a tukuluka. Momo koloneke viaco, osimbu etande ka lieyile, omanu va kala lokulia kuenda oku nyua, oku kuela loku kueliwa, toke keteke Noha a iñila vocimbaluku. Puãi ka va limbukile cimue, toke eci etande lieya kuenje lia va nyõla vosi. Haico ciya ketukuluko lia Mõlomanu.” (Mateo 24:37-39) Nda okucilinga ciwa, ka cĩviko okulia, okunyua kuenda oku kuela mekonda eli eliangiliyo limue lia fetikiwa leye muẽle Suku. (Efetikilo 2:20-24) Puãi nda tu lete ovina evi vialinga ocina catete komuenyo wetu momo lie ka tu sakalelela lokulikutilila? Yehova o tu kuatisa okukapa olonjongole Viusoma kovaso, okulinga eci ca sunguluka lokutẽlisa ocikele cetu kokuaye.—Mateo 6:33; Va Roma 12:12; 2 Va Korindo 13:7.
(Mateo 24:44) Lenevo lavululi, momo owola vu sima okuti Mõlomunu keya, eye iya.
Yesu onjila kem. 259 ocin. 4
Ovapostolo va Pinga Ondimbukiso
Yesu o popia okuti olondonge viaye vi ka sukila oku amamako oku lavulula kuenda oku liangiliya. Eye o pitulula etosi liaco poku ta olusapo lukuavo hati: “Limbuki okuti: Nda muẽleanjo wa kũlĩhĩle elivala ocimunu ciya, eye nda wa lavulula kuenda nda ka ecelelele okuti onjo yaye yi pundiwa. Lenevo lavululi, momo owola vu sima okuti Mõlomunu keya, eye iya.”—Mateo 24:43, 44.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Mateo 24:8) Ovina evi viosi efetikilo ño liolongembia.
nwtsty etosi lielilongiso Mat. 24:8
olongembia: Ondaka eyi kelimi lio Helasi yi lomboloka evalo lia piãla omunu a yeva poku cita oñaña. Ndaño okuti ondaka yaco yi tiamisiwila kevalo kuenda kohali, yecavo ocisimĩlo cokuti, ndeci evalo liolongembia vioku cita, ovitangi kuenda ohali ya tukuiwa yi ka livokiya calua vokuenda kuotembo osimbu handi ohali ya piãla ya tukuiwa kelivulu lia Mat. 24:21 ka ya fetikile.
(Mateo 24:20) Likutilili okuti ka vu tila kotembo yombambi, ndaño keteke Liesambata;
nwtsty etosi lielilongiso Mat. 24:20
kotembo yombambi: Eci ombela yi loka calua, andunde kuenda ombambi ci koka okuti ka ci leluka oku linga ungende, oku sanga okulia kuenda ocitumãlo coku kala.—Ese. 10:9, 13.
keteke Liesambata: Vovikanjo ndeci ko Yudea, olonumbi via kongela vocihandeleko Cesambata via lekisile okuti omunu ka citava okuti enda ocipãla kuenda oku ambata ocilemo; handi vali, olombundi violupale vi yikiwa vokuenda kueteke Liesambata.—Tanga Ovil. 1:12 kuenda Apendice B12.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Mateo 24:1-22) Eci Yesu a tundako, wa enda konembele kuenje olondonge via amela kokuaye loku u lekisa olonjo vionembele. 2 Eye wa va pula hati: “Vu lete ovina evi viosi? Ocili, ndu sapuili siti, ovawe osi a-a a inasiwa, ka ku siala ewe lalimue okuti ka li nyõliwa.” 3 Osimbu eye a tumãla Komunda yo Oliveira, olondonge vieya kokuaye pulika, vio pula viti: “Tu sapuile, ovina evi vi pita otembo yipi kuenda yipi yi kala ondimbukiso yoku tukuluka kuove kuenda yesulilo liovina vi kasi voluali?” 