Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
OSEMANA 3-9 YEVAMBI
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | VA GALATIA 4–6
“‘Ondalama Yimue Yocindekaise’ yi Kuete Esilivilo Koloneke Vilo”
(Va Galatia 4:24, 25) Ovina evi vi kuete elomboloko likuavo; momo akãi ava va lomboloka ovisila vivali, cimue ca lingiwila Komunda Sinai, una wa cita omãla vupika, okuti Hagare. 25 Hagare o lomboloka Sinai, omunda yimue yi kasi ko Arabia kuenje eye o lomboloka o Yerusalãi yetaili, momo o kasi vupika lomãla vaye.
perspicaz volume-1 kem. 63 ocin. 2
Hagare
Ndomo upostolo Paulu a popia, Hagare wa tukuiwa vondalama yimue yocindekaise, muna eye a lomboloka epata lia va Isareli, va tiamẽlele ku Yehova omo liocisila Cocihandeleko cina ca tumbikiwa Vomunda Sinai, okuti ocisila caco ca “cita omãla vupika.” Omo liekandu liomanu vaco, ka va ponduile oku tẽlisa olonumbi via tumbikiwile vocisila caco. Vemẽhi liocisila caco, va Isareli ka va kaile epata limue lia lianja pole, va tendiwa ndavakuakandu kuenda va sukilile oku fa; omo liaco va kala apika. (Yoa. 8:34; Va Rom. 8:1-3) Koloneke via Paulu, o Yerusalãi ya lombolokele Hagare, momo olupale luaco okuti o Yerusalãi, lia lombolokele va Isareli va kala kupika kumue lomãla vavo. Omo liaco, Akristão va citiwa lespiritu, omãla vo “Yerusalãi yokilu” una o lomboloka ukãi wocindekaise wa Suku. Ndeci Sara, ukãi una okuti, hupikako, o Yerusalãi yaco lalimue eteke lia kala kupika. Pole, ndeci Isake a lambalaliwa la Isameli, cimuamue haico okuti, omãla vo “Yerusalãi yokilu” vana va yovuiwa Lomõla, va lambalaliwa lomãla vo Yerusalãi vana va kala kupika. Omo liaco, Hagare kuenda omõlaye va tundisiwa, ci lomboloka Yehova oku likala va Isareli ndomanu vaye.—Va Galatia 4:21-31; tangavo Yoano 8:31-40.
(Va Galatia 4:26, 27) Puãi o Yerusalãi yokilu hopikako kuenda eye ina yetu. 27 Momo ca sonehiwa citi: “Ove wukãi kua citile handi, wa sumũlũha; ove wukãi ku kuete olongembia vioku cita sanjuka; momo omãla vukãi ka citile, valua okuti va una o kuete ulume ci sule.”
utala wondavululi 15/10/2014 kem. 6 ocin. 11
Kuata Ekolelo Lia Pama Kusoma
11 Olohuminyo Yehova a linga ku Avirahama, via fetika oku tẽlisiwa eci ovitumbulukila via Avirahama via piñala Ofeka Yohuminyo. Pole, Embimbiliya li lekisa okuti, ocisila caco ca laikele oku nena asumũlũho alua. (Va Gal. 4:22-25) Upostolo Paulu wa lombolola okuti, Yesu Kristu eye onepa yatete yombuto ya Avirahama. Etendelo lieci ci soka 144.000 Kakristão olombuavekua, olio onepa yavali yombuto ya Avirahama. (Va Gal. 3:16, 29; Esit. 5:9, 10; 14:1, 4) Ukãi wa tukuiwa vohuminyo ya lingiwa vocumbo Cedene, o lomboloka onepa yocisoko ca Yehova ci kasi kilu. Ukãi waco o tukuiwa hati, o “Yerusalãi yokilu,” muna mua kongeliwa ovangelo vakuekolelo. (Va Gal. 4:26, 31) Ohuminyo ya lingiwa vocisila ca Avirahama yi lekisa okuti, ombuto yukãi ya laikele oku nena asumũlũho ka a pui komanu vosi.
(Va Galatia 4:28-31) Kaliye a vamanji, ene vumãla vohuminyo nda Isake. 29 Ndeci una wa citiwa locitumbulukila a fetika oku lambalala una wa citiwa lespiritu, cimuamue haico etaili. 30 Oco puãi ocisonehua ci popia nye? “Tundisa upika lomõlaye, momo omõla wupika ka lingi kapiñala kumue lomõla wukãi okuti hupikako.” 31 Omo liaco, a vamanji etu hatumãlako vupika, puãi tu mãla vukãi una okuti, hupikako.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Va Galatia 4:6) Omo okuti cilo vumãla, Suku o tuma espiritu Liomõlaye vovitima vietu kuenda li kaluka liti: “Aba, a Tate!”
utala wondavululi 1/4/2009 kem. 13 kelimi Lioputu
Wa ci kũlĩha?
Momo lie Yesu poku likutilila ku Yehova wa tukula ondaka “Aba, a Tate”?
Ondaka ʼab·baʼʹ yi pondola oku lomboka “tate” ale “A Tate.” Volonjanja vitatu okuti ondaka yaco yi mõleha Vovisonehua, onjanja lonjanja oyo yi panga onepa vohutililo yimue kuenda yi tiamisiwila ku Isia wokilu, Yehova. Ondaka yaco yi lomboloka nye?
