OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • Ku Longisiwa Ulandu Watiamẽla Kekolelo Poku Tukula uti Ukuyu
    Yesu—Onjila, Ocili Haeye Omuenyo
    • Yesu lolondonge viaye va mola okuti vuti ukuyu ka muli apako wa kukuta

      OCIPAMA 105

      Ku Longisiwa Ulandu Watiamẽla Kekolelo Poku Tukula uti Ukuyu

      MATEO 21:19-27 MARKO 11:19-33 LUKA 20:1-8

      • UTI UKUYU WA KUKUTA U LONGISA ULANDU WATIAMẼLA KEKOLELO

      • OMOKO YA YESU YI TATÃLIWA

      Yesu o tunda vo Yerusalãi kekumbi lia Sengunda kuenje o tiukila ko Betania kutundilo vemẽhi Liomunda Yoliveira. Citava okuti eye o ka lala konjo yakamba vaye Lasaru, Marta kuenda Maria.

      Komẽle yeteke 11 ya Nisana, Yesu kumue lolondonge viaye va enda vali ko Yerusalãi. Eyi oyo onjanja ya sulako eye a enda konembele. Handi vali, halio eteke lia sulako liupange waye woku kunda, osimbu ka lile o Paskoa, loku tumbika ocipito Conjivaluko violofa viaye okuti noke o sombisiwa loku pondiwa.

      Poku pita Komunda Yoliveira, vonjila yo ko Betania oco va ende ko Yerusalãi, Petulu o mola uti una Yesu a siñala komẽle ya pita. Eye o popia hati: “A Rambei, tala! uti ukuyu una wa siñalele wa kukuta.”​—Marko 11:21.

      Momo lie Yesu a kukutisila uti? Eye o tukula esunga liaco poku popia hati: “Ocili, ndu sapuili siti, nda vu kuete ekolelo okuti ka vu kuata atatahãi, ka vu ka linga lika eci nda linga luti ukuyu, pole, nda vu sapuila omunda hoti, ‘Tunda palo kuenda limba vokalunga,’ ci lingiwa. Ovina viosi vu pinga vohutililo lekolelo, vu vi tambula.” (Mateo 21:21, 22) Noke o pitulula eci a vanguile ale ndomo ekolelo li pondola oku sondolola omunda.​—Mateo 17:20.

      Poku kukutisa uti ukuyu, Yesu o longisa ulandu watiamẽla koku lekisa ekolelo ku Suku. Eye o popia hati: “Ovina viosi vu pinga vohutililo, koleli okuti vu vi tambula kuenje vu vi kuata.” (Marko 11:24) Ulandu waco u kuete esilivilo lia velapo kolondonge viosi via Yesu! U kuete vali esilivilo kovapostolo omo lioloseteko va laika oku pita lavio ndopo. Pole, handi kuli ovina vikuavo tu lilongisila koku kukuta kuti ukuyu kuenda kekolelo.

      Ndeci uti ukuyu wa molẽhele ndu okuti wa yova, va Isareli va limolẽhisavo ndomanu vawa. Omanu vofeka yaco va linga ocisila la Suku kuenje va lilekisa ndu okuti va pokola Kocihandeleko. Pole, ofeka yi limbukiwa okuti ka yi kuete ekolelo kuenda ka yimi apako awa. Ovo va likala Omõla a Suku! Omo liaco, Yesu poku ­kukutisa uti waco ukuyu, o situlula esulilo liofeka yaco omo liekambo liekolelo haiyo ka yimi apako.

      Noke yotembo yimue, Yesu kumue lolondonge viaye va pitĩla vo Yerusalãi. Ndeci Yesu a siata ale oku linga, iñila vonembele kuenje o fetika oku longisa. Pamue omo lieci Yesu a lingile la vakuakutolokala olombongo keteke lia pita, ovitunda via velapo kumue lakulu vomanu vo nyika poku pula vati: “Lomoko yipi o linga ovina evi? Kuenda wa ku ĩha omoko yoku linga ovina evi elie?”​—Marko 11:28.

      Yesu o tambulula hati: “Ame ndu pulivo cimue. Nambululi, oco ndu sapuilivo nda lomoko yipi ndinga ovina evi. Epapatiso lia Yoano, lia tunda kilu, ale komanu? Nambululi.” Kaliye ovanyãli vaye ovo va nyikiwa. Ovitunda lakulu va lipula ndomo va tambulula kuenje va popia vati: “Nda tua popia tuti, ‘Lia tunda kilu,’ eye o tu pula hati, ‘Momo lie ka wa koleleli kokuaye?’ Anga tu popia tuti, ‘Lia tunda komanu’?” Ovo va sokolola ndoco omo va kuatela ohele owiñi, “momo vosi yavo va tendele Yoano okuti uprofeto.”​—Marko 11:29-32.

      Ovanyãli va Yesu ka va tẽla oku sokolola ketambululo limue lia suapo. Omo liaco, va popia vati: “Ka tu cĩ.” Kuenje Yesu o va tambulula hati: “Ame siu sapuilivo lomoko yipi ndinga ovina evi.”​—Marko 11:33.

      • Momo lie eteke 11 ya Nisana li kuetele esilivilo?

      • Ovolandu api Yesu a longisa poku tukula uti ukuyu eye a kukutisa?

      • Yesu o sia ndati vatatahãi vana vo pula vati, lomoko yipi eye a linga ovina?

  • Alusapo Avali Atiamẽla Koviumbo Viayuva
    Yesu—Onjila, Ocili Haeye Omuenyo
    • Olongunja vi ponda omõla a muẽleacumbo cayuva

      OCIPAMA 106

      Alusapo Avali Atiamẽla Koviumbo Viayuva

      MATEO 21:28-46 MARKO 12:1-12 LUKA 20:9-19

      • ALUSAPO ATIAMẼLA KOMÃLA VAVALI VALUME

      • OLUSAPO LUATIAMẼLA KOLONGUNJA VIOCUMBO CAYUVA

      Vonembele ovitunda via velapo lakulu vomanu ka va kuatele ovina va vangula eci va pula Yesu okuti, lomoko yipi eye a linga ovina. Omo lietambululo lia Yesu, ka va kuatele eci va linga. Kuenje eye o ta olusapo lumue lu situlula ekalo liavo.

      Yesu o lombolola hati: “Ulume umue o kuete omãla vavali. Wa sapuila watete hati, ‘Amõlange, etaili kuende ka talavaye kocumbo cayuva.’ Eye wa tambulula hati, ‘Si endi,’ pole, wa li tiukamo kuenje wa enda. Cimuamue haico a sapuila komõla wavali. Omõlaco wa tambulula hati, ‘A tate ngenda,’ pole, ka endele. Pokati komãla vaco vavali helie wa pokola ku isiaye?” (Mateo 21:28-31) Ocili okuti, omõla watete eye wa linga ocipango ca isiaye.

      Noke Yesu o sapuila ovanyãli vaye hati: “Ocili, ndu sapuili siti vakuakutambula elisimu lovipuepue, ovo va ko livangeli oku iñila Vusoma wa Suku.” Ndeci ca pita lomõla watete, vakuakutambula elisimu lovipuepue, kefetikilo ka va vumbile Suku. Noke va likekembela, cilo va kasi oku vumba Suku. Pole, asongui vetavo va kasi ndomõla wavali. Ovo va popia vati, va vumba Suku puãi ka va ci lingi. Yesu o lombolola hati: “Yoano [Upapatisi] weya kokuene lesunga, ene ka wo taveli. Pole, vakuakutambula elisimu lovipuepue va tava kokuaye kuenda ene ndaño wa moli ovina evi, lopo ka wa likekembeleli loku tava kokuaye.”—Mateo 21:31, 32.

      Yesu o ta vali olusapo lukuavo. Onjanja eyi, eye o lekisa oku lueya kuasongui vetavo okuti, kua piãla omo ka va kasi oku tẽlisa ocikele cavo coku vumba Suku. Ovo olondingaĩvi. Yesu o popia hati: “Ulume umue wa kũla ocumbo cayuva, kolonele viaco wa ñualisako [olumbo] kuenje wa fẽla ocitunu coku kosela ayuva, noke wa tunga utala; kuenda wa ci sia kolongunja, yu wa linga ungende. Eci otembo yoku ungula ya pitĩla, wa tuma ukuenje waye kolongunja oco vongolole apako amue vocumbo cayuva. Pole, olongunja via kuata ukuenje waco, vo tipula, vo tiuwiya ño ovoko. Eye wa tuma vali ukuenje ukuavo, pole, vo veta kutue kuenda vo sepula. Kuenje wa tuma ukuenje ukuavo, yu vo ponda, noke wa tuma vali vakuavo, vamue va vetiwa kuenda vakuavo, va va ponda.”—Marko 12:1-5.

