Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
OSEMANA 2-8 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 1 SAMUELE 27-29
“Daviti wa Lekisa Utate Kuyaki”
Perspicaz-1 kem. 164
Akisi
Eci Daviti a kala oku tila Saulu onjanja yavali, eye wa sanda ocitililo kocitumãlo ca Soma Akisi. Onjanja yatete eci omanu va simĩle okuti Daviti wa kala unyãli, eye wa likembisa oku kala eyui kuenje Akisi wo lupuisa loku ecelela okuti enda ndeyui limue ka li tẽla oku liteyuila. (1Sa 21:10-15; Os 34:Osapi; 56: Osapi) Eci Daviti a nyula onjanja yavali, wa kuamiwa leci ci soka 600 kasualali kuenda epata liaye kuenje Akisi wo nõla oco a kale ko Cikilage. Vokuenda kunyamo umosi lolosãi vikuãla va kalako, Akisi wa kũlĩhĩle okuti asualali va Daviti va kala oku linga ombuanja kalupale o Yuda, pole, Daviti wa kala oku punda va Gesiuri, va Girisi kuenda va Amaleke. (1Sa 27:1-12) Akisi wa nõla Daviti oco a linge ondavululi yaye otembo yosi, eci va Filisiti va kala oku lipongiyila oku liyaka la Saulu kuenda konjanja ya sulako, omo lioku vetiyiwa “lolombuale” via va Filisiti, oco lika Daviti lasualali vaye va tumiwa ko Cikilage. (1Sa 28:2; 29:1-11) Eci Daviti a linga osoma kuenda wa liyaka la va Gati, citava okuti Akisi ka pondiwile handi. Eye wa kala lomuenyo toke kuviali wa Salomone.—1Ol 2:39-41; tala o GATI.
Utala Wondavululi, 2021.03 kem. 4 ocin. 8
Ene Amalẽhe vu Pondola Oku Koleliwa Ndati la Vakuene?
8 Kũlĩhĩsa ocitangi cikuavo Daviti a liyaka laco. Eci eye a wavekiwa oco a kale osoma, wa sukilile oku talamẽla otembo yalua, oco a tumbikiwe ndosoma ko Yuda. (1 Sam. 16:13; 2 Sam. 2:3, 4) Oku upisa opo, nye co kuatisa oku talamẽla lepandi? Eye ka sumuile, pole, wa tiamisilile utima kovina a ponduile oku linga. Ndeci, osimbu Daviti a kala vocikanjo ca va Filisiti oco a lisalame, eye wa talavaya ciwa lotembo yaye poku liyaka lovanyãli va Isareli. Poku ci linga, eye wa teyuila olongave viocikanjo co Yuda.—1 Sam. 27:1-12.
Perspicaz-2 kem. 354 ocin. 6
Uhembi
Ndaño okuti uhembi u pisiwa Vembimbiliya, ka ci lomboloka okuti omunu o kisikiwa oku lombolola ovina viosi komanu vana ka va kuete omoko yoku kũlĩha ovina viaco. Yesu wa eca evetiyo liokuti: “Ko ka eci ovina vi kola kolombua, ale oku imba olomota viene viondongo kolongulu oco okuti, lalimue eteke va vi liataila kuenje eci vi ñualapo vi ku undumũhili.” (Mat 7:6) Eli olio esunga lieci Yesu olonjanja vimue a likalela oku lombolola ale oku eca atambululo a suapo omo wa kũlĩhĩle okuti, ca laikele oku koka ovitangi. (Mat 15:1-6; 21:23-27; Yoa 7:3-10) Ocili okuti, elinga lia Avirama, Isake, Rahava kuenda Elisia, lioku yuvula oku lombolola ovina viosi ku vana ka va kaile afendeli va Yehova, li sukila oku kapiwako.—Eft 12:10-19; ocip. 20; 26:1-10; Yeh 2:1-6; Tia 2:25; 2Ol 6:11-23.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 1/7/2010 kem. 22 ocin. 5-6
Ava va fa va Pondola hẽ Oku Kuatisa Ava va Kasi Lomuenyo?
Kũlĩhĩsa ciwa ondaka eyi. Embimbiliya li lombolola okuti omunu eci a fa, “o tiukila posi” kuenda “eteke liaco hailio olongombo viaye vi nyõleha.” (Osamo 146:4) Saulu kuenda Samuele va kũlĩhĩle okuti, Suku o pisa ocituwa coku tãha. Eli olio esunga lieci Saulu a pokuilile kocihandeleko coku tundisa vakuakutãha vofeka!—Ovisila 19:31.
