Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
OSEMANA 2-8 YA CEMBANIMA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ESITULUILO 7–9
“Owiñi Wakahandangala u Sumũlũisiiwa la Yehova”
(Esituluilo 7:9) Noke nda mola owiñi wakahandangala, okuti lomue wa tẽla oku u tenda, wa tunda kolofeka viosi, kapata osi, komanu vosi kuenda kalimi osi, va tãi kovaso yocalo lo kovaso ya Kameme, va wala uwalo u yela wa lepa; povaka avo vambata ovianja vieva.
perspicaz-volume 2 kem. 253 ocin. 2
Owiñi Wakahandangala
Eci ci votola epulilo liokuti: Nda “Owiñi Wakahandangala” omanu vana va ka popeliwa kuenda va ka kala palo posi, momo lie ci popiwila okuti va ‘tãi kovaso yocalo ca Suku lo kovaso ya Kameme?’ (Esit. 7:9) Embimbiliya olonjanja vimue li tukula ondaka oku talama oco li lekise okuti omunu wa taviwa kovaso ya una okuti omanu vosi va talama kovaso aye. (Osa. 1:5; 5:5; Olosap. 22:29; Luka 1:19) Omo liaco, ocipama ca liangamo kelivulu Liesituluilo, ku lekisa okuti, “olosoma vio kilu lieve, la vana va kemãla, la va kesongo kolohoka, olohuasi, lava va pama, lapika vosi, la vana va yovuiwa”, va tu kuiwa ndu okuti va ‘vindikiyiwa kocipala ca Una wa tumãla kocalo kuenda konyeño ya Kameme, momo eteke linene lionyeño yavo lia pitĩla kuenda helie o tẽla oku puluka?’ (Esit. 6:15-17; sokisa la Luka 21:36.) Ci lekisa okuti, “owiñi wakahandangala” wa sokiyiwa lomanu vana va ka popeliwa vokuenda kuotembo yonyeño kuenda va “talama” ndomanu va taviwa la Suku kuenda la Kameme.
(Esituluilo 7:14) Kuenje ndo tambulula hati: “A Ñala yange, ove wa ci kũlĩha.” Yu wa ndi sapuila hati: “Ava vana va tunda kohali ya piãla, okuti va sukula ovowalo avo kuenda va a yelisa vosonde ya Kameme.
perspicaz-volume 2 kem. 153
Ohali
Pa pitile ale akũi atatu kanyamo tunde eci o Yerusalãi ya nyõliwa kuenje poku tukula catiamẽla kowiñi wakahandangala womanu vokolofeka viosi, kapata osi kuenda komanu vosi, upostolo Yoano wa tambula esapulo liokuti: “Ava vana va tunda kohali ya piãla.” (Esit. 7:13, 14) Owiñi wakahandangala ‘poku tunda kohali ya piãla’ ci lekisa okuti ovo va puluka kohali yaco. Eci ci lekisiwa kolondaka vi sangiwa kelivulu Liovilinga 7:9, 10 viokuti: “Suku wa kala la [Yosefe] kuenda wo yovola kohali yaye yosi.” Yosefe poku yovuiwa kohali yaye yosi, ca lombolokele okuti ka tẽlele lika oku pandikisa pole wa yovuiwavo kovitangi a kala oku liyaka lavio.
(Esituluilo 7:15-17) Eli olio esunga lieci va kasilili kovaso yocalo ca Suku kuenda vo lingila upange u kola utanya luteke vonembele yaye; kuenje Una wa tumãla kocalo o ka pongiya ombalaka oco a va teyuile. 16 Ovo ka va yevi vali onjala ndaño enyona, ekumbi ka li va kakula vali, pamue owuya, 17 momo Kameme una o kasi vokati kocalo, o linga ungombo wavo loku va songuila kolono viovava omuenyo. Kuenje Suku o ka puenya asuelẽla osi kovaso avo.”
perspicaz-volume 2 kem. 153
Owiñi Wakahandangala
Ondimbukiso yavo. Ondimbukiso yomanu vana va panga onepa “kowiñi wakahandangala,” yi sangiwa kolondaka viatiamẽla kokuavo vi sangiwa kocipama 7 celivulu Liesituluilo kuenda kolondaka vikuavo vi likuata. Kesituluilo 7:15-17 ku popia okuti ‘ombalaka ya Suku yi kala lavo,’ o va “songuila kolono viovava omuenyo” kuenda Suku o ka “puenya asuelẽla osi kovaso avo.” Kelivulu Liesituluilo 21:2-4 tu sangako olondaka vimuamue viokuti: “Ombalaka ya Suku yi kasi lomanu,” eye “o puenya asuelẽla osi vovaso avo” kuenda viokuti oku “fa ka ku kalako vali.” Ocinjonde ca lekisiwa vocisonehua eci, catiamẽla komanu vana ka va kasi kilu kuna ku sangiwa o “Yerusalãi Yokaliye,” pole, vana va kasi posi.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Esituluilo 7:1) Noke yovina evi nda mola ovangelo vakuãla va talama kavindi akuãla o kilu lieve, va tutuiya olofela vikuãla vio kilu lieve okuti layimue ofela yi sika kilu lieve ale vokalunga, pamue kuti umue.
revelação—seu grandioso clímax, kem. 115 ocin. 4
Ondimbukiso yo Isareli ya Suku
4 Ocili okuti, ovangelo vakuãla va lomboloka ovimunga vikuãla viovangelo va nõliwa la Yehova oco va sombise toke kotembo ya sokiyiwa. Eci ovangelo va ka eca ofela yonyeño ya Suku oco va sombise, va ka ci linga vonjanja yimosi ci kale konano, kombuelo, kutundilo kuenda ku takelo kuenje esombiso liaco li ka lua. Li ka velapo calua okuti esombiso Yehova a linga kosimbu poku eca olofela vikuãla oco vi sandule va Elami loku va kundula ci sule. (Yeremiya 49:36-38) Ofela yaco yi ka piãla, okuti ofela yina Yehova a kundula layo ofeka yo Amone yi sule. (Amosi 1:13-15) Lacimue ocisoko ca Satana palo posi ci ka puluka keteke lionyeño ya Yehova eci a ka kemãlisa uviali waye koluali luosi.—Osamo 83:15, 18; Isaya 29:5, 6.
(Esituluilo 9:11) Ovo va kuete soma yavo okuti, ungelo wekungu. Kelimi lio Heveru onduko yaco Abadone, pole, kelimi lio Helasi eye o kuete onduko ya Apoliyono.
perspicaz-volume 1 kem. 10
Abadone
Helie ungelo wekungu? Kelivulu Liesituluilo 9:11 ondaka “Abadone” yi lomboloka okuti “ungelo wekungu.” Kelimi lio helasi onduko Apoliyono yi lomboloka “Unyõli.” Kocita 19 kua lingiwa alikolisilo a lekisa okuti ocisonehua eci catiamisiwilile komanu vana ndeci, Soma Yinene Vespiano, Maomé kuenda Napoleão kuenje ungelo waco wa tendiwile ndungelo wa “satana.” Pole kelivulu Liesituluilo 20:1-3 ku lekisa okuti ungelo o kuete “osapi yekungu” wa tumiwa la Suku oku upisa kilu kuenda ungeloko wa “satana” pole eye o kuta Satana loku u wimba vekungu. Poku tukula elivulu Liesituluilo 9:11 Embimbiliya Limue lipopia hati: “Abadone, ungeloko wa Satana pole, ungelo wa Suku una o tẽlisa upange woku kundula haeye wa tumiwa laye.”