      Anga hẽ vana va kasi oku yevelela Yesu va kuata elomboloko liolusapo? Citava okuti, ovo va ivaluka olondaka vioku pisa vi sangiwa kelivulu lia Isaya ku popia hati: ‘Ocumbo cayuva ca Yehova Ukualohoka oco onjo ya Isareli; kuenda alume va Yuda ovo ikũla viesanju liaye. Eye wa lavokaile esunga, puãi ota, ka kua lingiwile esunga.’ (Isaya 5:7) Olusapo Yesu a ta, lu sokisiwavo lulandu owu. Muẽleacumbo o lomboloka Yehova, ocumbo cayuva epata lia va Isareli lia ñualiwile lolumbo ale oku teyuiwa Locihandeleko ca Suku. Yehova wa tuma ovaprofeto, oco va longise afendeli vaye loku va kuatisa oku ima apako awa.

      Kuenje “olongunja” via tata lãvi loku ponda “akuenje” va tumiwile kokuavo. Yesu o lombolola hati: “[Muẽleacumbo cayuva] wa kuatele omõla umue ulume a solele calua. Oku sulako wo tuma kokuavo kuenje wa popia hati: ‘Va ka sumbila omõlange.’ Pole, olongunja via livangula pokati viti, ‘U eye kapiñala kaco. Enjui, tu u pondi oco tu kale locipiñalo caco.’ Vo kuata, yu vo ponda.”—Marko 12:6-8.

      Kuenje Yesu o pula hati: “Nye muẽleacumbo cayuva a ka linga?” (Marko 12:9) Asongui vetavo vo tambulula vati: “Omo okuti omanu vaco olondingaĩvi, eye o ka va kundula pe kuenda o ka eca ocumbo cayuva kolongunja vikuavo, vana va ko wĩha apako votembo yaco.”—Mateo 21:41.

      Ovo ka va ci limbuka, va li pisa ovo muẽle, momo va kasivo pokati ‘kolongunja viocumbo’ cayuva ca Yehova okuti, epata lia va Isareli. Pokati kapako Yehova a kuete omoko yoku lavoka kolongunja viaco, mua kongela oku kolela Omõlaye, Mesiya. Yesu o luluvalela kasongui vetavo loku popia hati: “Ka wa la tangi ocisonehua citi: ‘Ewe lia nyehuiwa lolonungi olio lia linga ewe lia velapo lievindi. Ewe liaco lia tunda ku Yehova kuenda eci siti ocikomo kovaso etu’?” (Marko 12:10, 11) Kuenje Yesu o teta onimbu hati: “Eli olio esunga lieci ndo sapuili siti, Usoma wa Suku u upiwi, loku weca kofeka yikuavo ima apako.”—Mateo 21:43.

      Vakuavisonehua kuenda ovitunda via velapo, va limbuka okuti “olusapo luaco [Yesu] wa lu tiamisila kokuavo.” (Luka 20:19) Pole, eci ovo va yongola muẽle, oku ponda Yesu, “kapiñala” kaco. Omo liusumba va kuetele owiñi, una u tenda Yesu okuti uprofeto, ka va seteka oku u ponda vepuluvi liaco.

      • Velie va lomboloka omãla vavali volusapo lua Yesu?

      • Volusapo luavali, helie o lomboloka “muẽleacumbo,” “ocumbo cayuva,” “olongunja,” “akuenje,” kuenda “kapiñala”?

      • Nye “olongunja” vi pondola oku talamẽla kovaso yoloneke?

  • Osoma Yimue yi Linga Elaleko Liocipito Cuvala
    Yesu—Onjila, Ocili Haeye Omuenyo
    • Soma o tuma oku tundisa pocipito ulume umue okuti ka walele uwalo wuvala

      OCIPAMA 107

      Osoma Yimue Yi Linga Elaleko Liocipito Cuvala

      MATEO 22:1-14

      • OLUSAPO LUOCIPITO CUVALA

      Upange wa Yesu woku kunda u panda kesulilo, kuenda eye amamako oku ta alusapo, oco a situlule uhembi wa vakuavisonehua kuenda wovitunda via velapo. Omo liaco, ovo va yongola oku u ponda. (Luka 20:19) Pole, Yesu handi ka malele oku situlula ovilinga viavo. Eye o ta olusapo lukuavo.

      Eye o popia hati: “Usoma wo kilu u sokisiwa la soma umue wa pongiyila omõlaye ulume ocipito cuvala. Eye wa tuma akuenje vaye oku vilikiya ava va lalekiwa kocipito cuvala, pole, omanu vaco ka va yonguile oku iya.” (Mateo 22:2, 3) Yesu o fetika olusapo loku tukula “Usoma wo kilu.” “Soma” yaco citava okuti Yehova Suku. Helie o lomboloka omõla a soma kuenda vana va lalekiwa kocipito cuvala? Etambululo liaco li molẽha okuti lia leluka momo omõla a soma, Omõla a Yehova una o kasi oku ta olusapo kuenda omanu va lalekiwa, vana va ka kala Vusoma wo kilu kumosi Lomõla.

      Velie va lalekiwa tete? Velie Yesu kumue lovapostolo vaye va kasi oku kundila catiamẽla Kusoma? Va kasi oku kundila va Yudea. (Mateo 10:6, 7; 15:24) Ofeka yaco ya tava oku linga ocisila Cocihandeleko kunyamo 1513 O.Y., eci va nõliwa tete oku linga onepa ‘kusoma wovitunda.’ (Etundilo 19:5-8) Otembo yipi va laikele oku lalekiwa ‘kocipito cuvala’? Ocili okuti, elaleko liaco lia lingiwa kunyamo 29 K.K., eci Yesu a fetika oku kunda catiamẽla Kusoma wo kilu.

      Onepa yalua ya va Isareli ya tambuluiya ndati kelaleko liaco? Ndomo Yesu a ci popia ovo “ka va yonguile oku iya.” Onepa yalua yasongui vetavo kuenda omanu, ka va tavele okuti eye Mesiya haeye Soma wa nõliwa la Suku.

      Yesu o lombolola okuti va Yudea va ponduile oku kuata vali epuluvi likuavo eci a popia hati: “Noke [soma] wa tuma vali akuenje vakuavo hati, ‘Sapuili vana va lalekiwa okuti: “Nda pongiya ale ondalelo, olongombe lovinyama via lẽla vi kasi oku pondiwa kuenda ovina viosi via suapo. Enjui kocipito cuvala.”’ Pole, ovo ka va ci kapeleko, umue wa enda kepia liaye, ukuavo kolomĩlu viaye; vakuavo va kuata akuenje vaye, va va tata lãvi kuenda va va ipa.” (Mateo 22:4-6) Eci ca lekisa ovina via laikele oku pita eci ekongelo Liakristão li tumbikiwa. Kotembo yaco va Yudea handi va kuatele epuluvi lioku panga onepa Kusoma, pole, valua pokati kavo ka va tavele kelaleko liaco kuenda va tata lãvi ‘akuenje va soma.’—Ovilinga 4:13-18; 7:54, 58.

      Nye ceya oku pita lofeka yaco? Yesu o popia hati: “Soma wa tema kuenda wa tuma asualali vaye kuenje va ponda olomondi viaco loku yoka olupale luavo.” (Mateo 22:7) Eci ca pita la va Yudea kunyamo 70 K.K., eci va Roma va kundula “olupale luavo,” o Yerusalãi.

      Omo okuti ka va tavele kelaleko lia soma, eci hẽ ci lomboloka okuti lomue vali wa ponduile oku lalekiwa? Ndomo ca lekisiwa volusapo lua Yesu, hacoko. Eye amisako hati: “Noke [soma] wa sapuila akuenje vaye hati, ‘Ocipito cuvala ca pongiyiwa ale, pole, omanu va lalekiwa ka va sesamẽla oku kalako. Omo liaco tundi volupale, kuendi volokololo kuenda laleki vosi vu sanga oco veye kocipito cuvala.’ Akuenje vaco va enda volokololo, va laleka vosi va sanga, ci kale omanu vawa, ci kale olondingaĩvi; kuenje ohondo yocipito cuvala yeyuka lomanu va kala oku lia.”—Mateo 22:8-10.

      Ocili okuti upostolo Petulu, noke wa laikele oku kuatisa Vakualofeka okuti, Havayudeako olonyitiwe ale vana ka va tavisiwile oku kala Akristão vocili. Kunyamo 36 K.K., Korneliu kesongo kolohoka via va Roma kumue lepata liaye va tambula espiritu lia Suku kuenje va fetika oku panga onepa Kusoma wo kilu, una Yesu a tukula.—Ovilinga 10:1, 34-48.

      Yesu o lekisa okuti havosiko va enda kocipito cuvala, va taviwa la “soma.” Eye o popia hati: “Eci soma a kulĩhĩsa akombe, wa mola ulume umue okuti ka walele uwalo wuvala. Wo pula hati, ‘Okuetu, wa iñila ndati nda kua walele uwalo wuvala?’ Eye ka tẽlele oku tambulula. Noke soma wa sapuila akuenje vaye hati, ‘U kuti kovoko lokovolu, loku wimba posamua vowelema. Oko ku kala oku lila kuaye loku likeleketa ovayo.’ Kuli omanu valua va lalekiwa, pole vatito va nõliwa.”—Mateo 22:11-14.

