Ono Yekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda Ovipama Viohongele
OSEMANA 6-12 YENYENYE LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ESINUMUĨLO 33–34
“Oku Sanda Ocivundilo ku Yehova ‘Ovoko ka a Pui’”
Perspicaz-2 kem. 533
Yesurumi
Onduko ya eciwa ku va Isareli. Vo Septuangita yo Helasi, “Yesurumi” yi lomboloka ondaka yimue yocikembe ya pongoluiwa okuti, “oku sola.” Ocikele ca “Yesurumi” ca enda oku ivaluisa va Isareli kekovongo liavo ndomanu va linga ocisila la Yehova kuenda ocikele cavo coku amamako oku kala vakuacili. (Esn 33:5, 26; Isa 44:2) Kesinumuĩlo 32:15 onduko Yesurumi, yi tukuiwa lonjila yiñi. Va Isareli ka va endele ndomo ci likuata londuko Yesurumi, ovo va linga vakuesino loku yanduluka una wa va Lulika kuenda va sepula Upopeli wavo.
Adoração Pura kem. 120, okakasia
Ekuatiso Oco tu Votoke
Tu sukila oku ivaluka ovina Mose a popia vokuenda kuanyamo alua osimbu oloneke via Esekiya ka via pitĩlile. Eye wa popia hati, Yehova ka kuete lika unene, pole, o kuetevo onjongole yoku talavaya lunene waye oco a kuatise afendeli vaye. Mose wa soneha ndoco: “Suku eye ocivundilo tunde kosimbu, ovoko Aye ka a pui a kasi vemẽhi liove.” (Esn 33:27) Tu pondola oku kolela okuti, nda tua sandiliya ekuatiso lia Yehova kotembo yohali, eye locisola calua o ka tu kapa vemẽhi liovaka aye loku tu kuatisa oku votoka.—Esk 37:10.
Utala Wondavululi, 15/9/2011 kem. 19 ocin. 16
Lupuki Lepandi
16 Mose ka muile oku tẽlisiwa kuolohuminyo via Suku, ndeci ca pita la Avirahama. Eci va Isareli va kala ocipepi Lofeka Yohuminyo, Mose vo sapuila hati: “Ofeka yaco o yi muila kupãla, puãi oku iñila vofeka ngeca ku va Isareli, ku iñilamo.” Mose ka iñilile vofeka yaco momo onjanja yimue eci omanu va lekisile esino, eye kumue la Arone, ‘va lueyela Suku pokati ka va Isareli kovava a Meriva Kadesi.’ (Esin. 32:51, 52) Anga hẽ Mose wa sumuile, kuenda wa kuata ocikumbiti? Sio, ka sumuile. Eye, wa tukula asumũlũho omanu va tambuile, kuenda wa malusula ulandu waye loku popia hati: “Wa sumũlũha, a Isareli! Helie wa lisoka love? Ove vupata lia yovuiwa la Yehova, Yehova eye otevele yepopelo liove, haeye osipata ya ku yulisa.”—Esin. 33:29.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-3 kem. 20 ocin. 1
Mose
Mose wa kuata 120 kanyamo eci a fa. Catiamẽla kongusu yaye, Embimbiliya li popia ndoco: “Eye ka kuatele ocitangi covaso kuenda wa kuatele ongusu yalua.” Eye wa kendiwa la Yehova kocitumãlo cimue okuti lomue wa kũlĩhako. (Esn 34:5-7) Citava okuti, ca lingiwa oco ci tateke va Isareli oku litenga vefendelo liesanda okuti ka va tendi eyambo liaye, ndocitumãlo cimue ci kola. Citava okuti, Eliapu lia yonguile oku talavaya letimba lia Mose, momo ndonge Yuda manji a Yesu Kristu wa soneha hati: “Pole, eci Mingeli ungelo unene a lipatãla Leliapu loku lihoyela etimba lia Mose, eye ka lukutile oku u pisa lolondaka viesepu, puãi wa popia hati: “Yehova a ku pise.” (Yuda 9) Va Isareli osimbu ka va iñila vo Kanana poku songuiwa la Yehosua, ovo va lila Mose ci soka 30 koloneke.—Esn 34:8.
OSEMANA 13-19 YENYENYE LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | YEHOSUA 1–2
“Ndomo Ovina tu Linga vi Pondola Oku Enda Ciwa”
Utala Wondavululi, 15/1/2013 kem. 8 ocin. 7
Kuata Utõi—Yehova o Kasi Love!
