Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
OSEMANA 7-13 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MARKO 7-8
“A Tikule Uti Waye Wekangiso Kuenje a Ñuame”
(Mar. 8:34) Eye wa vilikiya owiñi lolondonge viaye loku va sapuila hati: “Nda umue o yongola oku ñuama, ka ka lisokolole vali eye muẽle, a tikule uti waye wekangiso kuenje a ñuame.
nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mar. 8:34
ka ka litende vali eye muẽle: Ale “a sie ovina viaye viosi.” Ci lomboka okuti omunu wa nõlapo oku yuvula oku pitisa kovaso olonjongole viaye ale wa nõlapo oku vumba Suku. Kelimi lio Helasi ondaka yaco yi lomboloka okuti “omunu o yuvula oku li tenda eye muẽle.” Ca sunguluka momo vondaka yaco mua kongela oku likala olonjongole ale ovisimĩlo viaye muẽle. (2 Va Kor. 5:14, 15) Ondaka yaco yo Helasi; ya tukuiwavo la Marko poku lombola ulandu wa pita eci Petulu a likala Yesu.—Mar. 14:30, 31, 72.
Utala Wondavululi 1992 1/8 kem. 17 ocin. 14
Alikolisilo Api wa Siata Oku Linga Koku Yolokela Omuenyo?
14 Yesu Kristu wa sapuila olondonge viaye kuenda komanu vakuavo hati: “Nda umue o yongola oku ñuama, ka ka lisokolole vali eye muẽle (ale, “o likala eye muele” Charles B. Williams) a tikule uti waye wekangiso kuenje a ñuame.” (Mar. 8:34) Eci tu tava kelaleko liaco, tu sukila oku likolisilako oco tua “amameko” oku ci linga, okuti ka tu ci lingila omo okuti kuli onima yimue yi likasi, momo elinga limosi liekambo liolondunge, li pondola oku nyõla ovina viosi tua linga, loku kapa kohele ekalo lietu liwa liotembo ka yi pui. Oku kula konepa yespiritu ca siata oku lingiwa vokuenda kuotembo momo nda tua ci linga lonjanga ci pondola oku nyõleha nda ka tua lavuluile!
(Marko 8:35-37) Momo wosi o yongola oku popela omuenyo waye, o u pesela, puãi wosi o pesela omuenyo waye vonduko yange kuenda omo liolondaka viwa, o u popela. 36 Ci kuete esilivilo lie omunu oku nganyala oluali luosi, pole, o pesela omuenyo waye? 37 Ale nye omunu a pondola oku eca oco ka ka pesele omuenyo waye?
Utala Wondavululi 2008 15/10 kem. 25-26 ocin. 3-4
Nye O Sukila Oku Linga Oco O Kuate Omuenyo Ko Pui?
3 Vepuluvi liaco, Yesu wa linga apulilo avali a kuete esilivilo poku popia hati: “Ci kuatisa ndati omunu, nda o nganyala oluali luosi kuenje o takisa omuenyo waye?” Kuenda ‘nye omunu a pondola oku linga oco a popele omuenyo waye?’ (Mar. 8:36, 37) Omunu lomunu o pondola oku eca etambululo kepulilo liatete. Nda omunu o nganyala oluali luosi kuenje o takisa omuenyo waye, ka tambula onima yiwa. Momo omunu o sanjukila lika ovokuasi otembo a kasi lomuenyo. Yesu wa linga epulilo liavali hati: ‘Nye omunu a pondola oku linga oco a popele omuenyo waye?’ Epulilo eli, lia ivaluisa olonjeveleli viaye olondaka Satana a popele koloneke via Yovi hati: “Cosi omunu a kasi laco o ci ecela omuenyo waye.” (Yovi 2:4) Komanu vana ka va fendela Yehova, olondaka via Satana viocili. Vamue, va siata oku lueya olonumbi via Suku oco va seteke oku popela omuenyo wavo. Pole, Akristão va kuete ovisimĩlo via litepa.
4 Tua kũlĩha okuti, Yesu keyilile palo posi oco a tu ĩhe uhayele, ukuasi, kuenda omuenyo ko pui voluali lulo lua vĩha. Pole, weyilila oku yulula onjila yoku kuata omuenyo ko pui voluali luokaliye. Kuenje, elavoko liaco, li kuete esilivilo liavelapo. (Yoa. 3:16) Ukristão o pondola oku kuata elomboloko liepulilo Yesu a linga poku popia hati: “Ci kuatisa ndati omunu, nda o nganyala oluali luosi kuenje o takisa omuenyo waye?” Ocili okuti, ka ci kuatisa. (1 Yoa. 2:15-17) Oco tu tambulule epulilo liavali Yesu a linga, tu sukila oku li pula ndoco: ‘Nye ndi sukila oku linga oco ndi kuate elavoko liomuenyo ko pui voluali luokaliye?’ Ekalo liomuenyo wetu, olio li eca etambululo kepulilo eli, oco tu pamise elavoko lietu.—Sokisa lelivulu lia Yoano 12:25.
(Marko 8:38) Wosi o ñuetele osõi ame kuenda ondaka yange vocitumbulukila cilo ca vĩha haico vakahokolo, Mõlomunu u kuatelavo osõi eci eyilila vulamba wa Isiaye kumue lovangelo va kola.”
Yesu Onjila, Ocili Haye Omuenyo, kem. 143 ocin. 4
Mõlomunu Helie?
Oco olondonge vi sesamẽle oku taviwa la Yesu, vi sukila oku lekisa utõi kuenda oku lieca olumue. Yesu o vi sapuila hati: “Wosi o ñuetele osõi ame kuenda ondaka yange vocitumulukila cilo ca viha haico vakahokolo, Mõlomunu u kuatelavo osõu eci eyilila vulamba wa Isiaye kumue lovangelo va kola.” (Mar. 8:38) Omo liaco, eci Yesu a keya, o ka “eca onima komunu lomunu ndeci ci likuata lovilinga viaye.”—Mat. 16:27.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Marko 7:5-8) Va Fariseo la vakuavisonehua vo pula vati: “Momo lie olondonge viove ka vi pokuila koviholo violosekulu, puãi va lia lovoko a vĩhisua?” 6 Eye wa va tambulula hati: “A vakuambambe, Isaya wa imba owanji watiamẽla kokuene, ndomo ca sonehiwa citi, ‘Omanu ava va ndi sumbila ño lovimela, pole, ovitima viavo vi kasi ocipãla lame. 7 Ovo va ndi fendela ño olivova, momo va longisa ovisila viomanu.’ 8 Ka wa kapeliko ovihandeleko via Suku, wa kakateli ño kovihilahila viomanu.”
