Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
OSEMANA 6-12 YA SUSU
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | EFETIKILO 1-2
“Yehova o Lulika Ovina Palo Posi”
(Efetikilo 1:3, 4) Suku yu wa linga hati, Ku iye ocinyi, kuenje ocinyi ceya. Suku wa mõla ocinyi okuti ca posoka. Suku wa tepisa ocinyi lowelema.
(Efetikilo 1:6) Suku yu wa linga hati, Pokati kovava pa kale epuluvi, li tepise ovava lovava.
(Efetikilo 1:9) Suku yu wa linga hati, Ovava a kasi vemẽhi lilu a likongele pamosi, ongongo yi mõlẽhe. Haico ca lingiwa.
(Efetikilo 1:11) Suku wa linga hati, Osi yi tunde owangu, lovikũla vimaime olombuto, loviti viapako vimaime apako ndapata avio, omo muli ombuto yaco, vilu lieve. Haico ca lingiwa.
perspicaz-volume 1 kem. 582-583
Oku lulika
Keteke liatete eci Suku a popia hati: “Ku iye ocinyi,” kueya oku kala ocinyi cimue ca pitahala alende ndaño okuti ocinyi caco handi ka ca molehele kongongo. Citava okuti ka ca molehele vocipikipiki, ndomo ca lekisiwa lulume umue ukuakupongolola o tukuiwa hati, J. W. Watts wa popia hati: “Ocinyi ceya oku moleha kamue kamue.” (Efet. 1:3, [Olondaka yelivulu Liefetikilo okuti via pongololuiwa lonjila yimue ya litepa]) Suku wa tepisa ocinyi lowelema, poku luka ocinyi hati, Utanya kuenda owelema wo luka hati, Uteke. Eci ci lekisa okuti oco utanya u tuile vongongo kuenda oku kala uteke, ongongo ya kala oku nuala nuala. (Efet. 1:3, 4)
Keteke Liavali, Suku wa tepisa “ovava lovava.” Ovava amue amamako oku kala vemehi liepuluvi liongongo, pole, ovava akuavo a kala kilu liepuluvi kuenje pokati kalio kueya oku kala etepiso limuie liongongo kuenda ilu. Suku yu wa luka epuluvi liaco hati, Ilu, pole, ka kua tukuiwile catiamẽla kovava a kala kepuluvi o kilu muna mu sangiwa olombungululu kuenda oviluvo vikuavo viokilu.—Efet. 1:6-8; tala onepa yokuti, EXPANSÃO.
Keteke Liatatu, omo liunene wocikomo ca Suku, ovava a kala vemẽhi lilu a likongela pamosi kuenje ongongo ya mõlẽha, yu Suku wa yi tukula hati Osi. Keteke liaco Suku wa lulika ovina vi kasi lomuenyo ndeci, owangu, ovikula kuenda oviti viapako. Ociluvo lociluvo ca ponduile oku eca ombuto yaco ndapata ao.—Efet. 1:9-13.
(Efetikilo 1:14) Suku yu wa linga hati, Ku kale ovinyi kepuluvi liokilu oku tepisa utanya luteke; vi linge olondimbukiso violotembo loloneke lanyamo.
(Efetikilo 1:20) Suku yu wa linga hati, Vovava mu siate ovitundo vioviendalomuenyo, olonjila vi palãlaile vilu vepuluvi li kasi pokati kilu loposi.
(Efetikilo 1:24) Suku yu wa linga hati, Kilu lieve kuiye ovinyama ndapata avio, ovinyama viovimbo, lovipuka, lovinyama viovusenge ndapata avio. Haico ca lingiwa.
(Efetikilo 1:27) Suku yu wa sovola omunu ukuacilelembia caye, ukuacilelembia caye muẽle Suku a sovola, ulume lukãi wa va sovola.
perspicaz-volume 1 kem. 584 ocin. 5-8
Oku lulika
Kelivulu Lifetikilo 1:16 ka mu sangiwa ondaka yo Helasi ba·ráʼ yi lomboloka “oku lulika.” Pole, ku sangiwa ondaka yo Helasi yokuti ʽa·sáh yi lomboloka “oku panga.” Utanya, osãi kuenda olombungululu via tukuiwa kelivululu Liefetikilo 1:1, via lulikiwa Keteke Liatatu. Keteke Liakuãla, Suku wa “panga” okuti oviluvo viaco vi kuata ocitumãlo cimue palo posi kuenda kilu. Eci ku popiwa okuti: “Suku wa kapa ovinyi kepuluvi liokilu, hã ha vi taimĩla kilu lieve,”ci lekisa okuti ovio via moleha kilu lieve, ndu okuti via kala kapuluvi okilu. Ovinyi viaco via linga olondimbukiso violotembo loloneke lanyamo; okuti noke vieya oku kuatisa omanu.—Efet. 1:14.
Keteke Liatãlo kua lulikiwa oviendalomuenyo palo posi. Lekuatiso liunene wa Suku, eye ka lulikile lika ocendalomuenyo cimosi okuti oco lika ca ponduile oku licita pole, wa lulika vialua. Ku popia hati: “Oco Suku wa sovola ovimuandu vinene viovokalunga loviendalomuenyo viosi vi litevateva, viosi via siata vovava ndapata avio; lolonjila viosi vi pãlala, ndapata avio.” Poku mola ovina viosi Eye a lulika, Suku a vi sumuluisa loku vi sapuila oco vi licite momo ovio via lulikiwa lonjila yimue okuti vi licita ndapata avio.—Efet. 1:20-23.
Keteke liepandu, “Suku yu wa linga hati, Kilu lieve kuiye ovinyama ndapata avio, ovinyama viovimbo, lovipuka, lovinyama viovusenge ndapata avio” kuenda upange waco wa kala uwa ndovopange osi akuavo Eye a linga.—Efet. 1:24, 25.