7 Oco tu kuate utõi woku linga ocipango ca Suku, tu sukila oku lilongisa Ondaka yaye, kuenda oku kapako ovina tua lilongisa. Eci Yehosua a piñala pomangu ya Mose, Yehova wo sapuila hati: “Kuata utõi, pokola lutate kovihandeleko viosi ukuenje wange Mose a ku ĩha. . . . Elivulu eli liovihandeleko ka li ka tunde komẽla wove, pole, o sukila oku li tanga utanya luteke, loku pokola kovina viosi via sonehiwamo. Nda wa ci linga, o sumũlũha, kuenda cosi o linga cenda ciwa.” (Yeh. 1:7, 8, NW) Yehosua wa pokola kelungulo eli, kuenda ‘ovina viosi a linga, via enda ciwa.’ Nda tua kuama ongangu yaye, tu kuata utõi woku linga upange wa Suku.
Utala Wondavululi, 15/1/2013 kem. 11 ocin. 20
Kuata Utõi—Yehova o Kasi Love!
20 Ka ca lelukile oku linga ocipango ca Yehova voluali lulo lueyuka ovitangi. Pole, ka tu kasi likalietu, momo Suku o kasi letu. Omõla waye, eye Utuwe wekongelo. Koloneke vilo, voluali luosi muli eci ci pitahãla 7.000.000 Kolombangi Via Yehova. Lekuatiso liavo, tu amamiko oku lekisa ekolelo kuenda oku kunda olondaka viwa, osimbu tu ivaluka ocisonehua cunyamo wulo wo 2013 ci popia hati: “Kolisako, kuata utõi. . . . Yehova Suku yove o kasi kumue love.”—Yeh. 1:9.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 1/4/2005 kem. 29 ocin. 6
Atosi Avelapo Velivulu Lia Yehosua
2:4, 5—Momo lie Rahava a kembela akuenje va soma va kala oku sandiliya olondavululi? Rahava wa teyuila olondavululi kuenda wa kapa omuenyo waye kohele momo wa kolelele Yehova. Handi vali, eye ka kuatele ekisika lioku sapula ocili ku vana va yonguile oku ponda omanu va Yehova. (Mateo 7:6; 21:23-27; Yoano 7:3-10) Omo liaco, Rahava wa tendiwa ‘ndukuesunga omo liovilinga viaye.’ Vovilinga viaco, mua kongela uhembi a vangula kolomunga via soma oco a teyuile omanu va Suku.—Tiago 2:24-26.
OSEMANA 20-26 YENYENYE LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | YEHOSUA 3-5
“Yehova o Sumũlũisa Ovilinga Viekolelo”
Perspicaz-2 kem. 595 ocin. 7
O Yordão
Ocili okuti, onepa yo Yordão yi kasi kombuelo yokalunga ko Galileia, yi kuete ocinala ci soka 1 toke 3 kolometulu kuenda oku lepa kuaco ku panda eci ci soka 27 toke 30 kolometulu. Pole, kotembo yondombo o Yordão yi yuka toke kohulo kuenje yi longa calua. (Yeh 3:15) Eci ovava a pitĩla kohulo, ka ca lelukile ku va Isareli, kalume lakãi kuenda omãla oku yoka o Yordão capiãla enene nda va kaile ocipãla lo Yeriko. Olusipa luaco wa luile okuti, vakuakuliteva va kokiwa landunde ovava. Ocili okuti, Yehova wa linga ocikomo cimue vo Yordão oco va Isareli va tẽle oku yoka posi yakukuta. (Yeh 3:14-17) Noke yanyamo amue, kua lingiwavo ocikomo cimuamue ku Eliya eci a kala la Elisa kuenda Elisa a kala lika waye.—2Ol 2:7, 8, 13, 14.
Utala Wondavululi, 15/9/2013 kem. 16 ocin. 17
Ecelela Okuti Alungulo a Yehova a Sanjuisa Utima Wove
17 Oku kolela ku Yehova ci pamisa ndati ekolelo lietu? Sokolola eci ca pita la va Isareli eci va kala ocipepi loku iñila Vofeka Yohuminyo. Yehova wa ecele olonumbi kovitunda via ambatele ocikasia covisila, oco vi yoke laco Olui Yordão. Pole, eci va pitĩla kohulo yolui, va limbuka okuti, lueyuka ovava omo liombela ya loka calua. Nye va Isareli va sukilile oku linga? Anga hẽ va kevelela toke eci ovava a tepuluka? Sio, ka va kevelile, momo va kuama olonumbi via Yehova. Nye ceya oku pita lavo? Embimbiliya li popia hati: ‘Eci ovitunda via liatela kohulo yolui, ovava a talama. Kuenje, ovitunda via talama posi ya kukuta vokati kolui Yordão, osimbu va Isareli vosi va kala oku yokela kesinya likuavo.’ (Yeh. 3:12-17) Sokolola esanju va Isareli va kuata, eci va mola ndomo ovava a talama! Ovo va pamisa ekolelo liavo ku Yehova, omo lioku pokola kolonumbi va tambuile.