      Citava okuti asongui vetavo vana va kasi oku yevelela Yesu, ka va kuata elomboloko liovina viosi eye a kasi oku popia. Handi vali, ovo ka va sanjuka kuenda onjongole yavo yoku ponda omunu una o kasi oku va kokela osõi yalua, yi livokiya.

      • Volusapo lua Yesu helie o lomboloka “soma,” “omõlaye,” kuenda velie va lalekiwa tete kocipito cuvala?

      • Otembo yipi kua lingiwa elaleko ku va Yudea? Helie wa lalekiwa noke?

      • Nye ci lomboloka oku lalekiwa kuomanu valua, pole, vatito lika va nõliwa?

  • Yesu o Tateka Olonjila Vioku u Pisa
    Yesu—Onjila, Ocili Haeye Omuenyo
    • Yesu o kuata ocingangu cimue coku feta elisimu kuenda o tambulula apulilo atutu a va Fariseo

      OCIPAMA 108

      Yesu O Tateka Olonjila Vioku U Pisa

      MATEO 22:15-40 MARKO 12:13-34 LUKA 20:20-40

      • OVINA VIA KAISARE VIECIWE KU KAISARE

      • KU KA KALA HẼ OKU KUELA NOKE YEPINDUKO?

      • OVIHANDELEKO VIVALI VIA VELAPO

      Ovanyãli va Yesu vakuetavo, va tema calua. Eye wa mala oku ta alusapo a situlula evĩho liavo. Kaliye va Fariseo va tunga ongombo yoku u pisa. Va yongola okuti Yesu o popia cimue cu kokisa oku eciwa ku nguluvulu ya va Roma. Kuenje va feta vimue pokati koloñame viavo oco vo pise.—Luka 6:7.

      Ovo va popia vati: “Olongisi, tua kũlĩha okuti ove wa koleliwa kuenda o longaisa ciwa haive ku kuete ocame, pole, o longaisa onjila ya Suku locili: Ca sunguluka hẽ kokuetu oku feta elisimu ku Kaisare, ale sio?” (Luka 20:21, 22) Yesu ka yapusiwa lepandiyo liavo liesanda, momo olondaka viaco vieyuka ombambe kuenda atutu. Nda eye o popia hati: ‘Sio, ka ca sungulukile oku feta elisimu,’ o lundiliwa okuti ocisuanji cuviali wo Roma. Pole, nda o popia hati: ‘Oco, feti elisimu,’ omanu vana ka va sanjukilile uviali wo Roma va pondola oku kuata ovisimĩlo ka via sungulukile kuenda oku u ñualilapo. Oco hẽ eye o tambulula ndati?

      Yesu o popia hati: “Ene avakuambambe, momo lie vu nyikila? Ndekisi ocingangu cimue.” Eci vo wĩha odenariu yimosi, eye o pula hati: “Ocipala locisonehua eci celie?” Ovo vati: “Ca Kaisare.” Luloño walua o popia hati: “Eci ku Kaisare ovina via Kaisare, ovina via Suku, ku Suku.”—Mateo 22:18-21.

      Alume va komõha lolondaka via Yesu. Noke yetambululo eli, ovo ka va kuata eci va popia, kuenje va enda. Pole, eteke handi ka lia pitĩlile kesulilo kuenda vamamako oku seteka oku u pisa. Noke yoseteko ka ya tẽlisiwile ya va Fariseo, ocimunga cikuavo casongui vetavo ci amela ku Yesu.

      Va Sadukeo vana va popia okuti ka kuli epinduko, va linga epulilo limue liatamẽla kepinduko kuenda olohuela vio nawa, vati: “Olongisi, Mose wa popele hati: ‘Nda ulume umue o fa okuti ka sile omãla, manjaye citava okuti o kuela ukãi waco oco a citile omãla manjaye.’ Tua kuatele alume epanduvali va tunda vimo limosi. Watete wa kuela noke wa fa, pole ka sile omãla kuenje wa sia ukãi waye la manjaye. Cimuamue haico ca pita lu wavali, watatu, toke ku wepanduvali. Oku sulako, ukãi waco layevo wa fa. Oco hẽ kepinduko, pokati kalume epanduvali, ukãi waco o kala lelie? Momo vosi yavo va kuelele ukãi waco.”—Mateo 22:24-28.

      Yesu o tambulula lolondaka Mose a soneha okuti ovio vi taviwa la va Sadukeo poku popia hati: “Siti wa lueyi, omo ka wa kũlĩhĩli Ovisonehua ndaño unene wa Suku? Momo kepinduko, alume ka va kuela kuenda akãi ka va eciwa kolohuela, pole, va kala ndovangelo kilu. Catiamẽla kuava va fa okuti va ka pinduiwa, ka wa tangeli velivulu lia Mose vulandu wocisapa eci Suku o sapuila hati: ‘Ame ndi Suku ya Avirahama, ndi Suku ya Isake kuenda ndi Suku ya Yakoba’? Eye ha Sukuko yava va fa, te yava va kasi lomuenyo. Ene wa lueyi calua.” (Marko 12:24-27; Etundilo 3:1-6) Owiñi u komõha letambululo Yesu a eca.

      Poku mola okuti Yesu wa eca etambululo li kokela va Fariseo la va Sadukeo oku ũha, ocimunga cimue casongui vetavo va likongelavo, oco va seteke vali Yesu. Umue ukuavisonehua o pula hati: “Olongisi, pokati kovihandeleko viosi, Ocihandeleko cipi ca velapo?”—Mateo 22:36.

      Yesu o tambulula hati: “Catete citi, ‘Yevelela, A Isareli, Yehova Suku yetu, umosi lika Yehova, kuenda sola Yehova Suku yove lutima wove wosi, lomuenyo wove wosi, lolondunge viove viosi kuenda longusu yove yosi.’ Cavali citi, ‘Sola ukuẽle ndeci o lisole ove muẽle.’ Ka kuli ocihandeleko ca velapo okuti evi vi sule.”—Marko 12:29-31.

      Poku yeva etambululo liaco, ukuavisonehua o popia hati: “Olongisi, wa vangula ocili, ‘Eye Umosi lika, ka kuli u wo velapo’; loku u sola lutima wosi, lovisimĩlo viosi, longusu yosi kuenda oku sola ukuẽle ndeci o lisole ove muẽle, ovina viosi evi via velapo okuti [olombanjaile lovilumba,] vi sule.” Yesu poku limbuka okuti ukuavisonehua wa tambulula ciwa, wo sapuila hati: “Ku kasi ocipãla Lusoma wa Suku.”—Marko 12:32-34.

      Tunde eci Yesu a kasi oku longisa vonembele, pa pita ale oloneke vitatu (okuti 9, 10, kuenda 11 ya Nisana). Omanu vamue ndeci ulume ukuavisonehua, vo yevelela lesanju. Pole, eci ca litepa lasongui vetavo vana okuti handi ka va kuete vali “utõi woku u pula cimue.”

      • Olonjila vipi va Fariseo va seteka oco va pise Yesu, kuenda onima yipi va kuata?

      • Yesu o tateka ndati onjila ya va Sadukeo yoku u pisa?

      • Yesu poku tambulula epulilo liukuavisonehua umue, nye a tukula okuti oco ca velapo?

  • Yesu o Pisa Ovanyãli Vakuetavo
    Yesu—Onjila, Ocili Haeye Omuenyo
    • Yesu o situlula ekalo liovanyãli vakuetavo

      OCIPAMA 109

      Yesu O Pisa Ovanyãli Vakuetavo

      MATEO 22:41–23:24 MARKO 12:35-40 LUKA 20:41-47

      • KRISTU OMÕLA WELIE?

      • YESU O SITULULA OVANYÃLI VAKUAMBAMBE

      Ovanyãli vakuetavo ka va kuata onima yiwa yoku pisa Yesu kolondaka viaye oco vo wece ku va Roma. (Luka 20:20) Eteke 11 ya Nisana, Yesu handi o kasi vonembele. Kaliye o pongolola ekalo liovina kuenda o lisitulula ciwa. Kuenje o fetika oku pula hati: “Nye vu sima catiamẽla ku Kristu? Eye omõla welie?” (Mateo 22:42) Omo vosi va kũlĩha okuti Kristu ale Mesiya ukuacikoti ca Daviti, eci oco va tambulula.—Mateo 9:27; 12:23; Yoano 7:42.

      Yesu o pula hati: “Momo lie Daviti lekuatiso liespiritu sandu o tukuila okuti Ñala loku popia hati, ‘Yehova wa sapuila Ñala yange hati: “Tumãla kondio yange toke eci ñapa ovanyãli vove ndociliatelo colomãhi viove”’? Nda Daviti wo tukula hati, Ñala, o kala ndati omõlaye?”—Mateo 22:43-45.

