OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • mwbr18 Evambi kam. 1-8
  • Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
  • Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda (2018)
  • Otulosapi
  • OSEMANA 4-10 YEVAMBI
  • OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU| MARKO 15-16
  • “Yesu wa Tẽlisa Ovitumasuku Viatiamẽla Kokuaye”
  • nwtsty etosi lielilongiso kelivululu lia Mar. 15:24, 29
  • nwtsty etosi lielingiso kelivulu lia Mar. 15:43
  • Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mar. 15:25
  • nwtsty etosi lelilongiso kelivulu lia Mar. 16:8
  • Oku Tangiwa Kuembimbiliya
  • OSEMANA 11-17 YEVAMBI
  • OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU
  • “Setukula Umbombe wa Maria”
  • Setukuli Ekolelo Liavo kem. 149 ocin. 12
  • “Ndupika wa Yehova”!
  • Setukuli Ekolelo Liavo kem. 150-151 ocin. 15-16
  • “Ndupika wa Yehova”!
  • Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 1:69
  • nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 1:76
  • Oku Tangiwa Kuembimbiliya
  • OSEMANA 18-24 YEVAMBI
  • OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | LUKA 2-3
  • “Ene Amalẽhe—vu Kasi hẽ Oku Pamisa Ukamba Wene la Yehova?”
  • nwtsty  etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 2:41
  • nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 2:46, 47
  • nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 2:51, 52
  • Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • nwtsty atosi elilongiso kelivulu lia Luka 2:14
  • Utala Wondavululi 3 2016 kem. 9 ocin. 1-3
  • Wa ci Kũlĩha?
  • Helie wa kala isia ya Yosefe?
  • Oku Tangiwa Kuembimbiliya
  • OSEMANA 25 YEVAMBI–1 YEVAMBI LINENE
  • OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | LUKA 4-5
  • “Tamalãla Kayonjo Ndeci Yesu a Linga”
  • Utala Wondavululi 15/8 2013 kem. 25 ocin. 8
  • Kũlĩhĩsa Ovituwa o Sukila oku Lekisa
  • Utala Wondavululi 15/8 2013 kem. 25 ocin. 10
  • Kũlĩhĩsa Ovituwa o Sukila oku Lekisa
  • nwtsty o midia
  • Kocimbaka co Kilu Lionembele
  • Utala Wondavululi 15/8 2013 kem. 26 ocin. 12
  • Kũlĩhĩsa Ovituwa o Sukila oku Lekisa
  • Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 4:17
  • nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 4:25
  • Oku Tangiwa Kuembimbiliya
Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda (2018)
mwbr18 Evambi kam. 1-8

Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda

OSEMANA 4-10 YEVAMBI

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU| MARKO 15-16

“Yesu wa Tẽlisa Ovitumasuku Viatiamẽla Kokuaye”

(Marko 15:3-5) Pole, ovitunda via velapo vio lundila ovina vialua. 4 Pilato wo pula vali hati: “Ku tambulula cimue? Tala ndomo va kasi oku ku pindikila ovina vialua.” 5 Yesu ka tambuluile cimue kuenje Pilato wa komõha.

(Marko 15:24) Noke yoku u valela kuti, va litepela uwalo waye loku u limbila ocela, oco va tale u o kala lawo.

(Marko 15:29, 30) Vana va kala oku pita onjila, va fetika oku u sepula, loku puka puka ovitue vati: “Okuakunyõla onembele loku yi tunga voloneke vitatu, 30 lipopela ove muẽle, loka kuti wekangiso.”

nwtsty etosi lielilongiso kelivululu lia Mar. 15:24, 29

va litepela uwalo waye: Ulandu u sangiwa kelivulu lia Yoa. 19:23, 24, u lombolola ovina vikuavo ka via tukuiwile la Mateo, Marko kuenda Luka: Asualali vo ko Roma va imbila ocela uwalo waye lowu wo kosi; Asualali va litepela uwalo waco “volonepa vikuãla, esualali lesualali lonepa yaye”; ovo ka va yonguile oku tola uwalo wokosi kuenje va imba ocela; kuenda ocela caco catiamẽla kuwalo wa Mesiya, ca tẽlisa ocitumasuku Cosamo 22:18. Oco ca kala ocituwa ca vakuakuponda okuti va tambula ovowalo lovina vikuavo via vana va laika oku pondiwa oco va vokiye osõi komanu vaco.

oku puka puka ovitue: Ocituwa cimue ci lekisiwa lolondaka viesepu, vioku pembula ale vietombo. Vana va kala oku pita onjila ndaño okuti ka va ci kũlĩhĩle, va tẽlisa ocitumasuku Cosamo 22:7.

(Marko 15:43) kueya Yosefe u Arimateya ulume umue wa kemãla Ukuekanga Linene, okuti wa kalavo oku lavoka Usoma wa Suku. Wa kuata utõi woku enda ku Pilato oku pinga etimba lia Yesu.

(Marko 15:46) Kuenje wa landa onanga yovalatanya, wo tikula, wo muñila ponanga yaco yovalatanya kuenda wo langeka veyambo lia songiwa vesenje; noke wa tiñuluila ewe puvelo weyambo.

nwtsty etosi lielingiso kelivulu lia Mar. 15:43

Yosefe: Asonehi Vavangelio, va lombolola ovina via litepa viatiamẽla ku Yosefe. Mateo ukuakutambula elisimu, wa soneha okuti eye wa kala “ulume umue ohuasi”; Marko una wa sonehela va Roma, wa popia okuti eye wa kala “ulume umue wa kemãla Ukuekanga Linene” haye wa kala oku talamẽla usoma wa Suku; Luka ondotolo yimue wa sanjuka, wa popia okuti eye wa “kala ulume umue wa sunguluka haeye ukuesunga” okuti ka pangele onepa kekanga liesombiso lia Yesu; Yoano eye lika wa popia okuti Yosefe wa kala “ondonge ya Yesu vuyombeki omo liusumba wa va Yudea.”—Mat. 27:57-60; Mar. 15:43-46; Luka 23:50-53; Yoa. 19:38-42.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Marko 15:25) Eci ca kala kowola yatatu kuenje vo valela kuti.

nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mar. 15:25

kowola yatatu: Okuti kowola 9:00 komẽle. Omanu vamue poku sokisa ulandu owu va popia okuti wa litepa lowu wa Yoano 19:14-16, u popia hati: ‘Ca kala kowola yepandu’ eci Pilatu a eca Yesu oco a pondiwe. Ndaño okuti ovisonehua ka vi lombolola ciwa etepiso liaco, kuli atosi amue a sukila oku konomuisiwa: Ovolandu Avangeliu a likuata lovolandu a pita vokuenda kuoloneke via sulako via Yesu palo palo posi. Ovolandu osi akuãla, a lekisa okuti ovitunda via velapo kuenda akulu va liongolola omẽle ociteketeke, va ambata Yesu ku Nguluvulu wo ko Roma Pondiu Pilato. (Mat. 27:1, 2; Mar. 15:1; Luka 22:66–23:1; Yoa. 18:28) Mateo, Marko kuenda Luka va popia okuti eci Yesu a kala kuti wekangiso, owelema wa wila kilu lieve oku upisa “kowola yepandu . . . toke kowola yecea.” (Mat. 27:45, 46; Mar. 15:33, 34; Luka 23:44) Ocina cimue ca pita vepuluvi Yesu a kala oku pondiwa ceci: Oku kangisiwa ale oku tipuiwa. Olonjanja vimue, omunu o fa osimbu a kasi oku kangisiwa. Ekangiso lia Yesu, lia piãlele calua okuti, ka tẽlele vali oku ambata uti waye kuenje va kisika omunu ukuavo oku ambata uti waco. (Luka 23:26; Yoa. 19:17) Nda ekangiso liaco lia tendiwile ndoku pondiwa, nda ca lekisa okuti Yesu wa fa olowola vimue osimbu ka valeliwile handi kuti. Kelivulu lia Mat. 27:26 kuenda Mar. 15:15, ku tukula oku kangisiwa ale (oku tipuiwa) kumue loku valeliwa kuti loku pondiwa. Omo liaco, omanu valua va pondola oku tukula otembo ya litepa yoku pondiwa okuti, ca tamba lika kotembo ekangiso liaco lia fetika. Eci ci lekisa esunga lieci Pilatu a komõhela poku yeva okuti Yesu wa fa ale noke yotembo yimue eci a valeliwa kuti. (Mar. 15:44) Handi vali, asonehi Vembimbiliya va siata oku sokolola catiamẽla koku tepiwa kueteke volonepa vikuãla vokuenda kuolowola vitatu, ndeci ci pita luteke. Oku tepisa eteke lonjila yaco, ceca esunga lieci akonomuiso alua a tukuila owola yatatu, owola yepandu kuenda owola yecea, oku upisa koku tunda kuekumbi kowola 6:00 komẽle. (Mat. 20:1-5; Yoa. 4:6; Ovil. 2:15; 3:1; 10:3, 9, 30) Omo okuti kotembo yaco omanu ka va kuatele ololosio yi lekisa owola, olowola vieteke via enda oku lekisiwa londaka yokuti “ya soka lowola,” ndomo ci lekisiwa kelivulu lia Yoa. 19:14, Embimbiliya li Kola. (Mat. 27:46; Luka 23:44; Yoa. 4:6; Ovil. 10:3, 9) Poku malusula: Citava okuti Marko wa lombolola eci catiamẽla koku tipuiwa kuenda koku valeliwa kuti, osimbu okuti Yoano wa popia ika catiamẽla koku valeliwa kuti. Asonehi vaco vavali, citava okuti va vokiya owola yeteke kelivala li panda kowola yatatu kuenda Yoano wa tukula ondaka “ya soka lowola,” poku vangula catiamẽla kotembo yaco. Ovina evi, vi situlula etepiso liolotembo via tukuiwa vovolandu. Oku sulako, omo okuti Yoano wa soneha noke lianyamo alua, wa tukula otembo yimue ya litepa leyi Marko a tukula, ci lekisa okuti Yoano ka sonehele lika ovina vi sangiwa kulandu wa Marko.

(Marko 16:8) Eci va tunda veyambo, va tila lalupesi, loku luluma omo liocinjoko va kuata. Pole, ka va sapuilileko laumue, momo va kala lusumba.

nwtsty etosi lelilongiso kelivulu lia Mar. 16:8

momo va kala lusumba: Vovisonehua vimue vio kosimbu havio via koleliwa, Evangeliu lia Marko li malusula lolondaka vi sangiwa kocinimbu 8. Omanu valua va popia okuti esulilo liaco ka lia sungulukile okuti, olio li kala esulilo lielivulu liaco. Pole, poku sokolola onjila Marko a kuama poku soneha, ovisimĩlo viomanu vaco ka vi taviwa. Handi vali, olonoño vio kocita cakuãla ndeci Jerônimo kuenda Eusébio, va lekisa okuti ulandu wocili u sulila lolondaka viokuti: “momo va kala lusumba.”

Kuli Ovisonehua vialua vio Helasi kuenda vialimi akuavo okuti va vokiyako emalusuilo linene kuenda emalusuilo litito noke yocinimbu 8. Emalusuilo linene (li kuete ovinimbu 12) okuti vi sangiwa Velivulu lia Alexandrino, Velivulu lia Ephraemi Syri rescriptus (okuti olondaka via vokiyiwako) kuenda Velivulu lia Bezae Cantabrigiensis, okuti osi a sonehiwa kocita catãlo K.K. Emalusuilo liaco, li sangiwavo vo Vulgata Latina, vo Suriaku Curetoniano kuenda vo Pesita Suriaku. Pole, emalusuilo liaco, ka li sangiwa vovisonehua vitatu viatete vio Helasi vio kocita cakũala okuti, Velivulu Sinaítico kuenda Velivulu lio Vaticanus ale Velivulu Suriaku Sinaítico o kocita cakũala ale catãlo, ale vovisonehua viosimbu vio Kopta Saídico via Marko kocita catãlo. Cimuamue haico okuti, ovisonehua vio kosimbu via Marko kelimi lio Arménio kuenda lio Georgianu vi malusula locinimbu 8.