Utala Wondavululi, 15/9/2013 kem. 16 ocin. 18
Ecelela Okuti Alungulo a Yehova a Sanjuisa Utima Wove
18 Koloneke vilo, Yehova ka lingi vali ovikomo viaco oco a teyuile afendeli vaye. Pole, o tu sumũlũisa eci a limbuka okuti, tua kolela kokuaye, kuenda tua kapako olonumbi viaye. Espiritu lia Yehova li tu ĩha utõi woku kundila esapulo Liusoma voluali luosi. Yesu Kristu okuti eye Ombangi ya velapo ya Yehova, wa likuminya kolondonge viaye hati, o vi kuatisa koku linga upange woku kunda u kuete esilivilo lia velapo, ndomo a ci popia hati: ‘Kuendi, ka tavisi omanu vo kolofeka viosi, kuenje ndi kasi lene oloneke viosi toke kesulilo lioluali.’ (Mat. 28:19, 20) Ndaño okuti valua pokati Kolombangi Via Yehova kosimbu va kuatele osõi, pole, va limbuka okuti, espiritu lia Yehova lia va kuatisa oku kuata utõi woku vangula lomanu ka va kũlĩhĩle kupange woku kunda.—Tanga Osamo 119:46; 2 Va Korindo 4:7.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 1/4/2005 kem. 30 ocin. 1
Atosi Avelapo Velivulu Lia Yehosua
5:14, 15—Helie “kesongo kolohoka via Yehova”? Yesu eye kesongo ka Yehova. Osimbu handi keyile palo posi, wa pamisa Yehosua koku tambula Ofeka Yohuminyo. (Yoano 1:1; Daniele 10:13) Koloneke vilo, omanu va Yehova osimbu vamamako luyaki wavo kespiritu, va pondolavo oku pamisiwa. Momo va kũlĩha okuti Yesu Kristu o kasivo lavo.
OSEMANA 27 YENYENYE LINENE–3 YA MBALAVIPEMBE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | YEHOSUA 6-7
“Yuvula Ovina ka vi Kuete Esilivilo”
Utala Wondavululi, 15/4/2010 kem. 20 ocin. 5
Tiula Ovaso Ove Kovina ka vi Kuete Esilivilo!
5 Noke liovita vimue vianyamo, Akani umue u Isareli, wa yapuisiwa lovaso aye, kuenje wa nyana ovikuata via pundiwile volupale luo Yeriko. Suku wa tumile oku nyõla ovikuata viosi via kala volupale luaco okuti pa siala lika vina vieya oku eciwa kukuasi wonjo ya Yehova. Va Isareli va tambuile elungulo liokuti: “Liuviki kocina cosi ca siñaliwa,” kuenda ka u ka kuati onjongole yoku ambata ovikuata vimue volupale. Eci Akani a linga ekandu, va Isareli ka va yulile olupale luo Hai, kuenje, valua pokati kavo va pondiwa. Akani wa amamako loku likala toke eci a kuatiwa. Noke wa popia hati: ‘Eci nda mola’ ovikuata, “nda vi livela, yu nda vi nyañulapo.” Onjongole yovaso, yo tuala kenyoleho kumosi lovina ‘viosi a kala lavio.’ (Yeh. 6:18, 19; 7:1-26) Akani wa livela ovina vo lemelele.
Utala Wondavululi, 15/8/1997 kem. 28 ocin. 2
Momo Lie ci Kuetele Esilivilo Oku Sapula Eci Cĩvi?
Esunga limue lioku sapula akandu anene lieli okuti, ci kuatisa koku yelisa ekongelo. Yehova, o Suku yimue ya yela haeyo yi kola. Eye o yongola okuti vosi vana vo vumba va liyelisa ketimba kuenda konepa yespiritu. Ondaka yaye yiti: “Ndomãla va pokola, liwekipo oku kuama oloñeyi vĩvi wa kuateli osimbu wa kali vonumbi, puãi ndeci Una wo kovongi a Kola, lenevo koli kovituwa viene viosi, momo ca sonehiwa citi: ‘“Vu sesamẽla oku kola, momo ame ndi kola.”’ (1Pe 1:14-16) Eci omunu umue a linga ekandu linene, ci pondola oku silisa ekongelo liosi kuenda onduko ya Yehova yi popiwa lãvi, omo liaco ci kuete esilivo oku nyõla elinga liaco ale oku tundisa omunu wa linga ekandu liaco.—Sokisa Yehosua ocipama 7.