Kovisonehua vio Heveru tua konomuisa ale, ku lekisa okuti ondaka ʼavad dohnʹ yi sokiwavo Leyambo kuenda olofa. Kelivulu Liesituluilo 1:18, tu sangako olondaka via Kristu Yesu viokuti: “Ñasi lomuenyo oloneke vienda ño hũ ka vi pui kuenda ñuete olosapi vioku fa levi Vieyambo.” Unene a kuete watiamẽla kekungu, wa tukuiwa kelivulu lia Luka 8:31. Eye o kuete unene woku kundula oku kongelamo unene woku kundula Satana ndomo ca lekisiwa kukanda ku Va Heveru 2:14 kuna ku popia okuti Yesu wa lekisa unene waye oco “okuti omo liolofa viaye o nyõla una o kasi lunene woku koka olofa okuti, Eliapu.” Kelivulu Liesituluilo 19:11-16, eye o lomboloka Unyõli una wa nõliwa la Suku.— Tala APOLIYONO.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Esituluilo 7:1-12) Noke yovina evi nda mola ovangelo vakuãla va talama kavindi akuãla o kilu lieve, va tutuiya olofela vikuãla vio kilu lieve okuti layimue ofela yi sika kilu lieve ale vokalunga, pamue kuti umue. 2 Kuenje nda mola ungelo ukuavo wa tunda kutundilo, haeye o kuete ondimbukiso ya Suku o kasi lomuenyo; yu wa kalukila lolukandi kovangelo vakuãla vana va kundikiwa oku imula ilu lieve kuenda okalunga, 3 hati: “Ku ka imuli ilu lieve ale okalunga, pamue oviti, toke eci tu kapa olondimbukiso kovipolo viakuenje va Suku yetu.” 4 Kuenje nda yeva etendelo lia vana va kapiwa olondimbukiso okuti 144.000, vopiwa kapata osi omãla va Isareli: 5 Kepata lia Yuda 12.000 lia vana va kapiwa olondimbukiso; kepata lia Ruvene 12.000; kepata lia Gadi 12.000; 6 kepata lia Asiyere 12.000; kepata lia Nafitali 12.000; kepata lia Manase 12.000; 7 kepata lia Simeone 12.000; kepata lia Lewi 12.000; kepata lia Isakare 12.000; 8 kepata lia Sevulono 12.000; kepata lia Yosefe 12.000; kepata lia Benjamini 12.000 lia vana va kapiwa olondimbukiso. 9 Noke nda mola owiñi wakahandangala, okuti lomue wa tẽla oku u tenda, wa tunda kolofeka viosi, kapata osi, komanu vosi kuenda kalimi osi, va tãi kovaso yocalo lo kovaso ya Kameme, va wala uwalo u yela wa lepa; povaka avo vambata ovianja vieva. 10 Kuenje va vilikiya lolukandi vati: “Epopelo li tunda ku Suku yetu, una wa tumãla kocalo kuenda ku Kameme.” 11 Ovangelo vosi lakulu kuenda oviendalomuenyo vikuãla va ñuala kocalo kuenje va kekama kovaso yocalo oku fendela Suku, 12 loku popia vati: “Amene! Esivayo, ulamba, olondunge, olopandu, esumbilo, unene kuenda ongusu, vi kale la Suku yetu oloneke vi enda ño-o hũ ka vi pui. Amene.” Amen.”
OSEMANA 9-15 YA CEMBANIMA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ESITULUILO 10-12
“‘Olombangi Vivali’ vi Pondiwa Kuenda vi Kala Vali Lomuenyo”
(Esituluilo 11:3) Olombangi viange vivali ndi vi lingisa okuti vi imba owanji ci soka 1.260 koloneke loku wala ovikelẽyi.”
utala wondavululi, 15/11/2014 kem. 30 kelimi Lioputu
Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga
Velie olombangi vivali via tukuiwa kelivulu Liesituluilo 11?
Kelivulu Liesituluilo 11:3 ku tukula olombangi vivali via laikele oku imba owanji vokuenda kueci ci soka 1.260 koloneke. Ulandu u lekisa okuti ocinyama ca tema ca ‘laikele oku yula loku va ponda.’ Pole, noke “yoloneke vitatu lomeyu” olombangi viaco vivali via laikele oku pinduiwa kuenda vana vava mola va kala lusumba walua.—Esit. 11:7, 11.
Olombangi viaco vivali velie? Ovolandu tu konomuisa a tu kuatisa oku va limbuka. Catete, tu tanga okuti, “vi lomboloka oviti vivali violiveira, loviyekelo vivali violondiyelo.” (Esit. 11:4) Eci ci tu ivaluisa oviyekelo violondiyelo kuenda oviti vivali violiveira via tukuiwa kocitumasuku ca Sakariya. Ocitumasuku caco ci popia okuti oviti viaco violiveira vi lomboloka “olombuavekua vivali,” ale Ombiali Seruvavele kuenda Ocitunda Yehosua okuti “vi kasi kovaso a Muẽleangongo yosi.” (Sak. 4:1-3, 14) Cavali, olombangi viaco vivali via tu kuiwavo okuti vi kasi oku linga ovikomo ndevi via Mose la Eliya.—Sokisa elivulu Liesituluilo 11:5, 6 lelivulu Liatendelo 16:1-7, 28-35; kuenda 1 Olosoma 17:1; 18:41-45.
Ovitumasuku evi vivali vi likuata ndati? Ocitumasuku locitumasuku ulandu waco u tiamisiwila kolombuavekua via Suku via kala oku songola vokuenda kuotembo yimue yalambalalo. Omo liaco, koku tẽlisiwa kuolondaka visangiwa kocipama 11 cielivulu Liesituluilo, vamanji olombuavekua via kala oku songola eci Usoma wa Suku wa tumbikiwa kilu kunyamo 1914 va kunda ‘lovikẽlei’ vokuenda kueci ci soka anyamo atatu lomenyu.
Kesulilo liotembo yaco, olombuavekua viaco via kala ndu okuti via pondiwa eci va kapiwa vokayike vokuenda kuoloneke vitatu lomeyu viocindekaise, ci lekisa okuti ka va kaile vokayike vokuenda kuotembo yalua, okuti oloneke vitatu lomeyu ci sule. Kovaso ovanyãli va Suku, upange olombuavekua viaco va kala oku linga, wa muhĩle kuenje ovanyãli vaco va sanjukile calua.—Esit. 11:8-10.
Ndomo ca tukuiwa vocitumasuku, olombangi viaco vivali, via laikele oku kala vali lomuenyo kesulilo lioloneke vitatu lomeyu. Ocitumasuku caco ca tẽlisiwa. Olombuavekua viaco via tunda vokayike kuenda vana va amamako lekolelo va tambula ku Suku ocikele cimue ci likasi vocakati ca Ñala yavo, Yesu Kristu. Kunyamo 1919 ovo va kala vamue pokati ka vana va nõliwa oku talavaya ‘ndukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,’ oco va pamise ekolelo liafendeli va Suku koloneke via sulako.—Mat. 24:45-47; Esit. 11:11, 12.
Elivulu Liesituluilo 11:1, 2, li sokisa ovitumasuku viaco lotembo yina okuti, onembele yespiritu ya laikele oku setekiwa. Ocipama 3 celivulu lia Malakiya, ci tukula otembo eci onembele yespiritu ya kũlĩhĩsiwa kuenda otembo ya yelisiwa. (Mal. 3:1-4) Oku kũlĩhĩsiwa kuaco kuenda oku yelisiwa kua tumala toke otembo yipi? Kua fetika kunyamo 1914 toke kefetikilo liunyamo 1919. Votembo yaco mua kongela eci ci soka 1.260 koloneke (okuti 42 kolosãi) ndeci oloneke vitatu lomeyo viocindekaise via tukuiwa kocipama 11 celivulu Liesituluilo.
Tu kuete esanju lialua omo Yehova a linga eliangiliyo liokuti afendeli vaye va yelisiwa oco va tẽlise upange u kola! (Tito 2:14) Tu eca olopandu vialua omo liongangu yiwa ya eciwa lolombuavekua viaco vakuaekolelo va kala oku songola upange waco kotembo yoseteko loku kala ndolombangi vivali viocindekaise.
(Esituluilo 11:7) Eci va mala oku imba uvangi, ocinyama ca tema ci tunda vekungu ci linga uyaki lavo kuenje ci va yula loku va ponda.