4 Yesu wa va tambulula hati: “Lunguki oco lomue ka ko kembi, 5 momo valua veya vonduko yange vati, ‘Ame Kristu’ kuenje va kemba valua. 6 Vu yeva ovita kuenda asapulo ovita. Puãi, ko ka yokoki, momo ovina viaco te vi lingiwa, pole, handi hesuliloko. 7 “Ofeka yi katukila ofeka kuenda usoma u katukila usoma, ku kala onjala lovilemawe kocitumãlo locitumãlo. 8 Ovina evi viosi efetikilo ño liolongembia. 9 “Omanu vo talisi ohali loku vu ipa kuenda vu suvukiwa lolofeka viosi omo lionduko yange. 10 Kuenje valua va konyõha kuenda va lipakula pokati, vakuavo va lisuvuka omunu lukuavo. 11 Ku ka molẽha ovaprofeto valua vesanda kuenje va yapuisa valua; 12 omo lioku livokiya kuevĩho, ocisola comanu valua ci pola. 13 Pole, wosi o pandikisa toke kesulilo, o popeliwa. 14 Olondaka evi viwa Viusoma vi kundilua koluali luosi ha vi lingi uvangi kolofeka viosi, oco esulilo liya noke. 15 “Eci vu mola ocina ca vĩha ci koka enyõleho ci tãi pocitumãlo ci kola ndeci ca popiwa luprofeto Daniele, (u o tanga a kuate elomboloko liaco), 16 kuenje vana va kasi vo Yudea va tilile kolomunda. 17 Omunu o kasi kilu lionjo, ka ka loke oco ambate ovina viwa vi kasi vonjo yaye, 18 kuenda u o kasi vepia ka ka tiukile oco ambate uwalo waye. 19 Ngongo yakãi vamisi la vana va nyamisa oloñaña koloneke viaco! 20 Likutilili okuti ka vu tila kotembo yombambi, ndaño keteke Liesambata; 21 momo ku iya ohali ya piãla okuti ka ya la pita tunde kefetikilo lioluali toke cilo kuenda ka yi ka pitako vali. 22 Kuenje nda oloneke viaco ka via tepuluiwile, lomue omunu nda wa popeliwa; pole, omo lia vana va nõliwa, oloneke viaco vi tepuluiwa.
OSEMANA 26 YELOMBO– 1 YA KUPUPU
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MATEO 25
“Lavululi”
(Mateo 25:1-6) “Usoma wo kilu u sokisiwa lafeko ekũi va ambata olondiyelo viavo kuenje va enda oco va ka lisange la sandombua. 2 Vatãlo pokati kavo va wulua kuenda vakuavo vatãlo va lunguka. 3 Vana va wulua va ambata lika ulela volondiyelo viavo, 4 pole, vana va lunguka va ambata ulela ukuavo volongalafa kumue lolondiyelo viavo. 5 Osimbu sandombua a cilua, vosi yavo va suñila kuenje va pekela. 6 Noke vokati kuteke kua yevala ondaka yiti: ‘Sandombua o kasi oku iya! Kuendi ka lisangi laye.’
(Mateo 25:7-10) Afeko vaco vosi va votoka kuenje va pongiya olondiyelo viavo. 8 Afeko va wulua va sapuila vana va lunguka vati, ‘Tu ĩhiko kamue okolela momo olondiyelo vietu vi kasi oku ima.’ 9 Afeko va lunguka va tambulula vati: ‘Ulela tu kuete oku litepela lene ka u tẽla. Hĩse u ka landi wene ku vana va landisa.’ 10 Osimbu va ka landa, sandombua wa pitĩla. Afeko vana va li pongiya ale va enda kumue laye kocipito cuvala kuenje epito lia yikiwa.
(Mateo 25:11, 12) Noke afeko vakuavo veya loku popia vati, ‘A Ñala, a Ñala, tu yuluileko!’ 12 Eye wa tambulula hati, ‘Ocili, ndu sapuili siti, sio kũlĩhĩli.’