Ovisonehua vimue vio Helasi kuenda vialimi akuavo a kuete emalusuilo litito (li kuete lika ocinimbu cimosi). Elivuvu Regius lio kocita cecelãla K.K., li kuete amalusuilo avali okuti, emalusuilo litito olio liatete. Kefetikilo liamalusuilo aco, kuli etosi limue li lekisa okuti olonepa vimue, olondaka viaco viokaliye ndaño okuti viosi ka vi taviwa.

EMALUSUILO LITITO

Emalusuilo litito li sangiwa noke lielivulu lia Mar. 16:8, ka li pangi onepa Vovisonehua vi kola. Tu tangako ndoco:

Pole, ovina viosi va tumiwa va vi sapuila lonjanga komanu va kala la Petulu. Kuenje noke liovina evi, Yesu wa va tuma Kutundilo toke Kutakelo esapulo li kola hailio lia pua etondolo liatiamẽla keyovo ka li pui.

EMALUSUILO LINENE

Emalusuilo linene li sangiwa noke lielivulu lia Mar. 16:8, ka li pangi onepa Vovisonehua vi kola. Tu tangako ndoco:

9 Kaliye, eci a pindula omele ociteketeke, keteke liatete kosimanu, wa tukuluka tete ku Maria u Magadala, una a tundisa ilulu epanduvali. 10 Eye wa enda, wa ci sapuila ava va kala laye osimbu va kala loku sinumula loku lila. 11 Oco, eci va yeva okuti o kasi lomuenyo kuenda wa muiwa laye, ka va ci kolelele. 12 Kovaso yovina evi eye wa tukuluka lesetahalo liñi ku vamue vavali va tunda pokati kavo eci va kala loku enda kovaimbo. 13 Oco, oku tiukila va ci sapuila vakuavo, haimo ka va va kolelele. 14 Oco kovaso yaco wa tukuluka kekui liaco la mosi eci va tumala kokulia. Kuenje wa va patisa, momo ka va kaile lekolelo, lovitima viavo via siva. Momo ka va kolele ava vo mola eci a pinduka. 15 Kuenje wa popia lavo lavo hati, Kuendi kuosi kilu lieve. Kundi ondaka yiwa koviluvo viosi. 16 U o kolela kuenje o papatisiwa, o popeliwa, puãi u ka kolela, o pisiwa. 17 Ovilimbu vi linga ava va kolela, vievi: Va tundisa ilulu londuko yange. Va popia lalimi okaliye. 18 Va tikula olonyoha, kuenje nda va nyua owule, ka va lingi cimue. Va kapa ovaka komanu va vela kuenje va kaya.

19 Oco Ñala Yesu, eci a mala oku popia lavo, wa yeluiwa vilu, kuenje wa tumala kondio ya Suku. 20 Oco va tunda, va kundila kuosi. Ñala wa talavaya lavo kuenje wa kolisa ondaka lovilimbu viaco. Amene.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Marko 15:1-15) Vepuluvi liaco, haico ovitunda via velapo lakulu kuenda vakuavisonehua la vosi Vakuekanga Linene va likunda pokati kuenje va kuta Yesu, vo wambata loku weca ku Pilato. 2 Kuenje Pilato wo pula hati: “Ove Soma ya va Yudea?” Yesu wa tambulula hati: “Ove wa ci popia.” 3 Pole, ovitunda via velapo vio lundila ovina vialua. 4 Pilato wo pula vali hati: “Ku tambulula cimue? Tala ndomo va kasi oku ku pindikila ovina vialua.” 5 Yesu ka tambuluile cimue kuenje Pilato wa komõha. 6 Ca kala ocituwa okuti kocipito locipito, eye wa enda oku yovuila owiñi omandekua yina ovo va pingile. 7 Kepuluvi liaco, vokayike mua kala ulume umue o tukuiwa Baraba wa kuatiwile kumue la vakuosuanji okuti kusuanji wavo va ponda omunu. 8 Kuenje owiñi weya wa fetika oku pinga ku Pilato, ndeci a va lingaila. 9 Eye wa va tambulula hati: “Vu yongola okuti ndu yovuili Soma ya va Yudea?” 10 Pilato wa limbuka okuti ovitunda via velapo vo nena kokuaye omo lionya. 11 Puãi ovitunda via velapo via vetiya owiñi oku pinga oco a va yovuile Baraba. 12 Pilato wa va pula vali hati: “Nye ndi linga la una vu tukula hati, Soma ya va Yudea?” 13 Ovo va kaluka vati: “A valeliwe kuti!” 14 Pilato wa va pula hati: “Momo lie? Ocina cipi cĩvi a linga?” Vosi va kaluka vali vati: “A valeliwe kuti!” 15 Oco Pilato a sanjuise owiñi, wa va yovuila Baraba; pole, noke yoku tuma oku tipula Yesu wo weca oco a pondiwile kuti.

OSEMANA 11-17 YEVAMBI

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU

“Setukula Umbombe wa Maria”

(Luka 1:38) Maria wa popia hati: “Tala upika ufeko wa Yehova! Ci tẽlisiwe vokuange ndomo wa ci popia.” Kuenje ungelo wo sia.

Setukuli Ekolelo Liavo kem. 149 ocin. 12

“Ndupika wa Yehova”!