(Esituluilo 11:11) Noke yoloneke vitatu lomeyu, Suku wa va pindula kavali kavo kuenje va talama kuenda vana va va mola va kala lusumba walua.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Esituluilo 10:9, 10) Yu nda enda kungelo kuenje ndo sapuila oco a nyĩhe okaciña. Eye wa ndi sapuila hati: “Ka tambula kuenje ka lia, oko ka lulisa vimo liove, puãi vomela ka sõsa ndowiki.” 10 Nda tambula okaciña peka liungelo kuenje nda ka lia, puãi vomela wange ka sõsa ndowiki, pole, eci nda ka ina, vimo liange mua lula.
perspicaz-volume 3 kem. 458-459
Ociña
Ondaka Yocindekaise. Vembimbiliya mu sangiwa olondaka vialua viocindekaise poku tukula “ociña.” Cikaile Esekiele kuenda Sakariya va mola ociña cimue ca sonehiwa volonele vivali. Omo okuti ociña caco ca enda oku tangiwa lika konele yimosi, oku sonehiwa kuaco kolonele vivali citava okuti ci lomboloka oku lema kualio, usõvi kuenda esapulo liesombiso lia sonehiwile voviña viaco. (Ese. 2:9–3:3; Sak. 5:1-4) Vocinjonde ca tukuiwa kelivulu Liesituluilo, una wa tumãlele kocalo wa kuatele peka liaye liondio ociña cimue ca yikiwa lasitikilo epanduvali, ca tateka oku limbuka ovina via sonehiwilemo toke eci Kameme ka Suku a ponduile oku ci yikula. (Esit. 5:1, 12; 6:1, 12-14) Noke vocinjonde, Yoano vo lekisa ociña cimue kuenda vo handeleka oku ci lia. Ku Yoano ociña caco ca sõsele pole, ka lulisa vimo liaye. Omo okuti ociña ka ca muñiwile, Yoano wa sukilile oku kuata elomboloko liesapulo lia sangiwilemo. Oco, ca “sõsele” oco Yoano a kũlĩhe esapulo li sangiwamo pole, citava okuti mua sangiwile esapulo liesombiso oco a lisandeke, ndomo vo handeleka oku ci linga. (Esit. 10:1-11) Esekiele wa pitavo lulandu umuamue lociña ca lekisiwa kokuaye, cina mua sonehĩwile “oku lisiõsiõla loku litetela loku lila.”—Esek. 2:10.
(Esituluilo 12:1-5) Kuenje kua molẽha ondimbukiso yinene kilu: Ukãi umue wa wala ekumbi kuenda osãi ya kala kolomãhi viaye kuenje kutue waye kua kala ekolowa li kuete 12 kolombungululu, 2 eye wa kala omisi. Kuenje wa kala oku lila omo lievalo kuenda olongembia viaye vioku cita. 3 Nda mola ondimbukiso yikuavo kilu, okuti ocinyoha cinene ci kusuka ci kuete ovitue epanduvali, lolombinga ekũi kuenda kovitue viayo kua kala epanduvali kakolowa; 4 kuenda ucĩla waco wa komba onepa yatatu yolombungululu vio kilu kuenje wa vi imba kilu lieve. Ocinyoha caco ca talama kovaso yukãi wa laikele oku cita, okuti eci ukãi a cita, ci lia omõlaye. 5 Ukãi wa cita omõla ulume, una wa laikele oku songuila olofeka viosi lombueti yutale. Kuenje omõlaye wambatiwa ku Suku kuenda kocalo caye.
perspicaz-volume 2 kem. 743 ocin. 3-6
Olongembia Vioku Cita
Vocinjonde upostolo Yoano a kuata ca lekisiwa kelivulu Liesituluilo, eye wa mola ukãi umue wokilu wa kala oku lila “omo lievalo kuenda olongembia viaye vioku cita.” Eye wa cita omõla “ulume una wa laikele oku songuila olofeka viosi lombueti yutale.” Kuenje ndaño ocinyoha ca yonguile oku u ponda, “omõlaye wambatiwa ku Suku kuenda kocalo caye.” (Esit. 12:1, 2, 4-6) Suku poku ambata omõla, ca lekisa okuti eye u tava ndomõlaye ndeci ca kala ocituwa cokosimbu coku lekisa omõla wa citiwa ndopo ku isiaye oco o tave. (Tala onepa yokuti, OKU CITIWA.) Ci lekisa okuti, “ukãi,” o “ndombua” ya Suku okuti “Yerusalãi yokilu,” “ina” ya Kristu kuenda ya vamanjaye konepa yespiritu.—Va Gal. 4:26; Va Hev. 2:11, 12, 17.
“Ukãi” wa Suku kilu, wa lipuile kuenda nda wa cita okuti ka yevi olongembia. Olongembia vioku cita, via lombolokele okuti “ukãi” wa kuatele elomboloko liokuti ndopo o cita; kuenda o ci lavoka.—Esit. 12:2.
Helie wa kala “omõlaco ulume?” Eye wa laikele oku “songuila olofeka viosi lombueti yutale.” Ocitumasuku caco catiamẽla Kusoma wa Mesiya wa Suku, ca tukuiwa Kosamo 2:6-9. Pole, eci Yoano a kuata ocinjonde caco pa pitile ale otembo yalua tunde eci Kristu a citiwa palo posi, a pondiwa kuenda wa pinduiwa. Omo liaco, ocinjonde caco, catiamẽla koku citiwa Kusoma wa Mesiya wa eciwa peka Liomõla wa Suku, Yesu Kristu una wa pinduiwa kuava va fa loku “tumãla kondio ya Suku okuti, tunde opo o kasi oku talamẽla toke eci ovanyali vaye va kapiwa ndociliatelo colomahi viaye.”—Va Hev. 10:12, 13; Osa. 110:1; Esit. 12:10.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Esituluilo 10:1-11) Nda mola ungelo ukuavo wa pama wa tunda kilu okuti, wa wala elende kuenje kutue waye kua kala olukongolo kuenda ocipala caye ca setahãla ekumbi, ovimuine viaye via soka lolongunji viondalu, 2 peka liaye wa kuata okaciña ka nyanyumuha. Wa liata lomãhi yaye yondio vokalunga kuenda lomãhi yepĩli wa liatela kongongo, 3 eye wa kaluka lolukandi ndohosi eci yi kasi oku koma. Kuenje eci a kaluka, ovilemĩlo epanduvali via popia. 4 Eci ovilemĩlo epanduvali via popia, nda yonguile oku soneha, pole, nda yeva ondaka ya tunda kilu yiti: “Ku ka seleke olondaka via popiwa lovilemĩlo epanduvali kuenda ku ka vi sonehe.” 5 Ungelo nda mola okuti wa talama vokalunga lo kongongo, wa tulika eka liaye liondio kilu, 6 kuenje wa lisila la Una o kasi lomuenyo oloneke vi enda ño-o hũ ka vi pui, haeye wa lulika ilu lovina vi kasimo, longongo lovina vi kasimo, lokalunga lovina vi kasimo, hati: “Ka ku kala vali oku amisapo. 7 Puãi kotembo eci ungelo wepanduvali a laikele oku sika olumbeta luaye, elumbu li kola Suku a sapula ndolondaka viwa kakuenje vaye okuti ovaprofeto, li tẽlisiwa.” 8 Kuenje nda yeva ondaka ya tunda kilu ya popia vali lame hati: “Kuende, ka tambule ociña ca nyanyumuiwa ci kasi peka liungelo wa talama vokalunga lo kongongo.” 9 Yu nda enda kungelo kuenje ndo sapuila oco a nyĩhe okaciña. Eye wa ndi sapuila hati: “Ka tambula kuenje ka lia, oko ka lulisa vimo liove, puãi vomela ka sõsa ndowiki.” 10 Nda tambula okaciña peka liungelo kuenje nda ka lia, puãi vomela wange ka sõsa ndowiki, pole, eci nda ka ina, vimo liange mua lula. 11 Kuenje ovo va ndi sapuila vati: “O sukila oku imba vali owanji komanu, lo kolofeka, lo kalimi kuenda kolosoma vialua.”