Utala Wondavululi 2016.08 kem. 32 ocin. 1-4
Apulilo A Lingiwa La Vakuakutanga
Momo lie oku sukula ovaka ca kalela ocitangi cinene kovanyãli va Yesu?
▪ Yesu kumue lolondonge viaye va enda oku popiwa lãvi lovanyãli vavo omo liocitangi caco. Ocihandeleko ca eciwile ku Mose, ca lomboluile eci ci pondola oku vihĩsa omunu. Pokati kovina viaco, mua kongela ovina vimue ndeci: Ombuto yo ku cita yi tunda kocimatamata culume poku pekela, ukãi nda o kasi kocituwa caye, omunu okuete uvei wovilundu kuenda oku lamba omunu ale ocinyama ca fa. Ocihandeleko ca ecelevo olonumbi ndomo omunu a ponduile oku li yelisa vali. Voku liyelisa kuaco mua kongelele oku eca ocilumba, ale oku lisukula.—Ovi. ocip. 11 toke 15; Ate. ocip 19.
Asongui va va Yudea va enda oku piñanya ovihandeleko loviholo viavo muẽle. Elivulu limue lia lombolola okuti, ovo va kapa oviholo viavo kovihandeleko vina via eciwile viatiamẽla kueci ci pondola oku vihĩsa omunu kuenda ndomo omunu waco a ponduile oku sambuisa omunu ukuavo kuenda eci a sukila oku linga oco a yelisiwe vali. Handi vali, ovo va tumbika ovihandeleko viavo viatiamẽla kovina vimue okuti via vihĩsiwa. Va tumbikavo oviholo viavo kovina omanu va sukila oku linga oco va yelisiwe vali.
Ovanyãli va Yesu vo pulisa hati: “Momo lie olondonge viove ka vi pokuila koviholo violosekulu, puãi va lia lovoko a vĩhisua?” (Marko 7:5) Ovo ka va kaile oku tiamĩsila ondaka yaco koku liyelisa ale oku lisukula povaka osimbu omunu ka lile. Pole, ovo va kala oku tiamĩsila ondaka yaco kociholo va tumbikile catiamẽla konjila ndomo omunu a ponduile oku pesela ovava povaka osimbu ka lile. Elivulu lia tukuiwa ale vocipama cilo, li lombololavo okuti, asongui va va Yudea va enda oku sapela catiamẽla “kocikuata omunu a sukilile oku upa laco ovava oco a pesele laco povaka omunu. Va endavo oku sapela kovava a sukiliwa, komunu wa ponduile oku pesela ovava aco kuenda onepa yovaka omunu a ponduile oku lisukula.”
Nye Yesu a sima catiamẽla kovihandeleko via tumbikiwa lomanu? Eye wa sapuila a songui vetavo liava Yudea poku popia hati: “A vakuambambe, Isaya wa imba owanji watiamẽla kokuene, ndomo ca sonehiwa citi, ‘Omanu ava va ndi sumbila ño lovimela, pole, ovitima viavo vi kasi ocipãla lame [ndi Yehova]. Ovo va ndi fendela ño olivova, momo va longisa ovisila viomanu.’ Ka wa kapeliko ovihandeleko via Suku, wa kakateli ño kovihilahila viomanu.”—Marko 7:6-8
(Mako 7:32-35) Vo nenela ulume ocisitatũi haeye wa kuata onjanjo kelimi, yu vo livondela oco o kape ovaka. 33 Kuenje wo wambata pokolika, okuti ka muiwa lowiñi. Yu wa kapa ovimuine viaye vatũi wulume waco, noke yoku siya, wa lamba kelimi liaye. 34 Oku imba ovaso kilu, wa tula ocimuenyo loku popia hati: “Efata,” ci lomboloka, “Situluka.” 35 Ovatũi aye a situluka kuenda onjanjo ya kala kelimi liaye yopiwa, noke wa fetika oku vangula ciwa.
Utala Wondavululi 2000 15/2 kem. 17-18 ocin. 9-11
Ove hẽ OKuete “Ovisimilo via Kristu”?
9 Ulume wakala omeke kuenda catilile okuvanfula. Yesu wa kuata ohenda lulume u wakala locinyeñowusa ale wa sakalalele. Kuenje Yesu walinga ocina cimue citito cikomõhisa. Eye omunu wowupa konele yowiñi, wokapa pokolika. Kuenje Yesu walinga olondimbukiso vimue oco a pañinye ulume umue eci a yongola okulinga. Eye “yu wa kapa imuine vovatui aye, oku siya wa lamba kelimi liaye.” (Marko 7:33) Noke, Yesu wa vandekela kilu kuenda wa likutililako ocisitatui. Lovilinga evi wapondola oku popia kulume u hati, ‘Eci ndinga love cilingiwa lunene wa Suku.’ oku sulako, Yesu hati: “Situluka.” (Marko 7:34) Kuenje, ovatui ulume waco a situluka, kuenje eye wakala ciwa loku vangula lulelu.
10 Hacindekaisekuoco Yesu a lekisa coku tata vakuavo! Eye wa kala locikemve la vakuavo, kuenda esanju liaye, liokokisa okulinga ciwa evi vakuavo vayevite ketimba. Omo Tuakristão, tulingi ciwa pokukuata kuenda pokulelisa ovisimilo via Kristu konepa eyi. Embimbiliya li tu vetiya hati: “Ene vosi, kali lutima umuamue. Lingi vakuahenda. Kali locisola coku sola vakuẽle. Lingi ambombe kuenda asima.” (1 Petulu 3:8) Eci kokuetu cilomboloka muẽle oco tu vangule kuenda oco tukuame onjila yina okuti yilekisa ocikembe cokutenda vakuetu.