Kesulilo lieteke liepandu, Suku wa lulika ociluvo cimue okuti ca velelepo ovinyama pole ka ca velelepo ovangelo. Ociluvo caco omunu, una wa lulikiwa lesetahãlo lia Suku. Elivulu Liefetikilo 1:27 li popia eci catiamẽla komanu Suku a lulika okuti “ulume lukãi wa va sovola,” kuenda Efetikilo 1:27; 2:7-9 li lekisa okuti Yehova Suku wa tunga omunu leve lioposi, yu wo fuimĩla ofela yomuenyo vanyulu aye, kuenje omunu wa kuata omuenyo kuenje wa va kapa vocumbo celau loku eca kokuavo okulia. Yehova poku lulika ulume, wa ci linga leve liposi kuenda Eye wa lulika ukãi lolumati lua Adama. (Efet. 2:18-25) Loku lulikiwa kukãi ulume wa suilepo ndombuto ‘yomanu.’—Efet. 5:1, 2.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Efetikilo 1:1) Poku fetika Suku wa sovola ilu losi.
utala wondavululi, 1/6/2015 kem. 5
Ndomo Ukũlĩhĩso Wuloño u Tiamisiwila Komuenyo Wove
Anyamo ongongo kuenda ilu
Olonoño vimue via siata oku popia hati, tunde apa ongongo ya lulikiwa pa pita ale ci soka olohuluwa vikuãla kanyamo kuenda ilu li kasi ale ci soka 13 ale 14 kolohuluwa vianyamo. Embimbiliya ka li tukula unyamo oluali lua lulikiwa. Handi vali, Vembimbiliya ka mu sangiwa ocinimbu cimue ci popia hati, tunde apa kua lulikiwa oluali pa pita ño anyamo amue. Ocinimbu catete Cembimbiliya ci popia hati: “Poku fetika Suku wa sovola ilu losi.” (Efetikilo 1:1) Ocinimbu eci ca siata oku kuatisa olonoño oku sokolola anyamo a kuete oluali poku kuama onumbi yelilongiso liuloño.
(Efetikilo 1:26) Suku wa linga hati, Tu luliki omunu ukuacilelembia cetu, ukuesetahãlo lietu hã ha viala kolõsi viovokalunga, lokolonjila viovusenge, lokovinyama viovimbo, lokoluali luosi kuenda kovipuka viosi vi likoka posi.
perspicaz-volume 2 kem. 534
Yesu Kristu
Ka kalele Ululiki. Poku panga onepa koku lulika ovina ka ci lekisa okuti eye wa kala ululiki nda Isiaye. Unene eye a lulika lawo wa tunda ku Suku pocakati cespiritu sandu Liaye ale ongusu. (Efet. 1:2; Osa. 33:6) Omo okuti Yehova eye Ono yomuenyo, oviluvo viosi via lulikiwa laye. (Osa. 36:9) Omo liaco, Omõla ka kailelele Ululiki, pole, wa kala oñuatisi ya Yehova Ululiki. Yesu wa popia okuti Suku eye wa lulika ovina, ndomo ci lekisiwa Vovisonehua viosi.—Mat. 19:4-6; tala onepa yokuti, CRIAÇÃO.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Efetikilo 1:1-19) Poku fetika Suku wa sovola ilu losi. 2 Osi ya kala ño upolokoso, ka mua kaile cimue. Owelema wa sikilĩlĩle ocipala cokalunga. Espiritu lia Suku lia endela kilu liovava. 3 Suku yu wa linga hati, Ku iye ocinyi, kuenje ocinyi ceya. 4 Suku wa mõla ocinyi okuti ca posoka. Suku wa tepisa ocinyi lowelema. 5 Suku wa luka ocinyi hati, Utanya. Owelema wo luka hati, Uteke. Kuenje kua kala oñolõsi, kua kalavo omẽle, eteke liaco olio mosi. 6 Suku yu wa linga hati, Pokati kovava pa kale epuluvi, li tepise ovava lovava. 7 Suku yu wa lulika epuluvi li tepisa ovava a kala vemẽhi liepuluvi liaco, lovava akuavo a kala kilu liepuluvi. Haico ca lingiwa. 8 Suku yu wa luka epuluvi liaco hati, Ilu. Kuenje kua kala oñolõsi, kua kalavo omẽle, eteke liaco olio vali. 9 Suku yu wa linga hati, Ovava a kasi vemẽhi lilu a likongele pamosi, ongongo yi mõlẽhe. Haico ca lingiwa. 10 Suku wa luka ongongo hati, Osi. Oku kua likongela ovava wa lukako hati, Okalunga. Suku yu wa ci mõla okuti ca posoka. 11 Suku wa linga hati, Osi yi tunde owangu, lovikũla vimaime olombuto, loviti viapako vimaime apako ndapata avio, omo muli ombuto yaco, vilu lieve. Haico ca lingiwa. 12 Osi ya tunda owangu, lovikũla via imaima olombuto ndapata avio, oviti viapako vi kuete ombuto yaco ndapata ao. Suku wa ci mõla okuti ca posoka. 13 Kuenje kua kala oñolõsi, kua kalavo omẽle, eteke liaco olio tatu. 14 Suku yu wa linga hati, Ku kale ovinyi kepuluvi liokilu oku tepisa utanya luteke; vi linge olondimbukiso violotembo loloneke lanyamo; 15 vi linge ovinyi kepuluvi liokilu, hã ha vi taimĩla kilu lieve. Haico ca lingiwa. 16 Suku yu wa lulika ovinyi vivali vinene, ocinyi ca velapo ci viala kutanya, ci sule ci viala kuteke, wa lulikavo olombungululu. 17 Suku wa vi kapa kepuluvi liokilu oku tuila kilu lieve, 18 loku viala kutanya lokuteke hã ha vi tepisa utanya lowelema. Suku yu wa ci mõla okuti ca posoka. 19 Kuenje kua kala oñolõsi, kua kalavo omẽle, eteke liaco olio kuãla.