OSEMANA 16-22 YA CEMBANIMA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ESITULUILO 13–16
“Ku ka Kuatele Usumba Ocinyama ca Tema”
(Esituluilo 13:1, 2) Kuenje ocinyoha, ca talama keseke liokalunga. Noke nda mola ocinyama ca tema ca tunda vokalunga, ci kuete ekũi liolombinga, lovitue epanduvali kuenda kolombinga kua kala ekũi kakolowa, pole, kovitue viaco kua sonehiwa olonduko vioku tondala Suku. 2 Ocinyama ca tema nda mola, ca setahãla ongue, pole, olomãhi viaco via setahãla olomãhi vio ursu, omẽla waco wa setahãla omẽla wohosi. Ocinyõha ca eca unene kocinyama ca tema kuenda ca ecavo ocalo caco lomoko yalua.
utala wondavululi 15/6/2012 kem. 8 ocin. 6
Yehova Eye “Ukuakusitulula Alumbu”
6 Kesulilo liocita catete K.K, Yesu wa situluila upostolo Yoano ovinjonde vialua. (Esit. 1:1) Vocinjonde cimue, Yoano wa mola ocinyõha ci kasi veseke liokalunga, okuti oco ondimbukiso Yeliapu. (Tanga Esituluilo 13:1, 2.) Yoano wa molavo ocinyama cimue ci koka usumba ci tunda vokalunga okuti ca tambula unene Keliapu. Noke ungelo wa sapuila Yoano hati, ovitue epanduvali viocinyama ci kusuka ca tukuiwa kelivulu Liesituluilo 13:1, vi lomboloka “olosoma epanduvali” ale ovoviali. (Esit. 13:14, 15; 17:3, 9, 10) Eci Yoano a soneha ulandu waco, pa pitile ale olosoma vitãlo okuti yimosi ya kala oku viala, yikuavo “ka yeyile handi.” Olosoma viaco vi lomboloka nye? Tu konomuisi elomboloko liovitue viocinyama ca tema ca tukuiwa kelivulu Liesituluilo. Noke, tu konomuisavo ndomo ovitumasuku via Daniele vi pondola oku vokiya elomboloko lietu liatiamẽla kolosoma viaco okuti, eci a soneha ulandu waco vimue pokati kavio ka via fetikile handi oku viala.
(Esituluilo 13:11) Noke nda mola ocinyama cikuavo ca tema ca tunda kilu lieve, ca kala lolombinga vivali via setahãla olombinga viomeme kuenje ca fetika oku vangula ndocinyoha.
(Esituluilo 13:15) Kuenje ca ĩhiwavo omoko yoku eca efuimo kociñumañuma cocinyama ca tema, okuti ociñumañuma cocinyama ca tema ci vangula kuenda ci pondisa vana va likala oku fendela ociñumañuma cocinyama ca tema.
revelação—seu grandioso clímax, kem. 194 ocin. 26
Uyaki Lovinyama Vivali Via Tema
26 Olondaka evi vi lomboloka nye? Olondaka viaco viatiamẽla Kuviali wo Bretanya lowu wo Amerika, yina yi lombolokavo utue wepanduvali wocinyama catete, pole, lonjila yimue yilikasi! Poku litepa lovinyama vikuavo ndomo ca lekisiwa vocinjonde, ci tu kuatisa oku kuata elomboloko lia suapo liovina oco ca siata oku linga voluali. Ocinyama caco catema cocindekaise ci kuete olombinga vivali, vi lomboloka olombiali vivali vi talavayela kumosi. Olombinga viaco vivali, “via setahãla olombinga viomeme” ci limolẽhisa ndu okuti comboka, ndombiali yimue yiwa okuti omanu vosi voluali va kolela kokuaye. Pole, ci vangula “ndocinyoha” poku tukula olondaka viukãlu kuenda vioku kokisa usumba kolonepa vina okuti onjila yaye yoku viala ka yi taviwa. Oco ka ca siatele oku vetiya oku sumbila Usoma wa Suku u kasi peka lia Kameme ka Suku, pole, ci vetiya oku pokola ku Satana okuti ocinyoha cinene. Ca siata oku vetiya olonepele kuenda ukuse wolofeka vina vi fendela ocinyama catete.
revelação—seu grandioso clímax, kem. 195 ocin. 30-31
Uyaki Lovinyama Vivali Via Tema
30 Poku situluiwa kulandu waco, tu limbuka okuti ocinyama caco ci lomboloka ocisoko ca sokiyiwa kuenda ci kuatisiwa luviali wo Bretanya lowu wo Amerika kuenda lo Estados Unidos yina ya kũlĩhĩwile okuti o Liga das Nações. Noke, Kelivulu Liesituluilo ocipama 17, kua molẽha ondimbukiso yimue ya litepa yocinyama cimue ci kusuka nge yi kuete omuenyo haco ka ci sukila ekuatiso. Ombiali yaco yi ‘popia’ okuti, oyo lika yi pondola oku nena ombembua komanu. Pole, ya siata oku koka ombuanja yalua oco olombiali vi kuavo vi linge uyaki. Ya siata oku likuminya oku ponda omanu vosi vana ka va pokola kuviali waye. O Liga das Nações, ya lupuisa olofeka vina via liwekapo oku pokola kovihandeleko vialio. Kefetikilo liohali yapiãla, “olombinga” okuti vana va panga onepa kocinyama caco, va ka kuata ocikele cimue coku nyõla.—Esituluilo 7:14; 17:8, 16.
31 Tunde Kuyaki Wavali wa Pita Voluali Luosi ocinyama ca tema okuti cilo ca kulihiwa okuti ocisoko co lo Nações Unidas ca linga ale ovoyaki a ponda. Ndeci, kunyamo 1950 oco ca panga onepa kuyaki umue wa lingiwa lo Koreia do Norte kuenda o Koreia do Sul. O ONU kumue lo Koreia do Sul ya ponda eci ci soka 1.420.000 viomanu vo ko Koreia do Norte kuenda vo ko China. Cimuamue haico okuti kunyamo 1960 toke 1964 asualali vo ko Nações Unidas va linga uyaki ko Repúblika Democrátika do Kongo (Kinshasa). Handi vali, asongui vatavo koluali luosi oku kongelamo papa Paulo VI kumue la João Paulo II va kasi oku amamako oku popia okuti ocinyama eci, oco ca sulako kuenda oco ci ka nena ombembua komanu. Ovo handi va popia okuti nda omanu va liwekapo oku ci fendelela, omanu vosi va ka kunduiwa. Omo liaco, va koka olofa viomanu va likala oku fendela ocinyama caco.—Esinumuĩlo 5:8, 9.
(Esituluilo 13:16, 17) Oco, ci kisika omanu vosi—ava vanene lava vatito, olohuasi lolohukũi, ava va yovoka, lapika—okuti va kapiwa ondimbukiso peka liondio pamue kovipolo viavo, 17 kuenje lomue o pondola oku landa, ale oku landisa te una o kuete ondimbukiso, londuko yocinyama ca tema, pamue etendelo lionduko yaco.
utala wondavululi, 15/2/2009 kem. 4 ocin. 2
Atosi Avelapo Vonepa Yavali Yelivulu Liesituluilo
13:16, 17. Ndaño tua siata oku liyaka lovitangi vieteke leteke, ndeci ‘oku landa ale oku landisa’ ovina vietu, ka tuka eceleli oku yapuisiwa lolombiali violuali lulo. Nda tua tava ‘oku kapiwa ondimbukiso yocinyama peka lietu, ale pupolo,’ ci lekisa okuti, tu kasi oku yapuisiwa lolombiali violuali lulo.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Esituluilo 16:13, 14) Kuenje nda mola asapulo atatu a vĩha a setahãla inonga okuti a tunda komẽla yocinyoha, lo komẽla yocinyama ca tema kuenda komẽla yuprofeto wesanda. 14 Asapulo aco a tunda kolondele kuenje a lingainga olondimbukiso kuenda a yeviwa kolosoma violuali luosi, oco vongoluiwile uyaki weteke linene lia Suku Ukuonene Wosi.
utala wondavululi, 15/2/2009 kem. 4 ocin. 5
Atosi Avelapo Vonepa Yavali Yelivulu Liesituluilo
16:13-16. ‘Olondaka vĩvi’ via tukuiwa vovinimbu evi, vi lomboloka uhembi wolondele, oco olosoma violuali lulo ka vika tave okuti, vi kasi oku yapuisiwa latiyela epanduvali vonyeño ya Suku. Pole, olombiali via siata oku vetiyiwa oco vi linge ovanyãli va Yehova.—Mat. 24:42, 44.