11 Vekongelo, etu tupondola okulekisa esumbilo kovina vakuetu va yevite loku va tenda lesumbilo, oku va tata ndeci tu yongola okuti oco va tu lingavo. (Mateo 7:12) Omu mutava okukongela oku lunguka leci tu laika okupopia kuendavo ndomo tu popia. (Va Kolosai 4:6) Ivaluka okuti ‘olondaka viukãlu via soka ndokutoma kuosipata.’ (Olosapo 12:18) Oco hẽ nye ci popiwa vepata? Ulume lukãi vana okuti valisole pokati, omunu lomunu osumbila eci ukuavo a yevite. (Va Efeso 5:33) Ovo va yuvula olondaka viukãlu, okuti umue kaecela ukuavo, okuteta olonimbu lokuimbula−viosi vina vikoka okuti utima usumua okuti ka via lelukile oku vi kayisa. Omãla lavovo vakuete evi vayevite, kuenda ocisola colonjali civalingavo ciwa. Nda okuti epindiso li sukiliwa, ovo te va ci linga lolonjila vina okuti vi kemainya ekalo liavo komãla kuenda kaci va kokela okusakalala. (Va Kolosai 3:21) Nda etu tu lekisa esumbilo ku vakuetu, eci cilekisa okuti tukuete ovisimilo via Kristu.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Mark 7:1-15) Va Fariseo la vamue vakuavisonehua va tunda ko Yerusalãi va liongoluila ku Yesu. 2 Noke va mola okuti vamue pokati kolondonge viaye via kala oku lia lovoko a vĩhisua, okuti ka va pusile. 3 (Momo va Fariseo la vosi va Yudea ka va endaile oku lia okuti ka va pusi povaka toke kolohokolua, omo lioku kakatela kovihilahila viomanu tunde osimbu, 4 leci va tunda pocitanda ka va lialile okuti ka va lisukula. Ovo va kakatelele kovihilahila vikuavo ndeci oku sukula olokopo, asanga lovikuata viosipi.) 5 Va Fariseo la vakuavisonehua vo pula vati: “Momo lie olondonge viove ka vi pokuila koviholo violosekulu, puãi va lia lovoko a vĩhisua?” 6 Eye wa va tambulula hati: “A vakuambambe, Isaya wa imba owanji watiamẽla kokuene, ndomo ca sonehiwa citi, ‘Omanu ava va ndi sumbila ño lovimela, pole, ovitima viavo vi kasi ocipãla lame. 7 Ovo va ndi fendela ño olivova, momo va longisa ovisila viomanu.’ 8 Ka wa kapeliko ovihandeleko via Suku, wa kakateli ño kovihilahila viomanu.” 9 Eye wa va sapuila hati: “Vu sanda onjila yoku sepula ovihandeleko via Suku, oco vu kakateli kovihilahila viene. 10 Ndeci, Mose wa popele hati, ‘Sumbila so la nyõho’ kuenda ‘Wosi o tuka isiaye ale inaye, o fa.’ 11 Pole, ene vu popia vati, ‘Nda umue o sapuila isiaye ale inaye hati: “Cosi ñuete okuti nda ca ku kuatisa, elembe (okuti, ombanjaile yeciwa ku Suku),”’ 12 ene ka weceleli okuti eye o lingila ocina cimue isiaye ale inaye. 13 Ondaka ya Suku wa yi lingisi okuti ka yi kuata esilivilo omo lioviholo wa tumbiki. Ovina vialua ndevi, ovio vu kasi oku linga.” 14 Kuenje wa vilikiya owiñi oku iya vali kokuaye, loku va sapuila hati: “Vosi yene, njeveleli kuenda kuati elomboloko. 15 Lacimue ci tunda kosamua okuti ci vĩhisa omunu; pole, ovina vi tunda vokati ovio viu vĩhisa.”
OSEMANA 14-20 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MARKO 9-10
“Ocinjonde Cimue ci Pamisa Ekolelo”
(Marko 9:1) Yesu wa va sapuila hati: “Ocili, ndu sapuili siti, kuli vamue va kasi palo okuti ka va moli oku fa, toke eci va mola tete Usoma wa Suku oku iya lunene.”
Utala Wondavululi 2005 1/2 kem. 5 ocin. 9-10
Ovitumasuku Via Imbila Uvangi Kristu
9 Noke peya oku pita unyamo tunde eci Yesu a eca uvangi woku lekisa okuti eye Mesiya. Otembo yaco, o Paskua yunyamo wa 32 ya pita ale. Omanu vana va tavele kokuaye, va liwekapo oku u kuama. Citava okuti, va liwekapo omo lielambalalo, loku sanda ovokuasi, kuenda asakalalo akuavo omuenyo. Vamue citava okuti, va sumuile calua momo, Yesu ka tavele oku tumbikiwa komangu yuviali womanu. Handi vali, ovitunda vietavo lia va Yudea, vio pingile ondimbukiso yokilu. Pole, eye ka tavele oku yeca. (Mateo 12:38, 39) Ovina evi via tatamisile calua ekolelo liavo. Handi vali, Yesu wa lomboluilevo ulandu umue okuti, olondonge ka via tẽlele oku kuata elomboloko liaco. Eye wa popia hati: ‘Ndenda ko Yerusalãi kuenje ndika fũkĩlisilua ovina via lua lakulu lovitunda vinene la vakuavisonehua. Noke ndika pondiwa.’—Mateo 16:21-23.
10 Yesu wa kũlĩhĩle okuti noke yolosãi ecea, ‘otembo yaye yoku tunda voluali oco a ende ku Isia, yi pitĩla.’ (Yoano 13:1) Eye wa sakalalele calua lolondonge viaye. Kuenje, vamue pokati kavo wa va likuminyile oku va ĩha ondimbukiso yokilu. Pole, ondimbukiso yaco ka tavele oku yeca ku va Yudea. Eye wa popia lolondonge viaye hati: “Vamue va tãi kulo ka va mahi okufa toke [eci] va mola Mõlomanu iya vusoma waye.” (Mateo 16:28) Yesu ka kaile loku lekisa okuti, vamue pokati kolondonge viaye va kala lomuenyo toke eci Usoma waye uka tumbikiwa kilu kunyamo wo 1914. Pole, wa kala oku eca kokuavo ohuminyo yoku mõla ocinjonde culamba waye Wusoma. Ocinjonde caco ca siata oku tukuiwa hati, ocinjonde coku pongoluiwa kua Yesu.
(Marko 9:2-6) Noke yoloneke epandu, Yesu wa enda komunda yimue ya lepa calua kumue la Petulu, la Tiago kuenda manjaye Yoano. Kuenje wa pongoluiwa kovaso avo; 3 uwalo waye wa kala oku nina, okuti kilu lieve lomue ukuakusukula o tẽla oku u yelisa ndoco. 4 Kuenje Eliya la Mose va molẽhelavo kokuavo, yu va kala oku sapela la Yesu. 5 Noke Petulu wa sapuila Yesu hati: “A Rambei, kokuetu ciwa oku kala kulo. Nda citava tu tunga olosinge vitatu, yimue yove, yimue ya Mose, yikuavo ya Eliya.” 6 Petulu ka kũlĩhĩle eci a popia, momo ovo va kala lohele.
