Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
OSEMANA 3-9 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ATENDELO 27–29
“Setukula Ongangu ya Yehova Yoku Yuvula Ocame”
Utala Wondavululi, 15/6/2013 kem. 8 ocin. 14
Sanjukila Ovituwa via Yehova
14Afeko vaco vatãlo va endele ku Mose kuenje vo pulisa vati: ‘Onduko ya isietu yi fila nye ndaño okuti ka kuatele omõla ulume?’ Kuenje, va pinga kokuaye vati: “Tu ĩhe onepa pokati kavamanji va isietu.” Anga hẽ Mose wa va sapuila hati: ‘Ka va kuatele omoko yoku tambula ocipiñalo caco’? Sio, Mose ka ci lingile. Pole, “wa tuala ondaka yavo ku Yehova.” (Ate. 27:2-5) Etambululo lipi vo wĩha? Yehova wa sapuila Mose hati: ‘Omãla vakãi va Celefeada va kuete esunga. Va avela muẽle onepa yocipiñalo pokati ka vamanji a isiavo. Va tepisila ocipiñalo ca isiavo.’ Noke, Yehova wa sapuila Mose oco a kongele vocihandeleko onumbi yikuavo yi popia hati: ‘Nda omunu umue wa fa okuti ka sile omõla ulume, ocipiñalo caye ceciwe komõlaye ufeko.’ (Ate. 27:6-8; Yeh. 17:1-6) Omo liaco, oku upisa kotembo yaco akãi vosi vo ko Isareli va liyaka locitangi caco, va kuatele omoko yoku tambula ocipiñalo.
Utala Wondavululi, 15/6/2013 kem. 8 ocin. 15
Sanjukila Ovituwa via Yehova
15Yehova wa nõla onjila yikuavo yoku yuvula ocame! Eye wa tetulula lesunguluko ocitangi comãla vafeko vaco, ndeci a lekisa esumbilo kakãi vakuavo ko Isareli vana va kuatele ekalo liwa. (Osa. 68:5) Ulandu owu, umue pokati kovolandu alua a sangiwa Vembimbiliya u lekisa ndomo Yehova a siata oku tata omanu vaye okuti, ka lekisa ocame.—1 Sam. 16:1-13; Ovil. 10:30-35, 44-48.
Utala Wondavululi, 15/6/2013 kem. 8 ocin. 16
Sanjukila Ovituwa via Yehova
16Tu kuama ndati ongangu ya Yehova yoku yuvula ocame? Ivaluka okuti, voku yuvula ocame mua kongela ovina vivali. Tu yuvula lika ocame, nda tu lekisa esunguluko ku vakuetu. Vosi yetu pamue tu sima okuti, ka tua siatele oku lekisa ocame ku vakuetu. Pole, pamue ka ci leluka oku limbuka nda tu kuetele vakuetu ovisimĩlo ka via sungulukile. Nye tu sukila oku linga oco tu limbuke okuti ka tu kuete ocame? Eci Yesu a yonguile oku kũlĩha ndomo omanu vo tukula, wa pula kakamba vaye hati: ‘Mõlomunu vo tukula ndati?’ (Mat. 16:13, 14) Momo lie ku kuamẽla ongangu ya Yesu? O pondola oku pula kekamba liove oco a ku sapuile nda ovituwa viove vi lekisa okuti ku kuete ocame. Nda ekamba liove lia ku sapuila hati, o kuete olonepele viakova, ale ocame, nye o sukila oku linga? O sukila oku likutilila ku Yehova oco a ku kuatise oku yuvula ocituwa coku kuata ocame.—Mat. 7:7; Va Kol. 3:10, 11.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-3 kem. 123 ocin. 6
Ovilumba
Ovilumba vioku nyua. Ovilumba vioku nyua via enda oku eciwa kumue lovilumba vikuavo, capiãla enene noke ya va Isareli oku iñila Vofeka Yohuminyo. (Ate 15:2, 5, 8-10) Ovilumba viaco via kala viovinyu (“yi koluisa”) kuenda via enda oku yitiliwa kutala. (Ate 28:7, 14; Etu 30:9; Ate 15:10.) Upostolo Paulu wa sonehela Akristão ko Filipu hati: ‘Ndaño ame meselua ndocilumba cokunyua kuenje ekolelo liene liu vetiyi oku linga upange u kola, nda sanjuka.’ Eye wa tukula upopi umue wocindekaise wovilumba vioku nyua, poku lekisa onjongole yoku lieca olumue oco a kuatise Akristão. (Va Fil 2:17) Osimbu handi ka file, wa sonehela Timoteo hati: “Ñasi oku pesiwa ndocilumba coku nyua ndeci ocilumba ci pesiwa kutala kuenda otembo yange yoku yovuiwa yi kasi ocipepi.”—2 Tim 4:6.