Kaliye sokolola ndoco. Nda Samuele wa kaile lomuenyo kocitumãlo cimue cespiritu, anga hẽ nda wa lueya ocihandeleko ca Suku loku likuatisa lukãi waco ukuakutãha oco a lisange la Saulu? Otembo yaco, Yehova ka tavele oku vangula la Saulu. Anga hẽ ukãi waco ukuakutãha wa kisikile Suku Ukuonenewosi oco a vangule la Saulu vonduko ya Samuele wa fa osimbu? Sio. “Samuele” una wa lekisiwa vociluvialuvia, haeyeko uprofeto wa Suku. Ukãi waco wa kovongele ondele yimue ya li pongolola Samuele una wa fa osimbu.
OSEMANA 9-15 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 1 SAMUELE 30-31
“Pamisiwa la Yehova Suku Yove”
Utala Wondavululi, 1/8/2006 kem. 30 ocin. 12
Sumbila Yehova Oco o Kuate Esanju
12 Daviti omo lioku sumbila Yehova, wa yuvula ovina ka via sungulukile. Pole esumbilo liaco lio vetiyavo oku pandikisa kovitangi. Otembo yimue eye lakuenje vaye poku tila Saulu, va enda toke kimbo limue lia va Filisiti li tukuiwa hati, Cikilage. Va kalako ci soka unyamo lolosãi vikuãla. (1 Samuele 27:5-7) Eteke limue, osimbu alume va tunda vimbo, olohoka via va Amaleke via katukila imbo liaco. Kuenje va li yoka. Vambata akãi vosi lomãla, kuenda ovinyama viavo. Eci Daviti lakuenje vaye va tiuka vimbo, poku mola eci ca pitamo, va fetika oku lila. Noke esumuo liavo lia pongoloka onyeño. Akuenje vaye va fetika oku u popia lãvi. Pole, ndaño lovitangi viaco Daviti ka konyohele. (Olosapo 24:10) Omo lioku sumbila Yehova, wa lekisa ekolelo kokuaye. Kuenje “wa likolisa vutima poku imba ovaso ku Yehova.” Lekuatiso lia Yehova, Daviti lakuenje vaye va landula va Amaleke. Kuenje va tambula ovina viosi via nyaniwile.—1 Samuele 30:1-20.
Utala Wondavululi, 15/4/2012 kem. 30 ocin. 14
Yehova o tu Lava Oco tu Popeliwe
14 Daviti wa liyaka lovitangi vialua komuenyo waye. (1 Sam. 30:3-6) Olondaka viaye vi lekisa okuti, Yehova wa kũlĩhĩle ovisimĩlo viaye. (Tanga Osamo 34:18; 56:8.) Eye wa kũlĩha ciwa ovisimĩlo vietu. Nda tu kuete ‘utima wa teka,’ ale “wa samba,” eye o pondola oku tu kokela kokuaye. Kuenje, tu lembelekiwa ndeci Daviti a linga poku imba ocisungo hati: “Njolela, [kuenda ndi] sanjukila ocisola cove ka ci pui. Momo wa mola ohali yange kuenje wa limbuka otokua yange.” (Osa. 31:7) Yehova wa kũlĩha ovina vialua viatiamẽla kokuetu okuti, ovitangi vietu ci sule. Eye wa siata oku tu kolisa lovina vi tu lembeleka kolohongele.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 1/6/2005 kem. 32 ocin. 9
Atosi Avelapo Velivulu Liatete Lia Samuele
30:23, 24. Olondaka vi sangiwa kelivulu Liatendelo 31:27, vi lekisa okuti Yehova wa kapako olomitavaso viekongelo. Omo liaco, kovina viosi tu linga tu sukila oku ‘talavaya ndomanu va vumba Yehova.’—Va Kolosai 3:23.
OSEMANA 16-22 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 2 SAMUELE 1-3
“Nye tu Lilongisila ‘Kohonji’?”
Utala Wondavululi, 1/7/2000 kem. 8 ocin. 9
Pokola Kuava va Kuete Omoko Yoku Songola
9 Daviti eci a tatiwa lãvi, anga hẽ co sumuisile? Daviti wa li yeyela ku Yehova hati: “Vakuakuyokokisa va sanda omuenyo wange.” (Osamo 54:3) Eye wa yuluila utima waye ku Yehova loku popia hati: “Mopele kovanyali vange, a Suku yange. . . . Ovindululu via limungikila. Hakulueya kuangeko, pamue ekandu liange, a Yehova, hakulueya kuangeko va lupukila, pamue oku lialekela. Ove muẽle, pasuka, ñuatise, loku ci vanja.” (Osamo 59:1–4) Ove hẽ wa siatavo oku liyeva ndoco, okuti ndaño kualingile cimue cĩvi komunu o kuete omoko yoku songola, lopo, eye amamako loku sakalaisa omuenyo wove? Daviti ka liwekelepo oku lekisa esumbilo ku Saulu. Noke liolofa via Saulu, Daviti ka ci sanjukilile, puãi waimba ocisungo hati: “Saulu la Yonatão! Va soliwa locili! . . . Kolupesi va velapo, olongonga vi sule. Kongusu va velapo, olohosi vi sule. Akãi va Isareli, lili Saulu.” (2 Samuele 1:23, 24) Hangangukuoyo yiwa yatiamẽla koku sumbila olombuavekua via Yehova Daviti a eca, ndaño okuti wa lambalaliwile la Saulu!