      Va Fariseo ka va popi cimue, momo va lavoka okuti umue ukuacitumbulukila ca Daviti o va yovola kuviali wa va Roma. Pole, poku tukula olondaka via Daviti vi sangiwa Kosamo 110:1, 2, Yesu o lekisa okuti Mesiya wa velapo olombiali viomanu. Eye Ñala ya Daviti kuenda noke yoku tumãla kondio ya Suku, o ka viala. Etambululo lia Yesu li kokela okuti ovanyãli vaye oku ũha.

      Olondonge viaye kuenda omanu vakuavo va kasi oku yevelela. Kaliye Yesu o tiamisila ombangulo kokuavo, poku va lungula catiamẽla ku vakuavisonehua la va Fariseo. Alume vaco va “likapa pomangu ya Mose” oco va longise Ocihandeleko ca Suku. Kuenje Yesu eca onumbi kolonjeveleli viaye hati: “Cosi vo sapuili, ci lingi, pole, ko ka setukuli ovilinga viavo, momo va vangula ño, puãi ka va lingi eci va popia.”—Mateo 23:2, 3.

      Kuenje Yesu o tukula ovolandu avo ombambe poku popia hati: “Va vokiya otukasia muli ovisonehua povipolo lokovoko loku tu wala ndociteyuilo.” Va Yudea vamue va wala kovipolo ale kokuokuo otukasia tu kuete ovisonehua Viocihandeleko. Va Fariseo va wala otukasia tunene oco va lekise okuti va kuetele ombili Ocihandeleko. Handi vali, va “luisa olonjenje viuwalo wavo.” Va Isareli va sukilile oku kapa olonjenje kuwalo wavo, pole, va Fariseo va lepisa calua olonjenje viuwalo wavo. (Atendelo 15:38-40) Ovo va linga ovina viosi evi oco va ‘muiwe lomanu.’—Mateo 23:5.

      Olondonge via Yesu, vi pondolavo oku vetiyiwa lonjongole yĩvi yoku li velisapo. Omo liaco, eye o va lungula hati: “Ko ka tukuiwi hoti, Rambei, momo Ulongisi wene umosi lika kuenda vosi yene vu vamanji. Ko ka tukuli laumue palo posi hoti, Isiene, momo Isiene umosi lika, Una o kasi kilu. Kuenda ko ka tukuiwi vati asongui, momo Usongui wene umosi lika, Kristu.” Oco hẽ ocituwa cipi olondonge vi sukila oku lekisa kuenda va sukilile oku litenda ndati? Yesu o va sapuila hati: “U wa velapo pokati kene, a linge ukuenje wene. Wosi o likapa kunene, amisua kutito kuenda wosi o likapa kutito, amisua kunene.”—Mateo 23:8-12.

      Noke Yesu o tukula ovina vi laika oku pita la vakuavisonehua kuenda va Fariseo vakuambambe poku popia hati: “Ene avakuavisonehua la va Fariseo, ngongo yene, wakuambambe! momo vu kasi oku yikila omanu apito Vusoma wo kilu; puãi ene muẽle ka vu iñilamo kuenda vana va yongola oku iñilamo, vu va tateka.”—Mateo 23:13.

      Yesu o pisa va Fariseo omo okuti ka va kapeleko ovina via velapo kovaso a Yehova. Ndeci ovo va popia vati: “Umue nda wa lisinga lonembele, hacimueko; pole, nda umue o lisingila ulu wonembele, o kisikiwa oku tẽlisa ohuminyo yaco.” Eci ci lekisa okuti ovo olomeke konepa yespiritu, momo kokuavo ulu wonembele wa velapo okuti, ovina viocitumãlo cefendelo lia Yehova vi sule. Ovo ka va ‘sumbile ovina via velapo Viocihandeleko, ndeci esunga, ohenda kuenda ekolelo.’—Mateo 23:16, 23; Luka 11:42.

      Yesu o sapuila va Fariseo okuti, “wasongui olomeke, momo vu kenja oweñelele pole vu ina ongamelo!” (Mateo 23:24) Ovo va kenja ovinyu oco ka va ka ine oweñelele, momo okacinyama kaco va ka tenda okuti ka vĩha. Pole, ovina via velapo Viocihandeleko ka va vi kapeleko kuenje ci sokisiwa loku ina ongamelo okuti ocinyama cimue ci tendiwa okuti ca vĩha, ndaño ocinyama caco cinene.—Ovisila 11:4, 21-24.

      • Momo lie va Fariseo vohĩla eci Yesu a va pulisa catiamẽla kueci Daviti a popia Kosamo 110?

      • Momo lie va Fariseo va vokiyila otukasia muli ovisonehua loku lepisa calua olonjenje viuwalo wavo?

      • Elungulo lipi Yesu a eca kolondonge viaye?

  • Yesu Enda Onjanja ya Sulako Konembele
    Yesu—Onjila, Ocili Haeye Omuenyo
    • Yesu o vandekela ukãi ocimbumba o kapa ovingangu vivali vokasia yolombongo vonembele

      OCIPAMA 110

      Yesu Enda Onjanja Ya Sulako Konembele

      MATEO 23:25–24:2 MARKO 12:41–13:2 LUKA 21:1-6

      • YESU AMAMAKO OKU PISA ASONGUI VETAVO

      • ONEMBELE YO YERUSALÃI YI KA KUNDUIWA

      • UKÃI OCIMBUMBA HAEYE OHUKŨI ECA OVINGANGU VIVALI VITITO

      Eyi oyo onjanja ya sulako Yesu a enda konembele kuenda amamako oku situlula ombambe ya vakuavisonehua la va Fariseo poku va pisila kovaso yowiñi okuti vakuambambe. Vupopi wocindekaise o popia hati: “[Ene] vu yelisa koñoño yokopo kuenda yelonga, pole, vokati mueyuka eliño kuenda umbondo. A va Fariseo vulomeke, tete yelisi vokati kokopo kuenda kelonga, oco koñoño yavio ku yelevo.” (Mateo 23:25, 26) Va Fariseo va kapako calua oviholo viavo vioku liyelisa ketimba, pole, ka va kapeleko ekalo liavo kuenda ka va yelisa utima wavo wocindekaise.

      Ombambe yavo yi muiwavo konjila va kuama poku tunga loku posuisa ayambo ovaprofeto. Pole, Yesu o va tukula okuti, “vumãla a vana va ponda ovaprofeto.” (Mateo 23:31) Eci ci limbukiwila kalikolisilo avo oku ponda Yesu.—Yoano 5:18; 7:1, 25.

      Yesu o tukula ovina vi laika oku pita lasongui vaco vetavo nda ka va likekembelele, poku popia hati: “Alonyõha, ambuto yolombuta, vu puluka ndati kesombiso Liongehena?” (Mateo 23:33) Ondaka Ongehena, yi lomboloka Ocimbota ca Hinomi. Vocimbota caco mua enda oku timĩhiwa ovinene kuenje eci ci lekisa oku nyõliwa elisi ku laika oku pita la vakuavisonehua kuenda va Fariseo olondingaĩvi.

      Olondonge via Yesu vi linga olonumiwa viaye ‘ndovaprofeto, alume va loñoloha kuenda alongisi vomanu.’ Ovo va ka tatiwa ndati? Yesu o tiamisila ombangulo kasongui vetavo loku popia hati: “Vamue pokati [kolondonge viange] vu ka va ponda, loku va valela kuti kuenda vakuavo vu va tipuila volosunangonga viene loku va lambalala valupale, kuenje vu kala longole yosonde ya vosi vakuesunga ya pesiwa kilu lieve, oku upisa kosonde yukuesunga Abele toke kosonde ya Sakariya . . . una wa [pondi].” Eye o lungula hati: “Ocili, ndu sapuili siti, ovina viosi evi, viya kocitumbulukila cilo.” (Mateo 23:34-36) Eci oco ca pita kunyamo 70 K.K., eci olohoka via va Roma via nyõla o Yerusalãi kuenda kua pondiwa olohuluwa vialua via va Yudea.

      Yesu poku sokolola ocitangi caco, cu sumuisa. Kuenje lesumuo o popia hati: “A Yerusalãi, a Yerusalãi, ukuakuponda ovaprofeto loku sosola vana va tumiwa kokuove—nda yonguile calua oku ongolola omãla vove ndeci osanji yi vundisa omãla vaye vemehi liavava ayo! Pole, ene ka wa ci yonguili. Kuenje onjo yene yu siali upolokoso.” (Mateo 23:37, 38) Vana va kasi oku yeva olondaka viaco va lipula nda “onjo” yipi Yesu a kasi oku tukula. Anga hẽ o kasi oku tukula onembele yinene vo Yerusalãi, yi molẽha ndu okuti yi kuete eteyuilo lia Suku?