KUPEMBA 10-16
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ATENDELO 30–31
“Tẽlisa Olohuminyo Viove”
Perspicaz-3 kem. 801
Ohuminyo
Omunu Eye Muẽle o Linga Ohuminyo, Pole, Noke o Kisikiwa Oku yi Tẽlisa. Omanu ovo muẽle va enda oku nõla olohuminyo va linga. Nda ulume o linga ohuminyo yimue, vocihandeleko ca Suku, wa kisikiwile oku yi tẽlisa. Omo liaco, ca lekisile okuti nda ka tẽlisile ohuminyo yaye ‘o feta omuenyo waye,’ ci lomboloka okuti omuenyo waye wa kala ndonjeke okuti, ondaka yaye yi tẽlisiwa. (Ate 30:2; talavo Va Rom 1:31, 32.) Omo okuti omuenyo waye wa kala kohele, olio esunga lieci Ovisonehua vi vetiyila oku kuata utate osimbu omunu ka lingile ohuminyo yimue loku kũlĩhĩsa akisika a kongelamo. Ocihandeleko ca popele okuti: “Nda o likuminya ohuminyo la Yehova, Suku yove, ku ka lende oku ci linga, momo Yehova, Suku yove, oku ci silĩha muẽle; kuenje ci ku lingila ekandu. Puãi nda kua likuminyile ka ci ku lingila ekandu.”—Esin 23:21, 22.
Perspicaz-3 kem. 801
Ohuminyo
Ohuminyo yo pokolika yi lingiwa ku Suku yoku tẽlisa ocina cimue, yoku eca ocilumba cimue, oku litumbika kupange umue ale oku yuvula oku lia ovina vimue ndaño ka vi pisiwa. Ohuminyo ocina cimue omunu a enda oku linga okuti o ci liupila muẽle vutima. Omo okuti ohuminyo yimue yo pokolika eye muẽle o yi liupila vutima, oyo ya kuatele unene woku lisinga kuenda olonjanja vimue olondaka viaco vivali vi molehẽla kumosi Vembimbiliya. (Ate 30:2; Mat 5:33) “Ohuminyo” ocina cimue ca velapo okuti onjongole yi sule, osimbu okuti “oku lisinga” epingilo limue li lingiwa kombiali yimue ya velapo oco yi seteke ocili cekisika limue lia lingiwa. Voku lisinga, olonjanja vialua mua kongela uvangi wocisila cimue.—Efet 26:28; 31:44, 53.
Utala Wondavululi, 1/8/2004 kem. 32 ocin. 2
Atosi Avelapo Velivulu Liatendelo
30:6-8—Ci tava hẽ okuti ulume Ukristão o tateka ukãi waye oku tẽlisa ohuminyo yimue a linga? Catiamẽla kolohuminyo, Yehova eca ocikele caco peka liomunu lomunu pokati kafendeli vaye. Oku litumbika ku Yehova, ohuminyo yimue omunu a linga likaliaye. (Va Galatia 6:5) Ulume ka kuete omoko yoku imũla ohuminyo yaco. Pole ukãi o sukila oku yuvula oku linga ohuminyo yina ka yi li tava Londaka ya Suku. Kuenda oku yuvulavo ohuminyo yina yi tateka ocikele caye a kuetele ulume waye.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 482 ocin. 2
Yefita
Ca tavele oku eca omanu kupange u likasi wa Yehova kocitumãlo ci kola. Olonjali via kuatele omoko yoku ci linga. Samuele umue pokati komanu vaco, wa likuminyiwile la inaye Ana kupange wonembele, osimbu ka citiwile. Ohuminyo yaco ya taviwa lulume waye Elikana. Noke ya Samuele oku nyamuiwa, Ana wo weca kocitumãlo ci kola. Ana eci o tuala kocitumãlo caco, wo nena locinyama cimue. (1 Sam 1:11, 22-28; 2:11) Samisone wa kalavo omõla umue o likasi wa eciwile kupange wa Suku Ndunasiri.—Olog 13:2-5, 11-14; ci sokisa lomoko ya isia yatiamẽla komõla wukãi ndomo ci lekisiwa kolondaka vioku fetika vielivulu Liate 30:3-5, 16.
KUPEMBA 17-23
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ATENDELO 32–33
‘Vu Tundisa Kovaso Ene Olonungi Viosi Viofeka’
Utala Wondavululi, 1/8/2010 kem. 23
Wa Ci Kũlĩha?
Nye ca lombolokele “olonumbuko” ndomo ca tukuiwa olonjanja vialua Vovisonehua vio Heveru?
Eci va Isareli va laikele oku iñila Vofeka Yohuminyo, Yehova wa va sapuila oco va nyõle ovitumãlo viosi viefendelo via va Kanana va kala vofeka yaco. Suku wa handelekele hati: “Oco vu tundisa kovaso ene olonungi viosi via itilua, loku tungulula olonumbuko viavo viosi.” (Atendelo 33:52) Ovitumãlo viaco viefendelo liesanda, citava okuti ovitumãlo via enda oku kala voluayela konumbuko kolomunda ale via enda oku tungiwa povitumãlo vikuavo ndeci vemẽhi lioviti ale valupale. (1 Olosoma 14:23; 2 Olosoma 17:29; Esekiele 6:3) Kovitumãlo viaco, kua kala ovotala ale olongunji vi kola, oviñumañuma, oviyukilo vinsensu kuenda ovikuata vikuavo va talavaya lavio kefendelo.