OSEMANA 13-19 YA SUSU
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | EFETIKILO 3–5
“Ovitangi Vieyilila Kuhembi Watete”
(Efetikilo 3:1-5) Onyõha ya velelepo oku nyanga, ovinyama viosi viovusenge via lulika Yehova Suku vi sule. Kuenje ya pula ukãi yiti, Ocili Suku wa popia hati, Ko ka li koviti viosi viovocumbo, ale? 2 Ukãi wa kumbulula onyõha hati, Tuakuakulia kapako oviti viovocumbo; 3 te epako liuti owo u kasi vokati kocumbo, owo Suku a linga hati, Ko ka liko, ndaño oku lambako, sanga vu fa. 4 Onyõha ya popia lukãi yiti, Mbu, okufa ka vu fi; 5 momo Suku wa kulĩha okuti eteke vu liako, ovaso ene haico a letuluka kuenje vu linga nda Suku, vu kulĩha eci ciwa leci cĩvi.
utala wondavululi 02.2017 kem. 5 ocin. 9
Ocipango ca Yehova ci ka Tẽlisiwa!
9 Satana Eliapu wa vanguila vonyõha oco a yonje Heva. Eye wa yonguile okuti Heva o lekisa esino ku Isiaye Yehova. (Tanga Efetikilo 3:1-5; Esituluilo 12:9) Satana wa kala oku pula nda omãla va Suku ka va ponduile ‘oku lia koviti viosi viocumbo.’ Ca kala ndu okuti Satana wa kala oku popia hati: ‘O yongola oku popia okuti ka vu pondola oku linga ovina vu yongola?’ Noke wa sapuila Heva hati: “Mbu, okufa ka vu fi.” Ovina viaco via kala viuhembi. Satana wa vetiya Heva oku tava kokuaye okuti ka sukila oku pokola ku Suku. Satana wa popia hati: “Suku wa kulĩha okuti eteke vu liako, ovaso ene haico a letuluka.” Satana wa kala oku popia okuti Yehova ka yonguile okuti ovo va lia kepako, momo poku ci linga va laikele oku kuata ukũlĩhĩso umue ulikasi. Ocili okuti, eye wa linga ohuminyo yimue yesanda poku popia hati: ‘Vu kala nda Suku kuenje vu kũlĩha eci ciwa leci cĩvi.’
(Efetikilo 3:6) Ukãi yu wa mola uti okuti wa posokela oku liako, haiwo wa posokela oku u tala, haiwo uti wa soliwila oku eca olondunge, yu wa yunga epako, kuenje wa lia; wa ecavo limue ku veyaye kuenje wa liavo.
utala wondavululi, 15/11/2000 kem. 25-26
Ceci tu Lilongisila Kohueli Yatete
Anga hẽ Eva nda ka telele hẽ oku yuvula oku linga ekandu? Ocili okuti nda wa yuvula! Likapa pomangu yaye. Olondaka onyoha ya popia, via litepele calua lolodaka Suku kuenda Adama va popia. Nda wa liyeva ndati nda omunu umue kua kũlĩhĩle o popia lavi omunu umue ove o sole haye wo kolela calua? Eva nda wa tambulula lonjila ỳikuavo poku lekisa okuti ko kapeleko kuenda oku yuvula oku u yevelela. Helie wa kala onyoha okuti o popia lavi catiamẽla kesunga lia Suku kuenda olondaka viulume waye? Eva nda wa sumbila omoko yulume waye woku kala utue wepata poku sapela laye osimbu ka nõlele onjila yimue. Cimuamue haicoo tu sukila oku linga okuti, eci tu yeva ovina ka vi likuata lolonumbi via eciwa la Suku. Pole, Eva wa kolela kolondaka Viunyãli loku tepisa eye muẽle eci ciwa leci civi. Poku kakatela calua kocisimilo caco, onjongole yaye ya livokiya. Eye wa linga ekandu limue linene poku sokolola calua konjongole ka ya sungulukile okuti ka vi yuvuile, ale oku sapuilako utue wepata! —1 Va Korindo 11:3; Tiago 1:14, 15.
Adama wa Yevelela Ukãi Waye
Eva wa vetiya Adama oku likokengela kokuaye koku linga ekandu. Nye ci popiwa catiamẽla koku hongua kuaye eci a tava kolondaka viukãi waye? (Efetikilo 3:6, 17) Adama wa sukilile oku lekisa okuti ukuacili. Anga hẽ eye nda wa pokola Kululiki waye una wa eca kokuaye ovina viosi oku kongelamo ukãi waye Eva? Anga hẽ Adama nda wa sandiliya olonumbi via Suku catiamẽla kueci a sukilile oku linga? Ale nda wa sapela lika lukãi waye? Adama wa kũlĩhĩle okuti ovina a lavokaile poku lia epako lina vo handelekele okuti ka citava oku liako, haviociliko. Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Handi vali, Adama ka kembiwile, ukãi eye wa kembiwa kuenje wa linga ukuekandu.” (1 Timoteo 2:14) Adama wa nolapo eye muẽle oku sinĩla Yehova. Usumba woku pumba ukãi waye, wa velelepo ekolelo akuatele kunene wa Suku woku potolola ocitangi caco.
(Efetikilo 3:15-19) Ñapa ukuse pokati kene, love lukãi, lo pokati kombuto yove lombuto yaye. Eye o sasõla utue wove, kuenje ove u lumana kocisendemãi. 16 Wa popia lukãi hati, Ha luisa olongembia viove koku cita kuove; o cita cita omãla lolongembia, haimo onjongole yove yi kala kulume wove, leye o ku viala. 17 Ku Adama wa linga hati, Omo wa tava kondaka yukãi wove kuenje wa lia kuti una nda ku handeleka, siti, Ku ka lieko, oco osi yi siñalĩwa. O liako lohali oloneke viosi viomuenyo wove; 18 yi ku imĩla olosongo loholokoso; kuenje o lialia ovikũla viovusenge. 19 O lialia okulia kuove lesalamĩho liokopolo yove, toke eteke o tiukila vali keve; momo haiko wa tundile. Ove ukueve, keve haiko o tiukila.
utala wondavululi, 1/9/2012 kem. 4 ocin. 2
Suku wa Kapako hẽ Akãi?