Utala Wondavululi, 15/4/2010 kem. 21 ocin. 8
Tiula Ovaso Ove Kovina ka vi Kuete Esilivilo!
8 Akristão vocili va siatavo oku liyaka loloñeyi viovaso kuenda vietimba. Eli olio esunga lieci Ondaka ya Suku yi tu vetiyila oku likandangiya kovina tu tala kuenda otembo tu pesila kovina viaco. (1 Va Kor. 9:25, 27; tanga 1 Yoano 2:15-17.) Yovi ulume umue ukuesunga, wa limbuka elitokeko li kasi pokati kovina tu tala loku kuata onjongole yaco. Eye wa popia hati: “Nda lisila lovaso ange, oco mbanja ndati ufeko?” (Yovi 31:1) Yovi ka yuvuile lika oku lamba ukãi, wa yuvulavo oku kuata ovisimĩlo viukahonga. Yesu wa lombolola esilivilo lioku kuata utima wa yela kovisimĩlo viukahonga poku popia hati: “U wa vanja ukãi ho liveli, vutima waye wo pekelisa ale.”—Mat. 5:28.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 15/11/2015 kem. 15 ocin. 2-3
Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga
Kosimbu, omanu va enda oku popia vati, imbo lia ñualiwa ocingonja nda asualali va ñuala ovimbaka viaco viosi oco va linge uyaki. Nda asualali va kala otembo yalua loku ñuala ovimbaka viaco, omanu va kasi vimbo liaco va sukilile okulia ovikulia viosi va selekele. Eci asualali va nyõla imbo liaco, va enda oku ambata ovina viosi va yongola, oku kongelamo okulia va sanga. Eli olio esunga lieci vakuakulembulula ovina viosimbu va limbukila okuti, vovingululu viovaimbo o ko Palestina ana a nyõliwa ka mua sangiwile okulia kualua. Pole, ovingululu vio Yeriko via litepele. Orevista yimue yi tukuiwa hati Biblical Archaeology Review (Análise da Arqueologia Bíblica) yi popia ndoco: “Ndaño okuti eci imbo lia nyõliwa va sangamo ovikuata via pangiwa lotuma, pole va sangamovo okulia kualua.” Orevista yaco yamisako ndoco: “Ka ca lelukile oku sanga okulia kualua.”
Embimbiliya li popia okuti, va Isareli ka vopile okulia vo Yeriko, momo Yehova wa va handelekele oco ka va ka ci linge. (Yehosua 6:17, 18) Embimbiliya li popiavo okuti, va Isareli va linga uyaki vo Yeriko kotembo yonjovo noke liotembo yoku ungula, eci vimbo mua enda oku kala okulia kualua. (Yehosua 3:15-17; 5:10) Omo okuti vimbo lio Yeriko mua kala okulia kualua, ceca uvangi wokuti, oku ñualiwa kuimbo liaco ka kua pitile otembo yalua, ndomo Embimbiliya li ci popia.
OSEMANA 4-10 YA MBALAVIPEMBE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | YEHOSUA 8-9
“Oku Lilongisila Kovolandu a Pita la va Giveone”
Perspicaz-2 kem. 212 ocin. 3
O Giveone
Ukamba la Yehosua. Kotembo ya Yehosua, o Giveone ya tungiwile la va Hivi okuti ofeka yimue ya kala pokati kolofeka epanduvali via va Kanana vina via sokiyiwilile oku nyõliwa. (Esn 7:1, 2; Yeh 9:3-7) Va Giveone wa tukuiwilevo okuti va Amori momo citava okuti onduko yaco ya eciwilevo ku va Kanana. (2Sa 21:2; sokisa Eft 10:15-18; 15:16.) Ca litepa la va Kanana vakuavo ceci okuti, va Giveone va limbuka okuti, ndaño va kuatele asualali valua kuenda olupale luavo lua kala lunene calua, nda ka va yulile, momo Yehova wa kala oku yakelako va Isareli. Omo liaco, noke yoku nyõliwa kuo Yeriko kuenda kuo Hai, alume vo ko Gevione citava okuti, va kala olonumiwa vio ko Kefira, ko Berote kuenda ko Kiriyata-Yeari, (Yeh 9:17) va tuma asualali ku Yehosua ko Giligali oco va linge lavo ombembua. Va Giveone va wala ovowalo kuenda olohaku via toka toka loku nena olonjeke viovinyu via tuika, lolombolo via kukuta haivio via nyanyõha, loku li molẽhisa ndu okuti, va tunda kupãla kuenda ka va kasi oku linga uyaki la va Isareli. Ovo va limbuka eci eka lia Yehova lia linga Kegito kuenda kolosoma via va Amori, via va Sihoni kuenda via va Oge. Pole, ka va sokoluile kueci ca pita ko Yeriko lo ko Hai, momo esapulo liaco ka catavele handi oku pitĩla “kofeka yocipãla” osimbu ka va endele. Asongui vo ko Isareli, va konomuisa lutate kuenda va tava uvangi waco kuenje va linga lavo ocisila cimue oco va kale lavo.—Yeh 9:3-15.