Utala Wondavululi, 15/2/2008 kem. 27 ocin. 5-6
Lilongisila Kakulueya a va Isareli
Koloneke vilo, tua siata oku liyaka layonjo alua, ndeci ca pita la va Isareli. Kuli ovina vialua okuti omanu va vi kapako ndolosuku viavo ndeci: Olombongo, olomapalo, omanu va kemãla koku tasula ombunje, opulitika, asongui vamue vatavo, kuenda omanu vamue vepata. Nda ka tua lavuluile, tu pitisa kovaso ovina viaco komuenyo wetu. Oku kuata ukamba la vana ka va sole Yehova, ci nyõla ekalo lietu kespiritu.
Ukahonga wa kala ocina ca velapo kefendelo lia Baale, kuenda wa yapula valua pokati ka va Isareli. Koloneke vilo, ovituwa viaco via siatavo oku yapula valua pokati komanu va Suku. Oku tala omanu va kasi epolõla vo Kombutador ale vo Televisãu, ci vĩhisa utima. Ci sumuisa calua nda Ukristão wa yonjiwa koku tala omanu va kasi epolõla vo Internet ale vo Televisãu!
Perspicaz-1 kem. 417 ocin. 3
Kanana
Yehosua lolondunge, “kovina viosi Yehova a handelekele Mose, lacimue ka suisilepo” catiamẽla koku nyõla va Kanana. (Yeh 11:15) Pole, va Isareli ka va kuamẽle onjila yaye yiwa yoku songola kuenda yoku nyõla pe ovina viosi via vĩha viofeka yaco. Omo lioku litenga la va Kanana, va Isareli va yapuisiwa kuenje vokuenda kuotembo ca va kokela olofa vialua (oku kongelamo ungangala, ukahonga kuenda efendelo lioviteka) ovina nda va pita lavio nda ka va nyõlele pe va Kanana. (Ate 33:55, 56; Olong 2:1-3, 11-23; Osa 106:34-43) Yehova wa lunguile va Isareli okuti nda ka lekisile ocame kesunga liaye kuenda kasombiso aye, nda va Isareli va fetika oku linga ukamba la va Kanana poku likuela lavo, oku panga onepa kefendelo liavo kuenda va kuama ovituwa viavo vioku fendela, lovina vikuavo, ovina nda via va kokela enyõleho kuenda oku ‘tundisiwa vofeka.’—Etu 23:32, 33; 34:12-17; Ovis 18:26-30; Esin 7:2-5, 25, 26.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-3 kem. 695 ocin. 1
Ongave
Noke yocela coku tepaisa ofeka oku pua, ci lekisa apa epata lepata li kala, ca sukilile oku tumbika ongave apa ocitumãlo cavo ci sulila, ndomo ci likuata lonumbi yavali: Ocinãla caco. “Oco wu piñala ofeka loku ta oviela epata epata. Ava va lova vu va iha ocipiñalo cinene; ava ka va luile vu va iha ocipiñalo ci sule; oku ocela ci kuatela omunu oco ci linga caye.” (Ate 33:54) Onjila ya nõliwapo yocela coku tepaisa ofeka ya amamako pole, ca sukilile oku linga apongoloko catiamẽla kocinala cocipiñalo. Omo liaco, eci va limbuka okuti ocikanjo ca Yuda ca kala cinene calua, ocikanjo cavo ca tepuluiwa kuenje onepa yaco ya eciwa kocikoti ca Simeone.—Yeh 19:9.
KUPEMBA 24-30
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ATENDELO 34–36
“Sanda Ocivundilo ku Yehova”
Utala Wondavululi, 11/2017 kem. 10 ocin. 4
O Kasi hẽ Oku Sanda Ocivundilo ku Yehova?
4Nye ca enda oku pita nda u Isareli umue ka pondele ocipango? Ndaño okuti omunu ka pondele ocipango, eye wa kuata eko omo lioku pesela osonde. (Efet. 9:5) Pole, kua kala eliangiliyo limue liwa lioku teyuila u wa pita locitangi caco. Omunu waco, wa sukilile oku tila ukuakufetuluinya osonde poku enda pokati kovaimbo epandu ocitililo. Pole, eye wa ponduile oku kalako toke eci ocitunda cinene ci fa.—Ate. 35:15, 28.
Utala Wondavululi, 11/2017 kem. 11 ocin. 6
O Kasi hẽ Oku Sanda Ocivundilo ku Yehova?
6Nda u Isareli umue wa ponda ukuavo okuti ka cilingile ocipango, eye wa sukilile oku ‘lombolola ocitangi caye’ kakulu pombundi yimbo liocitililo. Akulu va sukilile oku u yolela. (Yeh. 20:4) Noke, ovo vo tiuwiya oco a sombisiwe lakulu vo vimbo muna mua pita ocitangi caco. (Tanga Atendelo 35:24, 25.) Nda akulu va limbuka okuti olofa viaco haviocipangoko, va tuma omondi yaco kimbo liocitililo.
Utala Wondavululi, 11/2017 kem. 12 ocin. 13
O Kasi hẽ Oku Sanda Ocivundilo ku Yehova?