O Enciclopédia Bíblica Padrão Internacional, yi popia ndoco: “Koloneke via Yesu ondaka ʼabbāʼ ya kala ondaka yimue yesumbilo omãla va enda oku vilikiya layo Isiavo.” Ya kala onjila yimue yesumbilo yoku sapela la isia umue kuenda ya kala pokati kolondaka viatete omõla umue o kasi oku lilongisa oku vangula a popia. Yesu wa tukula ondaka yaco poku likutilila ku Isiaye. Vocumbo co Gesemane, eci kua kambele olowola vimue oco a pondiwe, Yesu wa likutilila ku Yehova poku tukula olondaka viokuti “Aba, a Tate”—Marko 14:36.
O Enciclopédia Bíblica Padrão Internacional ya amisako hati: Ondaka “ʼAbbāʼ okuti onjila yimue yoku likutilila ku Suku, ka ya siatele calua valivulu a va Yudea kotembo ya va Roma, momo va Yudea va tendele ekambo liesumbilo oku likutilila ku Suku poku tukula ondaka yimue ya kũlĩhĩwile calua.” Omo liaco, “Yesu . . . wa tukula ondaka yaco vohutililo, oco a lekise okuti o kuete ukamba uwa la Suku.” Olonjanja vikuavo vivali Ovisonehua via tukula ondaka “Aba” vovikanda viupostolo Paulu, via lekisa okuti Akristão kocita catete va endavo oku tukula ondaka yaco volohutililo viavo.—Va Roma 8:15; Va Galatia 4:6.
(Va Galatia 6:17) Oku upisa cilo, lomue ka ka sakalale vali lame, momo ondimbukiso ñuete yi lekisa okuti ndupika wa Yesu.
utala wondavululi 1/11/2010 kem. 15
Wa ci kũlĩha?
Nye upostolo Paulu a kala oku vangula eci a popia okuti “ondimbukiso ñuete yi lekisa okuti ndupika wa Yesu”?—Va Galatia 6:17.
▪ Citava okuti olonjeveleli via Paulu kocita catete, via kuatele elomboloko liolondaka viaco volonepa via litepa. Ndeci, kosimbu va enda oku talavaya lutale wa tokota oco va kape ondimbukiso komanu valua va kuatiwile kuyaki, vakuakupunda olonembele kuenda apika vana va tila. Ondimbukiso yaco ketimba liomunu umue, ya tendiwile ndocina cimue ka ca sungulukile.
Pole, olonjanja vialua olondimbukiso viaco ka via tendiwile ndocina cimue ka ca sungulukile. Kosimbu omanu valua, va enda oku kapa ondimbukiso yaco oco va lekise okuti va tiamẽla kepata limue ale ketavo limue. Ndeci, o Dicionário Teológico do Novo Testamento ya popia hati: “Va Siria va enda oku lekisa okuti afendeli volosuku Hadade ale Atárgatis, poku kapa olondimbukiso peka ale posingo . . . oloñame via Dionísio via enda oku kapa ondimbukiso ya sietahãla emẽla limue.”
Olonoño vialua vi tava okuti Paulu wa kala oku vangula catiamẽla kamome a kokiwa omo lioku tatiwa lavĩ vokuenda kupange waye umisionaliu. (2 Va Korindo 11:23-27) Pole, citava okuti Paulu ka kaile oku popia catiamẽla kodimbukiso yimue ketimba, pole, wa yonguile oku popia catiamẽla kekalo liomuenyo waye lia lekisa okuti eye Ukristão.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Va Galatia 4:1-20) Cilo mopia okuti, osimbu kapiñala a kasi umalẽhe, ka litepele lupika ndaño okuti ovina viosi viaye, 2 pole, eye o pokola kuenda o kuete vakalei toke otembo ya sokiyiwa tunde osimbu la isiaye. 3 Cimuamue haico letu okuti, eci tua kala omãla, tua kala vupika wovina violuali. 4 Eci otembo ya tukuiwa ya pitĩla, Suku wa tuma Omõlaye, una wa citiwa lukãi haeye wa citiwila vemehi liocihandeleko, 5 okuti o yovola vana va kasi vemehi liocihandeleko kuenje Suku o tu tambula ndomãla vaye. 6 Omo okuti cilo vumãla, Suku o tuma espiritu Liomõlaye vovitima vietu kuenda li kaluka liti: “Aba, a Tate!” 7 Cilo ove kupikako vali, puãi vumõla; kuenda nda vumõla vu kapiñala ka Suku. 8 Osimbu ka wa kũlĩhĩli Suku, wa kaili apika wa vana okuti halosukuko. 9 Pole, cilo omo wa kũlĩhi Suku, ale wa kũlĩhĩwi la Suku, vu tiukila vali ndati kovina violuali okuti vĩvi haivio ka vi kuete esilivilo kuenda vu yongola oku kala vali apika avo? 10 Ene vu kasi oku sumbila oloneke, olosãi, lovovo kuenda anyamo. 11 Ñuete ohele lene okuti alikolisilo ange kokuene a linga olivova. 12 A vamanji, ndu pingi siti, kali ndame, momo ame ñasivo ndene. Ka wa ndingili lacimue cĩvi. 13 Pole, wa kũlĩhi okuti omo liuvei wo ketimba, nda kuata epuluvi lioku vu kundili olondaka viwa onjanja ya tete. 14 Ndaño uvei wange wo tatamisi, ene ka wa membuili pamue oku ndi nyehula; pole, wa nambuli ndungelo wa Suku, ndeci Kristu Yesu. 15 Esanju wa kali lalio li kasi pi? Momo ndu wimbili uvangi wokuti, nda ca tavele nda wa tofuili ovaso ene loku a nyĩha. 16 Oco hẽ nda linga unyali wene omo ndo sapuili ocili? 17 Ovo vakuambili koku vu yuli, pole, halocimãhoko ciwa; ovo va yongola oku vu tepi kokuange, okuti vu kuata onjongole yoku va kuama. 18 Ciwa nda olonjanja viosi omunu umue vu sandi lombili locimãho ciwa, okuti ka ci lingi lika eci ñasi lene, 19 atumãla tuange, ndu kueteli vali olongembia vioku cita toke eci vu kuata vali ovituwa ndevi via Kristu. 20 Ame nda yonguile oku kala lene cilo kuenda oku vangula ciwa, momo ñasi lohele lene.