Utala Wondavululi 2005 1/2 kem. 5 ocin. 9-10
Ovitumasuku Via Imbila Uvangi Kristu
11 Eci papita oloneke epandu, Yesu wa endele komunda Herimone la Petulu, la Tiago, kuenda Yoano. Eci va kala komunda yaco, eye “wa pongoluiwa kovaso avo. Ocipala caye ca nina ndekumbi, luwalo waye wa tua ndocinyi.” Mose la Eliya okuti ovaprofeto vo kosimbu, va kala kumue laye oku sapela. Citava okuti, ocinjonde caco ca pita kuteke. Petulu wa yonguile oku tunga olosinge vitatu okuti, yimue ya Yesu, yikuavo ya Mose kuenda ya Eliya. Osimbu eye a kala oku vangula, elende limue lia va sikĩlila. Kuenje, velende liaco mua tunda ondaka ya linga hati: “U, Omõlange wa soliwa, haeye nda sanjukila. U yeveleli.”—Mateo 17:1-6.
(Marko 9:7) Kuenje kua molẽha elende lia va sitika kuenda velende mua tunda ondaka yiti: “U Omõlange wa soliwa. U yeveleli.”
nwtsty etosi lieliloniso kelivulu lia Mar. 9:7
ondaka: Onjanja yavali pokati kolonjanja vitatu ya lekisiwa Vavanjeliu okuti; Yehova o sapela lomanu.—Atosi elilongiso kelivulu lia Mar. 1:11; Yoa. 12:28.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Marko 10:6-9) Puãi tunde kefetikilo, ‘Eye wa va lulika ulume lukãi. 7 Omo liaco, ulume o sia isiaye la inaye, 8 kuenje kavali kavo va linga etimba limuamue,’ ka va lingi vali vavali, puãi va linga etimba limuamue. 9 Omo liaco, ca tokekisa Suku, lomue ka ka ci tepe.”
Utala Wondavululi 2008 15/2 kem. 30 ocin. 8
10:6-9. Ocipango ca Suku ceci okuti, olohueli, vaimamako loku pamisa olohuela viavo. Eci kuiya ovitangi ulume lukãi va sukila oku yuvula oku tepa olohuela. Pole, va pokola kolonumbi Viembimbiliya oco va tetulule ovitangi viosi vi molẽha vepata liavo.—Mat. 19:4-6.
(Marko 10:17, 18) Osimbu a kala vonjila, ulume umue wa lupukila kokuaye kuenda wa petamẽla kolomãi viaye loku u pula hati: “Olongisi Uwa, ocina cipi ndi sukila oku linga oco ndi piñale omuenyo ko pui?” 18 Yesu wo tambulula hati: “Momo lie o nukuila hati, uwa? Lomue uwa, te lika umosi okuti, Suku.
nwtsty etosi lielilonjiso kelivulu lia Mar. 10:17, 18
Olongisi Uwa: Ulume umue wa tukula olondaka viokuti “Olongisi Uwa,” ndonduko yimue ya kemãla hayo yesumbilo ndaño okuti onduko yaco va enda lika oku yi tukula kasongui vetavo. Ndaño okuti Yesu wa kuatele unene woku tukuiwa okuti “Ulongisi” ale “Ñala” (Yoano 13:13), pole, wa eca esivayo liosi ku Isiaye.
Lomue uwa, te lika umosi okuti, Suku: Kocinimbu eci Yesu o tukula Suku okuti ono yovina viwa, Una o kuete unene wa piãla woku nõla eci ciwa leci cĩvi. Omo okuti Adama la Heva va lueyela Suku ocipango poku lia kuti woku kũĩlĩha eci ciwa leci cĩvi, ovo va tava oku kangisiwa omo liesino liaco. Pole ca litepa ceci okuti, Yesu wa lekisa umbombe poku pokola kolonumbi via Isiaye. Suku wa siata oku situlula eci ciwa kuenda wa lekisa eci ciwa kovihandeleko vi sangiwa Vembimbiliya.—Marko 10:19.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Marko 9:1-13) Yesu wa va sapuila hati: “Ocili, ndu sapuili siti, kuli vamue va kasi palo okuti ka va moli oku fa, toke eci va mola tete Usoma wa Suku oku iya lunene.” 2 Noke yoloneke epandu, Yesu wa enda komunda yimue ya lepa calua kumue la Petulu, la Tiago kuenda manjaye Yoano. Kuenje wa pongoluiwa kovaso avo; 3 uwalo waye wa kala oku nina, okuti kilu lieve lomue ukuakusukula o tẽla oku u yelisa ndoco. 4 Kuenje Eliya la Mose va molẽhelavo kokuavo, yu va kala oku sapela la Yesu. 5 Noke Petulu wa sapuila Yesu hati: “A Rambei, kokuetu ciwa oku kala kulo. Nda citava tu tunga olosinge vitatu, yimue yove, yimue ya Mose, yikuavo ya Eliya.” 6 Petulu ka kũlĩhĩle eci a popia, momo ovo va kala lohele. 7 Kuenje kua molẽha elende lia va sitika kuenda velende mua tunda ondaka yiti: “U Omõlange wa soliwa. U yeveleli.” 8 Vocipikipiki va petula ovaso kuenje ka va muile vali laumue, te lika Yesu. 9 Osimbu va kala oku loka komunda, eye wa va handeleka oco ka va ka sapuileko omunu umue eci va mola, toke eci Mõlomunu a pinduiwa kolofa. 10 Ovo va kapako ondaka yaco, pole, va kala oku lihoyisa pokati catiamẽla kueci ci lomboloka oku pinduiwa. 11 Kuenje olondonge vio pula viti: “Momo lie vakuavisonehua va popela vati Eliya eye iya tete?” 12 Wa va kumbulula hati: “Ocili, Eliya iya kuenda o ka tumbulula ovina viosi; oco hẽ momo lie ca sonehiwila okuti, Mõlomunu o talisiwa ohali kuenda o suvukiwa? 13 Pole, ndu sapuili siti, Eliya weya ale, puãi va linga laye ovina viosi va panga, ndomo ca sonehiwa catiamẽla kokuaye.”
Utala Wondavululi 2004 15/5 kem. 30-31
Jesus Cristo comparou a dificuldade de um rico entrar no Reino com um camelo que tenta passar pelo orifício duma agulha. Será que Jesus tinha mesmo em mente um camelo literal e uma agulha de costura?