      Kuenje Yesu amisako hati: “Ndu sapuili siti, [oku upisa cilo,] lalimue eteke vu ka ndi mola vali toke eci vu popia hoti, ‘U iyilila vonduko ya Yehova, wa sumũlũha!’” (Mateo 23:39) Eye o kasi oku tukula olondaka viocitumasuku vi sangiwa Kosamo 118:26, viti: “U iyilila vonduko ya Yehova wa sumũlũha. Tu ku sumũlũisila vonjo ya Yehova.” Ci lomboloka okuti, eci onembele yi ka nyõliwa lomue o ka endamo vonduko ya Suku.

      Cilo Yesu enda konele yikuavo yonembele, ku sangiwa olokasia violombongo. Omanu va pandola oku kapa olombongo vepangu li kasi kilu yokasia yaco. Yesu o mola valua va Yudea oku ci linga kuenda olohuasi oku “kapamo ovingangu vialua” ndolombanjaile. Kuenje Yesu o mola ukãi umue ocimbumba oku “kapamo ovingangu vivali via kuata esilivilo litito.” (Marko 12:41, 42) Ocili okuti, Yesu wa kũlĩha okuti Suku wa sanjukila ombanjaile yukãi waco.

      Yesu o vilikiya olondonge viaye kuenje o popia hati: “Ocili, ndu sapuili siti, ocimbumba eci ohukũi, ca kapamo calua okuti vakuavo va kapa olombongo volokasia ci sule.” Ndamupi? Eye o lombolola hati: “Momo vosi va kapamo ovisupe viavo, pole, ukãi kusuke waye wa kapamo cosi a kuatele, haico eteku liaye.” (Marko 12:43, 44) Ocituwa ocimbumba ca lekisa, ca litepa calua leci casongui vetavo!

      Osimbu eteke 11 ya Nisana li pitĩla kesulilo, Yesu o tunda vonembele onjanja ya sulako. Umue pokati kolondonge o popia hati: “Olongisi, tala ovawe a-a a fina ndeti kuenda olonjo evi!” (Marko 13:1) Ocili, ovawe amue ocimbaka conembele, anene kuenda a molẽha ndu okuti, onembele yi pondola oku kala otembo yalua. Omo liaco, ci komõhisa eci Yesu a popia hati: “O lete olonjo evi vinene? Ovawe osi a-a a inasiwa, ka pa siala ewe lalimue okuti ka li nyõliwa.”—Marko 13:2.

      Noke yoku popia olondaka viaco, Yesu kumue lovapostolo va yoka Ocimbota ca Kedrone kuenje va lamanela Komunda Yoliveira. Noke eye o siala lovapostolo vakuãla: Petulu, Andereu, Tiago, kuenda Yoano. Pocitumãlo ovo va kasi, onembele yi molẽhela vombuelo.

      • Nye Yesu a linga eci a nyula onembele onjanja ya sulako?

      • Nye Yesu a tukula okuti ci ka pita lonembele?

      • Momo lie Yesu a popela okuti ombanjaile ya eciwa lukãi ocimbumba ya velapo okuti, yolohuasi yi sule?

  • Ovapostolo va Pinga Ondimbukiso
    Yesu—Onjila, Ocili Haeye Omuenyo
    • Yesu o tambulula apulilo ovapostolo vaye vakuãla

      OCIPAMA 111

      Ovapostolo Va Pinga Ondimbukiso

      MATEO 24:3-51 MARKO 13:3-37 LUKA 21:7-38

      • Olondonge Vikuãla Vi Pinga Ondimbukiso

      • Oku Tẽlisiwa Kuovitumasuku Kocita Catete Kuenda Kovaso Yoloneke

      • Tu Sukila Oku Amamako Oku Lavulula

      Vovali kekumbi kuenda eteke 11 ya Nisana li panda kesulilo. Handi vali, oloneke viupange walua wa Yesu palo posi, vi kasi oku sulila. Eye wa siatele oku longisa vonembele vokuenda kutanya kuenje koñolosi o tiukila konjo a enda oku sikĩla kosamua yolupale. Omanu va kuatele onjongole yalua kuenje “va endaenda selo [komẽle] konembele oku u yevelela.” (Luka 21:37, 38) Cilo oloneke viaco via pita, Yesu o kasi Komunda Yoliveira lovapostolo vakuãla: Petulu, Andereu, Tiago kuenda Yoano.

      Ovapostolo vakuãla veya oku vangula la Yesu pokolika. Yesu ndopo a mala oku popia okuti, ka pa siala ewe lalimue okuti ka li nyõliwa kuenje eci ci va sakalaisa calua. Pole, hacoko lika ci va sakalaisa. Onjanja yimue Yesu wa va lunguile hati: “Lipongiyi, momo owola ka wa simili, oyo Mõlomunu eya.” (Luka 12:40) Eye wa popiavo eci catiamẽla “keteke Mõlomunu a tukuluka.” (Luka 17:30) Anga hẽ olondaka evi, vi kuete elitokeko limue, leci Yesu a vangula catiamẽla konembele? Ovapostolo va sakalala calua kuenje va pula vati: “Tu sapuile, ovina evi vi pita otembo yipi kuenda yipi yi kala ondimbukiso yoku tukuluka kuove kuenda yesulilo liovina vi kasi voluali?”—Mateo 24:3.

      Citava okuti ovo va kala oku sima koku nyõliwa kuonembele okuti, lapa va kasi yi molẽha. Handi vali, ovo va pula eci catiamẽla koku tukuluka kua Mõlomunu. Citava okuti ovo va ivaluka olusapo lua Yesu luatiamẽla ‘kombuale yimue’ ya linga ‘ungende oku tambula uviali okuti noke o tiuka.’ (Luka 19:11, 12) Ovo va lipulavo catiamẽla kueci ci ka pita ‘kesulilo liovina vi kasi voluali.’

      Yesu poku eca etambululo o tukula ovina vialua, vieca ondimbukiso yoku nyõliwa kua va Yudea, oku kongelamo onembele. Pole, eye o tukula vali alomboluilo akuavo. Ondimbukiso yaco yi ka kuatisavo Akristão kovaso yoloneke oku kũlĩha nda okuti va kasi kotembo yoku “tukuluka” kuaye ale va kasi ocipepi lesulilo liovina vi kasi voluali.

      Osimbu anyamo a pita, ovapostolo va mola oku tẽlisiwa kuocitumasuku ca Yesu. Kuenje ovina vialua eye a popia, vi fetika oku tẽlisiwa koloneke viavo. Noke yoku pita 37 kanyamo Akristão vana va lavulula, ka va kuatiwa ocituke eci kueya oku nyõliwa kua va Yudea, oku kongelamo onembele, kunyamo 70 K.K. Ovina viosi Yesu a tukula ka vi tẽlisiwa vunyamo 70 K.K., ale vokuenda kunyamo waco. Oco hẽ ovina vipi via velapo via laikele oku lekisa etukuluko liaye vunene Wusoma? Yesu eca etambululo kovapostolo vaye.

      Eye o popia hati, ku ka kala “ovita kuenda asapulo ovita,” “ofeka yi katukila ofeka kuenda usoma u katukila usoma.” (Mateo 24:6, 7) O popiavo okuti, “ku kala ovilemawe kocitumãlo locitumãlo, onjala, lafengi.” (Luka 21:11) Yesu o lungula olondonge viaye hati: “Omanu va ko kuati loku vu lambalala.” (Luka 21:12) Ku ka molẽha ovaprofeto valua vesanda kuenje va yapuisa valua. Oku tomba ovihandeleko ku livokiya kuenda ocisola comanu valua ci ka pola. Handi vali, eye o popiavo okuti, “olondaka evi viwa Viusoma vi kundilua koluali luosi ha vi lingi uvangi kolofeka viosi, oco esulilo liya noke.”—Mateo 24:14.

      Ndaño okuti ovina vikuavo viocitumasuku ca Yesu via tẽlisiwa osimbu o Yerusalãi ka ya nyõliwile la va Roma kuenda noke yotembo yaco, anga hẽ Yesu wa tukula ovina vikuavo vi ka tẽlisiwa kovaso? O tẽla hẽ oku limbuka okuti onepa ya velapo yocitumasuku ca Yesu, yi kasi oku tẽlisiwa koloneke vilo?

      Ocina cimue Yesu a kongela kondimbukiso yoku tukuluka kuaye “ocina ca vĩha ci koka enyõleho.” (Mateo 24:15) Ocina caco ca vĩha, ca molẽha kunyamo 66 K.K., eci asualali vo ko Roma va yala ocilombo lapandela avo. Va Roma va ñuala ocingonja o Yerusalãi kuenda va fẽla olonepa vimue viocimbaka okuti ka ci pami vali. (Luka 21:20) Lonjila eyi, “ocina ca vĩha,” ci talama pocitumãlo cina va Yudea va tenda okuti, ‘ocitumãlo ci kola.’