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Mateo 25:31-33) “Eci Mõlomunu eyilila vulamba waye lovangelo vosi, o ka tumãla kocalo culamba waye. 32 Olofeka viosi vi liongoluila kokuaye kuenje eye o ka tepisa omanu ndeci ungombo a tepisa olomeme lolohombo. 33 Olomeme o vi kapa kondio yaye, olohombo kepĩli.
utala wondavululi 15/3 2015 kem. 26 ocin. 7
Amamako Oku Kuatisa Vamanji ya Kristu
7 Koloneke vilo, tu kuete elomboloko lia suapo liatiamẽla kolusapo luolomeme kuenda luolohombo. Tua kũlĩha okuti “Mõlomanu,” ale “Soma,” o lomboloka Yesu. “Vamanji” ya Soma va lomboloka vana va wavekiwa lespiritu sandu okuti, va ka viala la Yesu kilu. (Va Rom. 8:16, 17) “Olomeme” kuenda “olohombo,” vi lomboloka omanu vo kolofeka viosi. Ovo va ka sombisiwa kesulilo liohali ya piãla okuti ndopo yi fetika. Tua kũlĩha okuti Yesu o ka sombisa omanu ndomo va tata olombuavekua vi kasi handi palo posi. Tu eca olopandu ku Yehova okuti vokuenda kuanyamo alua wa siata oku tu kuatisa oco tu kuate elomboloko liolusapo luatiamẽla kolomeme lolohombo, kuenda alusapo akuavo a sangiwa kelivulu lia Mateo kocipama 24 kuenda 25!
(Mateo 25:40) Soma o va tambulula hati, ‘Ocili, ndu sapuili siti, eci wa lingili ku vamanjange va sule, wa ci lingilivo ame.’
utala wondavululi 15/10 2009 kem. 16 ocin. 16-18
“Ene Wakamba Vange”
16 Nda o lavoka oku kala palo posi vemehi Liusoma wa Suku, o pondola ndati oku lekisa okuti, o kuete ukamba la vamanji ya Kristu? Tu konomuisi olonjila vitatu vi tu kuatisa oku ci linga. Catete, tu ci linga poku kunda olondaka viwa lutima wetu wosi. Kristu wa tuma vamanjaye oco va kundile olondaka viwa voluali luosi. (Mat. 24:14) Nda olombuavekua via Kristu via siala palo posi, ka via kuatisiwile lolomeme vikuavo, nda ka ca lelukile kokuavo oku tẽlisa ovikele va tambula. Eci olomeme vikuavo vi kunda olondaka viwa, vi lekisa okuti, vi kasi oku kuatisa va manji ya Kristu oku tẽlisa ocikele cavo. Kristu kumue lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka, va sanjukila ukamba va kuete lolomeme vikuavo.
17 Cavali, olomeme vikuavo vi lekisa okuti vi kasi oku kuatisa va manji ya Kristu, poku eca olombanjaile vioku kuatisa kupange woku kunda. Yesu wa vetiya olondonge viaye oco vi linge ukamba ‘lukuasi woluali.’ (Luka 16:9) Olondaka evi vi lekisa okuti, tu pondola oku kuata ukamba la Yesu, kuenda la Yehova. Tu ci linga poku eca olombanjaile vietu oco vi kuatise kupange Wusoma wa Yehova. Nda tua ci linga, tu lekisa okuti, tu kuete ukamba wocili, kuenda ocisola cetu, ci limbukiwila ‘kovilinga.’ (1 Yoano 3:16-18) Tu eca ekuatiso lietu poku litumbika kupange woku kunda, poku eca olombanjaile vioku kuatisa kupange woku tunga Olonjango Viusoma, kuenda oku tata ovitumãlo viaco. Tu ci lingavo poku eca olombanjaile vioku kuatisa kupange woku kunda u kasi oku lingiwa voluali luosi. Ndaño tu eca ekuatiso lialua ale litito, Yehova la Yesu va sanjukila olombanjaile viaco.—2 Va Kor. 9:7.