13Osimbu omondi ya kala vokati kimbo liocitililo, ya kolelepo. Yehova wa lombolola eci catiamẽla kovaimbo aco hati: “Alinga ndocitililo cimue kokuene.” (Yeh. 20:2, 3) Yehova ka kisikile okuti omondi yaco yi sombisiwa vali omo lieko liayo. Handi vali, ka sukilile oku kuata usumba momo ukuakufetuluinya osonde ka kuatele omoko yoku iñila vimbo liaco oco o ponde. Osimbu yi kala vimbo liaco, Yehova wa enda oku yi teyuila. Imbo liocitililo ka lia kaile okayike. Momo omunu wa ponduile oku kuata esanju komuenyo, oku talavaya, oku kuatisa vakuavo, loku vumba Yehova lombembua.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 15/2/1991 kem. 13 ocin. 13
Ocisembi coku yovola omanu valua
13Cikaile Adama ale Eva, ka va kuatisiwa locisembi. Vocihandeleko ca eciwile ku Mose mua sangiwile onumbi eyi: “Ka ci tava oku tambula ocimuenyo coku yovola omondi ya pia londaka yoku ponda, ipaiwa muẽle.” (Atendelo 35:31) Adama ka kembiwile, omo liaco ekandu liaye lia kala liocipango. (1 Timoteo 2:14) Ca likuata loku ponda ocitumbulukila caye momo ca laikele oku piñala ekambo lioku lipua kuenda olofa. Ocili okuti, Adama o sesamẽla oku fa. Omo okuti wa lipuile, eye muẽle wa nõla oku sinĩla ocihandeleko ca Suku. Ka ci likuata lolonumbi viesunga via Yehova nda eye ecelela okuti Adama o kuatisiwavo locisembi. Oku feta onima yeyilila kekandu lia Adama, nda ka ca kuatisile ocitumbulukila ca Adama oku yovuiwa kolofa! (Va Roma 5:16) Ndomo ci likuata locihandeleko, ono yunene wekandu ya tetiwako. Ukuacisembi ‘wa yovola omanu vosi kolofa’ loku tala ohali omo liekandu liomãla vosi va Adama.—Va Heveru 2:9; 2 Va Korindo 5:21; 1 Petulu 2:24.
KUPEMBA 31–6 YEVAMBI
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ESINUMUĨLO 1–2
“Esombiso Lia Tiamẽla ku Suku”
Utala Wondavululi, 15/3/1996 kem. 23 ocin. 1
Yehova o Sole Esunga Kuenda Ocili
Akulu vekongelo va nõliwa va kuete ocikele coku sombisa akandu anene. (1 Va Korindo 5:12, 13) Poku ci linga, va yivaluka okuti esunga lia Suku, li sandiliya oku lekisa ohenda olonjanja viosi ci sukiliwa. Nda ka kuli esunga lioku yi lekisa capiãla enene ku vana ka va yongola oku likekembela, ka citava oku lekisa ohenda. Pole, akulu vekongelo, ka va tundisa omunu wa linga ekandu omo liocikumbiti. Akulu vekongelo va lavoka okuti oku tundisiwa ku kuatisa omunu wa lueya oku limbuka ekandu liaye. (Sokisa Esekiele 18:23.) Poku songuiwa la Kristu, akulu vekongelo va kuama esunga, mua kongela oku kala “ndocivundilo coku tila ofela.” (Isaya 32:1, 2) Omo liaco, akulu vekongelo va sukila oku yuvula ocame pole, va lekisa esunguluko.—Esinumuĩlo 1:16, 17.
Utala Wondavululi, 1/8/2002 kem. 22 ocin. 4
Pokola Kuviali wa Suku
4Voku kala onganji, mua kongelele ovina vialua okuti oku kũlĩha lika Ocihandeleko ci sule. Omo okuti ovo va kala omanu ka va lipuile haivo va kala akulu vekongelo, va sukilile oku lunguka calua oco ka vaka kuate ovisimĩlo vĩvi ndeci: epela, ocame, kuenda ocipululu okuti vi pondola oku nyõla omoko yavo yoku sombisa. Mose wa va sapuilile hati: “Vekanga ko ka amẽli omunu; utito u yevi ndu onene; ko ka yokokeli ocipala comunu; momo etetuluko liaco lia Suku.” Ocili okuti, olonganji kepata lia va Isareli, via enda oku sombisila pomangu ya Suku. Hesumũlũhokuolio ovo va kuata lioku sombisa!—Esinumuĩlo 1:16, 17.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 15/9/2013 kem. 9 ocin. 9
Alungulo a Yehova a Koleliwa
9Eci va Isareli va fetika ungende weci ci soka 40 kanyamo ‘vekalasoko,’ Yehova ka va sapuilile ndomo a laikele oku va songuila, oku va teyuila, kuenda oku va tata. Pole, wa va lomboluila hati, va sukila oku pokola kokuaye, kuenda kolonumbi viaye. Yehova wa linga eliangiliyo liokuti, kutanya ku kala elende li eca ulembo kokuavo, kuenda kuteke, ku kala elende liondalu li va songuila. Poku ci linga, wa lekisa kokuavo okuti, wa kala lavo poku linga ungende waco ndaño lovitangi. (Esin. 1:19; Etu. 40:36-38) Yehova wa va ĩhavo ovina viosi va sukilile. Momo, ‘uwalo wavo ka wa puile, kuenda olomãhi viavo ka via lendele.’—Neh. 9:19-21.
