Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
OSEMANA 3-9 YA CEMBANIMA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OVILINGA 9-11
“Umue Ukuakulambalala Akristão wa Linga Ukundi Ukuambili”
(Ovilinga 9:1, 2) Saulu wa amamako oku tata lãvi olondonge via Ñala kuenda omo a kuatele onjongole yalua yoku va ponda, wa enda kocitunda cinene, 2 oku u pinga oco a sonehele ovikanda kolosunangonga vio ko Damasko okuti eye o kuta vosi va endela Vonjila ya Ñala loku va nena ko Yerusalãi, ci kale alume, ci kale akãi.
testemunho cabal kem. 60 ocin. 1-2
Ekongelo . . . “Lia Kala Lombembua”
Alume vamue va kala oku enda ko Damasko lonyeño yalua, kuna va ka tẽlisa ocimãho cimue ka ca sungulukile. Olondonge via Yesu vina ka via soliwile via laikele oku upiwa kolonjo viavo, oku kutiwa kuenda oku ambatiwa ko Yerusalãi oco va ka sombisiwe Vekanga.
2 Usongui waco o tukuiwa okuti Saulu, una wa ponda ale omanu valua. Ka pa pitile otembo yalua tunde eci eye a tava okuti akamba vaye olondingaĩvi, va sosola Stefano lovawe ondonge yimue ukuekolelo ya Yesu toke eci a fa. (Ovilinga 7:57–8:1) Saulu omo ka sanjukilile lika oku lambalala olondonge via Yesu via kala vo Yerusalãi, wa sanduila elambalalo kolonepa vikuavo. Eye wa yonguile oku kundula etavo lina lia enda oku pembuiwa lia kũlĩhĩwile okuti, “Onjila.”—Ovilinga 9:1, 2; tanga okakasia losapi hati, “Unene Paulu a Kuata ko Damasko,” kemẽla 61.
(Ovilinga 9:15, 16) Pole, Ñala wo sapuila hati: “Kuende! Momo ulume u ndo nõla oco a linge ocikuata coku ambatela onduko yange ku vakualofeka, kolosoma kuenda komãla va Isareli. 16 Kuenje ndu lekisa ohali yosi eye a laika oku talela onduko yange.”
utala wondavululi 16.06 kem. 7 ocin. 4
Tu Sanjukili Yehova Utungi Wetu
4 Yehova ka siatele oku tenda omanu ndeci tu va tenda. Pole, o kũlĩhĩsa ovina vi kasi vutima, kuenje o limbuka ndomo omunu lomunu pokati ketu a tuwa. (Tanga 1 Samuele 16:7b.) Yehova wa lekisa ocituwa caco eci a sokiya ekongelo liatete Liakristão. Eye wa kokela kokuaye kuenda Komõla waye omanu valua okuti, vamue va tendiwile ndu okuti, ka va kuete esilivilo. (Yoano 6:44) Umue pokati komanu vaco Saulu, Ufariseo okuti, wa ‘kala ukuakupembula omanu, wa enda oku va lambalala, kuenda oku litenga vovitangi viavo.’ (1 Tim. 1:13) Pole, Yehova wa kũlĩhĩsa utima wa Saulu, kuenje wa limbuka okuti, ka kalele ndotuma ka yi kuete esilivililo. (Olosap. 17:3) Momo, Yehova wa limbukile okuti citava oku pengulula Saulu oco a linge ‘ocikuata ca nõliwa.’ Kuenje, o kundila komanu va “kualofeka, kolosoma kuenda komãla va Isareli.” (Ovilinga 9:15) Yehova wa nõlavo omanu vakuavo oco va penguluiwe okuti, va linga “ocikuata ca posoka,” oku kongelamo vana va kala oloholua, vana vambatele omuenyo wa vĩha, kuenda vana va kuatele ocituwa coku nyana. (Va Roma 9:21; 1 Va Kor. 6:9-11) Omo Liovisonehua va lilongisa, va pamisa ekolelo liavo ku Yehova, kuenje, va ecelela okuti, o va pengulula.
(Ovilinga 9:20-22) kuenda haico a fetika oku kunda volosunangonga catiamẽla ku Yesu okuti, eye Omõla a Suku. 21 Pole, vana vo yeva va fetika oku komõha loku popia vati: “U siti ulume una wa enda oku kangisa vana va tukula onduko eyi vo Yerusalãi? Hayeko hẽ weyaya locimãho coku va kuata loku va tuala kovitunda via velapo?” 22 Saulu puãi wa amamako oku kuata ongusu kuenda wa komõhisa va Yudea va tungile vo Damasko loku lombolola lutate okuti Yesu eye Kristu.
testemunho cabal kem. 64 ocin. 15
Ekongelo . . . “Lia Kala Lombembua”
15 O pondola hẽ oku sokolola ndomo omanu va komõha kuenda onyeño va kuata eci Saulu a fetika oku kunda volosunagonga ovina viatiamẽla ku Yesu? Ovo va pula vati: “U siti ulume una wa enda oku kangisa vana va tukula onduko eyi vo Yerusalãi?” (Ovilinga 9:21) Saulu poku lombolola esunga lieci a pongoluila ovisimĩlo viaye catiamẽla ku Yesu, wa enda oku ‘lombolola lutate okuti Yesu eye Kristu.’ (Ovilinga 9:22) Pole, oku lombolola lutate ka ku sokisiwa losapi yi yikula ovisimĩlo viosi via kakatela kovihilahila kuenda ovitima viosi vi kuete epela. Pole, Saulu ka liwekelepo.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Ovilinga 9:4) kuenje wa kupukila posi, yu wa yeva ondaka yo sapuila hati: “A Saulu, a Saulu, nye o ndi lambalalela?”
testemunho cabal kem. 60-61 ocin. 5-6
Ekongelo . . . “Lia Kala Lombembua”
5 Yesu eci a sapela la Saulu vetapalo lia loña ko Damasko, Yesu ko pulisile ndoco: “Momo lie o lambalalela olondonge viange?” Ndomo ca tukuiwa ale, eye wa popia hati: “nye o ndi lambalalela?” (Ovilinga 9:4) Eci ci lekisa okuti Yesu wa kapako alambalalo afendeli vaye va siata oku lipita lavio.—Mat. 25:34-40, 45.
6 Nda okuti wa siata oku liyaka lalambalalo omo lioku kolela Kristu, kũlĩha okuti cikale Yehova kuenda Yesu va kũlĩha ovitangi wa siata oku liyaka lavio. (Mat. 10:22, 28-31) Citava okuti Yehova ka maliko elambalalo liaco vepuluvi lilo. Ivailuka okuti Yesu wa mola ndomo Saulu a panga onepa kolofa via Stefano, kuenda wa mola eci Saulu a lupuisa olondonge kolonjo viavo ko Yerusalãi. (Ovilinga 8:3) Yesu ka maleleko elambalalo liavo vepuluvi liaco. Pole, Yehova lekuatiso lia Yesu Kristu, wa eca ku Stefano kuenda kolondonge vikuavo ongunsu oco va amameko oku pandikisa.