      Yesu o popiavo hati: “Ku iya ohali ya piãla okuti ka ya la pita tunde kefetikilo lioluali toke cilo kuenda ka yi ka pitako vali.” Kunyamo 70, va Roma va nyõla o Yerusalãi. Oku yuliwa ‘kuocitumãlo ci kola’ ca va Yudea oku kongelamo onembele, kua nena ohali ya piãla, momo kua fa olohuluwa viomanu. (Mateo 4:5; 24:21) Oku nyõliwa kuaco kua velapo okuti, oku nyõliwa kua pita ale volupale kuenda kuomanu va Yudea, ku sule. Kua imũla etavo lina va Yudea va kuãi vokuenda kuanyamo alua. Omo liaco, oku tẽliwa kuovitumasuku via velapo via Yesu kovaso yoloneke, vi ka nena ohali ya piãla.

      NDOMO TU LEKISA EKOLELO VOKUENDA KUOLONEKE YESU A TUKULA

      Ombangulo ya Yesu lovapostolo vaye yatiamẽla kondimbukiso yoku tukuluka kuaye vunene Wusoma kuenda yesulilo liovina vi kasi voluali, yi kasi oku amamako. Kaliye eye o va lungula eci catiamẽla koku kuama “va Kristu vesanda kuenda ovaprofeto vesanda. Eye o popia hati va ka seteka oku ‘kemba omanu, ndaño muẽle vana va nõliwa.’ (Mateo 24:24) Pole, vana va nõliwa ka va ka kembiwa. Va Kristu vesanda va molẽha ketimba, osimbu okuti oku tukuluka kua Yesu ka ku muiwa lovaso.

      Yesu poku tukula ohali ya piãla yi laika oku iya kesulilo liovina vi kasi voluali, o popia hati: “Ekumbi li vumbula, osãi ka yeci owi wayo kuenda olombungululu vi loluka kilu, lovonene o kilu a sengiwa.” (Mateo 24:29) Ovapostolo ka va kũlĩhĩle ciwa ndomo olondaka evi vi koka usumba va kasi oku yevelela, vi ka tẽlisiwa. Ocili okuti, ci ka kala ocina cimue ci yokokisa.

      Ovina viaco vi laika oku pita, vi ka kokela nye komanu? Yesu o popia hati: “Omanu va [ka] ambuka lusumba loku lavoka ovina vi laika oku pita kilu lieve, momo ovonene o kilu a sengiwa.” (Luka 21:26) Ovina Yesu a lombolola vi ka kala oloneke viohali yalua.

      Yesu o lembeleka ovapostolo vaye poku va lomboluila okuti havosiko va ka lisiõsiõla eci ‘Mõlomunu eya lunene kuenda ulamba walua.’ (Mateo 24:30) Eye wa popia ale okuti Suku o ka kuatisa “omo lia vana va nõliwa.” (Mateo 24:22) Oco hẽ olondonge vakuekolelo nye vi sukila oku linga omo liovina vi koka usumba Yesu a kasi oku lombolola? Yesu o pamisa olondonge viaye hati: “Eci ovina evi vi fetika oku lingiwa, talami ngo kuenda kuati utõi, momo eyovo liene li kasi ocipepi.”—Luka 21:28.

      Olondonge via Yesu vi kala koloneke viaco vi pondola oku kũlĩha ndati okuti esulilo li kasi ocipepi? Yesu o ta olusapo luatiamẽla kuti ukuyu hati: “Eci ovianja viaco vi fetika oku kula kuenda amẽla a yova, vu limbuka okuti ondombo yi kasi ocipepi. Cimuamue haico okuti, eci vu mola ovina evi viosi, limbuki okuti eye o kasi ocipepi pivelo. Ocili, ndu sapuili siti, ocitumbulukila cilo ka ci piti toke eci ovina evi viosi vi lingiwa.”—Mateo 24:32-34.

      Kuenje eci olondonge vi mola oku tẽlisiwa kuovina vialua viondimbukiso, vi ka limbuka okuti esulilo li kasi ocipepi. Cilo, Yesu eca elungulo kolondonge via laikele oku kala koloneke viaco.

      Eye o popia hati: “Catiamẽla keteke lowola yaco, lomue wa yi kũlĩha, ndaño ovangelo kilu, ndaño Omõla, te lika Isia. Ndeci ca kala koloneke via Noha, haico ci kala ketukuluko lia Mõlomunu. Momo koloneke viaco osimbu Etande ka lieyile, omanu va lia lia, va nyua nyua, alume va kuela kuenda akãi va kueliwa toke keteke Noha a iñila vocimbaluku, ka va limbukile cimue toke eci Etande lieya kuenje lia va nyõla vosi, haico ci kala ketukuluko lia Mõlomunu.” (Mateo 24:36-39) Lolondaka evi, Yesu o sokisa esulilo Letande lio koloneke via Noha okuti, lia pita koluali luosi.

      Ovapostolo va kasi oku yevelela Yesu Komunda Yoliveira, va limbuka esilivilo lioku lavulula. Yesu o popia hati: “Lilavi oco ovitima viene ka vi ka lemelelue loku lia calua, loku nyua calua, lasakalalo omuenyo kuenje eteke liaco liu sangi ocipikipiki, ndulivi. Momo liya komanu vosi va tunga kilu lieve. Lavululi, likutilili olonjanja viosi okuti vu puluka kovina evi viosi vi laika oku iya kuenda oku talama kovaso a Mõlomunu.”—Luka 21:34-36.

      Yesu o lekisa vali okuti, ocitumasuku caye ka ci ka tẽlisiwa lika konepa yimue. Eye ka kasi oku tukula ovina vi laika oku pita vokuenda kuanyamo amue okuti ci ka pita lika volupale luo Yerusalãi ale vepata lia va Yudea. O kasi oku popia ovina vi ka pita “komanu vosi va tunga kilu lieve.”

      Yesu o popia okuti olondonge viaye vi ka sukila oku amamako oku lavulula kuenda oku liangiliya. Eye o pitulula etosi liaco poku ta olusapo lukuavo hati: “Limbuki okuti: Nda muẽleanjo wa kũlĩhĩle elivala ocimunu ciya, eye nda wa lavulula kuenda nda ka ecelelele okuti onjo yaye yi pundiwa. Lenevo lavululi, momo owola vu sima okuti Mõlomunu keya, eye iya.”—Mateo 24:43, 44.

      Yesu o sapuila olondonge viaye esunga lieci va sukilila oku lekisa ekolelo. Eye o likuminya kokuavo okuti, eci ocitumasuku caye ci tẽlisiwa, ku ka kala “ukuenje” o ka lavulula loku liangiliya. Yesu o tukula olusapo lumue lu kuatisa ovapostolo oku kuata lonjanga elomboloko poku popia hati: “Helie ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka, okuti cime caye wo kundika vakuanjo yaye oku va ĩha okulia votembo ya sokiyiwa? Ukuenje waco wa sumũlũha nda cime caye eci a pitĩla u sanga oku linga ndeci a kundikiwa! Ocili, ndu sapuili siti, eye o ko kundika ovina viaye viosi.” Nda “ukuenje” o fetika oku kuata ocituwa cimue cĩvi loku tata lãvi vakuavo, cime caye “u kangisa calua.”—Mateo 24:45-51; ci sokisa la Luka 12:45, 46.

      Pole, Yesu ka kasi oku popia okuti, ocimunga cimue colondonge viaye via laikele oku kuata ocituwa cĩvi. Oco hẽ, nye Yesu a yongola oku longisa kolondonge viaye? Yesu o yongola okuti olondonge viaye vi amamako oku lavulula loku liangiliya, ndomo a ka ci lombolola volusapo lukuavo.

      • Nye ci vetiya ovapostolo oku pula catiamẽla kovina vi laika oku pita kovaso yoloneke, kuenda nye vali pamue va kala oku sima?

      • Otembo yipi ocitumasuku ca Yesu ci fetika oku tẽlisiwa, kuenda ndamupi?

      • Ovina vipi via laikele oku situlula oku tukuluka kua Kristu?

      • “Ocina ca vĩha” ca molẽha ndati, kuenda ovolandu api a kuamamo?

      • Omanu va ka kala ndati poku mola oku tẽlisiwa kuocitumasuku ca Yesu?

      • Olusapo lupi Yesu a tukula oco a kuatise olondonge viaye oku limbuka okuti esulilo li kasi ocipepi?

      • Nye ci lekisa okuti oku tẽlisiwa kuocitumasuku ca Yesu ci ka pita koluali luosi?

      • Elungulo lipi Yesu a eca kolondonge vi laika oku kala ocipepi lesulilo lioluali lulo?

  • Olusapo Luafeko Vosombo Luatiamẽla Koku Lavulula
    Yesu—Onjila, Ocili Haeye Omuenyo
    • Afeko vatãlo va lunguka lolondiyelo viavo via taima

      OCIPAMA 112

      Olusapo Luafeko Vosombo luatiamẽla Koku Lavulula

      MATEO 25:1-13

      • YESU O TA OLUSAPO LUAFEKO EKŨI VOSOMBO

      Yesu o kasi oku tambulula epulilo liolondonge viaye liatiamẽla kondimbukiso yoku tukuluka kuaye kuenda yesulilo liovina vi kasi voluali. Loku sokolola olondaka viaco, eye cilo eca elungulo lia sunguluka poku ta vali olusapo lumue. Oku tẽlisiwa kualio, ku ka muiwa la vana va ka kala vokuenda kuetukuluko liaye.