Utala Wondavululi, 15/11/2011 kem. 8 ocin. 14
‘Ku ka Kolele Kolondunge Viove Muẽle’
14 Ci kale akulu vekongelo kuenda vamanji vakuavo, omo okuti ka tua lipuile, poku nõla onjila tu yongola oku kuama, tu sukila oku amamako loku pokola kolonumbi via Yehova. Kũlĩhĩsa ndomo Yehosua kumue lakulu vo ko Isareli va tambulula va Giveone. Ovo va kemba va Isareli vati, va tunda kofeka yocipãla. Yehosua kumue lakulu vakuavo, ka va pingile vali ekuatiso ku Yehova, kuenje, va linga lavo ocisila combembua. Pole, Yehova wa ecelela okuti ulandu waco u sonehiwa Vembimbiliya oco u tu kuatise.—Yeh. 9:3-6, 14, 15.
Utala Wondavululi, 1/11/2004 kem. 18 ocin. 14
“Nyũla Ofeka”
Alume vaco va popia la Yehosua hati: “Akuenje vove va tunda kofeka yi pãla calua. Veyilila onduko ya Yehova Suku yove.” (Yehosua 9:3-9) Ocili okuti, uwalo wavo lokulia kuavo, via kala muẽle oku lekisa ndu okuti olondaka viavo viocili. Pole, oku tunda ko Giveone toke ko Giligali, ungende waco u kuete lika ocinãla ci soka 30 kolokilometulu. Yehosua kumue lakulu va Isareli va tava kolondaka viavo. Kuenje va linga lavo ocisila cukamba kuenda ovambo akuavo a lisunguile la va Giveone. Anga hẽ va Giveone poku sokiya uhembi waco va ci lingila oco ka vaka kunduiwe la va Isareli? Sio, hacoko. Va Giveone va kala oku sanda ohenda ya Yehova. Omo liaco, Yehova weya oku tava okuti va linga ‘vakuakutiaña olohũi loku tapela ovava va Isareli. Yehova wa tavavo okuti, va tapela ovava kutala Waye kuenda va tiaña olohũi vioku yoka ovilumba.’ (Yehosua 9:11-27) Va Giveone vamamako oku lekisa ombili yavo kocikele va tambuile ku Yehova. Vamue pokati kavo va Netimini. Ovo eci va tunda ko Bavulono veya oku kuatisa kupange woku tumbulula onembele. (Esera 2:1, 2, 43-54; 8:20) Etu tu sukilavo oku kuama ongangu yavo poku likolisilako oku sanda ombembua la Yehova. Tu sukilavo oku lekisa ombili kovopange osi tu tambula Kokuaye.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-3 kem. 221
Oku Pateka
Vemẽhi liocihandeleko Yehova a ecele ku va Isareli, olondingãivi vimue via enda oku patekiwa kuti noke yoku pondiwa “omo lioku siñaliwa la Suku,” okuti vi muiwa lomanu oco ci linge ndelungulo. Omunu wa patekiwa kuti, wa ponduile oku upiwako oco a kendiwe osimbu ka kua tekãvele; momo oku kala kuti waco uteke wosi nda ca vihĩsa osi Yehova a ecele ku va Isareli. (Esn 21:22, 23) Va Isareli va kuama onumbi yaco ndaño okuti omunu wa pondiwa ka kaile u Isareli.—Yeh 8:29; 10:26, 27.