OSEMANA 10-16 YEVAMBI
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | VA EFESO 1–3
“Uviali wa Yehova Kuenda Ovina Eye a ka Linga”
(Va Efeso 1:8, 9) Ohenda yaco ya piãla ya tu supokaila lolondunge viosi kuenda elomboloko, 9 oco a tu situluile elumbu li kola liocipango caye. Ndomo cu sanjuisa okuti ndeci a panga
perspicaz-volume 3 kem. 554 ocin. 2
Elumbu li Kola
Usoma wa Mesiya. Paulu vovikanda a soneha, o lombolola oku situluiwa kuelumbu li kola lia Kristu. Vukanda ku Va Efeso 1:9-11, eye o popia eci catiamẽla ku Suku okuti o tumbulula “elumbu li kola” liocipango caye, kuenje o popia hati: “Oco a tu situluile elumbu li kola liocipango caye. Ndomo cu sanjuisa okuti ndeci a panga momo wa sokiya ovina votembo ya tukuiwa, oco a kongele vali pamosi ovina viosi vu Kristu, ovina vio kilu kuenda ovina vio posi. Okuti vokuaye, una tu kasi laye vomunga kuenje tua nõliwa oku linga vakapiñala, ndeci ca popiwa ale osimbu locipango ca una o tẽlisa ovina viosi ndomo ci likuata locipango caye.” ‘Velumbu liaco li kola’, mua kongela uviali umue okuti, Usoma wa Mesiya wa Suku. ‘Ovina vio kilu’ vina Paulu a tukula, omanu vana va ka viala Kusoma wokilu kumue la Kristu. “Ovina vio posi” omanu vana va ka kala palo posi. Yesu wa sapuila kolondonge viaye okuti, elumbu li kola li tiamisiwila Kusoma eci a popia hati: “Ene vu kuete elomboloko lielumbu li kola Liusoma wa Suku.”—Mar. 4:11.
(Va Efeso 1:10) momo wa sokiya ovina votembo ya tukuiwa, oco a kongele vali pamosi ovina viosi vu Kristu, ovina vio kilu kuenda ovina vio posi. Okuti vokuaye,
utala wondavululi 15/7/2012 kem. 27-28 ocin. 3-4
“Yehova” Wa Kongela Epata Liaye
3 Mose wa sapuila va Isareli hati: ‘Yehova Suku yetu, eye Suku lika waye.’ (Esin. 6:4) Ovilinga viosi via Yehova locipango caye, vi kuete elitokeko. Omo liaco, Yehova ‘wa linga eliangiliyo liokuti, eci otembo a sokiya yi pitĩlapo, ovina viosi’ vi ka lingiwila kumuamue, ‘veliangiliyo’ liaye oco oviluvo viaye viosi vi likuate omunga. (Tanga Va Efeso 1:8-10.) Eliangiliyo liaco, li kuete olonepa vivali. Onepa yatete, esokiyo liekongelo liolombuavekua vina vi ka viala kilu kumue la Yesu Kristu okuti eye Utue wavo. Esokiyo liaco, lia fetika ko Pendekoste kunyamo wa 33 K.K., eci Yehova a fetika oku kongela vana va ka viala la Kristu kilu. (Ovilinga 2:1-4) Omo liaco, olombuavekua vi tendiwa ndavakuesunga omo liocisembi ca Kristu, kuenda vi tukuiwa hati, “omãla va Suku.”—Va Rom. 3:23, 24; 5:1; 8:15-17.
4 Omanu vana va ka kala Voluali Luokaliye palo posi vemehi Liusoma wa Mesiya, ovo onepa yavali ya kongela veliangiliyo liaco okuti, va fetika ale oku pongiyiwa. “Owiñi wakahandangala,” owo onepa yatete yomanu vaco. (Esit. 7:9, 13-17; 21:1-5.) Vokuenda Kuohulukãi Yanyamo, omanu valua va ka pinduiwa, va ka kongeliwa kowiñi wakahandangala. (Esit. 20:12, 13) Sokolola ndomo epinduko liomanu vaco li ka nena elitokeko pokati ketu! Kesulilo liohulukãi yanyamo, ‘ovina vio posi,’ vi ka pita voseteko ya sulako. Vana va ka lekisa ekolelo, va ka tendiwa okuti, “omãla va Suku” palo posi.—Va Rom. 8:21; Esit. 20:7, 8.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Va Efeso 3:13) Kuenje ndu pingi okuti ko ka konyohi omo liohali ñasi oku vu taleli, momo ohali yaco yi lomboloka ulamba kokuene.