Utala Wondavululi, 15/4/2012 kem. 10 ocin. 8
Oku li Pakula Pokati Ondimbukiso Yotembo!
8 Embimbiliya li lombololavo ovolandu vomanu valua va kala vakuesunga. Tu konomuisi ovolandu avali, kuenda tu kũlĩhĩsa eci ovolandu aco a tu longisa. Tete, tu konomuisi ulandu wulume umue wa lekisile ku Daviti okuti, wa koleliwa. Ulume waco, Yonatão omõla wa Soma Saulu, una nda wa piñala usoma ko Isareli. Pole, Yehova wa nõla Daviti oco a linge osoma ya va Isareli. Yonatão wa pokola ku Suku, kuenda ka kuatelele esepa Daviti loku u tenda ndunyãli waye. Pole, utima wa Yonatão, “wa lipandeka lutima wa Daviti.” Noke, wa likuminya oku amamako oku kakatela kokuaye. Kuenje, Yonatão wa eca ku Daviti ocikutu, osipata lohonji yaye, kuenda uvia. Ovina viaco, vi lekisa esumbilo a kuata. (1 Sam. 18:1-4) Yonatão wa kuatisa Daviti, kuenda wa kapele omuenyo waye kohele omo lionyeño ya Saulu. Yonatão wa lekisa ekolelo poku sapuila Daviti hati: ‘Ove o linga osoma ya va Isareli. Kuenje, ame ndi kala kumue love.’ (1 Sam. 20:30-34; 23:16, 17) Eci Yonatão a fa, Daviti wa imba ocisungo cimue ca situlula esumuo liaye locisola o kuatela.—2 Sam. 1:17, 26.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-1 kem. 1248 ocin. 2
Manji
Ondaka “manji,” yi tiamisiwilavo ku vana va likuete omunga locimãho cimuamue. Ndeci, Soma Hirama wo ko Tiro, wa tukula Soma Salomone okuti manjaye. Eci ka ci lomboloka okuti va kuatele ovikele vimuamue, pole citava okuti, ca tiamisiwilile konjongole yimuamue va kuata yoku panga avaya lovikuata vikuavo vionembele. (1Ol 9:13; 5:1-12) Daviti wa soneha hati: “Tali! Ciwa cimue kuenda ca posoka muẽle, eci vamanji va tunga pamosi vomunga!” Eci ka ci lomboloka okuti vamanji vakuasonde yimuamue ovo lika va pondola oku kuata ombembua loku likuata omunga. (Os 133:1) Omo liaco, ocikembe kuenda onjongole omunu a kuatela ukuavo, ndaño ka va kaile epata, ovio via vetiya Daviti oku tukula Yonatão okuti manjaye. (2Sa 1:26) Akamba vana va kuete ovituwa lolonjongole vimuamue, ndaño ka via sungulukile, va pondola oku tukuiwa okuti, vamanji.—Olo 18:9.
OSEMANA 23-29 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 2 SAMUELE 4-6
“Oku Amamako Oku Yuvula Oku Linga Ovina vi Sumuisa Yehova”
Utala Wondavululi, 1/7/2005 kem. 9 ocin. 8
Atosi Avelapo Velivulu Liavali Lia Samuele
6:1-7. Daviti poku sondolola ocikasia covisila, wa kuatele ovisimĩlo viwa. Pole, omo lioku cambatela kokalosa, wa lueya ocihandeleko ca Suku. (Etundilo 25:13, 14; Atendelo 4:15, 19; 7:7-9) Usa wa yonguile oku teyuila ocikasia covisila oco ka cika kupuke. Ovitangi a pita lavio vi lekisa okuti, ovisimĩlo viwa ka vi pongolola olonumbi via Yehova.