EVAMBI 7-13
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ESINUMUĨLO 3–4
“Ovihandeleko Via Yehova Viwa Kuenda Viesunga”
Perspicaz-1 kem. 817 ocin. 3
Elomboloko
Oku lekisa ombili koku tanga loku kapako Ondaka ya Suku kuenda ovihandeleko viaye, ci kuatisa omunu o ku kuata olondunge vialua okuti, alongisi vaye ci sule kuenda elomboloko lialua okuti akulu ci sule. (Osa 119:99, 100, 130; sokisa Luka 2:46, 47.) Eci ca siata omo okuti olondunge kuenda elomboloko vi kuete esilivilo, momo via kunamẽla koviholo via lipua kuenda kolonumbi via Suku viesunga. Omo liaco, va Isareli poku vi kuama ca enda oku koka okuti olofeka via va ñualele vi va tenda okuti ‘vakualondunge kuenda va loñolõha.’ (Esin 4:5-8; Osa 111:7, 8, 10; sokisa 1 Olos 2:3.) Omunu ukuelomboloko o limbuka oku lueya Ondaka ya Suku, o kapako elinga liaye kuenda o pinga ekuatiso ku Suku. (Osa 119:169) Eye ecelela okuti esapulo lia Suku li u kuatisa (Mat 13:19-23), o vi soneha vutima waye (Olosap 3:3-6; 7:1-4) eye o pitĩla petosi lioku suvuka “olonjila viosi viuhembi.” (Osa 119:104) Omõla a Suku eci a kala palo posi, wa lekisavo elomboloko liaco, loku pitĩla petosi liokuti ka likalele oku fila kuti wesepu, momo oku tẽlisiwa Kuovisonehua kua kisikile okuti eye o fa lonjila ndeyi.—Mat 26:51-54.
Utala Wondavululi, 1/11/1999 kem. 20 ocin. 6-7
Ceci Kuli Ocali Calua
Nasoma yo ko Sieva omo lioku komõha ovina a yeva levi a mola, lumbombe wa popia hati: “Omanu vove va sumũlũha! Akuenje vove avandeti vakuakutalama kovaso ove loku yeva uvanga wove, va sumũlũha!” (1 Olosoma 10:4-8) Eye ka popele okuti akuenje va Salomone va sanjuka omo va kuatele ovina vialua. Pole, akuenje va Salomone va sumũlũhile omo lioku yeva oloneke viosi olondunge Salomone a tambula ku Suku. Koloneke vilo ,ongangu ya Nasoma yo ko Sieva, yi kuete esilivilo kafendeli va Yehova okuti, va sanjukila olondunge Viululiki wavo kuenda omõlaye Yesu Kristu!
Olondaka vikuavo via Nasoma ku Salomone via kuata esilivilo: ‘Yehova Suku yove, a sivayiwe.’ (1 Olosoma 10:9) Citava okuti, eye wa limbuka eka lia Yehova volondunge kuenda vekalo liwa lia Salomone. Eci ci likuata leci Yehova a likuminyile osimbu ku Isareli. Eye wa popia okuti, ‘oku lava oviholo viange,’ “opo vu lekisa olondunge viene kuenda ukũlĩhĩso wene komanu vaco. Eci ovo va yeva ovisila evi viosi, va linga vati, ‘Ocili, epata linene eli, omanu vaco vakualondunge haivo vakuokũlĩhiso.’”—Esinumuĩlo 4:5-7.
Utala Wondavululi, 1/8/2007 kem. 31 ocin. 13
Ove hẽ ‘Uhuasi Kovaso a Suku’?
13Yehova poku eca asumũlũho komanu vaye, wa siata oku eca ovina via velapo. (Tiago 1:17) Eci Yehova a eca ofeka ku va Isareli oco va tungemo, ya kala ofeka yimue yi “tumõha asenjele lowiki.” Ndaño okuti ofeka yo Egito ya kalavo ciwa, pole, ofeka Yehova a ecele ku va Isareli, ya velelepo calua. Mose wa sapuila va Isareli hati, “ofeka yaco Yehova, Suku yene, eye o yi tata tata.” Va Isareli va kuata ekalo liwa, momo Yehova wa va tata ciwa. Osimbu vamamako oku pokola ku Yehova, va tambula asumũlũho alua okuti, ka a sokisiwa lekalo liolofeka vina va lisunguile lavio. Ocili okuti, esumũlũho lia Yehova, “li muisa ukuasi”!—Atendelo 16:13; Esinumuĩlo 4:5-8; 11:8-15.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 1/10/2004 kem. 9 ocin. 3
Atosi Avelapo Velivulu Liesinumuĩlo
4:15-20, 23, 24—Va Isareli va tambuile ocihandeleko cokuti, ka ci tava oku panga oviñumañuma. Anga hẽ ocihandeleko caco ci lomboloka okuti ka ci tava oku panga alitalatu amue oku finisa vonjo? Sio, hacoko. Ocihandeleko eci, ci lekisa lika okuti ka citava oku ‘fendela oviñumañuma ndaño oku vi vumba.’ Ondaka ya Suku ka yi pisa oku panga alitalatu ale ovina vikuavo vioku finisa vonjo.—1 Olosoma 7:18, 25.