12 Ndaño muẽle koloneke vilo, olondaka viepokolo Maria a tukula, kuenda eliketiso liaye vi tu longisa ovina vialua. Eye wa sapuila ungelo Gabriele hati: ‘Tala, ndupika wa Yehova. Ocipango cove ci lingiwe.’ (Luka 1:38) Ufeko umue okuti upika, wa liketisile calua momo omuenyo waye wa kala peka lia cime caye. Eli olio esunga lieci Maria a lekisila umbombe, kuenda wa likapele kutito kovaso a Cime caye Yehova. Eye wa kũlĩhĩle okuti, oku kala povaka a Yehova, wa kolelepo, momo o lekisa esunguluko lava va sunguluka, haivo va likolisilako oku tẽlisa ovikele viavo ndaño ka ca lelukile oku linga upange waco.—Osa. 18:25.

(Luka 1:46-55) Maria wa popia hati: “Utima wange u pandiya Yehova, 47 kuenda utima wange ka u tẽla oku likandangiya esanju ñuetele Suku Upopeli wange, 48 omo eye ka vanjele kekalo liupika waye ufeko. Oku upisa cilo, ovitumbulukila viosi vi ka nukula okuti nda sumũlũha, 49 momo Ukuonene o ndingaila ovilinga vi komõhisa kuenje onduko yaye yi kola, 50 kocitumbulukila locitumbulukila, o lekisa ohenda ku vana vo sumbila. 51 Eye o lekisa unene lovaka aye, o sandola vana va lekisa epela vovitima viavo. 52 Eye o kapa kutito alume va kemãla va kasi kocalo kuenda o kemãlisa vana vomboka; 53 o kutisa lovina viwa vana va kasi onjala kuenda o tundisa olohuasi upolokoso. 54 Eye o kuatisa ukuenje waye Isareli, loku ivaluka ohenda yaye, 55 ndeci a sapuilile vakukululu yetu, ku Avirahama kuenda ocitumbulukila caye otembo ka yi pui.”

Setukuli Ekolelo Liavo kem. 150-151 ocin. 15-16

“Ndupika wa Yehova”!

15 Noke yovina viaco, Maria wa vangula kuenda olondaka viaye via kapiwa lutate Vondaka ya Suku. (Tanga Luka 1:46-55.) Ponepa eyi Vembimbiliya, opo Maria a situlula ovina vialua viatiamẽla kokuaye. Olondaka viaco vi lekisa olopandu poku sivaya Yehova omo lioku u sumũlũisa locikele coku kala ina ya Mesiya. Vi lekisavo ekolelo lialua Maria a kuata poku popia ovina viatiamẽla ku Yehova okuti o kutisa osõi vakuepela lomanu va likapa kunene. Olondaka viaco, vi kuatisa ambombe lolosuke va sandiliya oku u vumba. Handi vali, vi tu kuatisa oku limbuka ukũlĩhĩso Maria a kuata. Ekonomuiso limue lia lingiwa lia lekisa okuti, wa tukula Ovisonehua vio Herevu ci pitãhala 20 kolonjanja!

16 Maria wa enda oku sokolola lutate Ondaka ya Suku. Kuenje, wa lekisa umbombe poku ecelela oku songuiwa Lovisonehua okuti ka vangula ovisimĩlo viaye. Omõlaye okuti otembo yaco wa kala vimo, eteke limue wa laikelevo oku lekisa ovituwa ndevi via inaye. Noke wa popia hati: “Oku longa kuange hakuangeko te ku wa numa.” (Yoa. 7:16) Omo liaco, omunu lomunu pokati ketu o sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ nda sumbila Ondaka ya Suku? Ale ndi kuete ocituwa coku vangula ovisimĩlo viange muẽle?’ Ocili okuti, Maria wa lekisa ocituwa ca sunguluka.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Luka 1:69) “Eye wa tu katuila ombinga yeyovo konjo ya Daviti ukuenje waye,”

nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 1:69

ombinga yeyovo: ale “onjovoli ya pama.” Vembimbiliya, olombinga viocinyama, pamue vi lomboloka ongusu, eyulo kuenda oku yula. (1 Sam. 2:1; Osa. 75:4, 5, 10; 148:14) Handi vali, olombiali kuenda olosoma ci kale okuti vakuesunga ale havakuesungako, via enda oku sokisiwa lolombinga kuenda oku yula kuavo kua sokisiwile loku toma kuolombinga. (Esin. 33:17; Dan. 7:24; 8:2-10, 20-24) Vocinimbu eci ondaka “ombinga yeyovo,” yi tiamisiwila ku Mesiya una o kuete unene woku yovola okuti, onjovoli ya pama.

(Luka 1:76) “Pole, ove akamõla, o ka tukuiwa uprofeto wa Tõlo, momo o pita kovaso ya Yehova oco o pongiye onjila yaye,”

nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 1:76

o pita kovaso ya Yehova: Yoano Upapatisi wa laikele oku “pita kovaso ya Yehova” poku kala kapendanjila ka Yesu, una wa ponduile oku kala onumiwa ya Isiaye loku yilila Vonduko ya Isiaye.—Yoa. 5:43; 8:29.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Luka 1:46-66) Maria wa popia hati: “Utima wange u pandiya Yehova, 47 kuenda utima wange ka u tẽla oku likandangiya esanju ñuetele Suku Upopeli wange, 48 omo eye ka vanjele kekalo liupika waye ufeko. Oku upisa cilo, ovitumbulukila viosi vi ka nukula okuti nda sumũlũha, 49 momo Ukuonene o ndingaila ovilinga vi komõhisa kuenje onduko yaye yi kola, 50 kocitumbulukila locitumbulukila, o lekisa ohenda ku vana vo sumbila. 51 Eye o lekisa unene lovaka aye, o sandola vana va lekisa epela vovitima viavo. 52 Eye o kapa kutito alume va kemãla va kasi kocalo kuenda o kemãlisa vana vomboka; 53 o kutisa lovina viwa vana va kasi onjala kuenda o tundisa olohuasi upolokoso. 54 Eye o kuatisa ukuenje waye Isareli, loku ivaluka ohenda yaye, 55 ndeci a sapuilile vakukululu yetu, ku Avirahama kuenda ocitumbulukila caye otembo ka yi pui.” 56 Maria wa kala laye ci soka olosãi vitatu, noke wa tiukila konjo yaye. 57 Otembo ya Elisavete yoku cita ya pitĩla kuenje wa cita omõla ulume. 58 Omanu a lisunguile laye kuenda vangandiaye va yeva okuti Yehova wa lekisa ohenda kokuaye kuenje ovo va sanjukila kumue laye. 59 Noke yoloneke ecelãla, va sevisa evamba okamõla kuenda va yonguile oku u luka onduko ya isiaye, Sakariya. 60 Pole, inaco wa tambulula hati: “Sio! eye o tukuiwa Yoano.” 61 Omanu vo sapuila vati: “Vangandiene lomue o tukuiwa londuko eyi.” 62 Kuenje ovo va pula isiaye londimbukiso onduko a yonguile oku u luka. 63 Eye wa pinga evaya kuenda wa sonehako hati: “Onduko yaye Yoano.” Kuenje vosi va komõha. 64 Vonjanja yaco haico elimi liaye lia kutuluka kuenje wa fetika oku vangula loku sivaya Suku. 65 Vosi va lisunguile lavo va kuata usumba kuenda vosi va kala kolomunda viofeka yo Yudea va fetika oku vangula ovina viaco. 66 Kuenje vosi vana va ci yeva va lipula vovitima viavo vati: “Okamõla aka ka ka kala ndati?” Momo Yehova o kasi laye.

OSEMANA 18-24 YEVAMBI

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | LUKA 2-3

“Ene Amalẽhe—vu Kasi hẽ Oku Pamisa Ukamba Wene la Yehova?”

(Luka 2:41, 42) Olonjali viaye via kuatele ocituwa coku enda enda ko Yerusalãi unyamo lunyamo kocipito co Paskoa. 42 Eci a tẽlisa 12 kanyamo, ovo va enda kocipito ndomo va lingainga.

nwtsty  etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 2:41

olonjali viaye via kuatele ocituwa: Ocihandeleko ca lekisile okuti akãi ka va sukilile oku enda kocipito co Paskoa. Pole, Maria wa kuatele ocituwa coku linga ungende unyamo lunyamo kumue la Yosefe oku enda kocipito ko Yerusalãi. (Etu. 23:17; 34:23) Unyamo lunyamo va enda oku linga ungende oku endela posi ci panda 300 kolokilometulu lepata liaye linene.

(Luka 2:46, 47) Noke yoloneke vitatu, vo sanga vonembele okuti wa tumãla pokati kalongisi oku va yevelela loku va linga apulilo. 47 Vosi va kala oku u yevelela va komõha omo liolondunge viaye kuenda atambululo.

nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 2:46, 47

oku va linga apulilo: Ndomo ca lekisiwa kovituwa via vana va yevelela Yesu, apulilo aye ka a kaile lika ndomõla umue o yongola oku tẽlisa onjongole yaye. (Luka 2:47) Kelimi lio Helasi ondaka oku “linga . . . apulilo” pamue yi tiamisiwila konjila ndomo ku lingiwa epulilo okuti apulilo a vetiya oku sokolola ana a siata oku lingiwa kekanga limue. (Mat. 27:11; Mar. 14:60, 61; 15:2, 4; Ovil. 5:27) Ovolandu a lekisa okuti asongui vamue vetavo va kuatele ocituwa coku siala vonembele noke yovipito kuenda oku longisa vovindumba via sanjavala. Omanu va ponduile oku tumãla ponẽle yalume vaco oco va yevelele loku linga apulilo.

va komõha: Kelimi lio Helasi ondaka “oku komõha,” yi lomboloka oku amamako oku komõha ale usumba.

(Luka 2:51, 52) Yesu wa enda kumue lolonjali viaye kuenje va tiukila ko Nasara kuenda wa amamako oku pokola kokuavo. Pole, inaye wa patekela olondaka viaco viosi vutima waye. 52 Kuenje eye wa amamako oku kula kolondunge, ketimba, loku soliwa la Suku kuenda omanu.

nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 2:51, 52

wa amamako oku pokola: ale “oku lekisa esumbilo; wa amamako lepokolo.” Kelimi lio Helasi ondaka wa amamako, yi lekisa okuti noke yoku komõhisa alongisi lukũlĩhĩso waye Wondaka ya Suku vonembele, Yesu wa enda konjo kuenje lumbombe wa lekisa epokolo kolonjali viaye. Epokolo liaco lia velelepo liomãla vakuavo; ca panga onepa koku tẽlisiwa Kuocihandeleko ca eciwile ku Mose kovina viosi.—Etu. 20:12; Va Gal. 4:4.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Luka 2:14) “Ulamba kilu ku Suku kuenda kilu lieve ombembua pokati komanu va taviwa laye.”

nwtsty atosi elilongiso kelivulu lia Luka 2:14

kuenda kilu lieve ombembua pokati komanu va taviwa laye: Ovisonehua vimue mua sonehiwa olondaka viokuti, “kuenda kilu lieve ombembua, omanu va taviwa laye” olondaka evi vi sangiwa Vambimbiliya amue. Pole olondaka vi sangiwa vo Tradução Do Novo Mundo viopiwa vovisonehua vimue vi vetiya calua. Omo liaco, esapulo liaco, li tiamisiwila komanu vana va tatiwa locali caye omo liekolelo liocili vo kuetele kuenda va linga olondonge Viomõlaye.—Tala etosi lielilongiso omanu va taviwa laye vocinimbu eci.