      Eye o fetika oku ta olusapo poku popia hati: “Usoma wo kilu u sokisiwa lafeko ekũi va ambata olondiyelo viavo kuenje va enda oco va ka lisange la sandombua. Vatãlo pokati kavo va wulua kuenda vakuavo vatãlo va lunguka.”—Mateo 25:1, 2.

      Yesu ka kasi oku popia okuti onepa yimue yolondonge vi ka piñala Usoma wo kilu via wulua kuenda onepa yikuavo via lunguka. Catiamẽla Kusoma, eye o yongola oku popia okuti omunu lomunu pokati kolondonge, o kuete epondolo lioku nõla nda o lavulula ale sio. Pole, Yesu ka kuete atatahãi vokuti omunu lomunu pokati kolondonge viaye o pondola oku amamako lekolelo kuenda oku tambula asumũlũho a Isiaye.

      Volusapo, afeko ekũi va tunda oco va ka yolele sandombua kuenda oku likongela koku sambiliya ocipito cuvala. Eci eye a pitĩla, ovo va mihĩla vonjila lolondiyelo viavo, oco va yolele sandombua osimbu eye ambata ndombua konjo yina vo pongiyila. Anga hẽ aliangiliyo aco a pondola oku kuata onima yiwa?

      Yesu o lombolola okuti: “Vana va wulua va ambata lika ulela volondiyelo viavo, pole, vana va lunguka va ambata ulela ukuavo volongalafa kumue lolondiyelo viavo. Osimbu sandombua a cilua, vosi yavo va suñila kuenje va pekela.” (Mateo 25:3-5) Sandombua ka pitĩla vepuluvi ovo va talamẽla. Ci molẽha okuti eye o cilua, kuenje afeko va pekela. Ovapostolo pamue va ivaluka eci Yesu a popia catiamẽla kombuale yimue ya linga ungende kofeka kupãla “oku tambula uviali okuti noke o tiuka.”—Luka 19:11-15.

      Volusapo luafeko ekũi, Yesu o lombolola eci ci pita noke yoku pitĩla kua sandombua poku popia hati: “Noke vokati kuteke kua yevala ondaka yiti: ‘Sandombua o kasi oku iya! Kuendi ka lisangi laye.’” (Mateo 25:6) Anga hẽ afeko va lekisa okuti va liangiliya loku lavulula?

      Yesu amisako loku popia hati: “Afeko vaco vosi va votoka kuenje va pongiya olondiyelo viavo. Afeko va wulua va sapuila vana va lunguka vati, ‘Tu ĩhiko kamue okolela momo olondiyelo vietu vi kasi oku ima.’ Afeko va lunguka va tambulula vati: ‘Ulela tu kuete oku litepela lene ka u tẽla. Hĩse u ka landi wene ku vana va landisa.’”—Mateo 25:7-9.

      Afeko vatãlo va wulua, ka va kasi oku lavulula kuenda ka va lipongiyilile oku pitĩla kua sandombua. Va sukila ulela, omo okuti ka va kuete ulela u tẽla volondiyelo viavo. Yesu o lombolola hati: “Osimbu va ka landa, sandombua wa pitĩla. Afeko vana va lipongiya ale va enda kumue laye kocipito cuvala kuenje epito lia yikiwa. Noke afeko vakuavo veya loku popia vati, ‘A Ñala, a Ñala, tu yuluileko!’ Eye wa tambulula hati, ‘Ocili, ndu sapuili siti, sio kũlĩhĩli.’” (Mateo 25:10-12) Ocili okuti, va yeva esumuo lialua omo ka va lipongiyile kuenda ka va lavuluile!

      Ovapostolo va kuata elomboloko liokuti, sandombua una Yesu a tukula, o lomboloka eye muẽle. Eye wa li sokisile ale la sandombua. (Luka 5:34, 35) Nye ci popiwa catiamẽla kafeko va lunguka? Poku popia catiamẽla ‘kokacunda’ ka vana va laikele oku tambula Usoma, Yesu o tukula olondaka viokuti: “Wali, lipongiyi kuenda olondiyelo viene vi taime.” (Luka 12:32, 35) Omo liaco, volusapo luatiamẽla kafeko, ovapostolo va limbuka okuti Yesu o kasi oku tukula olondonge viaye vakuekolelo. Olumapu lupi tu lilongisila kolusapo olu?

      Yesu ka sile etatahãi lalimue. Eye o malusula olusapo luaye lolondaka viokuti: “Lavululi, momo ka wa kũlĩhĩli eteke ndaño owola.”—Mateo 25:13.

      Eci ci lekisa okuti, Yesu o kasi oku eca elungulo kolondonge viaye vakuekolelo. Catiamẽla koku tukuluka kuaye, olondonge vi ka sukila oku ‘lavulula.’ Eye o keya, pole, ovio vi sukila oku lipongiya loku lavulula ndeci afeko vatãlo va lunguka, oco ka va ka pumbe elavoko kuenda onima ya va pongiyilua.

      • Catiamẽla koku lavulula loku lipongiya, oku litepa kupi ku kasi pokati kafeko vatãlo va lunguka lafeko vatãlo va wulua?

      • Helie sandombua, kuenda velie afeko?

      • Olumapu lupi Yesu a longisa lolusapo luafeko ekũi?

  • Olusapo Luolotalendo—Esilivilo Lioku Lekisa Ombili
    Yesu—Onjila, Ocili Haeye Omuenyo
    • Ukuenje o lembikila posi ocipete colombongo

      OCIPAMA 113

      Olusapo Luolotalendo—esilivilo Lioku Lekisa Ombili

      MATEO 25:14-30

      • YESU O TA OLUSAPO LUOLOTALENDO

      Osimbu Yesu a kasi lovapostolo vakuãla Komunda Yoliveira, o va sapuila olusapo lukuavo. Eci kua kambele oloneke vimue osimbu a kala vo Yeriko, eye wa ta olusapo luolomina oco a lekise okuti Usoma u kasi handi ocipãla. Olusapo eye a ta cilo, lu kuete ovina vialua via lisetahãla. Oluo lu panga onepa ketambululo liepulilo liatiamẽla koku tukuluka kuaye kuenda kesulilo liovina vi kasi voluali. Olusapo luaco lu lekisa okuti olondonge viaye vi sukila oku lekisa ombili kovina viosi eye a va kundika.

      Yesu o fetika ndoco: “Ci kasi ndulume umue wa liangiliyila oku linga ungende kuenje o vilikiya akuenje vaye loku va kundika ovipako viaye.” (Mateo 25:14) Omo okuti Yesu wa li sokisile ale lombuale yi linga ungende kofeka yocipãla, “oku tambula uviali,” olondonge vi kuata lonjanga elomboloko liokuti Yesu eye ombuale yaco.—Luka 19:12.

      Osimbu ulume wa tukuiwa volusapo ka lingile ungende, o kundika ovipako viaye kakuenje vaye. Vokuenda kuanyamo atatu lolosãi epandu, Yesu wa litumbika koku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku kuenda wa pindisa olondonge viaye oku linga upange waco. Kaliye eye enda kuenje o kolela okuti olondonge a pindisa, vi ka amamako lupange waco.—Mateo 10:7; Luka 10:1, 8, 9; ci sokisa la Yoano 4:38; 14:12.

      Volusapo, ombuale yi tepisa ndati ovipako viaye? Yesu o popia hati: “Ku umue wa eca olotalendo vitãlo, ukuavo vivali, handi ukuavo yimosi, omunu lomunu wa tambula eci a soka laco kuenje wa enda kungende waye.” (Mateo 25:15) Akuenje ava, nye va ka linga leci ca va kundikiwa? Anga hẽ va ka lekisa ombili poku talavaya lovipako viaco oco va tẽlise ocipango ca cime cavo? Yesu eca elomboluilo kovapostolo vaye.

      Eye o popia hati: “Una wa tambula olotalendo vitãlo haico a enda, wa linga lavio omĩlu kuenje wa nganyala vali vitãlo. Cimuamue haico la una wa tambula olotalendo vivali okuti wa nganyala vali vivali. Pole, ukuenje una wa tambula otalendo yimosi wa enda, wa fẽla ocitunu kuenje wa lembika olombongo via cime caye.” (Mateo 25:16-18) Nye ci ka pita eci cime a tiuka?