utala wondavululi 15/2/2013 kem. 28 ocin.15
Ku Ka Ecelele Okuti Cimue Ci Ku Tateka Oku Tambula Ulamba
15 Epandi tu lekisa poku linga ocipango ca Yehova, li kuatisa omanu oku tambula epandiyo li tunda kokuaye. Paulu wa soneha ndoco: “Ndu ku vetiyi okuti ka vu konyõha omo ndi kasi oku u taleli ohali. Momo ohali yange yi lomboloka ulamba wene.” (Va Efe. 3:13) Ohali ya Paulu ‘ya lombolokele ndati ulamba’ ku va Efeso? Ndaño okuti Paulu wa liyaka lovitangi, pole, wa kuatisa vamanjaye ko Efeso oku limbuka okuti, esumũlũho va kuata lioku kala Akristão, lia kuata esilivilo lia velapo. Nda Paulu wa liwekelepo upange woku kunda omo liovitangi, vamanjaye nda ka va simĩle hẽ okuti ukamba wavo la Yehova, lupange wavo woku kunda, kuenda elavoko liavo ka vi kuete esilivilo? Ongangu yiwa yepandi Paulu a lekisa, yeca uvangi wokuti, oco omunu a kale ondonge ya Kristu, o sukila oku likolisilako.
(Va Efeso 3:19) kuenje vu kũlĩha ocisola ca Kristu cina ci pitahãla ukũlĩhĩso, okuti vu yukisua loku yuka kuosi kua Suku.
kuata ukamba, kem. 299 ocin. 21
‘Kũlĩha Ocisola ca Kristu’
21 Vondaka yo Helasi, oku “kũlĩha,” upopi umue u lomboloka oku likisa okuti “oku kuata oseteko poku lilongisa.” Eci tu lekisa ocisola ndomo Yesu a ci lekisa loku lieca locisola cutima wosi poku kuatisa vakuetu okuti locikembe tu tẽlisa asukila avo, kuenda tu ecela lutima wosi, tu kuata elomboloko liocikembe ca Yesu. Lonjila ndeyi, poku likisa oku lilongisa etu muẽle tu kũlĩha ‘ocisola ca Kristu cina ci pitahãla ukũlĩhĩso.’ Kuenda lalimue eteke ka tu ka ivaliko okuti eci tu likolisilako oku kala nda Kristu, cika tu kuatisa vali oku kuata ukamba uwa la una Yesu a setukula lonjila yimue ya lipua, Suku yetu ukuacisola, Yehova.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Va Efeso 1:1-14) Ame ndi Paulu ndupostolo wa Kristu Yesu locipango ca Suku, ndi sonehela olosandu vi kasi ko Efeso, haivo vakuekolelo va kasi vomunga vu Kristu Yesu okuti: 2 Ohenda ya piãla lombembua yi tunda ku Suku Isietu kuenda ku Ñala Yesu Kristu, yi kale lene. 3 Suku Isia ya Ñala yetu Yesu Kristu a sivayiwe, una wa tu sumũlũisa vomunga la Kristu lesumũlũho liespiritu sandu lia Suku li tunda kilu, 4 omo eye wa tu nõla oku kala vomunga laye osimbu oluali ka lua sevetiwile, okuti tu linga olosandu, loku pua etondelo kovaso aye locisola. 5 Momo eye wa sokiya ale tunde osimbu okuti o tu tambula ndomãla vaye omo lia Yesu Kristu, ndomo cu sanjuisa kuenda ndomo ci likuata locipango caye, 6 okuti o sivayiwa omo liohenda yaye ya piãla, yina a tu ĩha locisola vonduko Yomõlaye wa soliwa. 7 Vokuaye tu kuete eyovo omo liocisembi cosonde yaye kuenda ongecelo yakandu etu omo liohenda yaye ya piãla. 8 Ohenda yaco ya piãla ya tu supokaila lolondunge viosi kuenda elomboloko, 9 oco a tu situluile elumbu li kola liocipango caye. Ndomo cu sanjuisa okuti ndeci a panga 10 momo wa sokiya ovina votembo ya tukuiwa, oco a kongele vali pamosi ovina viosi vu Kristu, ovina vio kilu kuenda ovina vio posi. Okuti vokuaye, 11 una tu kasi laye vomunga kuenje tua nõliwa oku linga vakapiñala, ndeci ca popiwa ale osimbu locipango ca una o tẽlisa ovina viosi ndomo ci likuata locipango caye, 12 okuti etu tua lavoka tete Kristu kuenda Suku wa ci popele ale osimbu oco tu wĩhe ulamba loku u sivaya. 13 Pole, ene wa lavokivo vokuaye noke yoku yeva ondaka yocili, olondaka viwa viatiamẽla keyovo liene. Noke yoku tava, wa tambulivo ondimbukiso lohuminyo yespiritu sandu mekonda liaye, 14 ohuminyo ya lingiwa osimbu yi lekisa okuti tu tambula ocipiñalo, locimãho coku yovola omanu va Suku locisembi, oco ulamba waye u sivayiwe.