Dois dos três relatos bíblicos dessa declaração são bastante similares. Segundo o relato de Mateus, Jesus disse: “É mais fácil um camelo passar pelo orifício duma agulha, do que um rico entrar no reino de Deus.” (Mateus 19:24) De modo similar, Marcos 10:25 diz: “É mais fácil um camelo passar pelo orifício duma agulha, do que um rico entrar no reino de Deus.”
Algumas obras de referência sugerem que o “orifício duma agulha” era um portão pequeno num dos portões grandes de Jerusalém. Quando o portão maior estava fechado à noite, podia-se abrir o pequeno. Acredita-se que um camelo podia passar por ele. É a isso que Jesus se referiu?
É evidente que não. Pelo visto, Jesus estava se referindo a uma agulha de costura. Visto que já foram encontradas agulhas antigas de osso e de metal naquela região, é razoável concluir que fossem comuns nos lares daquela época. Lucas 18:25 elimina qualquer incerteza a respeito do significado das palavras de Jesus, pois, segundo o relato, ele disse: “É mais fácil para um camelo passar pelo orifício duma agulha de costura, do que para um rico entrar no reino de Deus.”
Diversos lexicógrafos concordam com a tradução “agulha de costura”, encontrada na Tradução do Novo Mundo. A palavra grega para ‘agulha’, em Mateus 19:24 e Marcos 10:25, (rhafís) se deriva dum verbo que significa “costurar”. E o termo grego encontrado em Lucas 18:25 (belóne) é usado para se referir a uma agulha cirúrgica literal. O Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words (Dicionário Expositivo de Palavras do Antigo e do Novo Testamento, de Vine) diz: “A idéia de aplicar ‘o orifício duma agulha’ a portões pequenos parece ser moderna; não há nenhuma evidência antiga disso. O objetivo do Senhor, nessa declaração, é expressar a impossibilidade humana, e não há necessidade de procurar superar a dificuldade por presumir que a agulha signifique algo mais do que o instrumento comum.” — 1981, Volume 3, página 106.
Alguns sugerem que, nesses versículos, “camelo” deveria ser traduzido “corda”. As palavras gregas para corda (kámilos) e camelo (kámelos) são similares. No entanto, a palavra grega para “camelo”, e não a palavra para “corda”, aparece em Mateus 19:24 nos mais antigos manuscritos gregos existentes do Evangelho de Mateus (o Sinaítico, o Vaticano N.° 1.209 e o Alexandrino). Relata-se que Mateus escreveu originalmente seu Evangelho em hebraico, e é possível que ele mesmo o tenha traduzido para o grego. Ele sabia exatamente o que Jesus disse, e por isso usou a palavra certa.
Portanto, Jesus se referiu a uma agulha de costura literal e a um camelo real. Usou-os para enfatizar a impossibilidade de algo. Mas queria Jesus dizer que um rico nunca conseguiria entrar no Reino? Não, porque a declaração de Jesus não devia ser entendida literalmente. Ele usou uma hipérbole para ilustrar que, assim como um camelo literal não pode passar pelo orifício duma agulha, um rico também não consegue entrar no Reino se continuar a se apegar às suas riquezas e não puser Jeová em primeiro lugar na vida. — Lucas 13:24; 1 Timóteo 6:17-19.
Jesus fez essa declaração logo após um jovem governante rico rejeitar o grande privilégio de se tornar seguidor Dele. (Lucas 18:18-24) Um rico que tem mais amor aos bens do que às coisas espirituais não pode esperar ganhar a vida eterna sob o Reino. No entanto, certos ricos se tornaram discípulos de Jesus. (Mateus 27:57; Lucas 19:2, 9) Portanto, o rico que estiver cônscio da sua necessidade espiritual e que procurar a ajuda divina pode receber a salvação dada por Deus. — Mateus 5:3; 19:16-26.
OSEMANA 21-27 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MARKO 11-12
“Eye wa Kapamo Calua Okuti Vakuavo ci Sule”
(Marko 12:41, 42) Eye wa tumãla okacinãla kamue lolokasia violombongo kuenje wa mola ndomo owiñi wa kala oku kapa olombongo volokasia viaco kuenda olohuasi via kapamo ovingangu vialua. 42 Noke kueya ukãi umue ocimbumba, wa kapamo ovingangu vivali via kuata esilivilo litito.
nwtsty atosi elilongiso kelivulu lia Mar. 12:41, 42
olokasia violombongo: Oviña viosimbu vio Yudea; vi lekisa okuti olokasia vioku kapa ovilumba ale ovitele, via pangiwa ndalumbeta ale olombinga vi kuete apangu atito kilu liaco. Omanu omo va enda oku kapa ovilumba viavo. Ondaka yo Helasi ya tukuiwa, yi sangiwavo kelivulu lia Yoa. 8:20, muna ondaka yaco ya pongoluiwa okuti “ohondo yoku seleka olombongo.” Ondaka yaco citava okuti yi tiamisiwila pocitumãlo cimue ci sangiwa Kocitali Cakãi. (Tala etosi lielilongiso kelivulu lia Mat. 27:6 kuenda Alomboluilo a Vokiyiwako B11.) Ndomo ca lekisiwa vocihandeleko ca va Yudea, vovimano viombonge yaco kua kapiwile eci ci soka 13 kolokasia vioku kapa olombongo. Citava okuti vonembele kua kalavo ohondo yimue yinene muna mua enda oku kapiwa olombongo viosi vi tunda volokasia.
ovingangu vivali: Lit., “Olepta vivali,” okuti kelimi lio Helasi ondaka le·ptonʹ yi lomboloka ocina cimue citito. O lepta yimosi ya kala ocingangu copalata ca kuata ondando yi soka 1/128 colondenaliu kuenda ya kala ocingangu cimue citito co sipi ale cutale via kala ko Isareli.—Tala Elomboluilo, konepa yokuti “Olepta” kuenda Alomboluilo a Vokiyiwako B14.
via kuata esilivilo litito: Lit., “okuti o kuadrante yimosi.” Ondaka yo Helasi yokuti ko·dranʹtes (okuti kelimi lio Latin yi lomboloka quadrans) yi tiamisiwila kocingangu cimosi cosipi ale copalata co ko Roma ca kuataile ondando yi soka 1/64 condelaliu yimosi. Marko o tukula olombongo vio ko Roma oco a lombolole esilivilo liovingangu va Yudea va enda oku talavaya lavio.—Tala Alomboluilo a Vokiyiwako B14.