Anga hẽ, Akãi va Siñaliwa la Suku?
Sio. Eliapo “onyoha yosiahũlu” olio lia siñaliwa. (Esituluilo 12:9; Efetikilo 3:14) Suku poku popia okuti Adama o ka “viala” ukãi waye, ka kaile oku lekisa okuti ulume o sombisa ukãi. (Efetikilo 3:16) Eye wa kala lika oku situlula esumuo ohueli yatete ya laikele oku kuata omo lioku linga ekandu.
utala wondavululi, 1/1/2004 kem. 7 ocin. 2
Atosi Avelapo Velivulu Liefetikilo—Onepa Yatete
3:17—Ndamupi osi yeya oku siñaliwa kuenda toke otembo yipi? Esiñalo lia eciwa kosi li lomboloka okuti, tunde kotembo yaco ceya oku tĩla calua oku lima osi yaco. Onima yeyilila koku siñaliwa kuosi kuenda olosongo viayo, ya muiwila kovitumbulukila via Adama, ndeci Lameke isia ya Noha a vangula hati; “posi yina Yehova a siñala pa tunda [evalo liovaka] etu.” (Efetikilo 5:29) Noke Yetande liovava Yehova wa sumuluisa Noha kuenda omãla vaye loku lekisa onjongole yaye yokuti, ovo va yukisa oluali luosi. (Efetikilo 9:1) Esiñalo lia Suku kueci catiamẽla kosi lia pua, kuenje cilo ka likasiko vali.—Efetikilo 13:10.
perspicaz-volume 1 kem. 742
Olongembia Vioku Cita
Ohali yi sokisiwa loku cita. Noke lioku linga ekandu, Suku wa sapuila Eva ukãi watete, evalo a laikele oku yeva poku cita. Nda wa pokuile, nda wamamako oku kuata esumũluho lia Suku kuenda nda wa kuata esanju poku cita momo “esumũluho lia Yehova li muisa ukuasi, hailio ka li vokiya vali ohali.” (Olosap. 10:22)Pole, koloneke vilo omo ka tua lipuile, tu yeva evalo. Onjanja yimue Suku wa popia okuti (ovina Eye a ecelela via tukuiwa ndu okuti eye wa vi koka): “Ha luisa olongembia viove koku cita kuove; o cita cita omãla lolongembia.”—Efet. 3:16.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Efetikilo 4:23, 24) Lameke wa popia lakãi vaye hati, A Ada, love a Sila, yeveleli kondaka yange! Ene akãi va Lameke, yeveleli eci mopia! Ndepaya ulume wa ngasa, kuenda ukuenje wa nota ombole. 24 Nda Kaini o fetuluinyiwa olonjanja epanduvali, Lameke o fetuluinyiwa akui epanduvali kapanduvali kolonjanja.
perspicaz-volume 2 kem. 658 kocin. 5
Lameke
Olondaka Lameke a sapuila kakãi vaye (Efet. 4:23, 24) vi lekisa ekalo livi lia siatele kotembo yaco. Lameke wa popia hati: “Ene akãi va Lameke, yeveleli eci mopia! Ndepaya ulume wa ngasa, kuenda ukuenje wa nota ombole. Nda Kaini o fetuluinyiwa olonjanja epanduvali, Lameke o fetuluinyiwa akui epanduvali kapanduvali kolonjanja.” Lameke wa kala oku popia catiamẽla koku liteyuila eye muẽle loku lekisa okuti ka pondele omo a yonguile, ndeci Kaini a linga. Lameke wa popia okuti poku liteyuila wa ponda ulume umue wo valula. Omo liaco, olondaka viaye via kala elungulo liovina a ponduile oku linga komunu umue o seteka oku u fetuluinya omo lioku ponda una wo valula.
(Efetikilo 4:26) Leyevo Seti wa cita omõla ulume; wo luka onduko yaye Enosi. Otembo yaco oyo otembo omanu va fetika oku vilikiya onduko ya Yehova.
perspicaz-volume 1 kem. 367 ocin. 3
Etonãi
“Oku vilikiya onduko ya Yehova” yina ya fetika kotembo ya Enosi osimbu etande ka lieyile, ka ya lingiwile lonjila yimue ya sunguluka, momo osimbu otembo yaco ka ya pitilile, Abele wa enda oku tukula Suku londuko yaye. (Efet. 4:26; Va Hev. 11:4) Nda okuti oku vilikiya kuaco onduko ya Suku ya kala locimãho coku u popia lavi kuenda oku luka omanu ale ovina vikuavo onduko ya Yehova ndomo olonoño vimue vi popia, ci lomboloka oku popia etonãi.—Tala onepa yokuti, ENOS.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Efetikilo 4:17–5:8) Kuenje Kaini wa kulĩha ukãi waye kuenje we mina, wa cita Enoke; yu wa tunga imbo, kuenje wa luka imbo liaco onduko yomõlãye Enoke. 18 Enoke wa cita Irate; Irate wa cita Mehuyale; Mehuyale wa cita Metusale; Metusale wa cita Lameke. 19 Lameke wa kuẽla akãi vavali; onduko yu watete Ada, onduko yu wavali Sila. 20 Ada yu wa cita Yavele; eye kukululu yomanu va tumãla volombalaka, va fuka ovinyama. 21 Onduko ya manjaco Yuvale; eye kukululu ya vosi va sika sika ovisanji lolombendo. 22 Sila yu wa cita Tuvale-Kaini; eye ukuakutela ovikuata viosi viosipi lutale; mukãi wa Tuvale-Kaini eye Nayama. 23 Lameke wa popia lakãi vaye hati, A Ada, love a Sila, yeveleli kondaka yange! Ene akãi va Lameke, yeveleli eci mopia! Ndepaya ulume wa ngasa, kuenda ukuenje wa nota ombole. 24 Nda Kaini o fetuluinyiwa olonjanja epanduvali, Lameke o fetuluinyiwa akui epanduvali kapanduvali kolonjanja. 25 Adama wa kulĩha vali ukãi waye, kuenje wa cita omõla ulume, yu wo luka onduko yaye hati, Seti, momo hati, Pomangu ya Havele Suku wa miñanyailapo omõla ukuavo; momo Havele Kaini wo wipa. 26 Leyevo Seti wa cita omõla ulume; wo luka onduko yaye Enosi. Otembo yaco oyo otembo omanu va fetika oku vilikiya onduko ya Yehova.