(Esituluilo 16:21) Kilu kua tunda ociwe calua ca kupukila komanu kuenje ociwe lociwe oku lema kuaco kua soka lotalendo yimosi kuenda omanu va popia Suku atonãi omo liefengi liociwe, momo efengi liaco linene calua.
utala wondavululi 15/7/2015 kem. 12 ocin. 9
“Eyovo Liene li Kasi Ocipepi”!
9 Eci ohali ya piãla yi ka fetika, ka ku ka kala vali otembo yoku kunda “olondaka viwa Viusoma.” Pole, otembo yoku kunda esapulo liaco yi ka pita. Noke kuiya otembo ‘yesulilo’! (Mat. 24:14) Afendeli va Suku va ka eca lutõi esapulo liesombiso okuti, mu ka kongeliwa omanu vosi. Esapulo liaco pamue li ka lekisa okuti, oluali lulo lua vĩha lua Satana ndopo lu kunduiwa. Embimbiliya li sokisa esapulo liaco lociwe poku popia ndoco: “Ociwe cakahandangala ca tunda kilu ca lokila omanu, toke omanu va tondala Suku mekonda lieyambulo liociwe, momo lia lua cimue.”—Esit. 16:21.
Oku tangiwa Kuembimbiliya
(Esituluilo 16:1-16) Kuenje nda yeva ondaka yolukandi ya tunda kocitumãlo ci kola ya sapuila ovangelo epanduvali yiti: “Kuendi, ka peseli atiyela epanduvali onyeño ya Suku kilu lieve.” 2 Watete wa enda kuenje wa pesila etiyela liaye kilu lieve. Noke kueya apute ãvi ãvi komanu va kuatele ondimbukiso yocinyama ca tema, haivo va fendela ociñumañuma caco. 3 Wavali wa pesila etiyela liaye vokalunga. Kuenje okalunga ka pongoloka osonde ndeyi yomanu va fa kuenda oviendalomuenyo viosi via fa, lovina vio vokalunga. 4 Watatu wa pesila etiyela liaye volondui lo volono viovava. Kuenje via pongoloka osonde. 5 Nda yeva ungelo kilu liovava wa popia hati: “Ove Una o kasi, haive wa kala ale, wa Kolelua kuenda ukuesunga, omo wa sokiya esombiso eli, 6 momo ovo va pesela osonde yolosandu, leyi yovaprofeto kuenda wa va ĩha osonde oco va nyue; ca va sesamẽla.” 7 Nda yeva utala wa popia hati: “A Yehova Suku, Ukuonene Wosi, esombiso liove liocili kuenda liesunga.” 8 Wakuãla wa pesila etiyela liaye vekumbi kuenje ekumbi lia ĩhiwa omoko yoku kakula omanu londalu. 9 Kuenje omanu va kakuiwa lowuya walua, pole, ovo va tondala onduko ya Suku, una o kuete omoko yafengi aco kuenda ka va likekembelele loku wĩha ulamba. 10 Watãlo wa pesila etiyela liaye kocalo cocinyama ca tema. Kuenje kueya owelema kuviali waco kuenda omanu va fetika oku litakĩla alimi omo liolongembia viavo, 11 pole, ovo va tondala Suku yo kilu omo liolongembia kuenda apute avo kuenje ka va likekembelele kovilinga viavo. 12 Ungelo wepandu wa pesila etiyela liaye volui lunene Ferati kuenje ovava aluo a takata okuti ku pongiyiwila onjila yolosoma vi tunda kutundilo wekumbi. 13 Kuenje nda mola asapulo atatu a vĩha a setahãla inonga okuti a tunda komẽla yocinyoha, lo komẽla yocinyama ca tema kuenda komẽla yuprofeto wesanda. 14 Asapulo aco a tunda kolondele kuenje a lingainga olondimbukiso kuenda a yeviwa kolosoma violuali luosi, oco vongoluiwile uyaki weteke linene lia Suku Ukuonene Wosi. 15 “Tala! Njiya ndocimunu. Wa sumũlũha una o lavulula kuenda o lava uwalo waye, okuti ka endi epolõla kuenje omanu va vanja epolõla liaye.” 16 Kuenje olosoma viongoluiwila pocitumãlo okuti kelimi lio Heveru ci tukuiwa Harmagedo.
OSEMANA 23–29 YA CEMBANIMA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ESITULUILO 17–19
“Uyaki wa Suku u ka Malako Ovoyaki Osi”
(Esituluilo 19:11) Nda mola ilu lia yuluka kuenje tala okavalu ka yela! Una wa tumãlako o tukuiwa Kolelua kuenda Ukuacili kuenje o sombisa loku linga uyaki wesunga.
(Esituluilo 19:14-16) Olohoka vio kilu vio kuama lotuvalu tu yela, haivo va wala uwalo u yela, wa yelisua kuenda uwalo wovalatanya. 15 Vomela waye mua tunda osipata ya tua haiyo ya lepa okuti, o nyõla layo olofeka kuenda o vi songuila lombueti yutale. Kuenje eye o kosa ocikoselo conyeño ya Suku Ukuonene Wosi. 16 Kuwalo waye okuti kocikalo, kuli onduko ya sonehiwa okuti, Soma yolosoma kuenda Ñala yoloñala.
utala wondavululi 1/4/2008 kem. 8 ocin. 3-4
O Harmagedo—Uyaki wa Suku Woku Malako Ovoyaki Osi
Osimbu omanu vavi va ka amamako oku viala, olondingesunga lalimueteke va ka kuata ombembua loku kolapo. (Olosapo 29:2; Ukundi 8:9) Tu sukila oku tava okuti ka tu kuate ndomo tu malako ovitukiko kuenda ovina vĩvi omanu va siata oku linga. Kuenje, oco ku kaile ombembua, ku sukila oku lingiwa cimue okuti: Oku malako olondingaĩvi. Salomone wa soneha hati: Va kuakandu va sanga onima yakandu avo.—Olosapo 21:18.
Omo okuti Suku eye onganji, tu pondola oku kolela okuti o ka sombisa olondingaivi lesunga. Avirahama wa pula ndoco: “Onganji yoluali luosi hẽ, ka yi lingi esunga?” Poku yeva etambululo, wa kuata elomboloko liokuti ovina viosi Yehova a linga viesunga! (Efetikilo 18:25) Handi vali, Embimbiliya li tu hĩha elavoko liokuti Yehova ka sanjukila oku nyõliwa kuolondingaĩvi; eye o ci linga lika nda ka va likekembela.—Esekiele 18:32; 2 Petulu 3:9.
perspicaz-volume 1 kem. 475 ocin. 4
Okavalu
Vocinjonde upostolo Yoano a kuata, Yesu Kristu endela kokavalu kamue ka yela kuenda konyima yaye ku kuãi olohoka va endelavo volokavalu vi yela. Ocinjonde caco ca situluiwa ku Yoano okuti, Yesu o ka sombisa loku linga uyaki wesunga kovanyali vosi va Suku kuenda Isiaye Yehova. (Esit. 19:11, 14) Osimbu Kristu ka lingile uyaki waco, ovitangi viosi vi moleha, vi lekisiwa kolokavalu vikuavo via litepa kuenda vana va endelamo.—Esit. 6:2-8.