(Marko 12:43) Kuenje eye wa vilikiya olondonge viaye loku vi sapuila hati: “Ocili, ndu sapuili siti, ocimbumba eci ohukũi, ca kapamo calua okuti vakuavo va kapa olombongo volokasia ci sule.
Utala Wondavululi 1997 15/10 kem. 16-17 ocin. 16-17
Yehova o Sanjukila Upange tu u Lingila Lutima Wosi
16 Noke lioku pita oloneke vivali, keteke 11 ya Nisana, Yesu wa kala eteke liosi konembele kuna unene waye wa setekiwa kuenje eye wa tambulula apulilo a tatama atiamẽla koku feta elisimu, epinduko kuenda ovina vikuavo. Eye wa pisa vakuavisonehua la va Fariseo omo lioku “punda ovina viovimbumba.” (Marko 12:40) Yesu wa tumãla Kocitali Cakãi kuna ndomo ci lekisiwa koviholo via va Yudea mua kala 13 kolokasia violombongo. Wa tumãlako otembo yimue, loku lavulula omanu va kala oku kapa olombongo volokasia viaco. Kua kala olohuasi vialua via kala oku lilekisa ndu okuti omanu; vawa loku tambela ovokuasi avo. (Sokisa lelivulu lia Mateo 6:2.) Yesu wa vandekela kukãi umue. Citava okuti omanu ka va limbukile alikolisilo ukãi waco a linga kuenda ombanjaile a eca. Pole Yesu una wa kuata unene woku kũlĩhĩsa ovitima viomanu, wa limbuka okuti ukãi waco wa kala ‘ocimbumba osuke.’ Eye wa kũlĩhĩlevo olombongo ukãi waco a kapa vokasia okuti ya kala “ovingangu vivali via kuata esilivilo litito.”—Marko 12:41, 42.
17 Yesu wa vilikiya olondonge viaye, momo wa yonguile okuti ovo va mola ovina a laikele oku va longisa. Eye wa popia hati: “Ocili, ndu sapuili siti, ocimbumba eci ohukũi, ca kapamo calua okuti vakuavo va kapa olombongo volokasia ci sule.” Ku Yesu ca kala ndu okuti eye wa kapamo calua okuti vakuavo ci sule. Ukãi waco wa eca “cosi a kuatele,” okuti, olombongo viaye viosi. Poku ci linga wa lekisa okuti wa kolelele Yehova. Omunu wa lekisiwa okuti tu sukila oku kuama ongangu yaye poku eca ocilumba cetu ku Suku, omunu umue okuti ocilumba caye ka ca kuatele esulivilo. Pole, kovaso a Suku ca kuata esilivilo lialua!—Marko 12:43, 44; Tiago 1:27.
(Marko 12:44) Momo vosi va kapamo ovisupe viavo, pole, ukãi kusuke waye wa kapamo cosi a kuatele, haico eteku liaye.”
Utala Wondavululi 1997 15/10 kem. 16-17 ocin. 17
Yehova o Sanjukila Upange tu u Lingila Lutima Wosi
17 Yesu wa vilikiya olondonge viaye, momo wa yonguile okuti ovo va mola ovina a laikele oku va longisa. Eye wa popia hati: “Ocili, ndu sapuili siti, ocimbumba eci ohukũi, ca kapamo calua okuti vakuavo va kapa olombongo volokasia ci sule.” Ku Yesu ca kala ndu okuti eye wa kapamo calua okuti vakuavo ci sule. Ukãi waco wa eca “cosi a kuatele,” okuti, olombongo viaye viosi. Poku ci linga wa lekisa okuti wa kolelele Yehova. Omunu wa lekisiwa okuti tu sukila oku kuama ongangu yaye poku eca ocilumba cetu ku Suku, omunu umue okuti ocilumba caye ka ca kuatele esulivilo. Pole, kovaso a Suku ca kuata esilivilo lialua!—Marko 12:43, 44; Tiago 1:27.
Utala Wondavululi 1987 1/12 kem. 30 ocin. 1
Anga hẽ wa Siata Oku Eca Ovilumba VioveLutima Wosi?
Tu pondola oku lilongisila ovina vialua kulandu owu. Ocina cimue ci kuete esilivilo ceci okuti, ndaño vosi yetu tu kuete esumũlũho lioku kuatisa kefendelo liocili poku eca ovina tu kuete, ca velapo kovaso a Suku haku ecako ovina okuti ka tu vi sukila pole tu pondola oku eca ovina vi kuete esilivilo. Hanga hẽ, tua siata oku eca ovina okuti ka tu ka vi sukila vali? Ale tua siata oku eca ovilumba lutima wosi?
Kuata Ukamba Wocili la Yehova kem. 185 ocin. 15
Olondunge vi“Sangiwa Vondaka ya Suku”
15 Anga hẽ oku nõliwa kukãi waco ocimbumba pokati komanu valua veyile vonembele oco a sonehiwe Vembimbiliya, ka ci kuete elomboloko lialua? Vulandu waco owu, Yehova o tu longisa okuti eye, Suku umue ukua ku lekisa esanju. Eye o sanjuka calua poku tambula olombanjaile vietu vina tu eca lutima wetu wosi okuti, ndaño olombanjaile viaco ka vi kuete esilivilo lialua vi lisoka levi vakuetu va kasi loku eca. Yehova nda ka sangele onjila yikuavo yiwa yoku tu longisa ocili ci vetiya!
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Marko 11:17) Wa kala oku longisa loku va sapuila hati: “Siti ca sonehiwa citi, ‘Onjo yange yi tukuiwa onjo yohutililo yolofeka viosi’? Pole, ene wa yi lingisi ocilala covimunu.”
nwtsty etosi lielilongiso kelivululia Mar. 11:17
onjo yohutililo yolofeka viosi: Pokati kovapostolo va soneha Avanjeliu atatu okuti kua tukuiwa elivulu lia Isa. 56:7, Marko eye lika wa soneha olondaka viokuti ‘olofeka [omanu] viosi’. (Mat. 21:13; Luka 19:46) Onembele yo Yerusalãi ya kala ocitumãlo va Isareli kuenda ovingendeleyi vana va sumbila Suku va enda oku likutilila loku fendela Yehova. (1 Olos. 8:41-43) Yesu wa kuata esunga lioku pisa va Yudea va enda oku landisila vonembele loku yi lingisa ocilala covimunu. Ovituwa viavo, via tateka omanu vokolofeka viosi oku amela ku Suku vonjo yaye yohutililo loku kuata epuluvi lioku u kũlĩha.