(Ovilinga 10:6) Ulume waco wa kala ukombe konjo ya Simono uyaveki wovipa okuti onjo yaye yi kasi konele yokalunga.”
embimbiliya lielilongiso etosi kelivulu Liovil. 10:6
Simono uyaveki wovipa: Omunu umue ukuakuyaveka ovipa viovinyama, wa enda oku talavaya lohala oco ope ovonya ale ovisupe viositu kuenda ulela. Omo liaco, o tata ocipa caco lovinyu oco a pange ovikuata viocipa. Upange woku yaveka ovipa, u lẽha calua kuenda ca sukilile ovava alua. Eli olio esunga lieci Simono a tungila konele yokalunga ocipepi lolupale luo Yopa. Ndomo ca kisikiwile vocihandeleko ca Mose, omunu umue wa enda oku talavaya lakepa ovinyama, wa tendiwile ndomunu wa vihĩsiwa. (Ovis. 5:2; 11:39) Omo liaco, va Yudea valua va enda oku pembula vakuakuyaveka ovipa kuenda ka va tavaile oku kala pamosi. Noke, elivulu limue li tukuiwa hati, Talmude lia tenda upange woku yaveka ovipa ndupange umue u sule okuti woku ongolola otulumu wa velapo. Pole, Petulu ka ecelelele okuti olonepele viaco viu tateka oku kala la Simono. Ovisimĩlo via Petulu vio kuatisa noke yotembo yimue eci a tambula ocikele coku enda konjo yomunu umue ukualofeka. Olonoño vimue, vi sima okuti kelimi lio Helasi ondaka “ukuakuyaveka ovipa” (byr·seusʹ) ya kala onduko yikuavo ya Simono.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Ovilinga 9:10-22) Ko Damasko kua kala ondonge yimue yi tukuiwa Ananiya kuenje Ñala wa vangula laye vonjoi hati: “A Ananiya!” Eye hati: “Ame ulo a Ñala.” 11 Ñala wo sapuila hati: “Votoka, kuende kokololo yi tukuiwa Luasuñama kuenje sandiliyako ulume umue o tukuiwa Saulu u Tarso, vonjo ya Yuda. Momo o kasi oku likutilila, 12 kuenda vonjoi wa mola ulume umue o tukuiwa Ananiya, yu wa iñila, wo kapa ovaka okuti o letuluka.” 13 Puãi Ananiya wa tambulula hati: “A Ñala, nda yeva omanu valua va popia ndomo eye a kangisa olosandu viove vo Yerusalãi. 14 Eye o kuete omoko a tambula kovitunda via velapo yoku kapa vokayike wosi o tukula onduko yove.” 15 Pole, Ñala wo sapuila hati: “Kuende! momo ulume u ndo nõla oco a linge ocikuata coku ambatela onduko yange ku vakualofeka, kolosoma kuenda komãla va Isareli. 16 Kuenje ndu lekisa ohali yosi eye a laika oku talela onduko yange.”
17 Ananiya wa enda, yu wa iñila vonjo kuenje wo kapa ovaka loku popia hati: “A manjange a Saulu, Ñala Yesu una wa molehẽle kokuove vonjila eci weya, wa numa oco ovaso ove a letuluke kuenda o yukisua espiritu sandu.” 18 Vonjanja yaco vovaso aye mua tunda cimue ca soka ndakaka, yu wa letuluka. Kuenje eye wa votoka kuenda wa papatisiwa, 19 yu wa lia kuenje wa kuata vali ongusu. Wa kala oloneke vimue lolondonge ko Damasko, 20 kuenda haico a fetika oku kunda volosunangonga catiamẽla ku Yesu okuti, eye Omõla a Suku. 21 Pole, vana vo yeva va fetika oku komõha loku popia vati: “U siti ulume una wa enda oku kangisa vana va tukula onduko eyi vo Yerusalãi? Hayeko hẽ weyaya locimãho coku va kuata loku va tuala kovitunda via velapo?” 22 Saulu puãi wa amamako oku kuata ongusu kuenda wa komõhisa va Yudea va tungile vo Damasko loku lombolola lutate okuti Yesu eye Kristu.
OSEMANA 10-16 YA CEMBANIMA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OVILINGA 12-14
“Barnaba Kuenda Paulu va Kundila Kovitumãlo Viocipãla”
(Ovilinga 13:2, 3) Osimbu va kala oku fendela Yehova loku likandangiya okulia, espiritu sandu lia popia hati: “Ndi nõleli Barnaba la Saulu kupange nda va kovongela.” 3 Noke yoku likandangiya okulia loku likutilila, va va kapa ovaka avo kuenje va va tuma oku enda.
testemunho Cabal kem. 86 ocin. 4
“Via Amamako Lonjolela Kuenda Veyukile Espiritu Sandu”
4 Momo lie espiritu sandu lia ecelela okuti Barnaba la Saulu va nõliwila poku linga ‘upange’? (Ovilinga 13:2) Embimbiliya ka li ci popi. Pole, tua kũlĩha okuti espiritu sandu olio lia songola poku nõla alume vaco. Ka kuli uvangi u lekisa okuti ovaprofeto kuenda alongisi vo ko Antiokea va patãla onjila ya nõliwa. Pole, ovo va kuatisa calua kupange waco. Sokolola ndomo Barnaba kuenda Saulu va kala eci vamanjavo ka va lekisile onya pole, va ‘likandangiya okulia loku likutilila, va va kapa ovaka avo kuenje va va tuma oku enda.’ (Ovilinga 13:3) Etu tu sukilavo oku kuatisa vamanji vana va tambula ovikele vekongelo, oku kongelamo alume vana va nõliwa oco va songuile ekongelo. Tu sukila oku yuvula oku kuatela onya vana va tambula ovikele, pole, tu ‘lekisa ocisola calua kokuavo loku va kapako omo liupange wavo.’—1 Va Tes. 5:13.
(Ovilinga 13:12) Oco, epalanga poku mola eci ca pita, wa tava, momo wa komõha alongiso a Yehova.
(Ovilinga 13:48) Eci vakualofeka va ci yeva, va sanjuka kuenda va sivaya ondaka ya Yehova kuenje vosi vana vakuotima wa sungulukila omuenyo ko pui, va tava.
(Ovilinga 14:1) Ko Ikoniyu Paulu la Barnaba va iñila vosunangonga ya va Yudea kuenda va vangula lonjila yimue okuti owiñi wa va Yudea la va Helasi, va tava.
testemunho Cabal kem. 95 ocin. 5
“Va Vangula Lutõi Kuenda Unene wa Yehova”
5 Kefetikilo Paulu la Barnaba va talama ko Ikoniyu ko Roma olupale lumue lua velapo ko Galatia. Ca li tepa lalupale akuavo, volupale luo Ikoniyu omanu va enda oku vangula calua elimi lio Helasi. Volupale luaco, mua kala va Yudea valua kuenda olomongoloke. Ndomo ca kala ocituwa cavo, Paulu la Barnava va iñila vosunangonga kuenda va fetika oku kunda. (Ovilinga 13:5, 14) Ovo va “vangula lonjila yimue okuti owiñi wa va Yudea la va Helasi, va tava”.—Ovilinga 14:1.