omanu va taviwa laye: Ondaka ungelo a tukula yokuti “oku taviwa” yi sangiwa vocinimbu eci, yi tiamisiwila ku Suku, pole hakomanuko. Kelimi lio Helasi ondaka eu·do·kiʹa yi pondolavo oku lomboloka ocali; oku sanjukila; oku soliwa.” Ondaka eu·do·keʹo, ya tukuiwavo kelivulu lia Mat. 3:17; Mar. 1:11 kuenda Luka 3:22 (tala atosi elilongiso kelivulu lia Mat. 3:17; Mar. 1:11), vina Suku a tiamisila Komõlaye noke yepapatiso liaye. Ondaka eu·do·keʹo yi lomboloka “oku taviwa; oku lekisiwa ohenda; oku soliwa; oku sanjukila cimue.” Ndomo ca lomboluiwa, ondaka “omanu va taviwa laye” (okuti an·thró·pois eu·do·kí·as) yi tiamisiwila komanu Suku a tava locali caye kuenda komanu vana va taviwa laye; omanu vana eye a sanjukila.” Omo liaco, olondaka ungelo a popia, vi lomboloka ocali ca Suku okuti ka vi tiamisiwila komanu vosi, pole, ku vana vo sanjuisa omo liekolelo vo kuetele kuenda va linga olondonge Viomõlaye. Ndaño okuti kelimi lio Helasi ondaka eu·do·kí·as vovinimbu vimue vi tiamisiwila kocali comanu (Va Rom. 10:1; Va Fil. 1:15), ya siata calua poku tukula catiamẽla kocali ca Suku, ale oku sanjukila, ale onjila eye a tava (Mat. 11:26; Luka 10:21; Va Efe. 1:5, 9; Va Fil. 2:13; 2 Va Tes. 1:11). Vo Septuaginta yelivulu Liosamo 51:18 [50:20, LXX], ondaka yaco yi tiamisiwila “kocali” ca Suku.

(Luka 3:23) Eci Yesu a fetika upange waye woku kunda wa kuata 30 kanyamo, ndeci va simĩle okuti omõla a Yosefe, omõla a Heli,

Utala Wondavululi 3 2016 kem. 9 ocin. 1-3

Wa ci Kũlĩha?

Helie wa kala isia ya Yosefe?

Yosefe u karpinteiro wo ko Nasara, wa kala isia yokatumba ya Yesu. Pole, helie wa kala isia ya Yosefe? Evanjeliu lia Mateo poku tukula ocikoti ca Yesu li popia hati, Yakoba. Pole Evanjeliu lia Luka li lekisa okuti Yosefe wa kala “omõla a Heli.” Momo lie ovolandu aco a litepela?—Luka 3:23; Mateo 1:16.

Olondaka vi sangiwa kevanjeliu lia Mateo viokuti: “Yakoba wa cita Yosefe,” kelimi lio Helasi vi lomboloka okuti Yakoba wa kala isia ya Yosefe. Eci ci lekisa okuti Mateo wa kala oku lombolola ocikoti ca Yosefe, kuna soma Daviti a citiwila, okuti wa laikele oku eca usoma ku Yesu omõla wokatumba wa Yosefe una wa kuatele omoko yoku piñala uviali.

Handi vali evangeliu lia Luka li lekisavo okuti, “Yosefe, omõla a Heli.” Ondaka yokuti “omõla a” yi pondola oku lomboloka okuti “ondatembo ya.” Kelivulu lia Luka 3:27, tu sangako ulandu wa Salatiele isia ya Yekoniya, una wa tukuiwavo hati, “omõla a Neri.” (1 Asapulo 3:17; Mateo 1:12) Citava okuti Salatiele wa kuelele lomõla ukãi wa Neri, una onduko yaye ka ya tukuiwile, kuenje wa linga ondatembo yaye. Omo okuti Yosefe wa kuelele Maria omõla a Heli, wa lingavo “omõla” a Heli. Kuenje eci ci lekisa okuti Luka wa tukula ocikoti cepata lia Yesu muna a ‘citiwila ndomunu’ lekuatiso lia ina yaye Maria. (Va Roma 1:3) Omo liaco, Embimbiliya li tu sapuila ovikoti vivali via litepa vi kuete esilivilo lia velapo ku Yesu.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Luka 2:1-20) Koloneke viaco Kaisare Augustu wa eca ocihandeleko cokuti olonungi viosi viofeka vi lisonehisa. 2 (Oku lisonehisa kuaco kuatete kua lingiwa eci Kurenio a kala nguluvulu yo ko Suria.) 3 Kuenje omanu vosi va linga ungende oco va lisonehise, omunu lomunu volupale luaye. 4 Yosefe layevo wa tunda vo Galilea volupale luo Nasara oku enda ko Yudea volupale lua Daviti, lu tukuiwa Beteleme, momo wa kala ukuepata lionjo ya Daviti. 5 Eye wa enda oku ka lisonehisa kumue la Maria, una a likuminyile oku u kuela, okuti kotembo yaco o panda koku cita. 6 Osimbu va kalako, otembo yoku cita ya pitĩla. 7 Eye wa cita omõlaye uveli ulume kuenje wo muñila polonanga kuenda wo langeka vocimanga, momo ka kua kale olohondo oco va sikĩlemo. 8 Kocitumãlo caco kua kalavo angombo va enda oku lala vovisenge oku lava ovinyama viavo luteke. 9 Vocipikipiki, ungelo wa Yehova wa tukuluka kovaso yavo kuenje ulamba wa Yehova wa va tuila kuenda va kuata usumba walua. 10 Pole, ungelo wa va sapuila hati: “Ko ka kuati usumba, momo ndu sapuili ondaka yiwa yesanju omanu vosi va ka kuata. 11 Momo etaili volupale lua Daviti muo citiwili onjovoli okuti Kristu Ñala. 12 Ondimbukiso vu mola yeyi: Vu ka sanga oñaña ya muñiwa polonanga kuenda ya langekiwa vocimanga.” 13 Vocipikipiki, ungelo waco kumue lolohoka vio kilu, via sivaya Suku loku popia vati: 14 “Ulamba kilu ku Suku kuenda kilu lieve ombembua pokati komanu va taviwa laye.” 15 Kuenje eci ovangelo va tiukila kilu, angombo va fetika oku livanguisa omunu lukuavo vati: “Tuendi ko Beteleme oku tala eci ci kasi oku pitako okuti oco Yehova a tu situluila.” 16 Ovo va enda lonjanga, va sanga Maria la Yosefe kuenda oñaña ya langekiwa vocimanga. 17 Eci va yi mola, va lombolola ovina va va sapuila viatiamẽla koñaña yaco. 18 Kuenje vosi va ci yeva, va komõha leci angombo va va sapuila, 19 pole, Maria wa patekela olondaka viaco viosi, loku sokolola elomboloko liavio. 20 Angombo va tiukila loku sivaya kuenda oku kemãlisa Suku omo liovina viosi ovo va yeva levi va mola ndomo va va sapuilile.