Utala Wondavululi, 1/2/2005 kem. 32 ocin. 20
Yehova wa Siata Oku Linga Eci Ciwa
20 Ocili akuti, Usa wa kũlĩhĩle ciwa Ocihandeleko ca Yehova. Ocikasia ca kala ocindekaise ca Yehova. Kuenda ocihandeleko ca lekisile okuti, lomue o pondola oku lamba kocikasia, te lika omanu vana va kuete omoko yaco. Omanu va tambuilevo elungulo liokuti, wosi o lambako o yambuiwa toke kolofa. (Atendelo 4:18-20; 7:89) Omo liaco, oku ambata ocikasia covisila, ca kala ocikele cimue ci kola. Usa ndaño okuti ka kaile ocitunda, wa kũlĩhĩle ciwa Ocihandeleko caco. Momo wa kala ukuepata lia va Lewi. Kuenda Ocikasia caco ca kala vonjo ya isiaye ci soka 70 kanyamo, toke eci Daviti a cupamo. (1 Samuele 6:20–7:1) Omo liaco, Usa wa kũlĩhĩle ciwa olonumbi vioku ambata Ocikasia tunde vutila waye.
Utala Wondavululi, 1/2/2005 kem. 32 ocin. 21
Yehova wa Siata Oku Linga Eci Ciwa
21 Kefetikilo liocipama cilo tua lilongisa okuti, Yehova o lete cosi ci kasi vutima womunu. Ondaka ya Yehova yi lekisa okuti Usa ‘wa linga eci cĩvi.’ Omo liaco, ci tava okuti Yehova wa limbukile ocituwa cimue cĩvi ca kala vutima wa Usa. Pole, Embimbiliya ka li tukula ocituwa caco. Anga hẽ Usa wa lekisile esino lialua kolonumbi via Yehova? (Olosapo 11:2) Ocili okuti Ocikasia covisila, ca kala konjo yavo otembo yalua. Kuenje eye wa kuata esumũlũho lioku endisa ocikasia caco. Anga hẽ Usa wa kuata epela poku muiwa lomanu omo lioku ambata ocikasia caco? (Olosapo 8:13) Ocikasia ca kala ocindekaise ca Yehova. Anga hẽ Usa ka kuatele ekolelo liokuti Yehova o pondola oku teyuila ocikasia Caye ci kola? Etu ka tua kũlĩhĩle ovisimĩlo via kala vutima wa Usa. Pole, tu sukila oku kolela okuti, Yehova wa linga eci ca sunguluka. Momo citava okuti, wa limbukile ovisimĩlo vimue vĩvi vutima wa Usa. Kuenje Yehova wo yambula.—Olosapo 21:2.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 1/4/1996 kem. 29 ocin. 1 kelimi Lioputu
Olonjanja Viosi Imba Ocilemo Cove ku Yehova
Omo okuti Daviti wa kala osoma, wa kuata eko liolofa viaco. Ocituwa caye ca lekisa okuti, ndaño muẽle omunu o kuete ukamba la Yehova olonjanja vimue o pondola oku lekisa ocituwa cimue ka ca sungulukile poku setekiwa. Catete, Daviti wa kuata onyeño kuenda usumba. (2 Samuele 6: 8, 9) Ekolelo a kuatela Yehova lia setekiwa. Eyi ya kala onjanja yimue yi lekisa okuti pamue, ka imbile ku Yehova ocilemo caye poku yuvula oku kuama olonumbi viaye. Ange hẽ ci pondolavo oku pita letu? Anga tu kapa eko ku Yehova omo liovitangi vi tunda koku sinĩla olonumbi viaye?—Olosapo 19:3.
OSEMANA 30 YA KUPEMBA–5 YEVAMBI
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 2 SAMUELE 7-8
“Yehova wa Linga Ocisila Cimue la Daviti”
Utala Wondavululi, 1/4/2010 kem. 20 ocin. 3
‘Uviali Wove u Kolisua’
Onjongole yutima wa Daviti ya vetiya Yehova. Poku sumũluĩsa elitumbiko lia Daviti loku tẽlisa ovitumasuku, Suku wa linga laye ocisila cokuti, kocikoti caye ku ka tunda umue o ka viala otembo ka yi pui. Natana wa pitiya ku Daviti ohuminyo ya Suku eci a popia hati: “Epata liove luviali wove vi kolisua kovaso ange otembo ka yi pui. Omangu yove yi tumãla hũ otembo ka yi pui.” (Ocinimbu 16) Helie Kapiñala kocisila caco o ka viala otembo ka yi pui?—Osamo 89:20, 29, 34-36.
Utala Wondavululi, 1/4/2010 kem. 20 ocin. 4
‘Uviali Wove u Kolisua’
Yesu u Nasara wa kala ukuacikoti ca Daviti. Eci ungelo a sapula oku citiwa kua Yesu, wa popia hati: “Yehova Suku o wiha ocalo ca isiaye Daviti. O viala ño-o hũ epata lia Yakoba, kuenje usoma waye ko sulila.” (Luka 1:32, 33) Ocili okuti, ocisila ca lingiwa la Daviti, ca tẽlisiwa ku Yesu Kristu. Eye ka nõliwile lomunu, pole, o viala omo liocisila ca Suku coku eca kokuaye omoko yoku viala otembo ka yi pui. Omo liaco, tu sukila oku ivaluka okuti, olohuminyo via Suku via siata oku tẽlisiwa.—Isaya 55:10, 11.