(Ovilinga 14:21, 22) Noke yoku kunda olondaka viwa kolupale luaco loku linga olondonge vialua, va tiukila ko Lustra, ko Ikoniyu kuenda ko Antiokea. 22 Ovo va kolisa olondonge kuenje va vi vetiya oku amamako vekolelo, loku popia vati: “Te tu iñila Vusoma wa Suku lohali yalua.”
utala wondavululi 15/9/2014 kem. 13 ocin. 4-5
Vumba Suku Lekolelo Ndaño “Lohali ya Lua
4 Eci Paulu la Barnaba va mala oku nyula olupale luo Derbe, “va tiukila ko Lustra lo [ko] Ikoniyu kuenda [ko] Antiokea. Va kolisa ovitima violoñame. Va va vetiya vati: ‘Lameleli ketavo, momo . . . tu iñila Vusoma wa Suku . . . lohali ya lua.’” (Ovilinga 14:21, 22) Ocisimĩlo coku liyaka “lohali ya lua,” ci nena esumuo. Pole, Paulu la Barnaba va tẽla ‘oku kolisa ndati ovitima violoñame’ poku vi sapuila hati, via laikele oku liyaka lohali ya lua?
5 Olondaka via Paulu vi eca etambululo liaco. Eye wa popia hati: “Tu iñila vusoma wa Suku . . . lohali ya lua.” Paulu ka popele lika hati: “Wosi o pandikisa kohali.” Pole, wa tukula onima yi komõhisa yi ka eciwa komanu vana va amamako oku kolela Suku. Onima yaco hanjoiko. Momo, Yesu wa popia hati: “U o pandikisa toke [kesulilo] eye o popeliwa.”—Mat. 10:22.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Ovilinga 12:21-23) Eteke limue, Herode wa wala uwalo wusoma, wa tumãla komangu yekanga kuenda wa va lingila ohundo. 22 Pole, omanu va liongolola va kaluka vati: “Ondaka eyi yo suku, hayomunuko!” 23 Vocipikipiki ungelo wa Yehova wo veta, momo ka ecele ulamba ku Suku, noke wa liwa lapuka kuenje wa fa.
utala wondavululi 15/5/2008 kem. 32 ocin. 7
Atosi Avelapo Velivulu Liovilinga
12:21-23; 14:14-18. Herode wa tava oku tambula esivayo lina li sesamẽla lika oku eciwa ku Suku. Eci ca litepa locituwa Paulu la Barnaba va lekisa, momo va likala oku tambula esivayo omanu va yonguile oku eca kokuavo! Omo liaco, tu sukilavo oku yuvula oku tambula esivayo omo liovina tu linga kupange wa Yehova.
(Ovilinga 13:9) Noke Saulu o tukuiwavo Paulu, weyukisua lespiritu sandu, yu wo tulukila
embimbiliya lielilongiso atosi kelivulu Liovil. 13:9
Saulu o tukuiwavo Paulu: Vocinimbu eci, Saulu o tukuiwavo okuti Paulu. Upostolo waco, wa citiwa ndu Heveru onyitiwe yofeka yo ko Roma. (Ovil. 22:27, 28; Va Fil. 3:5) Omo liaco, citava okuti tunde vutila, wa kuata onduko yo Heveru okuti Saulu kuenda onduko ya va Roma okuti Paulu. Va Yudea ka va siatele oku kuata olonduko vivali, capiãla enene vana ka va kaile va Isareli. (Ovil. 12:12; 13:1) Vamue vakuepata lia Paulu va kuatele olonduko via va Roma kuenda via va Helasi. (Va Rom. 16:7, 21) “Ndupostolo wa vakualofeka,” Paulu wa tumiwa oku kunda olondaka viwa komanu vana ka va kalele va Yudea. (Va Rom. 11:13) Eye wa nõlapo oku tukuiwa londuko ya va Roma; momo wa sima okuti poku tukuiwa londuko yaco, omanu nda vo yevelela. (Ovil. 9:15; Va Gal. 2:7, 8) Omanu vamue va sima okuti eye wa nõlelepo oku tukuiwa londuko yo ko Roma oco a kemãlise Sergio Paulu, pole, haciliko momo Paulu wa amamako oku tukuiwa londuko yaco noke yoku tunda ko Kupro. Vakuavo va simile okuti Paulu wa yuvula oku tukuiwa londuko yaye yo Heveru, momo poku yi tukula kelimi lio Helasi ya lombolokele ondaka yimue yo Helasi yi tiamisiwila komunu umue ale (kocinyama cimue) okuti eci yenda yi yuela.—Tanga etosi lielilongiso kelivulu Liovil. 7:58.
Paulu: Vovisonehua Vio Helasi, onduko Pauʹlos okuti kelimi lio Latim Paulus, yi lomboloka “Yitito,” yi tukuiwa eci ci soka 157 kolonjanja catiamẽla kupostolo Paulu kuenda onjanja yimosi poku tukula epalanga lio ko Kupro o tukuiwa hati, Sergio Paulu.—Ovil. 13:1, 7.
Oku tangiwa Kuembimbiliya
(Ovilinga 12:1-17) Vokuenda kuoloneke viaco, Soma Herode wa fetika oku kuata vamue vekongelo loku va kangisa. 2 Eye wa ponda losipata Tiago manji a Yoano. 3 Eci a limbuka okuti ca sanjuisa va Yudea, wa tumavo asualali oco va kuate Petulu. (Ca kala koloneke Violombolo ka vi Kuete Etumbisa.) 4 Eye wa kuata Petulu, wo kapa vokayike, wo kundika kovimunga vikuãla viasualali okuti ocimunga locimunga ca kala lasualali vakuãla, momo eye wa yonguile oku u weca komanu noke yo Paskoa. 5 Kuenje Petulu wa amamako oku kala vokayike, pole, ekongelo ka lia liwekeleko oku u likutililako ku Suku. 6 Kuteke waco eci Herode a yonguile oku u weca, Petulu wa kala oku pekela okuti, wa kutiwa lalienge pokati kasualali vavali kuenda olondavululi via kala pepito via amamako oku lava okayike. 7 Pole, tala! Ungelo wa Yehova wa talama kuenda ocinyi ca tuila vohondo yokayike. Wa veta Petulu pepati, wo pasula loku popia hati: “Votoka lonjanga!” Kuenje alienge a kutuluka kovaka aye. 8 Ungelo wo sapuila hati: “Wala kuenda itika olohaku viove.” Eye wa ci linga. Ungelo wo sapuila vali hati: “Wala ocikutu cove kuenda ñuame.” 9 Eye wa tunda, yu wo kuama, pole ka kũlĩhĩle okuti eci ungelo a kala oku linga cocili. Wa sima okuti wa kala oku mola ocinjonde. 10 Noke yoku pita ondavululi yatete leyi yavali, ovo va pitĩla pombundi yutale ya vandekela volupale kuenda ya va yulukila oyo muẽle. Eci va tunda, va enda lonjila yavo loku iñila vokololo yimue kuenje haico ungelo o sia. 11 Petulu noke yoku limbuka eci ca pita, wa popia hati: “Cilo nda kũlĩha okuti Yehova wa tuma ungelo waye kuenda wa njovola peka lia Herode lo kovina viosi va Yudea va lavokaile.” 12 Noke yoku ci limbuka, wa enda konjo ya Maria ina ya Yoano wa tukuiwa Marko, kuna kua kala valua va liongoluile oku likutilila. 13 Eci a totola kepito liombundi, upika umue ufeko o tukuiwa Rode, weya oku tala u wa totola. 14 Poku limbuka ondaka ya Petulu, wa sanjuka calua okuti ka yikuile epito, pole wa lupukila vokati, yu wa lombolola okuti Petulu o tãi pombundi. 15 Va popia laye vati: “Ove vuyui.” Pole, eye wa lipilika hati, eye muẽle. Ovo vati: “Ungelo waye.” 16 Petulu wa amamako oku totola kepito. Eci va yikula epito, vo mola kuenje va lisalukako. 17 Eye wa linga ondimbukiso leka oco võhe kuenda wa va lomboluila lutate ndomo Yehova o upa vokayike, loku popia hati: “Ka sapuili ovina evi ku Tiago kuenda vamanji.” Kuenje wa tunda, yu wa enda kocitumãlo cikuavo.