OSEMANA 11-17 YA MBALAVIPEMBE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | YEHOSUA 10-11
“Yehova wa Yakelako va Isareli”
Perspicaz-1 kem. 54
Adoni-Zedeke
Osoma yo Yerusalãi, kotembo o Isareli va tambula Ofeka Yohuminyo. Adoni-Zedeke wa likongela kovoviali atito o ko Kombuelo yo Yorndão oco va liyake lolohoka via Yehosua. (Yeh 9:1-3) Omo liaco, olonungi vio ko Hivi ko Giveone via linga ombembua la Yehosua. Oco Adoni-Zedeke a fetuluinye loku tateka ovanyãli, eye wa kongela asualali vaye kasualali volosoma vikuãla a va Amori kuenje wa ñuala ocingonja o Giveone loku yaka layo. Epopelo likomohisa lia va Giveone lina lia lingiwa la Yehosua loku kunduiwa kuolohoka viaco, kua ecelela okuti olosoma vitãlo via tilila ko Makeda kuenda via kala keleva. Yehosua wa pondela Adoni-Zedeke kuenda olosoma vikuavo vikuãla kovaso yasualali avo kuenje wa va pateka koviti. Ovivimbi viavo, via imbiwa keleva liaco okuti olio lia kala eyambo liavo.—Yeh 10:1-27.
Perspicaz-3 kem. 538
Ociwe
Yehova oco a talavaya laco. Ociwe cimue pokati kongusu Yehova olonjanja vimue a siata oku talavaya laco, oco a tẽlise ondaka yaye loku lekisa unene waye walua. (Os 148:1, 8; Isa 30:30) Onjanja yatete ca lingiwa, ceci kua eciwa efengi liepanduvali ko Egito yosimbu okuti, ociwe cimue ci ponda ca nyõla ovikũla, oviti kuenda ca ponda omanu kumue lovinyama viovimbo, pole, ka ca pondele va Isareli va kala ko Gosene. (Etu 9:18-26; Os 78:47, 48; 105:32, 33) Noke, vofeka Yohuminyo eci va Isareli va kala oku songuiwa la Yehosua, va endele oku kuatisa va Giveone, loku saluisiwa lukamba wolosoma vitãlo via va Amori, Yehova wa talavaya lovawe anene ociwe oco a nyõle va Amori. Vepululi liaco, omanu va fa omo liociwe va luile calua okuti, va pondiwa la va Isareli va sule.—Yeh 10:3-7, 11.
Utala Wondavululi, 1/4/2005 kem. 31 ocin. 1
Atosi Avelapo Velivulu Lia Yehosua
10:13—Ocikomo caco ca lingiwa ndati? Anga hẽ ‘kuli ocina cimue okuti Yehova wa lulika ilu losi ka tẽla oku ci linga’? (Efetikilo 18:14) Yehova o pondola oku pongolola oku ñuala kuongongo okuti ekumbi, losãi ka vi muiwa vali lomanu va kasi voluali. Handi vali, o pondolavo oku lingisa okuti, ongongo, losãi, ka vi liwekapo oku ñuala. Kuenje olosongo viekumbi levi viosãi, viamamako oku tua okuti kaku kala utanya ndaño uteke. Ocili okuti, tunde koku lulikiwa kuoluali, ‘ka kua la kala eteke limue okuti ka kua kaile utanya ale uteke.’—Yehosua 10:14.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 15/3/2009 kem. 32 ocin. 5
Apulilo Valingiwa Lavakuakutanga
Alivulu amue ndaño okuti a tukuiwa Vembimbiliya kuenda a kuamiwa poku soneha Embimbiliya, pole, ka ci lekisa okuti a sonehiwa lekuatiso liespiritu sandu. Ocili okuti, Yehova Suku wa lava ovisonehua viosi mu sangiwa “ondaka ya Suku yetu” yina “yi tumãla ño-o hũ.” (Isa 40:8) Omo liaco, ovina Yehova a nõla oco vi kongeliwe valivulu Embimbiliya a soka 66 ana tu kuete koloneke vilo, ovio muẽle vi sukiliwa koku tu kuatisa oku ‘loñoloha, kuenda oku angiliyiwila ovopange osi awa.’—2Ti 3:16, 17.