Utala Wondavululi, 15/10/2014 kem. 7 ocin. 14
Kuata Ekolelo Lia Pama Kusoma
14 Kosimbu, Yehova wa lingile ohuminyo yimue ku Soma Daviti wo ko Isareli. Ohuminyo yaco yi tukuiwa hati, ocisila ca Daviti. (Tanga 2 Samuele 7:12, 16.) Yehova wa likuminyile okuti, Mesiya wa laikele oku tunda pokati kocitumbulukila ca Daviti. (Luka 1:30-33) Omo liaco, Yehova wa ecele olonumbi viatiamẽla kepata Mesiya a laikele oku citiwila. Kuenje, Yehova wa lekisa okuti Mesiya, eye ‘o sesamẽla’ oku kala Soma Yuviali waco. (Esekiele 21:25-27) Usoma wa Daviti u ka kala otembo ka yi pui, momo, Yesu ukuacitumbulukila ca Daviti, ‘o kala otembo ka yi pui, kuenda ocalo caye ca amamako ndekumbi.’ (Osamo 89:34-37) Tua kolela okuti, Usoma wa Mesiya u ka viala lesunga, kuenda u ka eca komanu asumũlũho ka a pui!
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 1165 ocin. 1
Oloneke Via Sulako
Ocitumasuku ca Baliame. Osimbu va Isareli ka va iñilile Vofeka Yohuminyo, uprofeto Baliame wa sapuila Balaka soma yo Moavi hati: “Enju oco hu sapuile eci omanu ava va ka linga komanu vove kovaso yoloneke. . . . Ku Yakoba ku ka tunda olumbungululu lumue, kuenda ku Isareli ku ka tunda epangati limue. Kuenje eye o ka teya upolo wa Moavi kuenda ekolõkõlo liosi liomãla venyõleho.” (Ate 24:14-17) Ocili okuti, voku tẽlisiwa kuocitumasuku eci, “oloneke via sulako” via fetika eci Daviti a linga osoma, loku yula va Moavi. (2Sa 8:2) Omo Daviti a tukula Yesu okuti eye Soma Mesiya, ocitumasuku caco ca tiamisiwilile muẽle ku Yesu kotembo a fetika oku viala ovanyãli vaye.—Isa 9:7; Os 2:8, 9.
OSEMANA 6-12 YEVAMBI
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 2 SAMUELE 9-10
“Daviti wa Lekisa Ocisola ka ci Pongoloka”
Utala Wondavululi, 15/6/2006 kem. 14 ocin. 6
Ove o Pondola Oku Kuata Esanju
Daviti wa soneha ndoco: “Wa sumũlũha omunu wosi o kuatisa ohukũi,” eye wa misako hati: “Yehova o ko yovola keteke liohali. Yehova o ko teyuila kuenda o ko wecelela oku kala lomuenyo. Omanu vakuavo va ka limbuka okuti, eye wa sanjuka.” (Osamo 41:1, 2) Ohenda Daviti a lekisa ku Mefivosiete una wa kala omõla ocilema wa Yonatão okuti, wa kala ekamba li soliwe calua la Daviti, ocituwa cimue ciwa ci sukiliwa oku lekisiwa ku vana va sukila ekuatiso.—2 Samuele 9:1-13.
Utala Wondavululi, 1/7/2005 kem. 9 ocin. 12
Atosi Avelapo Velivulu Liavali Lia Samuele
9:1, 6, 7. Daviti wa tẽlisa ohuminyo yaye. Etu tu sukilavo oku tẽlisa olondaka vietu.
Utala Wondavululi, 1/3/2002 kem. 10 ocin. 10
Ovo va Liyaka Lovitangi Vikasi Ndosongo Ketimba Liavo
10 Noke lianyamo amue, Soma Daviti ekamba lia Yonatão, weya oku lekisa ohenda yalua ku Mefivosiete. Daviti wa eca ovokuasi osi a Saulu ku Mefivosiete kuenda wa nõla Siva oñuatisi ya Saulu oco a songuile ofeka yaco. Daviti wa lomboluilavo Mefivosiete hati: ‘O ka lia lia komesa yange vokuenda kuomuenyo wove wosi.’ (2 Samuele 9:6-10) Ocili okuti, ohenda ya Daviti ya lembeleka calua Mefivosiete kuenda yo kuatisa oku tepulula ohali yaye omo liocitangi a kala laco. Hangangukuoyo yiwa! Omo liaco, tu sukilavo oku lekisa ohenda ku vana va kasi oku liyaka lovitangi.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-1 kem. 291
Olonjele
Pokati komanu valua va kala Kutundilo, oku kongelamo va Isareli, olonjele via tendiwile ndondimbukiso yunene. Ocihandeleko ca Suku ca eciwile ku va Isareli, ca pisile oku teta “kolonele violonjele,” oku pemũla esinga lia kala kolonele viutue, katũi kuenda vovaso. (Ovs 19:27; 21:5) Ovina viaco via lingiwa omo okuti, pokati komanu vana ka va fendelele Yehova, ca kala ocituwa cetavo.