testemunho Cabal kem. 78-79 ocin. 8-9
Tukula vamanji volohutililo
8 A congregação sabia exatamente o que fazer. Atos 12:5 diz: “Consequentemente, Pedro estava sendo guardado na prisão; mas a congregação fazia intensamente oração a Deus por ele.” De fato, as orações da congregação a favor de seu amado irmão eram súplicas intensas e de coração. A morte de Tiago não deixou esses cristãos desanimados nem fez com que achassem que não valia a pena orar. Jeová dá grande importância às orações. Se elas estiverem em harmonia com Sua vontade, ele as responderá. (Heb. 13:18, 19; Tia. 5:16) Essa é uma lição de fé que os cristãos atuais devem levar a sério.
9 Você sabe de irmãos cristãos que estão passando por provações? Eles talvez estejam enfrentando perseguição, proscrição ou desastres naturais. Por que não inclui esses irmãos em suas sinceras orações? Pode ser que você também saiba de irmãos que estão passando por dificuldades menos evidentes, como problemas familiares, desânimo ou alguma prova de fé. Se meditar antes de orar, você talvez consiga pensar em várias pessoas que poderá mencionar por nome quando falar com Jeová, o “Ouvinte de oração”. (Sal. 65:2) Afinal, precisamos que nossos irmãos espirituais façam o mesmo por nós caso venhamos a enfrentar dificuldades..
OSEMANA 17-23 YA CEMBANIMA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OVILINGA 15-16
“Onjila Yimue ya Nõliwa Lekuatiso Liondaka ya Suku”
(Ovilinga 15:1, 2) Alume vamue va tunda vo Yudea, yu va fetika oku longisa vamanji vati: “Ka vu tẽla oku popeliwa, te wa seviwi evamba ndociholo ca Mose.” 2 Pole, eci pokati kavo la Paulu kuenda Barnaba peya onjuela loku lihoyisa kualua, ovo va sokiya okuti Paulu la Barnaba la vamue pokati kavo, va enda kovapostolo lakulu ko Yerusalãi oku tetulula ondaka yaco.
testemunho Cabal kem. 102-103 ocin. 8
“Peya Onjuela Loku Lihoyisa Kualua”
8 Luka wa amisako hati: “Pole, eci pokati kavo [okuti “alume vamue”], la Paulu kuenda Barnaba peya onjuela loku lihoyisa kualua, ovo [akulu] va sokiya okuti Paulu la Barnaba la vamue pokati kavo, va enda kovapostolo lakulu ko Yerusalãi oku tetulula ondaka yaco.” (Ovil. 15:2) “Onjuela loku lihoyisa” kuaco, kua situlula ovisimĩlo kuenda ovina via litepa ovo va tavele, kuenje ekongelo lio ko Antiokea ka lia tẽlele oku tetulula ocitangi caco. Oco ku kale ombembua loku likuata omunga, ekongelo lia nõlelepo okuti ocitangi caco ci tetuluiwa “lovapostolo kuenda akulu vo ko Yerusalãi” vana va pangele onepa kosungu yakulu. Nye tu pondola oku lilongisa kakulu vo ko Antiokea?
(Ovilinga 15:13-20) Eci va mala oku vangula, Tiago wa kumbulula hati: “A vamanji, njeveleli. 14 Simono wa lombolola ndomo Suku onjanja yatete a nõlele vakualofeka oco pokati kavo a nõle omanu va imbila uvangi wonduko yaye. 15 Eci ca lisoka lolondaka Viovaprofeto ndeci ca sonehiwa citi: 16 ‘Noke yovina evi niuka oco ndi tumbulule vali ombalaka ya Daviti yina ya kupuka; ndi tumbululavo ovingululu viayo loku yi katula vali, 17 okuti omanu vana va supapo, va sandiliya Yehova kumue la vakualofeka vosi, la vana va tukuiwa londuko yange, oco Yehova a popia una o kasi oku linga ovina evi, 18 via kũlĩhĩwa tunde osimbu.’ 19 Si yongola oku sakalaisa vakualofeka, vana va pongolokela ku Suku, 20 pole, ndi va sonehela oco va likandangiye kovina via vĩhisua loviteka, kevĩho liukahonga, kovina via lekiwa ekõle kuenda kosonde.
utala wondavululi 15/1/2012 kem. 5 ocin. 6-7
Akristão Vocili va Sumbila Ondaka ya Suku
6 Poku tetulula ocitangi caco, va kuama onumbi yi sangiwa kelivulu lia Amosi 9:11, 12. Kelivulu Liovilinga kocipama 15:16, 17, NW, ku popia ndoco: “Eci ndi tiuka, ndi tumbulula ombalaka ya Daviti yina ya teka, kuenje ovingululu viaco, ndi vi tunga vali, okuti ava va supapo va sandiliya Yehova, kumue lomanu vakualofeka viosi vana va tukuiwa londuko yange.”
7 Omunu pamue o popia hati: ‘Ocisonehua eci ka ci lekisa okuti, Vakualofeka vana va linga Akristão ka va sukilile oku seviwa evamba.’ Ocisimĩlo eci, oco Akristão va Yudea va kuatele. Ovo, ka va tendele omanu vana va seviwa evamba ‘Ndavakualofeka,’ pole, va tendiwile okuti vamanji. (Etu. 12:48, 49) Vembimbiliya li tukuiwa hati, Septuaginta, lia sonehiwa la Bagster, kelivulu lia Ester 8:17, ku popia ndoco: “Valua Vakualofeka va seviwa evamba, va linga va Yudea.” Ovisonehua via ecele etambululo lia sunguluka, momo via popele hati, va Isareli va supapo (okuti va Yudea kumue lolomongoloke via seviwa evamba,) la “vakualofeka” (vana ka va seviwile evamba), va ka tukuiwa londuko ya Suku. Omo liaco, va Yudea vana va yonguile oku linga Akristão, ka va sukilile oku seviwa evamba.