(Esituluilo 19:19, 20) Kuenje nda mola ocinyama ca tema, lolosoma viokilu lieve kumue lolohoka viavo, via liongoluila oku linga uyaki la una wa tumãla kokavalu kuenda olohoka viaye. 20 Ocinyama ca tema, ca kuatiwa kumue luprofeto wesanda, una wa lingaile olondimbukiso kovaso yaco, cina ca enda oku yapuisa vana va tambula ondimbukiso yocinyama ca tema kuenda vana va fendela ociñumañuma caco. Kavali kavo va imbiwa lomuenyo vociva ci taima londalu.
revelação—seu grandioso clímax kem. 286 ocin. 24
Osoma Yovita o Yula Kuyaki wo Armagedo
24 Ocinyama ca tema ci tunda vokalunga ci kuete ovitue epanduvali kuenda ekũi kolombinga, okuti ci lomboloka ocisoko copulitika ca Satana, ci imbiwa vekungu kumue luprofeto wesanda okuti uviali wepanduvali. (Esituluilo 13:1, 11-13; 16:13) Ndaño okuti va amamako oku lambalala afendeli va Suku palo posi, va imbiwa “vociva culienge wondalu.” Anga hẽ ci lomboloka muẽle ondalu? Sio ka ci lomboloka ondalu ndeci ocinyama ca tema kuenda uprofeto wesanda, ka vi lomboloka ovinyama. Pole, ci lomboloka oku nyõliwa okuti ka vi ka kalako vali. Vociva caco condalu, omo olofa kuenda onjembo kumue Leliapu va ka imbiwa. (Esituluilo 20:10, 14) Handi vali ka ci lomboloka ifelu okuti olondingaĩvi omo vi ka talisiwa ohali, momo ocisimĩlo caco ka ci sanjuisa Yehova.—Yeremiya 19:5; 32:35; 1 Yoano 4:8, 16.
(Esituluilo 19:21) Pole, vakuavo va ipaiwa losipata ya lepa ya tunda vomela wa una wa tumãla kokavalu. Olonjila viosi vie kuta ositu yavo.
revelação—seu grandioso clímax, kem. 286 ocin. 25
Osoma Yovita o Yula Kuyaki wo Harmagedo
25 Omanu vakuavo va lilekisa ndu okuti ka va pangi onepa kuviali waco, pole va enda oku linga ovina viatiamẽla kuviali waco, ka va pangi onepa kuviali waco va ka “ipaiwa losipata ya lepa ya tunda vomẽla wa una wa tumãla kokavalu.” Yesu o ka va tukula okuti va sesamẽla olofa. Omo okuti ka ku popiwa okuti va ka imbiwa vociva condalu, anga hẽ tu pondola oku lavoka okuti va ka pinduiwa? Embimbiliya ka li popi okuti vana va ka pondiwa Longanji Yehova kotembo yaco va ka pinduiwa. Ndomo Yesu a ci popia, omanu vosi okuti ka va sokisiwa “ndolomeme” va ka imbiwa “ondalu ka yi pui ya pongiyiwila Eliapu lovangelo vaye, “ okuti va ka kuata “olofa ka vi pui.” (Mateo 25:33, 41, 46) Eci ci lekisa esulilo okuti ‘eteke liesombiso loku nyõliwa kuomanu va tomba Suku.’ —2 Petulu 3:7; Nahumi 1:2, 7-9; Malakiya 4:1.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Esituluilo 17:8) Ocinyama ca tema wa mola okuti, ca kaile, cilo puãi ka ci kasiko vali, haico ci laika oku tunda vekungu, cenda kenyõleho. Kuenje olonungi vio kilu lieve—vana okuti tunde koku sevetiwa kuoluali olonduko viavo ka via sonehiwile velivulu liomuenyo—va ka komõha eci va mola ndomo ocinyama ca tema ca kala puãi cilo ka ci kasiko vali kuenda handi haiko ci kala.
revelação—seu grandioso clímax, kem. 247-248 ocin. 5-6)
Elumbu Limue Lia Situluiwa
5 “Ocinyama ca tema ca kaile.” Ocili okuti ocinyama caco ca lombolokele o Liga das Nações oku upisa keteke 10 yosãi ya Susu yunyamo 1920 okuti kotembo yaco ca kuatele ci soka 63 kolofeka via enda oku u kuatisa. Pole, olofeka vikuavo ndeci, o Japãu, o Alemanya kuenda o Itália va liwekapo oku u kuatisa kuenje o União Soviética ya tepiwamo vocisoko caco. Kosãi Yenyenye Linene yunyamo 1939, ombiali yo ko Alemanya ya ecelela okuti ku kala Uyaki Wavali Voluali. Omo okuti o Liga das Nações ka ya tẽlele oku nena ombembua voluali, ya liwekapo oku viala. Kunyamo 1942, ya laikele oku viala vali. Kotembo yaco, okuti ka ya lelukile Yehova wa situlula kafendeli vaye elomboloko liocinjonde caco! Kohongele Yimue Yimbo manji N. H. Knorr wa eca esapulo liatiamẽla kocitumasuku poku popia hati, “ocinyama ca tema . . . ka ci kasiko vali.” Noke wa linga epulilo liokuti: “O Liga das Nações yi kamamako hẽ vekungu?” Poku tukula Elivulu Liesituluilo 17:8, eye wa tambulula hati: “Ocisoko colonações colofeka voluali ci ka viala vali.” Kuenje ocitumasuku ca Yehova ca tẽlisiwa!
Oku tunda Vekungu
6 Ocinyama ca tema ci kusuka nge, ca tunda vekungu. Keteke 26 Yevambi 1945, kolupale luo San Francisco, EUA, ci soka 50 kalofeka via tava vali Ukanda wa eciwa locisoko co lo Nações Unidas. Ocisoko caco, ca sukilile oku “tumbika ombembua kuenda oku kolapo kolofeka viosi.” Kua kala ovina vialua vi likuata lo Liga das Nações kuenda o ONU. O Enciclopédia Delta Universal ya popia hati: “Kolonepa vimue o ONU yi li setahãla lo Liga das Nações, yina yeya oku lipongiya ciwa noke Liuyaki Watete wa Pita Voluali Luosi . . . Olofeka vialua via tumbika o ONU, via tumbikilevo o Liga das Nações. Cimuamue haico okuti, eci o liga das Nações ya tumbikiwa, o ONU yeya oku tumbikiwa oco yi kuatise oku nena ombembua pokati kolofeka. Ovisoko via velapo vio ONU via setahãla lovisoko vio Liga das naçoes.” Omo liaco, o ONU, o lomboloka ocinyama ca tema ci kusuka nge yina yeya oku kala vali lomuenyo. Etendelo liomanu va panga onepa kocisoko caco okuti 190 kolofeka, li pitahãla etendelo lieci ci soka 63 liomanu vana va panga onepa kocisoko co Liga das Nações; oco ca tẽlisavo ovikele vialua okuti cina co liangelele ci sule.
(Esituluilo 17:16, 17) Olombinga ekũi wa mola locinyama ca tema, ci ka suvuka ocipuepue viu lingisa ekundu loku wendisa epõlõla kuenda vi lia ositu yaye loku ci yoka vondalu. 17 Momo Suku wa kapa vovitima viavo oku tẽlisa ocisimĩlo caye, okuti oku tẽlisa ocisimĩlo cavo poku eca uviali wavo kocinyama ca tema, toke eci olondaka via Suku vi tẽlisiwa.
utala wondavululi, 15/6/2012 kem. 18 ocin. 17
Yehova O Situlula Ovina ‘Viya Ndopo’
17 Etavo liesanda ka lia nyõliwile handi. Ocipuepue ci ka amamako oku vetiya olosoma violuali oco vi tẽlise olonjongole viocipuepue caco, toke eci Suku a ka kapa vovitima violosoma viaco ocisimĩlo coku ci nyõla elisi. (Tanga Esituluilo 17:16, 17.) Ndopo Yehova o ka vetiya ovisoko vio pulitika vina viatiamẽla koluali lulo lua Satana ndeci, olo Nações Unidas, oco vi kundule atavo osi esanda. Ovio vi ka nyõla ocipuepue caco, kuenda ovokuasi aye osi. Vokuenda kuanyamo a pita, lomue wa simĩle okuti, eteke limue omanu ka va ka sumbila vali etavo. Koloneke vilo, ocipuepue, ca tumãla kilu liocinyama ci kusuka. Unene wocipuepue caco, handi ka wa tepulukile. Pole, ndopo ci ka nyõliwa elisi.—Esit. 18:7, 8, 15-19.