OSEMANA 13-19 YEVAMBI
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 2 SAMUELE 11-12
“Ku ka Ecelele Oku Vialiwa Lolonjongole ka via Sungulukile”
Utala Wondavululi, 2021.06 kem. 17 ocin. 10
Ove o Pondola Oku Puluka Kolonjanjo Via Satana!
10 Omo liocipululu Soma Daviti wa ivalako ovina Yehova o wĩhile ndeci, uhayele, oluhimo kuenda eyulo lioku yula ovanyãli vaye. Daviti weya oku limbuka okuti ovoloño a Suku ‘oku a lombolola nda alua calua!’ (Osa. 40:5) Pole, etosi lieli okuti, Daviti wa ivaleleko ovina Yehova o wĩhile. Eye wa yonguile vali ovina vikuavo. Ndaño okuti Daviti wa kuata akãi valua, onjongole ka ya sungulukile yoku sola ukãi ulume ukuavo, ya kala oku livokiya vutima waye. Ukãi waco Batisieva kuenda ulume waco Uriya u Hiti. Daviti omo liocipululu wa lipekela la Batisieva kuenje wa mina. Eci Daviti a linga cĩvi, pole, wa linga ocina cikuavo okuti cĩvi vali poku sanda oku ponda Uriya. (2 Sam. 11:2-15) Nye Daviti a kala oku sima? Anga hẽ eye wa simĩle okuti Yehova ka kaile oku ci mola? Ndaño okuti Daviti wa kala oku vumba Yehova vokuenda kuotembo yalua, wa yuliwa locipululu kuenje co nenela ohali yalua. Pole, vokuenda kuotembo Daviti wa limbuka ekandu liaye kuenje wa likekembela. Eye wa sanjukile calua omo lioku taviwa vali la Yehova.—2 Sam. 12:7-13.
Utala Wondavululi, 2019.09 kem. 17 ocin. 15
“Sumbila Vali Enene” Yehova
15 Yehova wa nõlele Daviti oco a kale usongui wepata liaye kuenda wofeka yosi ya va Isareli. Omo okuti Daviti wa kala Osoma, wa kuata unene walua. Olonjanja vimue, unene waco wa talavaya lawo lonjila yimue ka ya sungulukile kuenje wa linga ekandu linene. (2 Sam. 11:14, 15) Pole, wa lekisa umbombe ku Yehova poku tava elungulo. Kuenje poku likutilila, wa sapuila Yehova ndomo a liyeva. Kuenda eye wa likolisilako oku pokola kelungulo lia Yehova. (Osa. 51:1-4) Handi vali, eye wa lekisa umbombe poku tava alungulo cikale ana a eciwa lalume kuenda lakãi. (1 Sam. 19:11, 12; 25:32, 33) Daviti wa lilongisila kakulueya aye kuenje wa velisapo upange wa Yehova komuenyo waye.
Utala Wondavululi, 2018.06 kem. 17 ocin. 7
Ecelela Okuti Ovihandeleko Kuenda Olonumbi Via Suku vi Pindisa Owanji Wutima Wove
7 Ka tu sukila oku seteka oku tala ohali omo lioku lueya ovihandeleko via Suku oco tu limbuke eci ciwa leci cĩvi. Tu pondola oku lilongisila kakulueya a lingiwa lomanu vakuavo kosimbu. Ovolandu aco a sangiwa Vembimbiliya. Kelivulu Liolosapo 1:5 ku popia hati: “Ukualondunge layevo o tẽla oku yeva loku amamako kukũlĩhiso.” Ukũlĩhiso u tunda ku Suku, owo ukũlĩhiso wa velapo! Sokolola ndomo Daviti a kuata ovitangi noke lioku sinĩla Yehova kuenda oku linga evĩho liukahonga la Batisieva. (2 Samuele 12:7-14) Eci o tanga ulandu waco, lipula ndoco: ‘Daviti nda wa yuvula ndati ovitangi viaco? Nye ame nda nda linga, nda ocitangi caco ca pitile lame? Nda nda setekiwile oku linga evĩho liukahonga nda nda setukula Daviti, ale nda nda linga nda Yosefe?’ (Efetikilo 39:11-15) Nda tua sokolola lutate ovitangi vi yilila kekandu, olonjanja viosi tu ka ‘suvuka evĩho.’