OSEMANA 25 YEVAMBI–1 YEVAMBI LINENE

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | LUKA 4-5

“Tamalãla Kayonjo Ndeci Yesu a Linga”

(Luka 4:1-4) Yesu wa yukisua lespiritu sandu kuenje wa tunda ko Yordão, yu espiritu lio songuila kekalasoko, 2 oko a kala 40 koloneke oku yonjiwa Leliapu. Koloneke viaco ka lile lacimue kuenda eci ayonjo aco a pua, wa yeva onjala. 3 Kuenje Eliapu lio sapuila hati: “Nda vumõla a Suku, sapuila ewe eli oco li pongoloke ombolo.” 4 Pole, Yesu wo kumbulula hati: “Ca sonehiwa citi, ‘Omunu ka muila lika omuenyo kombolo.’”

Utala Wondavululi 15/8 2013 kem. 25 ocin. 8

Kũlĩhĩsa Ovituwa o Sukila oku Lekisa

8 Eci Yesu a kala vekalasoko, Satana wa setekavo oku u yapula lonjongole yokulia. Momo Yesu wa kala eci cisoka 40 koloneke, kuenda 40 kovoteke okuti ka kuatele okulia. Kuenje, Satana wa sapuila Yesu hati: ‘Nda vumõla a Suku popia lewe eli, oco li linge ombolo.’ (Luka 4:1-3) Pokati kolonjila vivali Yesu a kuata, wa sukilile oku nõlapo yimue ndeci: Oku likala oku linga ocikomo oco ka ka tẽlise onjongole yokulia, ale oku linga ocikomo caco. Yesu wa kũlĩhĩle okuti, wa sukilile oku yuvula oku ci linga oco ka ka tẽlise onjongole yaye. Ndaño Yesu wa kala lonjala, pole, ka lingile ocikomo caco, momo ka yonguile oku nyõla ukamba waye la Yehova. Omo liaco, wa tambulula Satana hati: “‘Ca sonehiwa okuti omunu ka muila omuenyo kokulia, pole o kuatisiwa lolondaka vi tunda vomẽla wa Yehova.’”—Luka 4:4.

(Luka 4:5-8) Eliapu lio tuala vali komunda yisõvi kuenje vokatembo kamue lio lekisa ovosoma osi oluali. 6 Eliapu lio sapuila ndoco: “Ndu ku ĩha unene lulamba walio, momo ca nyĩhiwa kuenda ndu weca ku nda panga. 7 Nda wa ndi fendela, cosi ci kala cove.” 8 Yesu wo tambulula hati: “Ca sonehiwa citi, ‘Fendela Yehova, Suku yove, eye lika o vumba.’”

Utala Wondavululi 15/8 2013 kem. 25 ocin. 10

Kũlĩhĩsa Ovituwa o Sukila oku Lekisa

10 Nye ci popiwa catiamẽla ku Yesu? Satana “wo lekisa ovosoma osi o kilu lieve. Kuenje wo sapuila hati: ‘Ndu ku ĩha uviali wosi wokilu lieve lulamba waco, momo wa ñundikiwa, kuenda ndu weca komunu ndi yongola.’” (Luka 4:5, 6) Yesu ka muile lovaso aye uviali wosi lulamba waco, pole, Satana wa simĩle okuti, o yapuisiwa lovina a mola. Omo liaco, Satana wa sapuila Yesu hati: ‘Nda wa ndi fendela, ovina viosi vi linga viove.’ (Luka 4:7) Omo okuti Yesu ka yonguile oku kala omunu umue o pokola ku Satana, wa tambulula lonjanga hati: ‘Ca sonehiwa citi: Fendela Yehova Suku yove, eye lika o vumba.’”—Luka 4:8.

(Luka 4:9-12) Noke Eliapu lio tuala ko Yerusalãi kuenje lio talamisa kocimbaka co kilu lionembele kuenda lio sapuila hati: “Nda vumõla a Suku, tehẽla posi, 10 momo ca sonehiwa citi, ‘Eye o tuma ovangelo vaye kokuove, oco va ku teyuile,’ 11 kuenje ‘Va ku kuata lovaka avo okuti omãhi yove ka yi veta kewe.’” 12 Yesu wo kumbulula hati: “Ca sonehiwa vali ndoco, ‘Ku ka seteke Yehova Suku yove.’”

nwtsty o midia

Kocimbaka co Kilu Lionembele

Citava okuti Satana wa kapa Yesu kocimbaka [ale, “ponepa ya lepa”] co kilu lionembele” kuenda wo sapuila oco a limbe posi, pole, ponepa Yesu a talamẽle ka pa tukuiwile. Omo liaco, ondaka “onembele” ya tukuiwa palo, yi tiamisiwila konembele yosi, citava okuti Yesu wa talamẽle pevindi konele yombuelo (1) konepa yimue yonembele. Ale eye wa talamẽle pevindi likuavo yonembele. Nda wa kupukile kolonele viaco okuti Yehova ko kuatisa, nda wa fa.