EVAMBI 14-20
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ESINUMUĨLO 5–6
“Pindisi Omãla Vene Oco va Sole
Yehova”
Utala Wondavululi, 1/7/2005 kem. 14 ocin. 11
Ene Alonjali, Tẽlisi Ovina vi Sukiliwa Vepata
11Catiamẽla kondaka eyi, elivulu Liesinumuĩlo 6:5-7, li pondola oku tu kuatisa. Tuvula Vembimbiliya liove loku tanga kovinimbu viaco. Ivaluka okuti, olonjali ovio vi sukila tete oku pamisa ekolelo liavo, loku lekisa ocisola ku Yehova. Va sukilavo oku kapa ovihandeleko viaye vovitima viavo. Ene u sukila oku kuata ombili yoku lilongisa Ondaka ya Suku kuenda oku sokolola ovina wa lilongisi. Momo poku ci linga, ci ku kuatisi oku sanga elomboloko liovihandeleko via Yehova loku sola olonjila viaye, kuenda olonumbi viaye. Nda wa cilingi, uka yukisa ovitima viene locili Cembimbiliya cina ci ku vetiyi oku kuata esanju. Handi vali, cika ku kuatisivo oku sumbila Yehova loku lekisa ocisola kokuaye. Kuenje, uka kuata ovina vialua vioku longisa omãla vene.—Luka 6:45.
Utala Wondavululi, 15/5/2007 kem. 15 ocin. 5
Ndomo ku Eciwa Epindiso Liocili Komãla
Olonjoi viove, ovisimĩlo, ovituwa kuenda olonjongole viove, ka vi limbukiwila lika kueci ove o popia, pole, vi limbukiwilavo kovina o linga. (Va Roma 2:21, 22) Tunde vutila, omãla va lilongisa poku lavulula olonjali viavo. Ovo va limbuka eci ci kuete esilivilo kolonjali kuenda olonjanja vimue, ovina viaco ovio vi ka kuata esilivilo kokuavo eci va kula. Nda ove o sole cocili Yehova, omãla vove va ka ci limbuka. Ndeci, ovo va ka limbuka okuti oku tanga kuenda oku lilongisa Embimbiliya, ci kuete esilivilo komuenyo wove. Va ka limbukavo okuti wa pitisa kovaso Usoma. (Mateo 6:33) Oku endaenda kuove olonjanja viosi kolohongele kuenda koku kunda olondaka viwa Viusoma, ci ka lekisa kokuavo okuti oku lingila Yehova upange u kola, ci kuete esilivilo lia velapo kokuove.—Mateo 28:19, 20; Va Heveru 10:24, 25.
Utala Wondavululi, 1/7/2005 kem. 15 ocin. 14
Ene Alonjali, Tẽlisi Ovina vi Sukiliwa Vepata
14Elivulu Liesinumuĩlo 6:7, li lekisa okuti, ene ulonjali u kuete apuluvi alua oku longisa omãla vene ovina viespiritu. Ene u pondola oku va longisa poku endela kumosi lavo, poku linga kumosi ovopange, kuenda kowola yepuyuko. Ene ka u sukila oku ‘kundila’ omãla vene ocili Cembimbiliya. Pole, u sukila oku kuata ocituwa coku sapela ovina viespiritu vepata. O Despertai!, yi kuete ovipama vialua vioku sapela. Ovipama viaco vi kuatisa oku sapela lomãla ovina viatiamẽla kovinyama Yehova a lulika, kuenda kovisenge via fina vi kasi voluali. Vi kuatisavo oku sapela ovina viatiamẽla kovituwa viapata omanu kuenda ekalo liomuenyo wavo. Nda wa cilingi, omãla vaka kuata onjongole yoku tanga alivulu a sandekiwa lukuenje wa lunguka.—Mateo 24:45-47.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 02. 2019 kem. 22 ocin. 11
Ocisola Kuenda Esunga ko Isareli Yosimbu
11Ceci tu lilongisilako: Yehova ka vanji lika kueci omunu a tuwa kilu. Pole, eye o lete eci tua tuwa vokati, okuti vutima wetu. (1 Sam. 16:7) Ka kuli ocisimĩlo lacimue, ekalo kuenda ocituwa ca vundisua kokuaye. Eye o sanda ovina viwa tu kuete vutima kuenda o tu kuatisa oku amamako lavio. Yehova o yongola okuti tu limbuka ovisimĩlo ka via sungulukile kuenje tu vi yuvula, oco ka tu ka linge ekandu.—2 Asa. 16:9; Mat. 5:27-30.
EVAMBI 21-27
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ESINUMUĨLO 7–8
“Ka ci Tava Oku Likuela Lavo”
Utala Wondavululi, 1/7/2012 kem. 29 ocin. 1
Momo Lie Suku a Kisikilile Omanu Vaye Oku Likuela Lika la Vana vo Fendelavo?