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-1 kem. 653 ocin. 3
Daviti
Ocili okuti, Yehova wa mola cosi ca pita kuenje wa situlula elinga liaco. Nda Yehova wa ecelelele okuti ocitangi ca Daviti la Batisieva ci tetuluiwa lolonganji viomanu, ndomo ca handelekiwile Vocihandeleko ca eciwile ku Mose, kavali kavo nda va pondiwa handi vali, inaco nda wa fila kumosi lomõla poku cita. (Esn 5:18; 22:22) Ocili okuti, Yehova eye muẽle wa tetulula ocitangi caco kuenda wa lekisa ohenda ku Daviti omo liocisila Cusoma (2Sa 7:11-16), momo Daviti wa lekisilevo ohenda (1Sa 24:4-7, ci sokisa la Tia 2:13) kuenda momo Suku wa limbuka okuti, va likekembela. (Os 51:1-4) Pole, ka va pulukile kovitangi vieyililako. Pocakati cuprofeto Natana, Yehova wa popia hati: “Ndi ka ku nenela ohali yi tundilila vonjo yove muẽle.”—2Sa 12:1-12.
OSEMANA 20-26 YEVAMBI
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 2 SAMUELE 13-14
“Epela Lia Aminone Lio Kokela Ovitangi”
Perspicaz-1 kem. 31 ocin. 3
Avisalome
Oku Pondiwa Kua Aminone. Eposo lia Tamare manji a Avisalome, lia vetiya Aminone manjaye ukulu oku u sola. Aminone wa likembisa oku vela noke wa tuma oku vilikiya manjaye Tamare oco o telekeleko kuenje wo putula. Ocisola caye noke ca pongoloka esuvu lialua kuenje wa tuma oku kapa Tamare volokololo. Tamare wa tola uwalo waye una wa kala ondimbukiso yomõla wosombo wa soma, wa liseteka etiko kutue waye kuenje wa enda ku Avisalome. Noke eye vepuluvi liaco, wa kũlĩhĩsa elinga liaco kuenda wa limbuka okuti Aminone eye wa ci linga momo wa limbukile okuti wa kala oku sola manjaye. Avisalome wa handeleka manjaye oco ka ko pise kuenda wo wambata oco a kale konjo yaye.—2Sa 13:1-20.
Utala Wondavululi, 2017.09 kem. 6 ocin. 11
Kala Ukuakulikandangiya
11 Embimbiliya li lombololavo ovolandu omanu ka va tẽlele oku tamalãla keyonjo lievĩho liukahonga kuenda ovitangi va kuata. Nda o kasi oku liyaka locitangi ndeci ca manji Kim, sokolola kueci ca pita lumalẽhe wa kamba olondunge wa tukuiwa kelivulu Liolosapo kocipama 7. Sokololavo kueci catiamẽla ku Aminone kuenda ovitangi a kuata omo liocituwa caye. (2 Sam. 13:1, 2, 10-15, 28-32) Olonjali vi sukila oku konomuisa ovolandu aco kefendelo liavo liepata, oco vi kuatise omãla vavo oku kuata ocituwa coku likandangiya kuenda olondunge.
Perspicaz-1 kem. 31 ocin. 6
Avisalome
Pa pita anyamo avali. Otembo yoku pemũla olomeme ya pitĩlapo, otembo yocipito kuenda Avisalome wa pongiya ocipito cimue ko Baalehasore ci soka 22 kolokilometulu ko NNE ko Yerusalãi kuenda wa laleka omãla va soma Daviti. Eci isiaye a likala oku enda, Avisalome wo kisika oku tava oku tuma Aminone uveli waye pocitumãlo caye. (Olo 10:18) Pocipito, osimbu Aminone a “sanjuka omo liovinyu,” Avisalome wa handeleka akuenje vaye oco vo ponde. Omãla vakuavo va tiukila ko Yerusalãi, kuenda Avisalome wa enda kumandekua oku ka likongela ku sekulu yaye u Suria, kuviali wo Gesiuri, Kutundilo wo Kalunga ko Galileia. (2Sa 13:23-38) “Osipata” uprofeto Natana a tukuile, ya iñila “vonjo” ya Daviti, kuenda yamamako toke kesulilo liomuenyo waye.—2Sa 12:10.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Despertai! 22/12/2004 kem. 8-9
Eposo Lia Velapo Vali
Ca litepa ceci okuti, kũlĩhĩsa ulandu wa Avisalome, umue pokati komãla va Daviti. Eye wa lekisa okuti ka kaile ulume umue uwa, ndaño okuti eposo liaye nda lia vetiya omanu oku u kuatela onya. Catiamẽla kokuaye Embimbiliya li popia ndoco: “Ko Isareli yosi ka kua kale omunu wa pandiyiwile calua omo lieposo liaye ndeci Avisalome. Oku upisa kolomãhi viaye toke kutue ka kuatele etondelo.” (2 Samuele 14:25) Omo liaco, ocipululu ca Avisalome co vetiya oku sinila isiaye kuenda oku tambula usoma. Handi vali, eye wa putula akama va isiaye. Omo liaco, onyeño ya Suku ya wila Avisalome kuenje wa fa lãvi.—2 Samuele 15:10-14; 16:13-22; 17:14; 18:9, 15.