(Ovilinga 15:28, 29) Espiritu sandu letu tua tava okuti ka tu vu vokiyi ocilemo, tu u kisiki lika ovina vi sukiliwa ndeci: 29 oku lilava kovina via lumbiwa koviteka, kosonde, lovina via lekiwa ekõle kuenda kevĩho liukahonga. Nda vu lilava kovina evi, vu kala ciwa. Lalipo!”
(Ovilinga 16:4, 5) Osimbu va kala oku linga ungende kalupale, va pitiya olonumbi via sokiyiwa lovapostolo kuenda akulu vo Yerusalãi. 5 Omo liaco, akongelo va amamako oku pamisiwa vekolelo loku livokiya eteke leteke.
testemunho Cabal kem. 123 ocin. 18
“Akongelo va Pamisiwa”
18 Paulu la Timoteo va talavaya kumosi vokuenda kuanyamo alua. Omo okuti va kala vakuakunyula akongelo, ovo va tẽlisa ovikele vialua ndolonumiwa viosungu yakulu. Embimbiliya li popia hati: “Osimbu va kala oku linga ungende kalupale, va pitiya olonumbi via sokiyiwa lovapostolo kuenda akulu vo Yerusalãi.” (Ovilinga 16:4) Citava okuti, akongelo va enda oku kuama olonumbi via eciwa lovapostolo kuenda akulu vo ko Yerusalãi. Omo liepokolo va lekisa, “akongelo va amamako oku pamisiwa vekolelo loku livokiya eteke leteke.”—Ovilinga 16:5.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Ovilinga 16:6-9) Kuenje va pita vo Frugia lofeka yo Galatia, momo va tatekiwa lespiritu sandu oco ka va ka sapule ondaka kolupale luo Asia. 7 Eci va lokila ko Musia va seteka oku enda ko Bitunia, pole, espiritu lia Yesu ka lia va ecelelele. 8 Kuenje va pitahãla ko Musia, yu va lokila ko Torasi. 9 Vokuenda kuteke, Paulu wa mola ocinjonde cokuti—ulume umue u Makedonia wa talama, yu wo livondela hati: “Yokila ko Makedonia kuenda tu kuatise.”
utala wondavululi 15/1 2012 kem. 10 ocin. 8
Kuama Ongangu Yovapostolo va Yesu Yoku Lavulula
8 Ulandu owu u tu longisa nye? Limbuka okuti, eci Paulu a pitĩla ko Asia, oco lika espiritu lia Suku lio tateka. Kuenda, eci a kala ocipepi lo Bitunia, oco lika Yesu o tateka. Kuenje, eci a pitĩla ko Torasi, oco lika Yesu o tuma oku ka kundila ko Makedonia. Omo okuti, Yesu eye Utue wekongelo, wa siata oku tu songuila oco tu tẽlise upange woku kunda ndeci a linga lolondonge viaye kosimbu. (Va Kol. 1:18) Pamue, o yongola oku litumbika kupange wukundi votembo yosi, ale oku ilukila kocikanjo cimue ka kuli akundi. Citava okuti, noke yoku sokiya ndomo o tẽlisa ocimãho cove, oco lika Yesu a ku kuatisa lespiritu sandu poku lekisa kokuove onjila o kuama. Kũlĩhĩsa ocindekaise eci: Omunu una endisa ekãlu, o liñualisila lika kondio ale kepĩli, nda li kasi oku enda. Cimuamue haico ci pita la Yesu okuti, o tu kuatisa lika nda tua amamako oku tẽlisa ocimãho cetu coku kunda.
(Ovilinga 16:37) Paulu wa va sapuila hati: “Ka tua kuatele eko, pole, va tu tipuila kovaso owiñi, ndaño okuti tua va Roma, yu va tu kapa vokayike. Cilo va yongola oku tu upamo vuyombeki? Lalimue eteke! Ovo muẽle veye, va tu upemo.”
embimbiliya lielilongiso etosi kelivulu Liovil. 16:37
tua va Roma: Okuti, o nyitiwe yo Roma. Paulu kuenda Sila, va kala olonyitiwe vio ko Roma. Omunu wosi wa kala onyitiwe yofeka yo Roma, wa kuatele omoko kuenda esumũlũho kuosi a enda vuviali waco. Onyitiwe yofeka yo Roma ya sukilile oku pokola kovihandeleko Yuviali wo Roma, okuti kovihandeleko violupale a kasi, ci sule. Nda omunu umue wa lundiliwa, wa sukilile oku sombisiwa lovihandeleko viofeka yaco, kuenda wa kuatele elianjo lioku yeviwa lombonge yofeka yo Roma. Nda vocitangi caco mua kongela oku pondiwa, omunu wa sukilile oku pinga ekuatiso kombiali. Upostolo Paulu wa kundila kolonepa viosi viuviali wo Roma. Eye wa talavaya ciwa lomoko yaye yoku kala onyitiwe yo ko Roma vapuluvi atatu. Onjanja yatete, ceci a sapuila kolonganji vio ko Filipu hati, ovo ka va lekisile esumbilo kelianjo liaye poku u tipula.—Oco o kũlĩhe apuluvi akuavo avali, tala etosi lielilongiso kelivulu Liovil. 22:25; 25:11.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Ovilinga 16:25-40) Pole, vokati kuteke Paulu la Sila va kala oku likutilila loku sivaya Suku lovisungo kuenda olomandekua via va yeva. 26 Vocipikipiki kua pita ocilemawe cinene, yu ociseveto cokayike ca lisenga. Kuenje apito osi haico a yikuka kuenda alienge omanu vosi a kutuluka. 27 Eci ukuakayike a pasuka, yu a mola okuti apito okayike a kala upulule, wopa osipata yaye kuenda wa yonguile oku liponda, momo wa sima okuti olomandekua via tila. 28 Paulu wa kaluka lolukandi hati: “Ku ka lilemehe, momo vosi tu kasi mulo!” 29 Eye wa pinga ovimihi kuenje wa iñila, yu wa kekamẽla Paulu la Sila omo liusumba. 30 Eye wa va nena posamua loku popia hati: “A vacime cange, nye ndi sukila oku linga oco mopeliwe?” 31 Ovo vo sapuila vati: “Kolela Ñala Yesu kuenje o popeliwa, ove kumue la vakuanjo yove.” 32 Kuenje vo sapuila ondaka ya Yehova kumue la vosi vakuanjo yaye. 33 Kowola yaco yuteke eye wa va ambata kuenda wa sukula apute avo. Kuenje eye kumue la vakuanjo yaye yosi haico va papatisiwa. 34 Ukuakayike wa va nena konjo yaye, wa va tumãlisa komesa loku va ĩha okulia kuenje eye kumue la vakuanjo yaye va kuata esanju lialua omo va tava ku Suku. 35 Eci kua ca, komẽle, olonganji via tuma olondavululi oku popia vati: “Alume ava va va ece.” 36 Ukuakayike wa sapula olondaka viavo ku Paulu hati: “Olonganji via tuma alume oco kavali kene weciwi. Omo liaco, tundi, kuendi lombembua.” 37 Paulu wa va sapuila hati: “Ka tua kuatele eko, pole, va tu tipuila kovaso owiñi, ndaño okuti tua va Roma, yu va tu kapa vokayike. Cilo va yongola oku tu upamo vuyombeki? Lalimue eteke! Ovo muẽle veye, va tu upemo.” 38 Olondavululi via sapula ondaka yaco kolonganji. Ovo va kuata usumba eci va yeva okuti alume vaco va Roma. 39 Kuenje veya, yu va va peya, noke yoku va nena posamua, va va pinga oco va tunde volupale. 40 Pole, va tunda vokayike, va enda konjo ya Ludia; noke yoku mola vamanji, va va kolisa kuenje va enda.