OSEMANA 17-23 YEVAMBI
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | VA EFESO 4–6
“Wali Ovimalẽho Viosi Via Eciwa la Suku”
(Va Efeso 6:11-13) Wali ovimalẽho viosi via eciwa la Suku okuti vu tẽla oku tamalãla latutu Eliapu; 12 momo tu kuete uyaki umue okuti halomanuko, te lovoviali, lovonene, lolombiali violuali lulo luowelema kuenda olohoka violondele. 13 Omo liaco, wali ovimalẽho viosi via eciwa la Suku, okuti keteke lievĩho vu tẽla oku tamalãla kuenda noke yoku tamalãla lovina viosi, vu yula.
utala wondavululi 05.2018 kem. 27 ocin. 1
Ene Amalẽhe Tamalãli Leliapu
UPOSTOLO Paulu wa sokisa Akristão lasualali. Etu tu kuete uyaki umue kuenda ovanyãli vetu va kasiko muẽle! Pole, ka tu kasi oku yaka lomanu; tu kasi oku yaka la Satana kuenda olondele. Ovo va kasi oku linga uyaki waco tunde kosimbu kuenda va loñoloha calua kuyaki waco. Ci molẽha ndu okuti ka ca lelukile oku yula uyaki waco, ca piãla enene kamalẽhe. Anga hẽ amalẽhe va pondola oku yula uyaki wovanyãli vaco va kuete unene walua? Oco, va pondola oku yula! Momo lie? Momo va amamako oku pamisiwa la Yehova. Ndeci asualali va pindisiwa ciwa, amalẽhe va “wala ovimalẽho viosi via eciwa la Suku” oco va lipongiyile uyaki.—Tanga Va Efeso 6:11.
(Va Efeso 6:14, 15) Talami ngõ, itiki volombunda viene ocili nduvia kuenda wali esunga ndociteyuilo covonete, 15 kuenda wali kolomãhi viene eliangiliyo lioku sapula olondaka viwa viombembua.
utala wondavululi 05.2018 kem. 28-29 ocin. 4, 7, 10
Ene Amalẽhe Tamalãli Leliapu
4 Ndeci uvia wa enda oku teyuila esualali, ocili tu lilongisa Vondaka ya Suku ci tu teyuilavo kalongiso esanda. (Yoano 8:31, 32; 1 Yoano 4:1) Osimbu tu amamako oku lilongisa oku sola ocili ci sangiwa Vondaka ya Suku, ci leluka oku kapako ovihandeleko via Suku, ale oku wala “ociteyuilo covonete.” (Osa. 111:7, 8; 1 Yoano 5:3) Handi vali, nda tua kuata elomboloko liwa liatiamẽla kocili, tu kuata ekolelo lioku teyuilavo ciwa ocili caco kovanyãli vetu.—1 Pet. 3:15.
7 Olonumbi viesunga via Yehova, vi sokisiwa lo ci teyuilo. Ovio vi teyuila “utima” wetu. (Olosa. 4:23) Esualali lalimue eteke lia ponduile oku piñanya ociteyuilo caye ca pangiwa lutale wapama leci ca pangiwa lutale ka wapamele. Cimuamue haico okuti, ka tu pondola oku pongolola olonumbi via sunguluka via Yehova lovisimĩlo vietu tu sima okuti viwa. Ocili okuti, olondunge vietu ka vi pondola oku teyuila utima wetu. (Olosap. 3:5, 6) Eli olio esunga lieci tu sukilila olonjanja viosi oku konomuisa “ociteyuilo” Yehova a tu ĩha nda oco camamako oku teyuila utima wetu.
10 Kosimbu olohaku asualali vo ko Roma va enda oku wala via va kuatisa oku yula uyaki. Cimuamue haico okuti, olohaku viocindekaise vi tu kuatisavo oku “sapula olondaka viwa viombembua.” (Isa. 52:7; Va Rom. 10:15) Lopo tu sukila vali oku kuata utõi walua woku kunda. Bo, manji umue o kuete 20 kanyamo wa popia hati: “Nda kala lusumba woku kundila omanu tu tangela kumosi. Ndi sima okuti nda kala losõi. Oku ci kũlĩhĩsa lutate, sia kuatele esunga lioku kuata osõi. Cilo ndi kuete esanju lioku kundila vakuetu tu tangela kumosi.”
(Va Efeso 6:16, 17) Kuenje olonjanja viosi wali ociyepelo cekolelo, okuti vu tẽla oku ima isongo viosi viondalu viondingaĩvi. 17 Tambuli ocikoko cepopelo kuenda osipata yespiritu okuti ondaka ya Suku,
utala wondavululi 05.2018 kem. 29-31 ocin. 13, 16, 20
Ene Amalẽhe Tamalãli Leliapu
13 Vipi ‘isongo viondalu’ Satana a pondola o ku imba kokuove? Eye oku vetiyila koku sima ovina ka via sungulukile vatiamẽla ku Yehova. Satana o yongola oco o sime okuti Yehova ka ku sole kuenda ka ku kapeleko. Ida, umalẽhe umue o kuete 19 kanyamo, wa popia hati: “Olonjanja vialua nda enda oku li yeva okuti Yehova ka kasi ocipepi lame kuenda ka yongola oku kala Ekamba liange.” Nye eye a linga eci a li yeva ndoco? Eye wa amisako hati, “Olohongele vi pamisa ekolelo liange. Nda endaile kolohongele, pole, ndaenda lika oku yevelela, sia la eca etambululo loku sima okuti pamue lomue o kuata elomboloko lieci ndi popia. Kaliye ndi pongiya ovipama violohongele kuenda ndi seteka oku eca atambululo avali ale atatu. Ka ca lelukile, pole, eci ndi ci linga ndi liyeva ciwa. Kuenje vamanji va pamisiwa. Olonjanja viosi noke liolohongele ndi limbuka okuti Yehova o ndi sole.”