18 Onjila yatatu yi lekisa okuti tuakamba va Kristu, yi limbukiwila kepokolo lietu kolonumbi vi eciwa lakulu vekongelo. Kristu eye wa nõla akulu vaco lekuatiso liespiritu sandu. (Va Efe. 5:23) Upostolo Paulu wa soneha hati: “Pokoli kasongui vene loku linga eci va tuma.” (Va Hev. 13:17) Olonjanja vimue, ka ca lelukile oku pokola kolonumbi Viembimbiliya tua siata oku tambula kakulu vekongelo. Omo liekambo liokulipua, pamue ka tu tava kalungulo avo. Pole, Kristu, Utue wekongelo, wa sanjukila oku eca ovikele kokuavo. Ovituwa tu lekisa kakulu vekongelo, ovio vi eca uvangi nda tu kuete ukamba la Kristu, ale ka tu kuete. Ndaño tua limbuka akulueya akulu vekongelo, pole, nda tua pokola kolonumbi viavo, tu lekisa okuti, tu sole Kristu.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Mateo 25:1-23) “Usoma wo kilu u sokisiwa lafeko ekũi va ambata olondiyelo viavo kuenje va enda oco va ka lisange la sandombua. 2 Vatãlo pokati kavo va wulua kuenda vakuavo vatãlo va lunguka. 3 Vana va wulua va ambata lika ulela volondiyelo viavo, 4 pole, vana va lunguka va ambata ulela ukuavo volongalafa kumue lolondiyelo viavo. 5 Osimbu sandombua a cilua, vosi yavo va suñila kuenje va pekela. 6 Noke vokati kuteke kua yevala ondaka yiti: ‘Sandombua o kasi oku iya! Kuendi ka lisangi laye.’ 7 Afeko vaco vosi va votoka kuenje va pongiya olondiyelo viavo. 8 Afeko va wulua va sapuila vana va lunguka vati, ‘Tu ĩhiko kamue okolela momo olondiyelo vietu vi kasi oku ima.’ 9 Afeko va lunguka va tambulula vati: ‘Ulela tu kuete oku litepela lene ka u tẽla. Hĩse u ka landi wene ku vana va landisa.’ 10 Osimbu va ka landa, sandombua wa pitĩla. Afeko vana va li pongiya ale va enda kumue laye kocipito cuvala kuenje epito lia yikiwa. 11 Noke afeko vakuavo veya loku popia vati, ‘A Ñala, a Ñala, tu yuluileko!’ 12 Eye wa tambulula hati, ‘Ocili, ndu sapuili siti, sio kũlĩhĩli.’ 13 “Lavululi, momo ka wa kũlĩhĩli eteke ndaño owola. 14 “Ci kasi ndulume umue wa liangiliyila oku linga ungende kuenje o vilikiya akuenje vaye loku va kundika ovipako viaye. 15 Ku umue wa eca olotalendo vitãlo, ukuavo vivali, handi ukuavo yimosi, omunu lomunu wa tambula eci a soka laco kuenje wa enda kungende waye. 16 Una wa tambula olotalendo vitãlo haico a enda, wa linga lavio omĩlu kuenje wa nganyala vali vitãlo. 17 Cimuamue haico la una wa tambula olotalendo vivali okuti wa nganyala vali vivali. 18 Pole, ukuenje una wa tambula otalendo yimosi wa enda, wa fẽla ocitunu kuenje wa lembika olombongo via cime caye. 19 “Noke yotembo yalua cime cakuenje vaco wa tiuka kuenje wa kũlĩhĩsa eci omunu lomunu a linga. 20 Una wa tambuile olokondu vitãlo weya, yu wa nena olokondu vikuavo vitãlo kuenje wa popia hati, ‘A cime, wa ñundikile olokondu vitãlo; tala, nda nganyala vali olokondu vitãlo.’ 21 Cime caye wo sapuila hati: ‘Wa linga ciwa, vukuenje wocili haive wa koleliwa! Wa lekisa okuti ukuacili kovina vitito. Hu kundika ovina vialua. Sanjukila kumue la cime cove.’ 22 Noke una wa tambuile olokondu vivali weya kuenje wa popia hati, ‘A cime, wa ñundikile olokondu vivali; tala, nda nganyala vali olokondu vivali.’ 23 Cime caye wo sapuila hati: ‘Wa linga ciwa, vukuenje wocili haive wa koleliwa! Wa lekisa okuti ukuacili kovina vitito. Hu kundika ovina vialua. Sanjukila kumue la cime cove.’