Oku tangiwa Kuembimbiliya
(Esituluilo 17:1-11) Umue pokati kovangelo epanduvali okuti wa kala latiyela epanduvali, wa ndi sapuila hati: “Enju, oco hu lekise esombiso liocipuepue cinene cina ca tumãla kovava alua, 2 cina olosoma vio kilu lieve via linga laco evĩho liukahonga kuenda olonungi vio kilu lieve via kolua lovinyu yevĩho liukahonga waye.” 3 Noke eye wa ngambata lunene wespiritu sandu vekalasoko. Kuenje nda mola ukãi wa tumãla kocinyama ca tema ci kusuka nge okuti ceyuka olonduko vioku tomba Suku kuenda ca kuata ovitue epanduvali, lolombinga ekũi. 4 Ukãi wa wala uwalo wohusu lowu u kusuka, wa liposuisa lulu, lovawe a tĩla, lomota yondongo kuenda peka liaye wa kuata okopo yulu mueyuka ovina vi linga onyanya lovina via liña levĩho liukahonga waye. 5 Kupolo waye kua sonehiwa onduko yelumbu yokuti: “Bavulono Yinene, ina yovipuepue, lovina vi lingisa onyanya kilu lieve.” 6 Kuenje nda mola okuti ukãi wa kolua losonde yolosandu kuenda osonde yolombangi via Yesu. Oco, eci ndo mola nda komõha calua. 7 Ungelo wa ndi sapuila hati: “Momo lie wa komõhela? Hu sapuila elumbu liukãi kuenda ocinyama ca tema kuna ukãi a tumãla okuti, ci kuete ovitue epanduvali lolombinga ekũi: 8 Ocinyama ca tema wa mola okuti, ca kaile, cilo puãi ka ci kasiko vali, haico ci laika oku tunda vekungu, cenda kenyõleho. Kuenje olonungi vio kilu lieve—vana okuti tunde koku sevetiwa kuoluali olonduko viavo ka via sonehiwile velivulu liomuenyo—va ka komõha eci va mola ndomo ocinyama ca tema ca kala puãi cilo ka ci kasiko vali kuenda handi haiko ci kala. 9 “Eci ci sukila oku kuata ukũlĩhĩso kumue lolondunge: Ovitue epanduvali vi lomboloka olomunda epanduvali, kuna ukãi a tumãla kilu liayo. 10 Kuli olosoma epanduvali: Vitãlo via kupuka, yimosi yi kasi, yikuavo handi ka yeyile; pole eci yiya, yi kala ño okatembo kamue. 11 Ocinyama ca tema okuti ca kala puãi ka ci kasiko vali, ci lombolokavo osoma yecelãla, pole yi tunda pokati kolosoma epanduvali kuenda yi loña kenyõleho.
OSEMANA 30 YA CEMBANIMA–5 YA SUSU
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ESITULUILO 20–22
“Tala! Ovina Viosi Ndi vi Lingisa Viokaliye”
(Esituluilo 21:1) Nda mola ilu liokaliye longongo yokaliye; ilu liatete longongo yatete via pita kuenda okalunga ka keko vali.
revelação—seu grandioso clímax, kem. 301 ocin. 2
Ilu Liokaliye Kuenda Ongongo Yokaliye
2 Osimbu handi Yoano ka citiwile, Yehova wa sapuila Isaya hati: “Momo tala, ndulika ilu liokaliye kuenda ongongo yokaliye; ovina viale ka vi ivalukiwa, ka vi sokoluiwa.” (Isaya 65:17; 66:22) Ocitumasuku caco ca tẽlisiwa eci va Yudea vakuekolelo va tiukila ko Yerusalãi kunyamo 537 O.Y, noke yoku kala kumandekua ko Bavulono ci soka 70 kanyamo. Kotembo yaco, ovo va kala omanu va yelisiwa okuti, “ongongo yokaliye” vemẽhi liuviali umue wokaliye, okuti “ilu liokaliye.” Upostolo Petulu, wa tukulavo ocitumasuku eci poku popia hati: “Puãi kuli ilu liokaliye longongo yokaliye tu lavoka omo liohuminyo yaye, muna mu kala esunga.” (2 Petulu 3:13) Yoano o lekisa okuti ohuminyo yaco yi tẽlisiwa vokuenda kueteke lia Ñala. “Ilu liatete kuenda ongongo yatete” okuti ocisoko ca Satana lolombiali vina vi viala lunene wa Satana kumue lolondele viaye, ka vi ka kalako vali. “Okalunga” okuti olondingaĩvi kuenda vana ka va pokola ku Suku, ka va ka kalako vali. Pocitumãlo cavo, pa ka piñanya “ilu liokaliye longongo yokaliye” yi lomboloka vana va ka kala palo posi vemehi liuviali wokaliye okuti Usoma wa Suku.—Sokisa lelivulu Liesituluilo 20:11.
(Esituluilo 21:3, 4) Noke nda yeva ondaka yolukandi ya tunda kocalo yiti: “Tala! Ombalaka ya Suku yi kasi lomanu kuenje eye o tunga lavo kuenda ovo va linga omanu vaye. Kuenje Suku o kala lavo. 4 Eye o puenya asuelẽla osi vovaso avo, oku fa ka ku kalako vali, ndaño oku lila loku liyula lupongo ka vi ka kalako vali. Ovina viatete via pita.”
utala wondavululi, 1/12/2013 kem. 11 ocin. 2-4
“Tala! Ovina Viosi Ndi vi Lingisa Viokaliye”
“[Suku o ka] puenya asuẽlela osi kovaso avo.” (Esituluilo 21:4) Asuẽlela api eye a ka puenya? Hasuẽlelako esanju kuenda hasuẽlelako ana oku teyuila ovaso etu. Ohuminyo ya Suku yi tiamisiwila kasuẽlela ana a tunda kohali kuenda kesumuo. Suku ka ka puenya lika asuẽlela aco pole, eye o ka ci linga poku malako ovitangi vi koka asuẽlela ndeci, ohali kuenda upongo.
“Okufa ka ku kalako vali.” (Esituluilo 21:4) Olofa hẽ, havioko via siata oku koka oku lila? Yehova o ka yovola omanu kolofa vina vi sokisiwa ndunyali wavo. Oco hẽ, o ka ci linga ndati? O ka ci linga poku malako ocina ca koka olofa okuti: Ekandu tua piñala ku Adama. (Va Roma 5:12) Lekuatiso liocilumba cocisembi ca Yesu, Yehova o ka kuatisa omanu vakuepokolo oco va lipue. Noke, unyãli wa sulako okuti olofa, o ka “imũha.” (1 Va Korindo 15:26) Omanu vakuekolelo, va ka kala otembo ka yi pui ndomo Suku a ci yonguile kefetikilo.
“Ka ku ka kala vali . . . oku liyula.” (Esituluilo 21:4) Evalo lipi ka li ka kalako vali? Evalo liosi, lesumuo li tunda kekandu kuenda kekambo lietu lioku lipua, lina lia siata oku tu nenela ohali vokuenda kuanyamo alua, ka li ka kalako vali.