(Marko 11:27, 28) Ovo veya vali ko Yerusalãi. Kuenje osimbu va kala oku enda konembele, ovitunda via velapo la vakuavisonehua kuenda akulu veya kokuaye 28 loku u pula hati: “Lomoko yipi o linga ovina evi? Kuenda wa ku ĩha omoko yoku linga ovina evi elie?”
Yesu Onjila, Ocili Haeye Omuenyo kem. 244 ocin. 7
Ku Longisiwa Ulandu Watiamẽla Kekolelo Poku Tukula Uti Ukuyu
Noke yotembo yimue, Yesu lolondonge viaye va pitĩla vo Yerusalãi. Ndeci Yesu a siata ale oku linga, iñila vonembele kuenje o fetika oku longisa. Pamue omo lieci Yesu a lingile la vakuakutolokala olombongo keteke lia pita, ovitunda via velapo kumue lakulu vomanu vo nyika poku u pula hati: “Lomoko yipi o linga ovina evi? Kuenda wa ku ĩha omoko yoku linga ovina evi helie?”—Marko 11:28.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Marko 12:13-27) Va tuma kokuaye va Fariseo la vamue vakuacitundo ca Herode oco vo pise lolondaka viaye. 14 Eci va pitĩla vo sapuila vati: “Olongisi, tua kũlĩha okuti ove wa koleliwa haive ku sandiliya ohenda yomunu laumue kuenda ku vanji kocipala comunu, pole, o longaisa onjila ya Suku locili. Ca sunguluka hẽ oku feta elisimu ku Kaisare, ale sio? 15 Tu feta ale ka tu feti?” Omo a limbuka ombambe yavo, wa va pula hati: “Momo lie vu nyikila? Neneli o denariu yimosi oco ndi yi tale.” 16 Vo wĩha o denariu yimosi kuenje wa va pula hati: “Ocipala locisonehua eci celie?” Ovo vati: “Ca Kaisare.” 17 Yesu hati: “Eci ku Kaisare ovina via Kaisare, ovina via Suku, ku Suku.” Kuenje vo komõha. 18 Va Sadukeo vana va popaile okuti ka kuli epinduko, veya kuenje vo pula vati: 19 “Olongisi, Mose wa tu sonehelele hati, nda ulume umue o fa okuti ka sile omãla, manjaye citava okuti o kuela ukãi waco oco a citile omãla manjaye. 20 Kua kala alume epanduvali va tunda vimo limosi. Watete wa kuela ukãi pole eci a fa, ka sile omãla. 21 Wavali wa kuela ukãi waco, pole wa fa okuti ka sile omãla, cimuamue haico lu watatu. 22 Wepanduvali layevo ka sile omãla. Oku sulako ukãi waco layevo wa fa. 23 Oco hẽ kepinduko, helie pokati kavo o ka kala lukãi waco? Momo vosi yavo epanduvali va kuelele ukãi waco.” 24 Yesu wa va tambulula hati: “Siti wa lueyi, omo ka wa kũlĩhĩli Ovisonehua ndaño unene wa Suku? 25 Momo kepinduko, alume ka va kuela kuenda akãi ka va eciwa kolohuela, pole, va kala ndovangelo kilu. 26 Catiamẽla kuava va fa okuti va ka pinduiwa, ka wa tangeli velivulu lia Mose vulandu wocisapa eci Suku o sapuila hati: ‘Ame ndi Suku ya Avirahama, ndi Suku ya Isake kuenda ndi Suku ya Yakoba’? 27 Eye ha Sukuko yava va fa, te yava va kasi lomuenyo. Ene wa lueyi calua.”
OSEMANA 28 YA KUPEMBA–3 YEVAMBI
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MARKO 13-14
“Yuvula Onjanjo Yoku Kuatela Usumba Omunu”
(Marko 14:29) Pole, Petulu wo sapuila hati: “Ndaño vosi va ku yanduluka, ame lalimue eteke hu yanduluka.”
(Marko 14:31) Petulu wa tamalala hati: “Ndaño oku fa love, lalimue eteke hu likala.” Cimuamue haico vakuavo va popia.
(Marko 14:50) Kuenje olondonge viosi vio siapo kuenda via tila.
(Marko 14:47) Umue pokati ka vana va kala laye, wa pola osipata kuenje wa lemeha ukuenje wocitunda cinene kuenda wo sonja etũi.
(Marko 14:54) Pole, Petulu wo kuama ocituanyima toke kocitali cocitunda cinene; kuenda wa tumãlele kumue lapika oku yota ondalu.
(Marko 14:66-72) Osimbu Petulu a kala kocitali, upika umue ufeko wocitunda cinene weya. 67 Eci a mola Petulu oku yota ondalu, wo vandekela loku popia hati: “Ove wa kala kalavo lu Nasara, Yesu.” 68 Eye wa likala hati: “Ulume u sio kũlĩhĩle kuenda eci o kasi oku popia si cĩ,” kuenje wa enda pombundi. 69 Ufeko upika eci o mola, wa sapuila vali vana va kalako hati: “Ulume u wa tiamẽlavo kokuavo.” 70 Eye wa likala vali. Noke yokatembo kamue, vana va kalako, va sapuila vali Petulu vati: “Ove wa kalavo kumue lavo, momo ove u Galilea.” 71 Eye wa fetika oku lisinga hati: “Ulume u vu kasi oku tukula, sio kũlĩhĩle!” 72 Vepuluvi liaco haico ekondombolo lia lila onjanja yavali kuenje Petulu wa ivaluka eci Yesu o sapuilile hati: “Osimbu ekondombolo ka lia lilile onjanja yavali, o ndi likala olonjanja vitatu.” Wa sumua kuenje wa fetika oku lila calua.
Setukuli Ekolelo Liavo kem. 200 ocin. 14
Wa Lilongisa Oku Kala Ukuakuecela la Cime Caye
14 Petulu, wa kuama ocituanyima vana va kuata Yesu toke pombundi yonjo yimue pokati kolonjo vina via kemãlele vo Yerusalãi. Onjo yaco, yocitunda cinene Kayafa, una wa kala ohuasi. Olonjo viaco via ñualiwile lovimbaka, kuenda via kuata ombundi yoku iñila. Petulu wa pitĩla toke pombundi yaco, pole ka vo tavele oku iñila. Omo okuti Yoano wa kala ale kocitali, wa vangula londavululi ya kala puvelo oco Petulu a iñile. Citava okuti, Petulu ka kaile ocipepi la Yoano, kuenda ka setekele oku iñila vonjo oco a kale ponele ya Cime caye. Eye wa talama kocitali, kumue lapika kuenda akuenje vana va pita uteke wosi oku yota ondalu, loku lavulula, osimbu Yesu a sombisiwa luvangi wesanda oco a mole ovitangi viyililako.—Mar. 14:54-57; Yoa. 18:15, 16, 18.