      Yesu amisako hati: “Noke yotembo yalua cime cakuenje vaco wa tiuka kuenje wa kũlĩhĩsa eci omunu lomunu a linga.” (Mateo 25:19) Akuenje vavali vatete, va likolisilako oku linga ‘eci va soka laco.’ Omunu lomunu wa lekisa ombili poku likolisilako oku tẽlisa upange waye. U wa tambula olotalendo vitãlo, lu wa tambula vivali, va vokiya kuevi va tambuile. (Kotembo yaco oco omunu a nganyale otalendo yimosi, wa sukilile oku talavaya 19 kanyamo.) Cime wa eca epandiyo limuamue komunu lomunu poku popia hati: “Wa linga ciwa, vukuenje wocili haive wa koleliwa! Wa lekisa okuti ukuacili kovina vitito. Hu kundika ovina vialua. Sanjukila kumue la cime cove.”—Mateo 25:21.

      1. Ukuenje o lembikila posi ocipete colombongo; 2. Ukuenje waco imbiwa posamua vowelema

      Pole, hacoko ci pita lukuenje wa tambula otalendo yimosi. Ukuenje waco o popia hati: “A cime, nda kũlĩha okuti ove ulume umue wa kãla, momo ungula apa kua kũlile kuenda o pekola apa kua saselele. Nda kuata ohele kuenje nda lembika otalendo yove posi. Tambula eci cove.” (Mateo 25:24, 25) Ukuenje waco ka selekele olombongo kombango oco a vokiye kolombongo via cime caye. Tu pondola oku popia tuti, ukuenje ka lingile eci cime caye o tuma.

      Omo liaco, ca sunguluka cime caye oku popia hati, wukuenje “ũvi haive u cisiãi.” Otalendo yaye vo yupa, kuenje ya eciwa kukuenje wa lekisa ombili yoku talavaya. Noke cime eca onumbi yokuti: “U o kuete ale, o tambula vali kuenda o kuata calua. Puãi una o kuete citito, citito caco a kuete cu upiwa.”—Mateo 25:26, 29.

      Olondonge via Yesu kupange woku kunda

      Olondonge via Yesu vi kuete ovina vialua vioku sokolola, ca piãla enene olusapo olu lua sulako. Ovo va limbuka okuti upange Yesu a va kundika woku longisa omanu oco va linge olondonge, u kuete esilivilo lialua. Eye wa kolela okuti, ovo va ka lekisa ombili koku linga upange waco. Catiamẽla kupange woku kunda, Yesu ka lavoka okuti vosi va linga cimuamue. Ndomo ca lekisiwa volusapo, omunu lomunu o sukila oku likolisilako oku linga “eci a soka laco.” Eci ka ci lekisa okuti Yesu o sanjukila ‘ocisiãi’ okuti ka likolisilako oku linga eci a tẽla kupange wa Cime.

      Citava okuti olondonge via sanjuka lolondaka viokuti: “U o kuete ale, o tambula vali!”

      • Volusapo luolotalendo, helie cime, kuenda velie akuenje?

      • Ovina vipi Yesu a longisa kolondonge viaye?

  • Omo Okuti Yesu Osoma, o Sombisa Olomeme Kuenda Olohombo
    Yesu—Onjila, Ocili Haeye Omuenyo
    • Omanu vo kolofeka viosi va vanja kilu osimbu va talamẽla oku iya kua Yesu ndonganji

      OCIPAMA 114

      Omo Okuti Yesu Osoma, O Sombisa olomeme Kuenda Olohombo

      MATEO 25:31-46

      • YESU O TA OLUSAPO LUOLOMEME KUENDA LUOLOHOMBO

      Komunda Yoliveira, Yesu o mala oku ta alusapo luafeko ekũi kuenda wolotalendo, oco a ece onepa yikuavo yetambululo ovapostolo va linga, liatiamẽla kondimbukiso yoku tukuluka kuaye kuenda yesulilo liovina vi kasi voluali. Yesu o malusula ndati oku eca etambululo liaye? Eye o ci linga poku ta olusapo lua sulako luatiamẽla kolomeme kuenda kolohombo.

      Yesu o fetika oku lombolola ulandu ndoco: “Eci Mõlomunu eyilila vulamba waye lovangelo vosi, o ka tumãla kocalo culamba waye.” (Mateo 25:31) Yesu ka si atatahãi okuti eye omunu wa velapo wa tukuiwa volusapo olu. Olonjanja vialua eye wa litukula okuti “Mõlomunu.”—Mateo 8:20; 9:6; 20:18, 28.

      Yesu wa tumãla kocalo caye culamba kuenda o tukula omanu vakuekolelo ndolomeme

      Olusapo olu lu tẽlisiwa eci Yesu “eyilila vulamba waye” lovangelo kuenda oku tumãla “kocalo culamba waye.” Eye wa vangula ale catiamẽla ku “Mõlomunu iyilila valende o kilu lunene walua kuenda ulamba,” lovangelo vaye. Otembo yipi ci ka pita? Ci pita “noke yohali.” (Mateo 24:29-31; Marko 13:26, 27; Luka 21:27) Omo liaco, olusapo olu lu tẽlisiwa kovaso yoloneke eci Yesu eyilila vulamba waye. Nye eye a ka linga?

      Eye o lombolola hati: “Eci Mõlomunu [eya] . . . olofeka viosi vi liongoluila kokuaye kuenje eye o ka tepisa omanu ndeci ungombo a tepisa olomeme lolohombo. Olomeme o vi kapa kondio yaye, olohombo kepĩli.”—Mateo 25:31-33.

      Olomeme vi tepiwa oco vi taviwe la Yesu. Catiamẽla kokuavio eye o popia hati: “Kuenje Soma o ka sapuila vana va kasi kondio yaye hati: ‘Enjui, ene wa sumũlũisui la Isiange, piñali Usoma wo pongiyilui tunde koku sevetiwa kuoluali.” (Mateo 25:34) Momo lie olomeme vi taviwila la Soma?

      Soma o lombolola hati: “Momo nda kala onjala kuenje wa nyĩhi cokulia; nda kala lenyona kuenje wa nyĩhi coku nyua. Nda kala ocingendeleyi kuenje wa njekisi; nda kala epẽle kuenje wa mbualisi. Nda vela kuenje wa ndi tati. Nda kala vokayike kuenje wa masuisi.” Eci olomeme viaco “vakuesunga” va pula okuti ndamupi va linga ovina viaco viwa, eye o tambulula hati: “Eci wa lingili ku vamanjange va sule, wa ci lingilivo ame.” (Mateo 25:35, 36, 40, 46) Ovo ka va lingi ovina viaco viwa kilu, momo ka kuli omanu va vela kuenda ava va kasi onjala. Omo liaco, ovilinga viaco viwa vi sukila oku lingiwila ku vamanji a Kristu palo posi.

      Ocimunga comanu ka va kuete ekolelo ci tukuiwa okuti olohombo

      Nye ci popiwa catiamẽla kolohombo vi kapiwa konele yepĩli? Yesu o popia hati: “[Soma] o ka sapuila ava va kasi kepĩli liaye hati: ‘Nundi, ene wa siñaliwi. Vu wili vondalu ka yi pui ya pongiyiwila Eliapu lovangelo vaye. Momo nda kala onjala kuenje ka wa nyĩhili cokulia; nda kala lenyona kuenje ka wa nyĩhili coku nyua. Nda kala ocingendeleyi kuenje ka wa njekisili; nda kala epẽle kuenje ka wa mbualisili; nda vela kuenda nda kala vokayike kuenje ka wa ndi tateli.’” (Mateo 25:41-43) Olohombo vi sesamẽla esombiso liaco omo okuti, ka via tatele lohenda vamanji a Kristu palo posi ndomo va sukilile oku tatiwa.

      Ovapostolo va lilongisa okuti esombiso li ka lingiwa kovaso yoloneke, li ka koka oku nyõliwa elisi. Yesu o va sapuila hati: “[Soma] o ka va [sapuila] hati, ‘Ocili, ndu sapuili siti, eci ka wa lingili ku vamanjange va sule, ka wa ci ndingilivo ame.’ Kuenje ava va ka kuata olofa ka vi pui, pole, vakuesunga va ka tambula omuenyo ko pui.”—Mateo 25:45, 46.

      Etambululo Yesu a eca kovapostolo vaye, li kokela olondonge viaye oku sokolola calua okuti, ci va kuatisa oku kũlĩhĩsa ovituwa viavo kuenda ovilinga viavo.

      • Volusapo lua Yesu luatiamẽla kolomeme kuenda kolohombo, helie “Soma,” kuenda olusapo luaco lu ka tẽlisiwa otembo yipi?

      • Momo lie olomeme vi sesamẽlela oku taviwa la Yesu?

      • Kovina vipi omanu vamue va ka tendiwa okuti olohombo, kuenda nye olomeme lolohombo vi lavoka?

Alivulu Wumbundu (1993-2025)
Tunda
Iñila
  • Umbundu
  • Tumisa o link
  • Ceci o yongola
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Alungulo Onumbi
  • Onumbi Yoku Liteyuila
  • Ndomo o Liteyuila
  • JW.ORG
  • Iñila
Tumisa o link