16 Ndeci ocikoko ca enda oku teyuila owoño wesualali, ‘elavoko lietu lieyovo’ li teyuilavo ovisimĩlo vietu. (1 Va Tesa. 5:8; Olosap. 3:21) Elavoko li tu kuatisa oku tiamisila utima kolohuminyo via Yehova okuti kovitangi vietu hakoko. (Osa. 27:1, 14; Ovilinga 24:15) Pole, nda tu yongola okuti elavoko lietu li tu teyuila, tu sukila oku li tenda okuti liocili muẽle. Tu sukila oku wala ocikoko kutue wetu, okuti ka tu cambatela lika peka!
20 Upostolo Paulu wa popia okuti Ondaka ya Suku yi sokisiwa losipata. Yehova wa yeca kokuetu. Pole, tu sukila oku lilongisa oku talavaya layo luloño oco tu teyuile ekolelo lietu loku linga apongoloko kovisimĩlo vietu. (2 Va Kor. 10:4, 5; 2 Tim. 2:15) O pondola oku mioñolola ndati uloño wove? Sebastian, umalẽhe umue o kuete 21 kanyamo wa popia hati: “Ketangiwo liange Liembimbiliya ndi nõla ocinimbu cimue ndi sole calua. Kuenje nda tẽlisa ulala wovinimbu Viembimbiliya ndi sole calua. Eci ci ñuatisa oku kuata elomboloko liovisimĩlo via Yehova.” Umalẽhe Daniel wa tukuiwa ale wamisako hati: “Osimbu ndi tanga Embimbiliya ndi nõla ovinimbu ndi sima okuti vi ka kuatisa omanu ndi sanga kupange woku kunda. Nda limbuka okuti omanu va tambulula ciwa eci va mola okuti tua kũlĩha ciwa Embimbiliya kuenda tu kasi oku li kolisilako oku va kuatisa.”
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Va Efeso 4:30) Handi vali, ko ka sumuisi espiritu sandu lia Suku, lina Suku o kapelui ondimbukiso toke keteke lieyovo omo liocisembi.
perspicaz-volume 3 kem. 526 ocin. 2
Oku Kola
Espiritu Sandu. Ongusu ale espiritu ya Yehova yi kasi Laye kuenda olonjanja viosi yi tẽlisa ocipango Caye. Ya lipua, ka ya vihĩsiwile, yi kola kuenda yi kasilili oku tu kuatisa kupange wa Suku. Omo liaco, yi tukuiwa okuti “espiritu sandu” kuenda “espiritu li kola.” (Osa. 51:11; Luka 11:13; Va Rom. 1:4; Va Efe. 1:13) Espiritu sandu yina yi talavayela komunu, ongunsu yimue yi kuatisa koku kola ale koku liyelisa. Ovilinga viosi via vihisua ale vivĩ, vi ‘sumuisa’ espiritu liaco. (Va Efe. 4:30) Ndaño okuti espiritu sandu hamunuko, yi situlula ovituwa vi kola via Suku, omo liaco, yi pondola oku ‘sumuisiwa.’ Oku linga ekandu limue, ci pondola oku ‘tateka upange wespiritu.’ (1 Va Tes. 5:19) Oku amamako oku linga ekandu liaco, ci koka oku “tatamisa” espiritu sandu lia Suku, kuenda Suku o liwekapo oku kala ekamba liomunu waco. (Isa. 63:10) Omunu o sumuisa espiritu sandu, citava okuti o pitĩla petosi yoku yi pembula, ekandu lina Yesu Kristu a popia okuti ka yi eceliwa, cikale voluali lulo ale voluali lu laika oku yiya.—Mat. 12:31, 32; Mar. 3:28-30; tanga onepa ESPIRITU
(Va Efeso 5:5) Momo wa kũlĩhi okuti lomue ukuevĩho liukahonga, ale omunu wa liña, pamue ukuacipululu, ci lomboloka oku fendela oviteka, o kuete ocipiñalo cimue Vusoma wa Kristu kuenda wa Suku.