OSEMANA 24-30 YA CEMBANIMA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OVILINGA 17-18
“Setukula Upostolo Paulu Koku Kunda Kuenda Koku Longisa”
(Ovilinga 17:2, 3) Ndeci ca kala ocituwa ca Paulu, eye wa iñila vosunangonga kuenda kasambata atatu wa va longisa Ovisonehua, 3 wa lombolola ovisonehua kuenda wa lekisa okuti ca sukilile okuti Kristu o talisiwa ohali loku pinduiwa kuava va fa, loku popia hati: “U eye Kristu, okuti Yesu una ñasi oku ku lomboluili.”
embimbiliya lielilongiso atosi kelivulu Liovil. 17:2, 3
wa lombolola: Paulu ka kundile lika olondaka viwa. Eye wa enda oku lombolola kuenda oku lekisa ocili Covisonehua, vi sangiwa Vovisonehua vio Heveru. Eye ka tangele lika ovisonehua , pole, wa vi lombolola loku vi tiamisila komanu eye a kala oku longisa. Kelimi lio Helasi ondaka di·a·leʹgo·mai, yi lomboloka “oku sapela lomunu umue.” Eci ci lekisa oku litava tava pokati. Ondaka yaco yo Helasi, ya tukuiwavo kelivulu Liovil. 17:17; 18:4, 19; 19:8, 9; 20:7, 9.
wa lekisa: Kelimi lio Helasi ondaka yaco yi lomboloka “oku tukula etosi lia velapo (tukula etosi lia velapo).” Eci ci lekisa okuti, Paulu wa kuata utate poku sokisa Usoma wa Mesiya vovisonehua vio Heveru lovolandu a pita vokuenda kuomuenyo wa Yesu, loku lekisa ndomo Yesu a tẽlisa ovitumasuku viaco.
(Ovilinga 17:17) Kuenje eye wa fetika oku longisa Ovisonehua ku va Yudea va kala vosunangonga, kumue lomanu vakuavo va fendela Suku kuenda vana va enda oku kala pocitanda eteke leteke.
embimbiliya lielilongiso etosi kelivulu Liovil. 17:17
pocitanda: Ocitanda co ko Atenai okuti (kelimi lio Helasi, a·go·raʹ) ya kala kombuelo yo Acrópole kuenda ya kuata eci ci panda 12 kolokilometulu. Ocitanda caco, ca kala ocitumãlo cimue okuti ka ca kaile lika coku landa ale oku landisa. Ca kala ocitumãlo omanu va enda oku sanda olombongo, ocitumãlo copulitika kuenda coviholo viomanu volupale. Omanu vo ko Atenai va solele oku lionguila pocitumãlo caco, oco va pange onepa kolombangulo viatiamẽla kuloño.
(Ovilinga 17:22, 23) Paulu wa talama pokati ko Areopago loku popia hati: “Ene alume vo Atenai, nda limbuka okuti kovina viosi, wa sumbili vali olosuku okuti vakuene ci sule. 23 Kuenje eci nda kala oku pita, yu nda mola ovikuata viene viefendelo, nda sangavo owatale umue mua sonehiwa hati, ‘Ku Suku ka Kũlĩhĩwile.’ Puãi, ovina vu fendela okuti ka wa vi kũlĩhĩli, ovio ñasi oku u kundili.
embimbiliya lielilongiso etosi kelivulu Liovil. 17:22, 23
Ku Suku ka Kũlĩhĩwile: Kelimi lio Helasi olondaka ·gnoʹstoi the·oiʹ vi panga onepa kocisonehua cimue ci sangiwa vowatale yimue ko Atenai. Omanu vo ko Atenai, va enda oku lekisa esumbilo kolosuku poku tunga ovitumãlo vialua viefendelo kuenda olowatale, kuenje va enda oku tunga olowatale oco vi linge ovitumãlo violosuku vi va kuatisa oku kuata Ekemãlo, Esuluviko, Ongunsu, Utõi kuenda Ocikembe. Poku sima okuti va ivalako osuku yimue kuenda va pondola oku yambuiwa losuku yaco, ovo va tunga owatale yimue “Ku Suku ka Kũlĩhĩwile. Lekuatiso liowatale yaco, omanu va tava okuti kuli Suku umue okuti ka va kũlĩhile lacimue catiamẽla kokuaye. Paulu lutate, wa lekisa owatale yaco ndosapi yupange waye woku kunda oco a kuatise omanu oku kũlĩha Suku yocili una ovo ka va kũlĩhĩle.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Ovilinga 18:18) Noke yoku kalako oloneke vimue, Paulu wosika vamanji kuenje wa enda ko Suria lonaviyu kumue la Prisila kuenda Akuila. Eye wa litetele esenya ko Kengerai, momo wa lingile ocisila cimue.
utala wondavululi 15/5/2008 kem. 32 ocin. 5
Atosi Avelapo Velivulu Liovilinga
18:18—Ocisila cipi Paulu a lingile? Olonoño vimue via siata oku popia hati, Paulu wa lingile ocisila cu Nasiri. (Ate. 6:1-21) Pole, Embimbiliya ka li tukula ocisila Paulu a lingile. Ovisonehua ka vi lombolola nda Paulu wa lingile ocisila caco osimbu handi ka lingile Ukristão, ale nda wa kala oku fetika oku tẽlisa ocisila caco, ale oku ci malusula. Omo liaco, nda wa linga ohuminyo yaco ale sio, ka lingile ekandu.