5 Elivulu lilo liapata a Adama. Eteke Suku a lulika ulume wo lulika lesetahãlo lia Suku. 2 Wa va lulika ulume lukãi, kuenje wa va sumũluisa, kuenje eteke va lulikiwa wa va tukula hati, Omanu. 3 Eci Adama a kala locita lakui atatu kanyamo oco wa cita omõla ulume, ukuesetahãlo liaye, haeye ukuacilelembia caye; wo luka Seti. 4 Oloneke via Adama kovaso yokucitiwa kua Seti via kala ovita ecelãlã kanyamo; yu wa cita cita omãla valume lomãla vakãi. 5 Oloneke viosi Adama a kala lomuenyo ovita ecea kanyamo kanyamo akui atatu; yu wa fa. 6 Eci Seti a kala locita canyamo kanyamo atalo oco wa cita Enosi. 7 Seti eci a cita Enosi wa kala vali lomuenyo ovita ecelãlã kanyamo kanyamo epanduvali, yu wa cita cita omãla valume lomãla vakãi. 8 Oloneke viosi via Seti via tẽla ovita ecea kanyamo kanyamo ekui lavali; yu wa fa.
OSEMANA 20-26 YA SUSU
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | EFETIKILO 6:8
“Cosi co Sapuila Suku Oco a Linga”
(Efetikilo 6:9) Alo o-o apata a Noha. Eye Noha ukuesunga, haeye wa pua evelo koloneke viaye. Noha wa endaenda la Suku.
(Efetikilo 6:13) Suku wa popia la Noha, hati, Nda likapela muẽle oku nyõla oviendalomuenyo; momo oluali lue yuka letombo liavio; ocili ndi vi nyolela kumue loluali.
utala wondavululi 02.2018 kem. 4 ocin. 4
Setukula Ekolelo Lepokolo Lia Noha la Daniele Kuenda Yovi
4 Ovitangi vipi Noha a liyaka lavio? Kotembo ya Enoke kukululu ya Noha, omanu va enda oku linga ovina vialua vĩvi. Ovo va popia “ovina vĩvi” via sepula Yehova. (Yuda 14, 15) Voluali mue yukile ungangala walua. Koloneke via Noha, ‘voluali mue yukile etombo.’ Ovangelo vãvi veya mulo voluali, va li pongolola vetimba liositu kuenje va likuela lakãi. Omãla vavo va kala olondigaĩvi haivo olongangala. (Efet. 6:2-4, 11, 12) Pole, Noha wa litepele lomanu vokoloneke viaye momo wa linga eci ca sunguluka. Embimbiliya li popia okuti, “Noha puãi wa sanga ohenda ku Yehova. Noha wa endaenda la Suku.”—Efet. 6:8, 9.
(Efetikilo 6:14-16) Litungila ocimbaluku lovinendele; vokati kocimbaluku tepamo otuhondo; ci laña vokati lokoñoño lekokoto. 15 O ci tunga ndomo: usõvi wocimbaluku ovita vitatu kovikeya; upati waco akui atãlo kovikeya, oku lepa kuaco kuovilu akui atatu kovikeya. 16 Kapa onjanela vocimbaluku, yi litepe locimbimbi eci ca soka lukeya. Kapa epito vonele yocimbaluku; ci tunga lolosapalalo vitatu.
utala wondavululi, 1/4/2013 kem. 12 ocin. 1
Eye ‘wa Endaenda la Suku Yocili
Upange woku tunga ocimbaluku wa lingiwa vokuenda kueci ci soka 40, ale 50 kanyamo. Ca sukilile oku teta oviti, loku vi ambata, kuenda oku teta olomangaluwa, poku vi sokiya ciwa loku vi tokeka. Ocimbaluku caco ca kuata olosapalalo vitatu kuenda ohondo yimue ya tepiwamo. Citava okuti ocipepi lolusoka luaco kua kala olonjanela via pitisa ocinyi lofela, pole eci ombela ya loka, ovava ka a iñilile vokati kaco.—Efetikilo 6:14-16.
(Efetikilo 6:22) Haico Noha a linga; cosi co sapuila Suku oco a linga.