perspicaz-volume 2 kem. 179 ocin. 2
Ocipululu
Ci Lekisiwa Kovilinga. Ocipululu ci ka lekisiwa kovituwa vimue vi situluiwa konjongole ka ya sungulukile yomunu. Tiago usonehi Wembimbiliya o tu sapuila okuti eci oloñeyi vi mina, vi cita ekandu. (Tia. 1:14, 15) Omunu ukuacipululu citava okuti o limbukiwa kovilinga viaye. Upostolo Paulu wa popia okuti oku kala ukuacipululu ci lomboloka ukuakufendela oviteka. (Va Efe. 5:5) Omunu umue ukuacipululu, o linga okuti olonjongole viaye vi kala osuku yaye, o vi velisapo okuti upange a lingila Ululiki kuenda efendelo ci sule.—Va Rom. 1:24, 25.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Va Efe. 4:17-32) Eci ndu sapuili, loku imba uvangi vu Ñala ceci okuti, ka vu ka endaendi vali ndeci vakualofeka va endaenda luveke wovitima viavo. 18 Ovitima viavo vi kasi vowelema kuenje omuenyo wavo wa litepa lomuenyo u tunda ku Suku, oco va kasilili vonumbi, momo ovitima viavo via siva. 19 Ovo ka va limbuka ovituwa viwa kuenje va lieca kumbondo oco va linge ovina viosi vĩvi lalivelo. 20 Puãi eci haicoko wa lilongisi ku Kristu, 21 nda okuti wo yevi kuenda wa longisiwi laye, ndeci ocili ci kasi vu Yesu. 22 Ene wa longisiwi oku lula omunu wosimbu, una wa tiamẽla kovituwa viene viosimbu, okuti viu yapuisi loloñeyi vialuo vĩvi. 23 Amamiko oku kuata ovituwa viokaliye, 24 kuenda wali omunu wokaliye una wa lulikiwa locipango ca Suku, lesunga liocili kuenda oku kola. 25 Kaliye omo okuti wasipo uhembi, omunu lomunu pokati kene a vangule ocili lukuavo, momo tuvimatamata vietimba limuamue. 26 Temi, pole, ko ka lingi ekandu; kuenda ekumbi ka li ka iñile loku tema kuene; 27 ko ka eci evelo Keliapu. 28 U o nyana ka ka nyane vali; puãi a talavaye loku linga upange uwa lovaka aye muẽle, okuti o kuata cimue coku eca komunu wa suka. 29 Vomela wene ka mu ka tunde ondaka yĩvi, pole, mu tunde ondaka yiwa yi kolisa, haiyo ya soka lotembo yaco, okuti yi kuatisa ava va yi yeva. 30 Handi vali, ko ka sumuisi espiritu sandu lia Suku, lina Suku o kapelui ondimbukiso toke keteke lieyovo omo liocisembi. 31 Imbipo ocikumbiti cosi, onyeño, ekaka, onjuela, olondaka vioku pembula kuenda ovina viosi ka via sungulukile. 32 Puãi likuateli ocisola pokati, lingi vakuahenda, loku liecela pokati ndeci Suku o weceli lutima wosi vu Kristu.
OSEMANA 24-30 YEVAMBI
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | VA FILIPOI 1-4
“Ko ka Sakalali Locina Cimue”
(Va Filipoi 4:6) Ko ka sakalali locina cimue, pole, kovina viosi lolohutililo kuenda alombelo kumue lolopandu, apingilo ene a kũlĩhĩwe la Suku;
utala wondavululi 08. 2017 kem. 10 ocin. 10
“Ombembua ya Suku . . . ya Piãla Olondunge Viosi”
10 Nye ci tu kuatisa oku kuata “ombembua ya Suku” okuti ka tu “sakalala locina cimue”? Olondaka via Paulu ku va Filipoi vi lekisa okuti nda tua sakalala locitangi cimue, ohutililo oyo yi tu kuatisa. Omo liaco, eci tu li yaka lasakalalo tu sukila oku likutilila. (Tanga 1 Petulu 5:6, 7.) Eci o likutilila ku Yehova kolela okuti eye o ku kuatisa. Olonjanja viosi lekisa olopandu omo lia sumũlũho wa siata oku tambula. Lalimue eteke ku ka ivaleko okuti Yehova o pondola “oku linga ovina viosi tu pinga ale tu sima.”—Va Efe. 3:20.
(Va Filipoi 4:7) kuenje ombembua ya Suku yina ya piãla olondunge viosi, yi lava ovitima viene kuenda ovisimĩlo viene vu Kristu Yesu.
utala wondavululi 08. 2017 kem. 10 ocin. 7
“Ombembua ya Suku . . . ya Piãla Olondunge Viosi”
7 Eci vamanji ko Filipu va tanga ukanda Paulu a va sonehela, ovisimĩlo vipi va kuata? Citava okuti, valua pokati kavo va ivaluka eci ca pita la Paulu la Sila kuenda ndomo va kuatisiwa la Yehova lonjila yimue ka va lavokaile. Ulandu upi Paulu a va longisa vukanda waye? Wa va longisa hati: Ko ka sakalali. Likutilili kuenje vu tambula ombembua ya Suku yina “ya piãla olondunge viosi.” Eci ci lomboloka nye? Vambimbiliya amue ondaka yaco ya pongoluiwa ndoco: “Ya velapo ovisimĩlo vietu viosi” ale “ya velapo a sokiyo osi omanu.” Pole, Paulu wa popia hati “ombembua ya Suku” ya velapo okuti ovisimĩlo vietu vi sule. Olonjanja vimue ka tu tẽla ndomo tu tetulula ovitangi vietu, pole, Yehova o pondola oku ci linga. Eye o pondola oku linga ovina vocipikipiki.—Tanga 2 Petulu 2:9.