(Ovilinga 18:21) pole, wa vosika loku va sapuila hati: “Nda Yehova wa panga, ndi tiuka vali kokuene.” Kuenje wa tunda ko Efeso lonaviyu
embimbiliya lielilongiso etosi kelivulu Liovil. 18:21
nda Yehova wa panga: Eyi ondaka yimue yi lekisa esilivilo lioku kapako ocipango ca Suku eci tu sokiya oku linga ocina cimue. Upostolo Paulu olonjanja viosi wa patekela onumbi yaco. (1 Va Kor. 4:19; 16:7; Va Hev. 6:3) Tiago wa vetiya olonjeveleli viaye oku popia hati: “Nda Yehova wa panga, tu kala lomuenyo kuenda tu linga eci loco.” (Tia. 4:15) Olondaka viaco ka citava okuti vi kala olondaka vimue ka vi kuete esilivilo; omunu umue wa siata oku popia hati, “nda Yehova wa panga,” ci lekisa okuti o kasi oku seteka oku linga ovina vi likuata locipango ca Yehova. Olonjanja vimue ka ci sukila okuti omanu vosi va yeva ondaka yaco, pole, citava okuti yi vanguiwa lika vutima—Tanga etosi lielilongiso kelivulu Liovil. 21:14; 1 Va Kor. 4:19; Tia. 4:15 kuenda elombol. C.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya:
(Ovilinga 17:1-15) Ovo va pita ko Amfipoli, lo ko Apolonia kuenda va enda ko Tesalonike kuna kua kala osunangonga ya va Yudea. 2 Ndeci ca kala ocituwa ca Paulu, eye wa iñila vosunangonga kuenda kasambata atatu wa va longisa Ovisonehua, 3 wa lombolola ovisonehua kuenda wa lekisa okuti ca sukilile okuti Kristu o talisiwa ohali loku pinduiwa kuava va fa, loku popia hati: “U eye Kristu, okuti Yesu una ñasi oku ku lomboluili.” 4 Omo liaco, vamue pokati kavo va tava kuenda va likongela ku Paulu la Sila kumue lowiñi walua wa va Helasi okuti va fendela Suku, lakãi valua va kemãla. 5 Pole, va Yudea omo lionya, vongolola alume vamue olondingaĩvi okuti vakuakuñuala ñuala pocitanda kuenda vongolola owiñi, yu va fetika oku linga ombuanja volupale. Va tuiyila onjo ya Yasone, momo va yonguile oku eca Paulu la Sila kowiñi. 6 Omo okuti ka va va sangele, va ambata Yasone kumue la vamanji vamue kolombiali violupale, loku kaluka vati: “Alume vana va kasi oku koka ombuanja koluali luosi, va kasivo kulo, 7 kuenje Yasone wa va tambula ndakombe. Vosi yavo va sinila ocihandeleko ca Kaisare loku popia hati, kuli osoma yikuavo okuti Yesu.” 8 Eci va yeva ovina evi, owiñi lolombiali violupale, va sakalala; 9 kuenje Yasone la vakuavo noke yoku feta olombongo, va va eca. 10 Vepuluvi liaco kuteke, haico vamanji va tuma Paulu la Sila ko Berea. Eci va pitĩla, va enda kosunangonga ya va Yudea. 11 Va Yudea va kala ko Berea, va kuatele ombili yoku lilongisa okuti vana va kala ko Tesalonike va sule, momo va tambula ondaka lonjongole yalua kuenda va enda oku konomuisa Ovisonehua eteke leteke loku kũlĩhĩsa nda ovina Paulu a popia viocili. 12 Kuenje valua pokati kavo va tava, oku kongelamo akãi vamue lalume va Helasi va kemãla. 13 Pole, eci va Yudea vo ko Tesalonike va yeva okuti Paulu wa kalavo oku kunda ondaka ya Suku ko Berea, veya oco va tutuiye owiñi kuenda oku va sosuiya. 14 Vamanji haico va tuma Paulu oku lokila kokalunga, pole, Sila la Timoteo oko va siala. 15 Vana va sindikila Paulu va enda laye toke ko Atenai kuenje noke ovo va enda eci va tambula onumbi yokuti Sila la Timoteo va sukila oku iya lonjanga ku Paulu.
OSEMANA 31 YA CEMBANIMA 6 YA SUSU
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OVILINGA 19-20
“Lilavi Ene Muẽle Kuenda Lavivo Ocunda Cosi”
(Ovilinga 20:28) Lilavi ene muẽle kuenda lavivo ocunda cosi cina espiritu sandu lio nõleli angombo oco va lave ekongelo lia Suku, lina eye a landa losonde Yomõlaye.
utala wondavululi 15/6/2011 kem. 20-21 ocin. 5
“Lavi Ocunda ca Suku co Kundikilui”
5 Upostolo Petulu wa soneha okuti akulu vekongelo va sukilile oku ‘lava ocunda ca Suku ca va kundikiwa.’ Eci ca kuatele esilivilo lialua, momo ca va kuatisa oku limbuka okuti ocunda, ca Yehova la Yesu Kristu. Ovo va kuatele ocikele coku lilombolola ku Suku ndomo va lava olomeme viaye. Sokolola ndeci okuti ekamba liove lia ku pinga oco o siale lomãla vaye osimbu eye a tunda. Ove hẽ, nda kua tatele ciwa omãla vaye loku va tekula? Nda umue pokati kavo wa kuatiwa loku vela, nda kua sandiliyile ovihemba vioku u sakula? Akulu vekongelo, va kuete ocikele coku ‘lisa ekongelo lia Suku lina a landa losonde Yomõlaye.’ (Ovilinga 20:28) Ovo va sukila oku ivaluka okuti, omunu lomunu pokati kolomeme wa landiwa losonde yi kola ya Yesu Kristu. Omo liocikele caco, akulu vekongelo va lisa, va teyuila, kuenda va tata ocunda.
(Ovilinga 20:31) “Lavululi kuenda ivaluki okuti vokuenda kuanyamo atatu, utanya luteke sia la liwekapo oku u lunguli lasuelẽla omunu lomunu.
utala wondavululi 15/1/2013 kem. 31 ocin. 15
Akulu Vekongelo—‘Va Talavaya Oco va Vokiye Esanju Lietu’
15 Vupange woku nyula vamanji akulu vekongelo va siata oku linga, mua kongela ovina vialua. Olonjanja vimue, akulu vekongelo va siata oku pumba otulo loku likutilila oco va sange onjila yoku kuatisa vamanji vekongelo. (2 Va Kor. 11:27, 28) Ovo va siata oku tẽlisa ovikele viavo lesanju, ndeci Paulu a linga poku sonehela Akristão va Korindo hati: “Ndi likolisilako oku eca ovina viosi ndi kuete oco ndu ku kuatisi.” (2 Va Kor. 12:15, NW) Omo okuti Paulu wa lekisile ocisola ku vamanjaye, wa pita otembo yalua loku pamisa ekolelo liavo. (Tanga 2 Va Korindo 2:4; Va Fil. 2:17; 1 Va Tes. 2:8) Omo liaco, vamanji va solele calua Paulu!—Ovilinga 20:31-38.