utala wondavululi 15/9/2011 kem. 18 ocin. 13
Lupuki Lepandi
13 Nye ca kuatisa afendeli va Yehova oku lupuka lepandi? Kũlĩhĩsa olondaka Paulu a soneha viatiamẽla ku Noha. (Tanga Va Heveru 11:7.) Kotembo yaco, Noha ka muile handi ‘etande liovava lina lieya oku nyõla oviendalomuenyo viosi via kala kilu lieve.’ (Efet. 6:17) Etande lia kala ocina cimue ka ca la muiwa lomanu kotembo yaco, pole, Noha ka simĩle okuti ka ku keya Etande liaco. Momo lie? Momo wa kolelele okuti cosi Yehova a popia ci tẽlisiwa. Noha ka simĩle okuti, ka tẽla oku linga ovina Yehova o tuma. Eye ‘wa linga cosi Suku o sapuila.’ (Efet. 6:22) Sokolola upange walua Noha a linga, ndeci: Oku tunga ocimbaluku, oku ongolola ovinyama, oku soleka vocimbaluku okulia kuavo loku kuovinyama, oku lungula omanu, kuenda oku pamisa ekolelo liepata liaye. Ndaño ka ca lelukile oku linga upange waco, Noha wa ‘likolisilako oku u tẽlisa.’ Ekolelo lepandi Noha a lekisa, via nena asumũlũho kokuaye, kuenda kepata liaye.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Efetikilo 7:2) Povinyama viosi via yela nolapo alume epanduvali, lolomange epanduvali; povinyama ka via yelele nolapo ño vivali vivali, ulume lomange yaco;
utala wondavululi, 1/1/2004 kem. 7 ocin. 7
Atosi Avelapo Velivulu Liefetikilo—Onepa Yatete
7:2—Nye ca enda oku kuatisa omanu oku tepisa ovinyama via lipua levi via vĩha? Oku tepisa kuaco ci tava okuti kuatiamẽlele kueci ceciwa ndocilumba vefendelo liavo kuenda eci ovo va pondola okulia leci ka va pondola okulia. Eci handi etande ka lieyile, omanu ka va kuatele ocituwa cokulia ositu yovinyama. Olondaka viokuti, “ca lipua” kuenda “ca vĩha” kueci catiamẽla kokulia, via kalako lika omo Liocihandeleko ca Mose. Kuenje olonumbi viaco vieyavo oku pua eci ocihandeleko caco ca Mose ca pua. (Ovilinga 10:9-16; Va Efeso 2:15) Ci molẽha okuti, Noha wa kũlĩhĩle ocinyama cina ca sunguluka kuenda eci ka ca sungulukile oku ceca ndocilumba kefendelo lia Yehova. Eci eye a tunda vocimbaluku, “wa tunga utala wa Yehva, kuenje wa nola kovinyama viosi via yela lokolonjila viosi via yela, ha lumbi ovilumba vioku pia elisi kutala.”—Efetikilo 8:20.
(Efetikilo 7:11) Kunyamo wovita epandu komuenyo wa Noha kosãi yavali keteke liekui lepanduvali kosãi, eteke liaco halio, olono viosi viokalunga kanene via tuika lapangu okilu a yuluka.
utala wondavululi, 1/1/2004 kem. 7 ocin. 8
Atosi Avelapo Velivulu Liefetikilo—Onepa Yatete
7:11—Pi kua tundilila Etande lina liovava lia kundula oluali luosi? Vokuenda kueteke “liavali” lioku lulikiwa kuoluali luosi, eci kua lulikiwa “epuluvi,” kua kala ovava “vemẽhi liepuluvi” kuenda ovava akuavo a kala “kilu liepuluvi.” (Efetikilo 1:6, 7) Ovava ana a kala “vemẽhi,” liepuluvi ovava ana a sangiwa ale palo posi. Osimbu okuti ovava ana kala “kilu” liepuluvi, ovava ana akahandangalala a sangiwa kilu okuti, a linga “olono viosi viokalunga kanene” ka sangiwa kilu. Ovava aco a yukisa oluali luosi kotembo ya Noha.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Efetikilo 6:1-16) Eci omanu va fetika oku lua kilu lieve kuenje kokuavo kua citiwa omãla vakãi, 2 oco omãla va Suku valume va mõla omãla vomanu vakãi okuti va posoka, kuenje va nola oku kuela ava va sola ca velapo. 3 Yehova yu wa linga hati, Espiritu liange ka li ka kale ño-o hũ vomunu, momo eye ukuetimba; oloneke viaye puãi vi tẽla ocita canyamo kakui avali kanyamo. 4 Koloneke viaco kua kaile ovindululu kilu lieve, lokovaso yaco haico, eci omãla va Suku valume va litokeka lomãla vomanu vakãi kuenje va cita lavo omãla. Ovo haivo olonoi vina viosiahũlu kuenda haivo ovalume va kemãla. 5 Yehova yu wa mola okuti uvi womanu wa lova kilu lieve, lovisimĩlo viosi vi simaiwa vovitima viavo via vĩha ño oloneke viosi. 6 Oco Yehova Suku wa livela omo a lulika omunu kilu lieve; co vala vutima. 7 Kuenje Yehova wa popia hati, Ndi nyõla omanu nda sovola oco va tunde kilu lieve; lomunu locinyama lapuka lolonjila viovusenge, cosi ndi ci nyõla momo nda livela omo nda ci sovola. 8 Noha puãi wa sanga ohenda ku Yehova. 9 Alo o-o apata a Noha. Eye Noha ukuesunga, haeye wa pua evelo koloneke viaye. Noha wa endaenda la Suku. 10 Kuenje Noha wa cita omãla vatatu valume, Semi, Hama la Yafete. 11 Oluali lua vĩha ku Suku, hailuo lue yuka letombo. 12 Suku yu wa vanja voluali kuenje wa limbuka okuti mua vĩha, momo oviendalomuenyo viosi via vĩhisa onjila yavio yokilu lieve. 13 Suku wa popia la Noha, hati, Nda likapela muẽle oku nyõla oviendalomuenyo; momo oluali lue yuka letombo liavio; ocili ndi vi nyolela kumue loluali. 14 Litungila ocimbaluku lovinendele; vokati kocimbaluku tepamo otuhondo; ci laña vokati lokoñoño lekokoto. 15 O ci tunga ndomo: usõvi wocimbaluku ovita vitatu kovikeya; upati waco akui atãlo kovikeya, oku lepa kuaco kuovilu akui atatu kovikeya. 16 Kapa onjanela vocimbaluku, yi litepe locimbimbi eci ca soka lukeya. Kapa epito vonele yocimbaluku; ci tunga lolosapalalo vitatu.