utala wondavululi 08. 2017 kem. 12 ocin. 16
“Ombembua ya Suku . . . ya Piãla Olondunge Viosi”
16 Nye ci pita eci tu tambula “ombembua ya Suku yina ya piãla olondunge viosi”? Embimbiliya li lekisa okuti, oyo yi “lava” ovitima vietu lovisimĩlo vietu. (Va Fil. 4:7) Kelimi lio Helasi, ondaka oku “lava,” ya tiamisiwilile kocimunga ca sualali va nõliwa oco va teyuile olupale lumue. Omanu vo ko Filipu, va enda oku laviwa locimunga caco ca sualali. Luteke va kolelepo momo va kũlĩhĩle okuti olupale lua teyuiwa. Cimuamue haico, nda tu kuete “ombembua ya Suku” ovitima vietu lovisimĩlo vietu ka vi sakalala. Momo tua kũlĩha okuti, Yehova o tu lava kuenda o yongola okuti tu kolapo. (1 Pet. 5:10) Eye o tu teyuila kovisimĩlo ka via sungulukile kuenda kesumuo.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Va Filipoi 2:17) Ndaño ame meselua ndocilumba cokunyua kuenje ekolelo liene liu vetiyi oku linga upange u kola, nda sanjuka kuenda ndi yolela kumue lene vosi.
perspicaz-volume 3 kem. 123 ocin. 2
Ovilumba
Ovilumba vioku nyua. Ovilumba vimue vioku nyua via enda oku eciwa kumue lovilumba vikuavo, capiãla enene eci va Isareli va iñila Vofeka Yohuminyo. (Ate. 15:2, 5, 8-10) Vovilumba vioku nyua, mua kongelele ovinyu okuti (“vi koluisa omanu”) kuenda ya enda oku pesiwa vutala. (Ate. 28:7, 14; Etu. 30:9; Ate. 15:10.) Upostolo Paulu wa sonehela Akristão ko Filipu hati: “Ndaño ame meselua ndocilumba cokunyua kuenje ekolelo liene liu vetiyi oku linga upange u kola, nda sanjuka kuenda ndi yolela kumue lene vosi.” Kulo eye, wa tukula ulandu wocilumba cokunyua, poku situlula onjongole yaye yoku lieca olumue poku kuatisa Akristão. (Va Fil. 2:17) Osimbu handi ka file, eye wa sonehela Timoteo hati: Momo ñasi oku pesiwa ndocilumba coku nyua ndeci ocilumba ci pesiwa kutala kuenda otembo yange yoku yovuiwa yi kasi ocipepi.—2 Tim. 4:6.
(Va Filipoi 3:11) okuti nda citava ndi kuata epinduko liatete kuava va fa.
utala wondavululi 1/1/2007 kem. 29 ocin. 5
‘Epinduko Lia Tete’ Li Kasi Oku Lingiwa Cilo!
5 Noke, olombuavekua okuti va ‘Isareli ya Suku,’ va sukila oku likongela la Kristu kilu kuna vaka kala la Laye otembo ka yi pui. (Va Galatia 6:16; 1 Va Tesalonike 4:17) Ulandu waco u tukuiwa hati, ‘epinduko liatete.’ (Va Filipoi 3:10, 11; Esituluilo 20:6) Eci epinduko liatete li tẽlisiwa, kuka fetikiwa epinduko liomanu valua va kuete elavoko lioku kala otembo ka yipui Voluali Luokaliye palo posi. Nda tu kuete elavoko lioku enda kilu, ale lioku kala palo posi, vosi yetu tu yongola oku kũlĩha eci catiamẽla ‘kepinduko liatete.’ Epinduko liaco li lomboloka nye? Lilingiwa otembo yipi?
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Va Filipoi 4:10-23) Nda sanjuka calua vu Ñala okuti cilo wa fetiki vali oku ñuatela ocisola. Ndaño wa endi oku ndi sokolola, ka wa kuateli epuluvi lioku ci lekisa. 11 Si kasi oku ci popela omo nda suka, momo kapuluvi osi nda lilongisa oku sanjukila leci ñuete. 12 Nda kũlĩha oku kuata citito, loku kuata calua. Kovina viosi kuenda kapuluvi osi nda lilongisa oku kuta loku kala onjala, oku kuata calua loku suka. 13 Kovina viosi ñuete ongusu mekonda lia una o nyĩha unene. 14 Wa lingi muẽle omo lioku ñuatisa kohali yange. 15 Ene a va Filipoi wa kũlĩhi okuti kefetikilo eci wa yevi olondaka viwa, eci nda tunda ko Makedonia, lalimue ekongelo lia ñuatisa, ale oku tava ekuatiso liange, te lika ene; 16 momo osimbu nda kala ko Tesalonike, ene wa numisi olonjanja vivali ovina vimue vioku ñuatisa. 17 Ka ci lekisa okuti ñasi oku sanda ombanjaile, puãi njongola oku mola epako liu neneli onganyu. 18 Pole, ñuete cosi nda sukilile okuti ci supoka. Ndekuta lovina nda tambula ku Epafrodito vina wa numisi, okuti ocilumba ca sunguluka kuenda celemba liwa, haico ci sanjuisa Suku. 19 Suku una o kuete ulamba walua o ko wĩhi cosi vu sukila vonduko ya Kristu Yesu. 20 Ku Suku yetu haeye Isia ku kale ulamba oloneke vi enda ño-o hũ ka vi pui. Amene. 21 Lamipo olosandu viosi vi kasi vomunga la Kristu Yesu. Vamanji va kasi lame vo tumisi ovilamo. 22 Olosandu viosi, ca piãla enene vana va kasi konjo ya Kaisare, vo tumisi ovilamo. 23 Ohenda ya piãla ya Ñala Yesu Kristu yi kale locituwa wa lekisi.