(Esituluilo 21:5) Una wa tumãla kocalo wa popia hati: “Tala! Ovina viosi ndi vi lingisa viokaliye.” Wa popiavo hati: “Soneha, momo olondaka evi via koleliwa kuenda viocili.”
utala wondavululi 1/8/2003 kem. 24 ocin. 14
Yehova Eye Suku Yocili
14 Etu tu sukila oku kapako ovina viosi Yehova a tu sapuila Vondaka yaye. Eci eye a popia, oco oku tuwa kuaye kuenda eye oka tẽlisa ovina viosi a popia. Etu tu kuete esunga lioku kolela ku Suku. Tu pondola oku tava kondaka yaco momo Yehova wa popia hati, o ka “fetuluinya ava ka va kũlĩhile Suku, lava ka va tava kondaka yiwa ya Ñala yetu Yesu.” (2 Va Tesalonike 1:8) Etu tu sukilavo oku kolela kondaka ya Yehova eci eye a popia okuti, Eye o sole omanu vana va sandiliya esunga kuenda oka eca omuenyo ko pui komanu vana vo kolela, leci a popia hati oka mãlako ovina viosi vi nena esumuo, oku lila, kuenda olofa. Yehova wa lombolola lutate ocili cohuminyo yaye lekuatiso liolondaka viupostolo Yoano wa popia hati: “Ci soneha cosi, momo olondaka evi via sunguluka, kuenda viocili.”—Esituluilo 21:4, 5; Olosapo 15:9; Yoano 3:36.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Esituluilo 20:5) (Vakuavo va fa, ka va kaile komuenyo toke eci ca tẽla 1.000 yanyamo.) Eli olio epinduko liatete.
perspicaz-volume 2 kem. 784 ocin. 2
Omuenyo
Kocihandeleko Suku a ecele ku Adama, wa lekisile okuti nda Adama wa pokuile kocihandeleko caco, nda ka file. (Efet. 2:17) Cimuamue haico ci lipita lomanu vosi vakuepokolo okuti, eci unyali wa sulako womanu okuti kufa, a imũha, ka ku ka kala vali ekandu lalimue li ka koka olofa. Ka ku ka kala vali oku fa. (1 Va Kor. 15:26) Olofa vi ka imũha kesulilo liuviali wa Kristu, ndomo elivulu Liesutuluilo li lekisa okuti vokuenda kueci ci soka 1.000 yanyamo. Kelivulu liaco, ku lombolola okuti vana va ka viala la Kristu “va kuata vali omuenyo kuenda va viala ndolosoma kumue la Kristu ci soka 1.000 yanyamo.” “Vakuavo va fa,” okuti ka va kaile komuenyo toke eci ca tẽla 1.000 yanyamo, va sukila oku kala vana va kala lomuenyo kesulilo liolohulukãi yanyamo, pole, ceci handi Satana kopiwile vokayike loku yapuisa omanu. Kesulilo liohulukãi yanyamo, omanu palo posi va ka lipua ndeci Adama la Eva va kala osimbu ka va lueyele. Va ka kuata omuenyo umue wa lipua. Vana va ka pita voseteko eci satana a kopiwa vokayike vokuenda kuotembo yimue yitito, va ka kala komuenyo otembo ka yi pui.—Esit. 20:4-10.
(Esituluilo 20:14, 15) Kufa kuenda Eyambo va imbiwa vociva condalu. Ociva condalu ci lomboloka okufa kuavali. 15 Omo liaco, wosi okuti onduko yaye ka ya sonehiwile velivulu liomuenyo, wa imbiwa vociva condalu.
perspicaz-volume 2 kem. 639-640
Ociva Condalu
Ondaka eyi, yi sangiwa lika kelivulu Liesituluilo hayo upopi wocindekaise. Embimbiliya li lekisa elomboloko liocindekaise caco poku popia hati: “Ociva condalu ci lomboloka okufa kuavali.”—Esit. 20:14; 21:8.
Upopi waco wocindekaise watiamẽla kociva condalu, wa lekisiwa ciwa kovinimbu vikuavo vielivulu Liesituluilo. Ovinimbu viaco vi lekisa okuti Kufa imbiwa vociva caco condalu. (Esit. 19:20; 20:14) Ocili okuti olofa ka vi timĩhiwa. Pole, Eliapu, okuti ociluvo cimue cespiritu ka ci muiwa lovaso, li ka imbiwa vociva caco. Omo okuti espiritu, ka citava okuti li timĩhiwa londalu.—Esit. 20:10; sokisa lelivulu Lietu. 3:2 kuenda Liolong. 13:20.
Omo okuti ociva condalu ci lomboloka “oku fa kuavali,” kuenda elivulu Liesituluilo 20:14 ku popia okuti ci kale olofa kuenda Eyambo vi ka imbiwamo, ocili okuti eci ka ci lomboloka olofa vina omunu a piñala ku Adama (Va Rom. 5:12) kuenda ka ci tiamisiwila Konjembo. Citava okuti ci lomboloka olofa vikuavo okuti, omunu ka kuete elavoko liepinduko momo ovisonehua ka vi tukula okuti “ociva” ca eca ava va kalamo, ndomo ci lingiwa la vana va piñala ekandu lia Adama kuenda Eyambo. (Esit. 20:13) Omo liaco, vana okuti olonduko viavo ka via sonehiwile “velivulu liomuenyo,” okuti ovanyali vuviali wa Suku, va ka imbiwa vociva condalu cina ci lomboloka oku nyõliwa ale okufa kuavali.—Esit. 20:15.
Oku tangiwa Kuembimbiliya
(Esituluilo 20:1-15) Kuenje nda mola ungelo umue wa tunda kilu losapi yekungu kuenda elienge linene peka. 2 Eye wa kuata ocinyoha, okuti onyoha yosiahũlu, oyo Eliapu haiyo Satana kuenje wo kuta eci ci soka 1.000 kanyamo. 3 Wa ci imba vekungu loku ci yikilamo kuenda wa kapamo esitikilo, okuti ka ci yapuisa vali olofeka toke eci ci tẽla 1.000 yanyamo. Noke eye o kutuluiwa okatembo kamue. 4 Nda mola ovialo kuenda vana va tumãlako va tambula omoko yoku sombisa. Nda molavo vana va pondiwa omo lioku imba uvangi watiamẽla ku Yesu, loku lombolola ovina viatiamẽla ku Suku, la vana ka va fendelele ocinyama ca tema pamue ociñumañuma caco, haivo ka va tambuile ondimbukiso pupolo ale povaka avo. Kuenje va kuata vali omuenyo kuenda va viala ndolosoma kumue la Kristu ci soka 1.000 kanyamo. 5 (Vakuavo va fa, ka va kaile komuenyo toke eci ca tẽla 1.000 yanyamo.) Eli olio epinduko liatete. 6 Vana va kuete onepa kepinduko liatete va sumũlũha haivo va kola; momo okufa kuavali ka ku kuete omoko kokuavo, pole, va linga ovitunda via Suku kuenda via Kristu kuenje va viala ndolosoma kumue laye vokuenda kueci ci soka 1.000 kanyamo. 7 Eci 1.000 yanyamo yi pita, Satana o kopiwa vokayike, 8 kuenje eye o tunda oco a yapuise olofeka vina vi kasi kavindi akuãla o kilu lieve, Goge la Magoge okuti o vongoluila uyaki. Etendelo liaco lia soka leseke lio vokalunga. 9 Ovo va lisanduila koluali luosi kuenda va ñuala ocilombo colosandu lolupale lu soliwe. Pole, kilu kua tunda ondalu kuenje ya va lia. 10 Eliapu lina lia kala oku va yapuisa lia imbiwa vociva culienge wondalu, muna mu kasi ale ocinyama ca tema luprofeto wesanda; kuenda va ka yambuiwa utanya luteke oloneke vi enda ño-o hũ ka vi pui. 11 Kuenje nda mola ocalo cinene ci yela kuenda Una wa tumãlako. Osi kuenda ilu via tila kovaso aye, lapa vi kala ka pa molẽhele. 12 Nda mola ava va fa, ava vanene lava vatito va tumãla kovaso yocalo kuenje kua yikuiwa oviña. Pole, ociña cikuavo ca yikuiwa; okuti ociña comuenyo. Ava va fa va sombisiwa lovina via sonehiwa voviña ndomo ci likuata lovilinga viavo. 13 Kuenje okalunga ka eca ava va fa va kalamo, kufa Leyambo va eca ava va fa va kalamo kuenda omunu lomunu wa sombisiwa ndomo ci likuata lovilinga viaye. 14 Kufa kuenda Eyambo va imbiwa vociva condalu. Ociva condalu ci lomboloka okufa kuavali. 15 Omo liaco, wosi okuti onduko yaye ka ya sonehiwile velivulu liomuenyo, wa imbiwa vociva condalu.