OSEMANA 27 YA SUSU–2 YA KAYOVO
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | EFETIKILO 9-11
“Oluali Luosi Lua Kala Lelimi Limosi”
(Efetikilo 11:1-4) Oluali luosi lua kala lelimi limosi lupopi umosi. 2 Noke, eci va ilukila kutundilo oco va sanga etapi kofeka ya Sinare kuenje va tungako. 3 Va livangula pokati omunu lukuavo, vati, Enjui, tu tungi atisolo, tu a kanguli ciwa londalu, Kuenje atisolo aco a linga ovawe avo, ohala yaco ekokoto. 4 Ovo va linga vati, Enjui, tu litungili imbo; tu tungivo ombonge, utue wayo u pitile kilu; tu kemãlisa onduko yetu sanga tu sandokaila kuosi kilu lieve.
perspicaz-volume 1 kem. 298
O Bavulono Yinene
Ndomo o Bavulono Yosimbu ya Kala. Olupale luo Bavulo ketapi yofeka ya Sinare, lua fetika eci kua setekiwa oku tungiwa Kuosapalalo yo Bavele. (Efet. 11:2-9) Olupale luaco ka lua tungiwile locimãho coku kemanya onduko ya Suku, pole, va lu tunga locimaho coku ‘kemãlisa olonduko viavo.’ Olosapalalo vina okuti ka via sangiwile lika kalunda o ko Bavulono yo kosimbu, pole, via sangiwavo kolonepa vimue vio Mesopotâmia, citava okuti ndomo via kala, vi situlula ono yetavo yomanu va tunga osapalalo yo Bavele. Onjila Yehova Suku a kuama poku tateka oku tungiwa kuonembele, ci lekisa ciwa okuti lia kala ono yetavo liesanda. Osimbu okuti kelimi lio Heveru, onduko Bavele yi lomboloka “ombuanja,” kelimi lio sumeriano (Ka-dingir-ra) kuenda kelimi lio acadiano (Bab-ilu), vi lomboloka “epito lia Suku.” Omo liaco, omanu va siale volupale luaco, va pongolola onduko yaco oco va yuvule oku tukula onduko yosimbu yina yi pisa, pole, va pinãlapo onduko yikuavo yokaliye yina yi situlula olupale letavo.
perspicaz-volume 2 kem. 361 ocin. 2
Elimi
Ulandu u sangiwa kelivilu Liefetikilo u lekisa omunga ya kala pokati kepata liomanu noke lietande, koku linga upange umue ka u likuata locipango ca Suku ndomo ca lekisiwa ku Noha kumue lomãla vaye. (Efet. 9:1) Ovo va kala oku yuvula oku lisandola oco va ‘yukise oluali’ kuenje, va nõlapo oku kala vosi pamosi pocitumãlo cimue ci tukuiwa hati, Etapi Yofeka ya Sinare ko Mesopotâmia. Ocili okuti, ocitumãlo caco nda ca kalavo ono yatavo, omo lioku tungiwa kuosapalalo limue.—Efet. 11:2-4.
(Efetikilo 11:6-8) Yehova yu wa linga hati, Ota, epata eli limosi, elimi limuamue va kuete pokati kavo vosi; leci efetikilo ño liovina va laika oku linga; cilo ka va tokoka vali cimue va panga oku linga. 7 Enjui, tu lokiliko, tu pongoluisi elimi liavo, oco ka va ka liyeve vali omunu lokuavo. 8 Oco Yehova wa va sandola; va sandokaila kuosi kilu lieve; kuenje va liwekako oku tunga imbo.
perspicaz-volume 2 kem. 361 ocin. 3
Elimi
Suku Ukuonene Wosi wa koka okuti upange waco u liwekapo kuenda wa nyõla omunga yavo poku pongolola elimi va enda oku vangula. Eci ca tateka okuti upange waco wa amamako kuenda ovo va lisandokaila kolonepa viosi o kilu lieve. Handi vali, oku pongoluisa elimi va vangula nda ca tateka okuti ovo va linga upange waco lonjila yimue okuti yi tomba Suku, oku lekisa okuti omanu ka va kuete unene woku tẽlisa ovimaho viavo vi lingiwa lonjila yimue ka ya sungulukile kuenda nda ka ca lelukile oku sanda ukũlĩhiso u tunda kovimunga vialimi a litepa, okuti ukũlĩhiso waco wa tunda ku Suku, pole, wa moleha omo liovoloño kuenda akonomuiso omanu. (Sokisa lelivulu Liuku. 7:29; Esin. 32:5.) Omo liaco, ndaño okuti oku pongolola elimi lia koka oku litepa kuomanu, pole, lia nena onima komanu poku tateka oku amamako kovimãho vi koka ohele havio vi nena ovitangi. (Efet. 11:5-9; sokisa lelivulu lia Isa. 8:9, 10) Poku konomuisa ovina vimue via pita kotembo yetu, okuti vieyilila omo liukũlĩhiso woluali kuenda konjila ka ya sungulukile omanu va talavaya lukũlĩhiso waco, tu pondola oku kuata elomboloko liovina Suku a popia okuti ovio via laikele oku pita nda okuti upange woku tunga o Bavele ka ya tatekiwile.
(Efetikilo 11:9) Oco ombonge yaco va yi luka Bavele, momo oko Yehova a tengisila alimi olofeka viosi, kuenje Yehova wa va sandowaila kuosi kilu lieve.
perspicaz-volume 3 kem. 55
Olofeka
Eci va litepa omo lialimi a litepa, ovimunga viomanu vi vangula elimi limuamue lia sokiya ekalo, upange, ovituwa kuenda etavo okuti ocimunga locimunga ci linga ovina lonjila yimue ya litepa. (Ovis. 18:3) Omo okuti ka va kuatele ukamba la Suku, omanu vofeka lofeka va lipangela olosuku viavo muẽle vioku fendela.—Esin. 12:30; 2 Olos. 17:29, 33.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Efet. 9:20-22) Noha wa linga ongunja yatete yoku lima osi, wa kũla ocumbo cayuva; 21 wa nyua kovinyu kuenje wa kolua; wa pekela ño epõlõla vombalaka yaye. 22 Hama, isia ya Kanana, yu o lete ño epõlõla lia isiaye kuenje wa ci sapuila ku vahuvaye vavali va kala posamua.