OSEMANA 18-24 YA MBALAVIPEMBE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | YEHOSUA 12-14
“Vumba Yehova Lutima Wosi”
Utala Wondavululi, 1/4/2005 kem. 32 ocin. 2
Atosi Avelapo Velivulu Lia Yehosua
14:10-13. Ndaño okuti Kalembe wa kuata ci soka 85 kanyamo, eye wa tẽlisa ocikele caye coku tundisa omanu va kala vofeka yo Heverone. Vofeka yaco mua kala va Anaki okuti omanu vamue va kuonene walua haivo va pama. Pole, lekuatiso lia Yehova, va Isareli va tẽla oku yula omanu vaco. Kuenje, imbo lio Heverone lieya oku linga imbo liocitililo. (Yehosua 15:13-19; 21:11-13) Ongangu yiwa ya Kalembe, yi tu vetiya oku kuata utõi woku tẽlisa upange wosi tu tambula vocisoko ca Yehova.
Utala Wondavululi, 1/10/2006 kem. 17 ocin. 11
Va Kuata Utõi Omo Liekolelo Kuenda Oku Sumbila Suku
11 Ocili okuti, ekolelo li kula. Pole, li kula lika nda tu pokola kolonumbi Viondaka ya Suku, loku limbuka esilivilo liaco. Handi vali, li kulavo poku limbuka ndomo Yehova a tambulula olohutililo vietu kuenda oku songuila omuenyo wetu. (Osamo 34:8; 1 Yoano 5:14, 15) Yehosua la Kalembe va pamisile ekolelo liavo omo lioku limbuka ohenda ya Yehova. (Yehosua 23:14) Ovo va pita eci ci soka 40 kanyamo vekalasoko ndeci Yehova a popele. (Atendelo 14:27-30; 32:11, 12) Kunyamo wepandu, va likolisilako oku yaka oco va tambule ofeka yo Kanana. Eci va yi tambula, va kuata ekalo liwa luhayele. Kuenje, va tambula ovipiñalo viavo. Ocili okuti, Yehova eca onima komanu vosi va lekisa ekolelo lutõi koku u vumba.—Yehosua 14:6, 9-14; 19:49, 50; 24:29.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 186
O Gevale
Yehova wa kongelele “ofeka ya va Gevale” kolofeka vina via laikele oku tambuiwa la va Isareli koloneke via Yehosua. (Yeh 13:1-5) Vakuakupisa, va siata oku kuama onjila yaco oco va kembe, momo olupale luo Gevale lua kala Kutakelo wo Isareli. (okuti olokilometulu vi soka 100 oku upisa Kutakelo luo Dã) kuenda citava okuti lalimue eteke lua songuiwile la va Isareli. Olonoño vimue, via popia okuti ocisonehua co Heveru citava okuti ka ca suilepo vocinimbu eci kuenda va sima okuti, ulandu waco wa lombolola lika “ofeka ya lisunguile lo Levanone,” ale ‘toke volongave via va Gevale.’ Omo liaco, ci kuete esilivilo oku kũlĩhã okuti, olohuminyo via Yehova vi sangiwa ku Yehosua 13:2-7, via kala lika viotembo yimue. Omo liaco, va Isareli omo liesino liavo citava okuti lalimue eteke nda va tambula ofeka yo Gevale.—Sokisa Yeh 23:12, 13.
OSEMANA 25-31 YA MBALAVIPEMBE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | YEHOSUA 15-17
“Teyuila Ocipiñalo Cove ca Velapo”
Perspicaz-2 kem. 310 ocin. 6
O Hevirone
Eci va Isareli va enda Kombuelo yo Kanana, olonungi vio ko Hevirone oku kongelamo soma yavo (citava okuti una wa piñala Hoão), vosi yavo va kunduiwa. (Yeh 10:36, 37) Ndaño okuti va Isareli osimbu va kala oku songuiwa la Yehosua va nyõla unene wa va Kanana, citava okuti ka va tumbikile lonjanga asualali oco va yule. Citava okuti, osimbu va Isareli va kala oku yaka kolonepa vikuavo, va Anaki va kala vali ko Hevirone oco okuti ku Kalembe (ale komãla va Yuda vana va kala oku songuiwa la Kalembe), noke yotembo yimue, va tẽla oku tambula ofeka ya kala peka lia va Anaki. (Yeh 11:21-23; 14:12-15; 15:13, 14; Olg 1:10) Omo okuti ofeka yaco ya nõliwila Kalembe ukuacikoti ca Yuda, o Hevirone noke yeya oku linga olupale luocitililo. Oyo ya kalavo olupale luovitunda. Omo liaco, “ovapia o volupale luo [Hevirone]” kumue lovaimbo alio, via kala ocipiñailo ca Kalembe.—Yeh 14:13, 14; 20:7; 21:9-13.