Utala Wondavululi 15/8 2013 kem. 26 ocin. 12

Kũlĩhĩsa Ovituwa o Sukila oku Lekisa

12 Yesu wa lekisa ongangu yiwa yumbombe okuti, ya litepa leyi ya Heva! Satana wa seteka Yesu lonjila yikuavo, oco a linge ocina cimue ci komõhisa omanu, pole, ci kapa Suku voseteko. Yesu ka tavele, momo wa kũlĩhĩle okuti, nda wa ci lingile, nda ca lekisa okuti o kuete epela! Omo liaco, wa tambulula Satana hati: “Ca sonehiwa citi: ‘Ku ka kape voseteko Yehova Suku yove.’”—Tanga Luka 4:9-12.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Luka 4:17) Vo wĩha ociña cuprofeto Isaya kuenje wa yikula ociña caco, yu wa sanga apa pa sonehiwa ndoco:

nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 4:17

ociña cuprofeto Isaya: Ociña caco celivulu lia Isaya ca sangiwa Vokalunga ka ka Kuete Akimba, ca kuatele ci soka 17 kovitetele viovipa via tutiwa kocitetele locitetele, okuti ca linga ociña cimue ci kuete 7.3 kolometulu kuenda 54 kovilala. Ociña cina va enda oku longisa laco vosunangonga yo ko Nasara, citava okuti ca kuata usõvi umuamue. Kocita catete ndaño okuti ociña ka ca kuatele atendelo viovipama kuenda viovinimbu, Yesu wa sukilile oku sanga onepa a yonguile oku tanga. Omo okuti wa wa tẽla oku sanga ponepa pa sonehiwa olondaka viocitumasuku, ca lekisa okuti wa kũlĩhĩle ciwa Ondaka ya Suku.

(Luka 4:25) Pole, ndu sapuili ocili siti: Koloneke via Eliya, ko Isareli kua kala ovimbumba vialua cina kilu ka kua kaile ombela vanyamo atatu kolosãi epandu kuenje vofeka yosi mua kala onjala yalua.

nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 4:25

vanyamo atatu kolosãi epandu: Ndomo ci lekisiwa kelivulu 1 Olos. 18:1, “kunyamo watatu” Eliya wa eca esapulo liatiamẽla kesulilo liocitenya. Omanu vamue va siata oku popia okuti, Yesu wa vangula ovina vi patãla ulandu u sangiwa kelivulu 1 Olosoma. Pole, Ovisonehua vio Heveru, ka vi lekisa okuti ocitenya ca kala eci cipanda anyamo atatu. Ondaka yokuti “kunyamo watatu,” yi tiamisiwila votembo Eliya a sapuila Ahava catiamẽla kocitenya. (1 Olos. 17:1) Citava okuti esapulo liaco lia eciwa kotembo yokuenye ya enda oku pita olosãi epandu, pole, citava okuti otembo yaco ya tumãla calua okuti, vanyamo akuavo ci sule. Handi vali, ocitenya ka ca puile eci Eliya a endele vali ku Ahava, “kunyamo watatu,” pole, ca pua lika noke yoseteko yondalu ya pita Komunda Karimele. (1 Olos. 18:18-45) Omo liaco, olondaka via Yesu via tukuiwa kelivulu lia Luka 4:25, kuenda olondaka via sonehiwa la manji a Yesu vi sangiwa kelivulu lia Tia. 5:17, vi likuata lulandu u sangiwa kelivulu 1 Olos. 18:1.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Luka 4:31-44) Eye wa enda ko Kafarinau volupale luo Galilea. Kuenje wa va longisa Kesambata, 32 ovo va komõha oku longisa kuaye, momo wa va longisa ndomunu o vangula lunene. 33 Vosunangonga mua kala ulume umue wa kuatiwa londele kuenje wa kaluka hati: 34 “A Yesu u Nasara, o tu sakalasaila nye? Anga weya oku tu nyõla? Ame nda ku kũlĩha ciwa, ove Una o Kola ku Suku.” 35 Pole, Yesu wo lemela hati: “Ũhako, tunda vokuaye!” Noke yoku kupuila ulume posi pokati kavo, ondele yo tunda, ka yo lemehele. 36 Vosi va komõha kuenje va fetika oku lipula pokati vati: “Olondaka evi vi lomboloka nye? Momo eye lunene wa handeleka olondele kuenje via tunda!” 37 Esapulo liatiamẽla kokuaye lia li sanduila kolonepa viosi viofeka vi sungueko. 38 Noke yoku tunda vosunangonga, wa iñila vonjo ya Simono. Ndatembo ya Simono ukãi, wa kala oku vela ombambi yalua kuenje ovo va pinga ku Yesu oco a kuatise ukãi. 39 Eye wa talama kovaso yukãi, wa imula ombambi kuenje yo pita. Vonjanja yaco ukãi wa votoka kuenje wa fetika oku va poka. 40 Eci ekumbi lia iñila, vana va kala lava va vela ovovei aiñi aiñi va va nena kokuaye. Wa kapa ovaka komunu lomunu kuenje wa va sakula. 41 Olondele vialua via tundisiwa via kaluka viti: “Ove Vumõla a Suku.” Eye wa vi lemela, pole ka ecelelele okuti ovio vi vangula, momo via kũlĩhĩle okuti eye Kristu. 42 Eci kua ca, komẽle, eye wa enda pocitumãlo cimue culika. Owiñi wa fetika oku u sanda, yu va sanga apa a kala kuenje va seteka oku u tateka oco ka ka va sie. 43 Eye wa va sapuila hati: “Te nda kundila olondaka viwa Viusoma wa Suku kalupale akuavo, momo oco nda tumiwila.” 44 Kuenje wa kala oku kundila volosunangonga vio vo Yudea.

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link