Ove hẽ o vetiyiwa oku sola Avisalome? Ocili okuti sio. Momo, eye ka kuatele ovituwa viwa. Eposo liaye lioketimba, ka lia li kuatele loku litunula kuenda oku siapo oku kala ukuacili, ka ca tatekele enyõleho liaye. Handi vali, Vembimbiliya muli ovolandu alua omanu vakualondunge ha-o a vetiya, pole eposo liavo lioketimba ka lia tukuiwile. Ocili okuti ocina ca velelepo eposo liavo liovutima.
OSEMANA 27 YEVAMBI–3 YEVAMBI LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 2 SAMUELE 15-17
“Avisalome wa Lekisa Esino Omo Liepela”
Perspicaz-2 kem. 692
Ukuasapulo
Kutundilo vakuakuyoloka va kuata ocituwa coku yolokela kovaso yekãlu lia soma, oco va lipongiye loku sandeka oku pitĩla kua soma loku eca ekuatiso kovina vi sukiliwa. (1Sa 8:11) Avisalome kumue la Adonia, omo lioku setukula elinga liaco kuenda oku sanda ekemãlo, loku vokiya kesino liavo, va lipongiyila eci ci soka 50 kalume oco va pite kovaso yakãlu avo.—2Sa 15:1; 1Ol 1:5; tala VAKUAKUYOLOKA.
Utala Wondavululi, 15/7/2012 kem. 13 ocin. 5
Vumba Suku Yeyovo
5 Vembimbiliya mu sangiwa ovolandu alua omanu vana va yapuisa vakuavo lovisimĩlo ka via sungulukile. Umue pokati komanu vaco, Avisalome, omõla wa Soma Daviti okuti, wa posokele calua. Ndaño ka kuatele omoko yoku tambula uviali, pole, vokuenda kuotembo wa fetika oku lingila usuanji isiaye, ndeci Satana a linga. Avisalome wa yonguile oku tambula usoma waco poku seteka oku lekisa ohenda yombambe, oco va Isareli va sime okuti, soma Daviti ka va kuetele ohenda. Omo wa lilekisa ndomunu uwa poku lundila isiaye okuti ongangala, wa linga ndeci Eliapu lia linga vocumbo Cedene.—2 Sam. 15:1-5.
Perspicaz-1 kem. 1138
Hevirone
Noke lianyamo amue, Avisalome omõla a Daviti, wa tiukila ko Hevirone kuenje wa fetika usuanji woku seteka oku tambula usoma wa isiaye. (2Sa 15:7-10) Citava okuti ulandu wo ko Hevirone omo okuti, oyo ya kala ocivanja cosimbu co Yuda kuenda omo oluo lua kala olupale a citiwila, olio esunga lieci Avisalome a nõlela olupale luaco oco a seteke oku tambula uviali. Noke onekulu ya Daviti, Soma Rehovama, wa tumbulula o Hevirone. (2As 11:5-10) Noke eci va Bavuluno va nyõla o Yuda leci va Yudea va tiukila kumandekua, va Yudea vamue va tunga vo Hevirone ko (Kiriate-Ariva).—Neh 11:25.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 2018.08 kem. 6 ocin. 11
Ove hẽ wa Kũlĩha Ovina Via Kongela Vombangulo Yimue?
11 Olonjanja vimue tu sumua, omo okuti omanu pamue va sandeka ovolandu atiamẽla kokuetu, okuti ocili caco ka ca suilepo. Eci oco ca pita la Mefivosiete. Soma Daviti wa eca ovapia osi ku Mefivosiete ana a kala a sekulu yaye Saulu. (2 Sam. 9:6, 7) Pole, noke Daviti wa yeva alundi a lingiwa ku Mefivosiete. Eye ka konomuisile vali nda eci a yeva ocili ale sio kuenje wa tambula cosi a ecele ku Mefivosiete. (2 Sam. 16:1-4) Eci Daviti a sapela la Mefivosiete, wa limbuka okuti cosi a yeva ca kala esanda. Noke Daviti wa tiula onepa yimue yovapia ku Mefivosiete. (2 Sam. 19:24-29) Daviti nda wa konomuisile ovina viosi via kongelamo, okuti ka yevelela tete asapulo wuhembi, Mefivosiete nda ka tatiwile lekambo liesunga.