Yehova wa kũlĩhĩle okuti Satana, wa yonguile oku yapuisila afendeli vaye kefendelo liesanda. Omo liaco, Suku wa lungula afendeli vaye poku va sapuila okuti, ‘vana ka vo fendela va laikele oku va yapuisa oco va fendele olosuku vikuavo.’ Mua kongelele ovina vialua. Va Isareli nda va fendelele olosuku viesanda nda va pumba ocali kuenda eteyuilo lia Suku kuenje nda ca leluka oku pondiwa lovanyãli vavo. Nda va pitile locitangi caco, ofeka nda ya nena ndati Mesiya wa likuminyiwa? Ci lekisa okuti, Satana wa kuata asunga alua oku yapuisa va Isareli, oco va likuele la vana ka va vumbi Yehova.
Utala Wondavululi, 15/3/2015 kem. 30-31
Anga hẽ Oku “Kuelela Lika vu Ñala”—ci Kuete Esilivilo?
Vembimbiliya mu sangiwa olonumbi via Yehova vi tu vetiya oku kuelela lika vu Ñala. Momo lie? Momo wa kũlĩha ovina viwa kokuetu kuenda o yongola oku tu teyuila. Eye ka yongola okuti tu nõla onjila yimue ka ya sungulukile okuti yi tu sumuisa. Koloneke via Nehemiya, va Yudea valua va kuelele akãi ka va kalele afendeli va Suku. Nehemiya wa lombololavo ongangu yĩvi ya Salomone. Eye “wa soliwa la Suku yaye kuenje Suku wo kapa Soma ya va Isareli vosi. Puãi ndaño eye muẽle wa tambiwa lakãi va vakualofeka ha lingi ekandu.” (Neh. 13:23-26) Yehova wa kũlĩha okuti olonumbi viaye viwa calua kokuetu. Eli olio esunga lieci a yonguila okuti Akristão vocili va kuelela lika vu Ñala. (Osa. 19:7-10; Isa. 48:17, 18) Tu eca olopandu kokuaye omo lioku tu ĩha alungulo ocisola okuti a sunguluka. Eci tu pokola ku Yehova omo okuti eye Ombiali yetu, tu tava kovina viesunga a tu sapuila loku linga ovina a yongola.—Olosap. 1:5.
Utala Wondavululi, 15/8/2015 kem. 24 ocin. 12
Lavulula Ukamba Wove Koloneke Vilo Via Sulako
12Akristão vana va yongola oku kuela va sukila oku lavulula poku nõla omanu vana va linga lavo ukamba. Ondaka ya Suku yi tu lungula ndoco: “Ko ka kutiwili kokanga ka ya lisokele kumosi lava ka va tavele. Momo esunga leci hesungako ci kutiwila ndati pamosi? Utanya u livala ukamba we lowelema?” (2 Va Kor. 6:14) Embimbiliya li lungula afendeli va Yehova oco va kuelele lika “vu Ñala,” ci lomboloka okuti va sukila oku kuela lika omunu umue wa litumbika ku Yehova okuti wa papatisiwa, kuenda wa kapako olonumbi viaye. (1 Va Kor. 7:39) Nda wa kuela omunu umue o sole Yehova Suku, o ka ku kuatisa oku amamako oku kolela kokuaye.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 1/2/2004 kem. 23-24 ocin. 4
Yehova o tu Ĩha Ovina tu Sukila Eteke Leteke
4Olohutililo vietu viatiamẽla koku pinga okulia kueteke leteke, vi pondola oku tu ivaluisa okulia kuespiritu tu sukila eteke leteke. Ndaño okuti Yesu wa kala lonjala vokuenda kuoloneke vialua, pole wa tamalãlele kayonjo a Satana oku pongolola ovawe oco a linge olombolo. Kuenje wa popia hati: “Ca sonehiwa okuti, Omunu ka muila omuenyo kombolo lika, te kondaka yosi yi tunda vomẽla wa [Yehova] Suku.” (Mateo 4:4) Palo, Yesu wa tukula olondaka viuprofeto Mose wa sapuilile va Isareli hati: “[Yehova] wa ku ketisa, wa tava okuti o yeva onjala, wa ku tekula la mana, ocina cimue ove kua kulĩhĩle, ndaño olosekulu viove. Wa ci lingila oco ove o limbuke okuti hakomboloko lika omunu a muĩla omuenyo, puãi cosi ci tunda tunda vomẽla wa Yehova oco omunu a mola laco omuenyo.” (Esinumuĩlo 8:3) Yehova ka ecele lika o mana ku va Isareli yoku tekula etimba liavo, pole wa va longisile ovina viespiritu. Eye wa va sapuililevo okuti, va sukilile oku ‘nõla lika okulia kueteke limosi.’ Nda okuti umue pokati kavo wa nõlele okulia ku pitahãla onjongo yaye yeteke, kuenje oku ku supapo ku fetika oku lẽha lãvi noke ku vola. (Etundilo 16:4, 20) Keteke liepandu ovo ka va kuataile ovitangi viaco eci va enda oku nõla okulia kuoloneke vivali omo lieteke Liesambata. (Etundilo 16:5, 23, 24) Eliangiliyo lio mana va enda oku tambula lia va longisa okuti, va sesamẽla oku pokola, momo omuenyo wavo ka watiamẽlele lika keteku lietimba, pole va sukililevo oku yevelela “kondaka yosi yi tunda vomẽla wa [Yehova] Suku.”