(Ovilinga 20:35) Ndo wimbili uvangi wovina viosi okuti lupange wene walua vu kuatisi vana va hongua kuenda ivaluki olondaka via Ñala Yesu, eci eye muẽle a popia hati: ‘Esanju li tunda koku eca olio lia velapo, li tunda koku tambula li sule.’”
testemunho cabal kem. 172 ocin. 20
“Si Kuete Eko Nda Umue ka Popeliwile”
20 Ekalo liomuenyo wa Paulu lia litepele lomanu vana okuti noke ka va tatele ciwa ocunda. Eye wa enda oku likolisilako kupange woku sanda eteku oco ka ka kaile ocilemo ku vamanji. Alikolisilo a linga kupange woku sanda eteku, ka a kaile locimãho coku sanda ovokuasi. Paulu wa vetiya akulu ko Efeso oco va kuate ocituwa coku kuatisa vakuavo. Eye wa va sapuila hati: “Kuatisi vana va hongua kuenda ivaluki olondaka via Ñala Yesu, eci eye muẽle a popia hati: ‘Esanju li tunda koku eca olio lia velapo, li tunda koku tambula li sule.’”—Ovil. 20:35.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Ovilinga 19:9) Pole, eci vamue va tamalãla kuenje ka va tavele, loku pembuila Onjila yaco kovaso yowiñi, eye wa tunda pokati kavo yu wa ambata olondonge, kuenje eteke leteke wa linga olohundo vosikola ya Turano.
testemunho cabal kem. 161 ocin. 11
Ya Amamako Oku “Kula Lunene Walua” Ndaño Lelambalalo
11 Citava okuti Paulu wa enda oku kundila pocitanda eteke leteke oku upisa kelivala 11 komẽle toke kelivala 4 kekumbi. (Ovilinga 19:9 etosi) Citava okuti, a kala alivala amue ka kua kaile onjuela pole kua enda oku kala owuya walua kuenda omanu valua va enda oku puyuka kupange oco valie. Nda okuti Paulu wa kuamẽle esokiyo liaco vokuenda kuanyamo avali, ci lekisa okuti eye wa pita eci ci soka 3.000 kolowola oku longisa ondaka ya Suku. Eli olio esunga limue okuti ondaka ya Yehova ya amamako oku kula lunene walua. Paulu wa kala ukuambili kuenda wa kapeleko ovisimĩlo viomanu. Eye wa linga esokiyo liupange waye woku kunda lelivala li likuata lekalo liomanu pocitumãlo caco. Onima yipi a kuata? ‘Olonungi viosi vio volupale luo Asia via yeva ondaka ya Ñala, ci kale va Yudea kuenda va Helasi.’ (Ovilinga 19:10) Ocili okuti, eye wa eca uvangi wa suapo!
(Ovilinga 19:19) Kuenje ovimbanda via nena alivulu avio oku tãha loku a yokela kovaso omanu vosi. Eci va tenda ondando yavio, ya soka 50.000 kolopalata.
testemunho cabal kem. 162-163 ocin. 15
Ya Amamako Oku “Kula Lunene Walua” Ndaño Lelambalalo
15 Oku pembuiwa kuomãla va Skewa kua koka okuti omanu valua va linga Akristão, loku siapo upange wavo woku tahã. Va Efeso va tiamisilile ovituwa viavo koku tahã. Umbanda kuenda ovikuata vioku tahã via siatele calua kuenda kua kalavo vakuakuyamba, okuti olonjanja vialua va enda oku ci linga poku soneha. Va Efeso valua va vetiyiwa oku ongolola alivulu avo umbanda loku a timĩhila kovaso omanu valua, ndaño okuti alivulu aco a landiwile lolombongo vialua. Luka wa soneha ndoco: “Ondaka ya Yehova ya amamako oku kula lunene walua.” (Ovilinga 19:17-20) Eli lia kala eyulo linene liocili catiamẽla kovohembi kuenda kolondele! Omanu vaco va tu sila ongangu yiwa. Tu kasivo voluali lumue okuti mueyuka umbanda walua. Nda tua limbuka okuti tu kuete ocikuata cimue ci panga onepa kumbanda, tu sukila oku linga ndeci va Efeso va linga okuti tu yuvula ovina viaco! Tu sukila oku likolisilako oku yuvula ovina viaco ka via sungulukile.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Ovilinga 19:1-20) Noke yovina evi, osimbu Apolosi a kala ko Korindo, Paulu wa enda kolofeka vio konano, yu wa lokila ko Efeso. Wa sangako olondonge vimue, 2 kuenda wa va pula hati: “Ene hẽ wa tambuli espiritu sandu eci wa tavi?” Vo tambulula vati: “Ka tua la yeva okuti kuli espiritu sandu.” 3 Eye wa va pulisa vali hati: “Oco hẽ, wa papatisiwi lepapatiso lipi?” Ovo vati: “Lepapatiso lia Yoano.” 4 Paulu wa popia hati: “Yoano wa papatisa lepapatiso liondimbukiso yoku likekembela, loku sapuila omanu oco va tave ku una wa laikele oku iya konyima yaye, okuti Yesu.” 5 Noke yoku ci yeva, ovo va papatisiwa vonduko ya Ñala Yesu. 6 Kuenje eci Paulu a va kapa ovaka, espiritu sandu lia va wila kuenda va fetika oku vangula alimi aiñi aiñi loku imba owanji. 7 Vocosi, va kala eci ci soka 12 kovapostolo. 8 Eci a iñila vosunangonga, wa vangula lutõi volosãi vitatu, wa linga olohundo loku vetiya omanu poku vangula catiamẽla Kusoma wa Suku. 9 Pole, eci vamue va tamalãla kuenje ka va tavele, loku pembuila Onjila yaco kovaso yowiñi, eye wa tunda pokati kavo yu wa ambata olondonge, kuenje eteke leteke wa linga olohundo vosikola ya Turano. 10 Eci ca lingiwa vokuenda kuanyamo avali, oco olonungi viosi vio volupale luo Asia vi yeve ondaka ya Ñala, ci kale va Yudea kuenda va Helasi. 11 Suku wa linga ovikomo vinene vonduko ya Paulu, 12 kuenda ovowalo lavendalia o ketimba liaye via ambatiwa kolombeyi kuenje va sakuiwa, lolondele via va tunda. 13 Va Yudea vamue va enda oku ñuala ñuala oku tundisa olondele, loku seteka oku tukuila onduko ya Ñala Yesu ku vana va kuatiwile lolondele; yu va popia vati: “Vonduko ya Yesu, una Paulu a kunda, hu handeleka okuti tunda.” 14 Kua kala omãla epanduvali vocitunda ca velapo ca va Yudea, o tukuiwa Skewa, okuti va endavo oku ci linga. 15 Pole, ondele ya va kumbulula yiti: “Ame nda kũlĩha Yesu kuenda Paulu, puãi ene velie?” 16 Omunu wa kuatiwile londele wa volumũhĩla kuenda wa va yula vosi yavo kuenje va lemehiwa loku tila epõlõla vonjo yaco. 17 Ovina viaco via yevala ku vosi, ci kale ku va Yudea kuenda va Helasi va tunga vo Efeso; vosi yavo va kuata usumba kuenje onduko ya Ñala Yesu ya kemainyiwa. 18 Valua pokati ka vana va tava, va litavela loku sapula ovilinga viavo. 19 Kuenje ovimbanda via nena alivulu avio oku tãha loku a yokela kovaso omanu vosi. Eci va tenda ondando yavio, ya soka 50.000 kolopalata. 20 Omo liaco, ondaka ya Yehova ya amamako oku kula lunene walua.