(Efet. 9:24, 25) Noha yu wa koluluka kuholua wovinyu viaye, kuenje wa limbuka eci co linga omõlaye umãlẽhe. 25 Yu wa popia hati, Kanana a siñaliwe. A linge ukuenje wakuenje vavahuvaye.
perspicaz-volume 1 kem. 383 ocin. 4
Hama
Citava okuti Kanana wa kongeliwilevo kocitangi caco kuenda isiaye Hama ko lunguile. Ale, Noha poku vetiyiwa la Yeova wa mola okuti ocituwa ka ca sungulukile ca Hama okuti ca limolehisa ale komõlaye Kanana lia laikele oku piñanyiwa locitumbulukila ca Kanana. Onepa yimue yesiñalo liaco lia tẽlisiwa eci va Isareli vana va kala ocitumbulukila ca Semi va liyaka la va Kanana. Vana ka va kunduiwile (ndeci va Giveone [Yeh. 9]) va linga apika a va Isareli. Noke lianyamo amue, esiñalo liaco lia telisiwa vali eci ocitumbulukila ca Kanana, omõla a Hama va kala oku viala olofeka ndeci, o Medo-Pérsia, o Grécia kuenda o Roma.
(Efetikilo 10:9, 10) Eye embelengenje linene ku Yehova; ndokuti kuli olusapo luti, U wa lisoka la Nimuroti, embelengenje lienene ku Yehova. 10 Eye wa fetika uviali waye ko Bavele loke Ereke kuenda ko Akandi loko Kaline lofeka ya Sinare.
perspicaz-volume 3 kem. 91
Nimuroti
Kefetikilo, uviali wa Nimuroti mua kongelele olupale luo Bavele, luo Ereke luo Akandi luo Kaline kuenda alupale osi olofeka via Sinare. (Efet. 10:10) Omo liaco, citava okuti eye wa tumila upange woku tunga olupale luo Bavele kuenda osapalalo luaco. Olondaka viaco vi likuatavo lovina va Yudea va tava. Onoño yimue yi tukuiwa hati Josefo wa soneha ndoco: “Kamue kamue [Nimuroti] wa koka okuti uviali wosi u kala peka liaye okuti eye lika o tumila loku sima okuti onjila yavelapo yoku tateka omanu oku sumbila Suku oku va kisika oku amamako oku pokola kuviali waye. Eye wa fetika oku lekisa ku Suku okuti unene waye owo wa velapo loku popia okuti nda Suku o yongola oku nena vali etande kilu lieve; o tunga osapalalo yimue ya lepa calua okuti ka yi nyõliwa lovava kuenda o fetuluinya olofa viavakukululu viaye.” Omanu va sanjukilile oku kuama onumbi ya [Nimurote], loku sima okuti va pondola oku kala apika nda va pokola ku Suku; kunje va fetika oku tunga osapalalo yaco . . . kuenje va yi tunga lonjanga okuti ka va ci lavokaile.”— Jewish Antiquities (Antiguidades Judaicas), I, 114, 115 (iv, 2, 3).
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Efetikilo 10:6-32) Omãla va Hama vava: Kusi, Misarimi, Puti la Kanana. 7 Omãla va Kusi vava: Seba, Havila, Savata, Raama la Saveteka. Omãla va Raama vava: Seva la Dedane. 8 Kusi yu wa cita Nimuroti. Eye tete wa linga ukuonene vofeka. 9 Eye embelengenje linene ku Yehova; ndokuti kuli olusapo luti, U wa lisoka la Nimuroti, embelengenje lienene ku Yehova. 10 Eye wa fetika uviali waye ko Bavele loke Ereke kuenda ko Akandi loko Kaline lofeka ya Sinare. 11 Vofeka yaco omo mua tunda Asuria yu wa tungisa Ninivei la Rehovote-Iri la Kala, 12 kuenda Resene pokati ka Ninivei la Kala, hailio imbo linene. 13 Misarimi yu wa cita va Ludu lava Anami lava Lehavi lava Nafatuhi. 14 Lava Patrusi, lava Kesuluhi, kokuavo kua tunda va Filisiti, kuenda va Kafotori. 15 Kanana yu wa cita Sitono uveli waye kuenda Heti, 16 la va Yevusi la va Amori, la va Girigasi, 17 la va Hivi, la va Ariki, la va Sinete, 18 la va Arvadi, la va Semari, la va Hamati. Kovaso yaco apata a va Kanana a litepatepa. 19 Ongave ya va Kanana yeyi, tunde ko Sitono loku enda ku Gerare, toke ko Gasa loku enda ko Sodoma loko Gomora la Adema loko Sevomi toke ko Lasa. 20 Ovo omãla va Hama, lapata avo, lalimi avo, lovaimbo, lolofeka viavo. 21 Leyevo Semi, eye osekulu yomãla va Heveru vosi, eye kota lia Yafete, omãla va citiwa laye. 22 Omãla va Semi vava: Elami, Asuria, Aripasade, Ludu la Arama. 23 Omãla va Arama vava: Usi, Huli, Gedere la Masi. 24 Aripasade wa cita Sela; Sela wa cita Heveru; 25 Heveru wa cita omãla vavali valume. Onduko yu watete eye Pelegi, momo koloneke viaye ofeka ya litepa; onduko yamanjaye Yokatane. 26 Yokatane wa cita Alimodade, Selefe, Hacarimaweti, Yera, 27 Hadorama, Usale, Dikila, 28 Ovale, Avimale, Seva, 29 Ofiri, Havila la Yovave; ovo vosi omãla va Yokatane. 30 Ofeka yavo yeyi, tunde ko Mesia loku enda ko Sefare kuna kolondundango vionano. 31 Ovo omãla va Semi lapata avo lalimi avo, lovaimbo avo, lolofeka viavo. 32 Alo o-o apata omãla va Noha lovitumbulukila viavo, lolofeka viavo. Oco olofeka viokilu lieve via tunda kokuavo kovaso yetande.