EVAMBI 28–4 YEVAMBI LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ESINUMUĨLO 9–10
“Yehova, Suku Yove, o Yongola Nye
Kokuove?”
Utala Wondavululi, 1/10/2009 kem. 10 ocin. 3-4
Nye Yehova a Yongola Kokuetu?
Nye ci tu vetiya oku pokola ku Suku okuti ka tu kisikiwa? Mose wa tukula etosi limue liokuti: “Sumbila Yehova Suku yove.” (Ocinimbu 12) Eci ka ci lomboloka oku kuata usumba ka wa sungulukile omo liohele yoku kangisiwa, pole, ci lomboloka esumbilo liocili hailio lia sunguluka ku Suku kuenda kovilinga viaye. Nda tua lekisa esumbilo liocili ku Suku, tu ka likolisilako oku linga ovina viosi vi u sanjuisa.
Omo liaco, cipi ocina ca velapo ci tu vetiya oku pokola ku Suku? Mose hati: ‘Sola, kuenda oku vumba Yehova, Suku yove, lutima wove wosi lomuenyo wove wosi.’ (Ocinimbu 12) Voku sola Suku ka mua kongelele lika ovisimĩlo. Elivulu limue lia lombolola ndoco: “Olondaka ovisimĩlo kelimi lio Heveru, olonjanja vimue vi tiamisiwila kovilinga vi yilila kovisimĩlo viaco.” Elivulu liaco li lombololavo okuti, oku sola Suku ku lomboloka “oku linga cimue locisola” kokuaye. Ale, nda tu sole Suku lutima wosi, tu ka linga ovina lonjila tua kũlĩha okuti yu sanjuisa.—Olosapo 27:11.
Utala Wondavululi, 1/10/2009 kem. 10 ocin. 6
Nye Yehova a Yongola Kokuetu?
Onjongole yetu yoku pokola lutima wosi, yi ka nena asumũlũho. Mose wa soneha ndoco: ‘Lava ovihandeleko evi nda ku handeleka etaili.’ (Ocinimbu 13) Ocili, ocihandeleko cosi ca Yehova, cosi eye a pinga kokuetu, ci tu kuatisa. Ka kuli onjila yikuavo yoku ci linga, momo Embimbiliya li popia okuti “Suku eye ocisola.” (1 Yoano 4:8) Eye wa tu ĩha lika ovihandeleko vi tu kuatisa otembo ka yi pui. (Isaya 48:17) Oku linga ovina viosi Yehova a tu pinga, ci tu kuatisa oku yuvula ovitangi cilo kuenda ci ka tu kuatisa oku kuata asumũlũho ka a pui kovaso yoloneke vemẽhi Liusoma waye.
Anga hẽ ci Tava Muẽle Oku Kuata ‘Ukamba Wocili la Suku?’
2Avirahama, wo kotembo ya pita, eye umue wa sanjukile lukamba waco. Yehova wa nõla onjali eyi yepata “ndekamba liaye.” (Isaya 41:8) Ocili okuti, Yehova wa tendele Avirahama ndekamba limue liocili. Kuenje Avirahama wa sumũlũisiwilue lukamba waco, omo okuti eye ‘wa kolelele Yehova.’ (Tiago 2:23) Koloneke vilo haicovo okuti, Yehova o sandiliya epuluvi ‘lioku lisola’ la vana vo vumba omo liocisola. (Esinumuĩlo 10:15) Ondaka yaye yi tu vetiya okuti: “Amẽli ku Suku kuenje eye amela kokuene.” (Tiago 4:8) Volondaka evi etu tu sangamo elaleko kuenda ohuminyo.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-1 kem. 127
Va Anakimi
Epata liomanu vanene va tungile kovaimbo o kolomunda vio Kanana kuenda olonepa vimue via kala kohulo yo kalunga, capiãla enene Kombuelo yavio. Otembo yimue, alume vatatu va kemãlele pokati ka va Anakimi ndeci, Ahimana, la Sesai, kuenda Talimai va tungile ko Hevirone. (Ate 13:22) Kocitumãlo caco, oko olondavululi 12 via va Heveru via muila va Anakimi onjanja yatete. Kuenje ci soka 10 kolondavululi, via eca ulandu umue u lingisa usumba, loku popia okuti alume vaco va kala ocitumbulukila covindululu kuenda oku lisokisa lavo, va heveru va kala “ndapange.” (Ate 13:28-33; Esin 1:28) Omo lioku lepa kuavo, va linga ocindekaise coku sokisiwa lalume vanene pokati ka va Emi kuenda va Refaimi. Ongusu yavo ya vetiya oku soneha olusapo luokuti: “Helie o tamalãla lomanu vaco ovindululu, va Anaki?”—Esin 2:10, 11, 20, 21; 9:1-3.