Perspicaz vol. 3 kem. 211 ocin. 5
Petulu
Lekuatiso liondonge yikuavo okuti pamue wo kuama toke konjo yocitunda cinene, Petulu wa iñila kocitali. (Yoa. 18:15, 16) Ka kalele pevindi limue okuti pa tekãva, pole, wa kala oku yotela ondalo. Ocinyi condalu ca ecelela okuti omanu vakuavo vo limbuka okuti wa kala ekamba lia Yesu kuenda elimi liaye liu Galilea lio pisa. Eci Petulu a pulisiwa, wa likala olonjanja vitatu poku popia okuti, ka kũlĩhĩle Yesu kuenda wa lisiñala loku lisinga poku likala. Konepa yimue yolupale ekondombolo lia lila onjanja yavali kuenje Yesu “wa ñuala, yu wa vandekela Petulu.” Noke, Petulu wa tunda posamua loku lila calua. (Mat. 26:69-75; Mar. 14:66-72; Luka 22:54-62; Yoa. 18:17, 18; tala osapi, GALO, CANTO DO; JURAMENTO.) Pole, epingilo Yesu a lingile tete liatiamẽla ku Petulu, lia tambuluiwa kuenda ekolelo lia Petulu ka lia honguele calua.—Luka 22:31, 32.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Marko 14:51, 52) Ukuenje umue wa lisikilĩla ño onanga yovalatanya wo kuama ocituanyima kuenda ovo va seteka oku u kuata, 52 pole, eye wa sia onanga yaye yovalatanya kuenje wa tila ño ndoto.
Utala Wondavululi 2008 15/2 kem. 30 ocin. 6
Atosi a Velapo Velivulu Lia Marko
14:51, 52—Umalẽhe wa ‘tila epõlola,’ helie? Marko eye lika wa lombolola ulandu waco. Omo liaco, citava okuti wa kala oku vangula catiamẽla kokuaye muẽle.
(Marko 14:60-62) Noke ocitunda cinene ca votoka yu ca pula Yesu hati: “Ku tambulula lacimue? Momo lie omanu ava va ku pindikila?” 61 Eye ka tambuluile cimue. Kuenje ocitunda cinene co pula citi: “Ove Kristu Omõla a Suku o Kola?” 62 Kuenje Yesu wa tambulula hati: “Ame; kuenda vu mola Mõlomunu wa tumãla kondio yukuonene wosi kuenda iyilila valende o kilu.”
Yesu Onjila, Ocili Haeye Omuenyo kem. 287 kem. 4
Kayafa wa kũlĩha okuti, ku va Yudea nda omunu umue o litukula okuti omõla a Suku, ocitangi cimue cinene. Onjanja yimue eci Yesu a tukula Suku hati Isia, va Yudea va yonguile oku u ponda loku popia hati Yesu wa “lisokisa la Suku.” (Yoano 5:17, 18; 10:31-39) Omo okuti Kayafa wa kũlĩha eci va Yudea va sima, letutu o kisika Yesu oku popia hati: “Hu lisingisa la Suku o kasi lomuenyo siti, nda ove Kristu Omõla a Suku, ci tu sapuile!” (Mateo 26:63) Yesu wa tambuluile ale okuti, eye Omõla a Suku. (Yoano 3:18; 5:25; 11:4) Omo liaco, nda eye ka tambuluile cilo, eci ci lekisa okuti eye o kasi oku likala Omõla a Suku haye Kristu. Kuenje o popia hati: “Ame; kuenda vu mola Mõlomunu wa tumãla kondio yukuonene wosi kuenda iyilila valende o kilu.”—Marko. 14:62.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Marko 14:43-59) Osimbu a kala oku vangula, Yuda umue pokati kolondonge Ekũi la Vavali, weya lowiñi walua wa ambata olosipata lolombueti, va tumiwa lovitunda via velapo la vakuavisonehua kuenda akulu. 44 Omakuli yaye ya eca ondimbukiso kokuavo yokuti: “U ndi sipula, eye; u kuati oco ka ka tile.” 45 Kuenje wa amela kokuaye loku popia hati, “A Rambei!” kuenda wo sipula. 46 Ovo vo kuata yu vo wambata. 47 Umue pokati ka vana va kala laye, wa pola osipata kuenje wa lemeha ukuenje wocitunda cinene kuenda wo sonja etũi. 48 Yesu wa va sapuila hati: “Ene weyi lolosipata kuenda olombueti oco vu ñuati ndocingumba? 49 Eteke leteke nda kala lene oku longisa vonembele, pole ka wa ñuateli. Ovina evi via lingiwila oku tẽlisa Ovisonehua.” 50 Kuenje olondonge viosi vio siapo kuenda via tila. 51 Ukuenje umue wa lisikilĩla ño onanga yovalatanya wo kuama ocituanyima kuenda ovo va seteka oku u kuata, 52 pole, eye wa sia onanga yaye yovalatanya kuenje wa tila ño ndoto. 53 Ovo vambata Yesu kocitunda cinene kuenda ovitunda via velapo lakulu kumue la vakuavisonehua va liongoluile. 54 Pole, Petulu wo kuama ocituanyima toke kocitali cocitunda cinene; kuenda wa tumãlele kumue lapika oku yota ondalu. 55 Noke ovitunda via velapo la vosi Vakuekanga Linene va sanda uvangi wuhembi oco va ponde Yesu, pole ka va sangele cimue. 56 Ndaño valua vo wimbila uvangi wuhembi, pole, uvangi wavo ka wa taviwile. 57 Kua molẽha vamue va talama kuenje vo wimbila uvangi wesanda poku popia vati: 58 “Ulume u, wa popele okuti, ‘Nẽla oku nyõla onembele eyi ya tungiwa lomanu kuenda voloneke vitatu nunga yikuavo ka yi tungiwa lomanu.’” 59 Pole, catiamẽla kondaka eyi, uvangi wavo ka wa taviwile.