Perspicaz-3 kem. 731
Ovopange a Tĩla
Kosimbu, citava okuti oku linga “ovopange a tĩla” oco ca kala ocituwa comanu kuenda omanu vana okuti vo piwa vofeka yavo, va enda oku kala apika. (Esn 20:11; Yeh 16:10; 17:13; Est 10:1; Isa 31:8; Asi 1:1) Va Isareli, eci va kala apika va kisikiwa oku linga ovopange a tĩla, osimbu va kala oku songuiwa la va Egito okuti va va talisa ohali, poku tunga olosila vinene vio ko Pitome kuenda vio Ramesese. (Etu 1:11-14) Noke, poku iñila Vofeka Yohuminyo, ka va pokuile kocihandeleko ca Yehova coku tundisa olonungi viosi viofeka yo Kanana kuenda oku va nyõla, va Isareli va va kisiwa oku linga ovopange a tĩla, u lingiwa lapika. Ka va kuatele onima yiwa, momo ca vetiya va Isareli oku fendela olosuku viesanda. (Yeh 16:10; Olg 1:28; 2:3, 11, 12) Soma Salomone, wamamako oku ongolola ovitumbulukila via va Kanana okuti va Amori, va Hiti, va Perisi, va Hivi kuenda va Yevusi oco va linge ovopange a tĩla ndapika.—1Ol 9:20, 21.
Perspicaz-1 kem. 415 ocin. 5
Kanana
Ndaño okuti va Kanana valua va puluka kelambalalo kuenda vamamako oku pokola, handi ca lekisa okuti “Yehova wa eca ku Isareli ofeka yosi a lisilile oku eca ku vakukululu yavo kuenje ovo va yi tambula loku kalamo,” una wa eca “epuyuko kokuavo kolonepa viosi,” kuenda “layimue ohuminyo ya kambapo; viosi via tẽlisiwa.” (Yeh 21:43-45) Kolonele viosi via va Isareli, ovanyali vomanu va kala lusumba kuenda ka va kokelele ohele layimue yekambo lioku kolapo kokuavo. Suku wa popele okuti wa laikele oku tundisa va Kanana vosi “kamue kamue” oco okuti, ovinyama vio vusenge ka vi liciti ocipikipiki vofeka yimue ka mua kaile omanu. (Etu 23:29, 30; Esn 7:22) Ndaño va Kanana va kuatele ovota anene oku yaka, oku kongelamo akãlu wuyaki a kuete olofoso viutale, nda okuti va Isareli ka va tẽlele oku tambula ovaimbo amue, Yehova nda hayeko wa kuata eko omo okuti ka tẽlisile ohuminyo yaye. (Yeh 17:16-18; Olg 4:13) Pole, ovolandu a lekisa okuti olonjanja viosi va Isareli va yuliwa kuyaki, ca pita lavo omo liekambo liavo liekolelo.—Ate 14:44, 45; Yeh 7:1-12.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 15/7/2015 kem. 32 kelimi lioputu
Wa ci Kũlĩha?
Tua kũlĩha ndati okuti o Isareli yosimbu ya kuata oviti vialua ndomo Embimbiliya li ci lombolola?
NDOMO ci lekisiwa Vembimbiliya, kolonepa vimue Viofeka Yohuminyo kua kala ovisenge vialua kuenda oviti “vialua.” (1Ol 10:27; Yeh 17:15, 18) Pole, koloneke vilo ka kuli vali ovisenge vialua omo okuti oviti via tetiwa, olonanguluke citava okuti vi patãla nda ulandu waco wocili muẽle.
Elivulu (A Vida em Israel nos Tempos Bíblicos) li lombolola okuti “ovisenge ko Isareli yosimbu vialuile calua okuti koloneke vilo ci sule.” Oviti viokolomunda via litengele ca piãla enene olopinyu-vio-alepo, olo karvalho-vio ko-palestina kuenda olo terepintu. Ko Sefelá, onepa yenda toke kakungu olomunda vio vocakati kuenda kohulo yokalunga ko Mediterrâneo, kua kalavo oviti vialua viakuyu.
Ndomo ci lekisiwa velivulu (Plantas da Bíblia), koloneke vilo, kolonepa vimue vio Isareli ka kuli uti lawumue. Nye ca ci koka? Poku lombolola okuti eci ocitangi cimue ceya vokuenda kuotembo, elivulu liaco li lombolola okuti: “Omunu eye wamamako oku nyõla ovisenge oco a vokiye ovapia aye, ovilisilo viovinyama, oco a sangevo ovina vioku tunga olonjo kuenda oku siakãla ondalu.”