Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
OSEMANA 5-11 YENYENYE LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 1 OLOSOMA 9-10
“Sivaya Yehova Omo Liolondunge Viaye”
Utala Wondavululi, 1/7/1999 kem. 30 ocin. 6
Epasu Limue Lia Sumũlũisiwa Calua
Nasoma yo ko Sieva eci a lisanga la Salomone, wa fetika oku u seteka “lapulilo a tatama.” (1 Olosoma 10:1) Ondaka ya tukuiwa ndeti kelimi lio Heveru, yi pondola oku pongoluiwa okuti “elumbu.” Pole, eci ka ci lomboloka okuti Nasoma wa kongela Salomone volomapalo vimue ka vi kuete esilivilo. Ca velapo ceci okuti ondaka yaco ya tukuiwavo Kolosamo 49:4, poku lombolola atosi a kuete esilivilo ndeci, ekandu, olofa kuenda ocisembi. Cimuamue haico okuti, Nasoma yo ko Sieva wa sapela la Salomone catiamẽla kovina via longa okuti, via seteka olondunge viaye. Embimbiliya li lekisa okuti eye “wo sapuila ovina viosi via kala vutima waye.” Kuenje Salomone “wa tambulula apulilo aye osi. Ka kua kaile lacimue okuti ca tatamẽle calua ku soma oco o ci lomboluile.”—1 Olosoma 10:2b, 3.
Utala Wondavululi, 1/11/1999 kem. 20 ocin. 6
Ceci ku Lekisiwa Ocituwa Coku Eca
Nasoma poku yeva ovina viaco viosi, wa komõha kuenda lumbombe wa popia hati: “Omanu vove va sumũlũha kuenda va sumũlũhavo akuenje vove vana va kasi kovaso yove otembo yosi oku yevelela olondunge viove!” (1 Olosoma 10:4-8) Eye ka popele okuti akuenje va Salomone va sanjukile omo liovina va kuata. Pole, va sumũlũhile omo okuti va ponduile oku yeva olonjanja vialua olondunge Suku a ecele ku Salomone. Nasoma yo ko Sieva wa sila ongangu yiwa kafendeli va Yehova vo koloneke vilo, vana va siata oku songuiwa lolondunge Viululiki kuenda Viomõlaye, Yesu Kristu!
Utala Wondavululi, 1/7/1999 kem. 30-31
Epasu Limue Lia Sumũlũisiwa Calua
Nasoma yo ko Sieva wa komõha calua omo liolondunge via Salomone kuenda oku kolapo kuviali waye kuenje “ka kuatele vali eci a vangula.” (1 Olosoma 10: 4, 5) Omanu vamue va sima okuti, ondaka yaco yi lomboloka okuti nasoma ka “kuatele vali ofela yoku fuima.” Ulongisi umue wa popia hati, nasoma yaco wambuka! Ndaño lovisimĩlo via litepa, Nasoma wa komõha calua omo liovina a mola levi a yeva. Eye wa popia okuti akuenje va Salomone va sumũlũha omo okuti va ponduile oku yeva olondunge via soma yavo kuenda wa sivaya Yehova omo lioku tumbika Salomone kocalo cusoma. Noke wa eca ku soma olombanjaile via tĩla calua viulu okuti koloneke vilo, vi soka 40 kolohuluwa violondolale. Salomone “wa ecavo ku nasoma yo Sieva ovina viosi nasoma a yonguile levi a pinga.”—1 Olosoma 10:6-13.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 1/11/2008 kem. 22 ocin. 4-6
Wa ci Kũlĩha?
Salomone wa Kuata Ulu Uñami?
Ovisonehua vi lekisa okuti, Hirama soma yo ko Turo, wa tumĩle eci ci soka olotonelada 4 viulu ku Salomone, noke Nasoma yo ko Sieva wa ecelevo etendelo limuamue kuenje olohoka via Salomone vio nenela eci ci pitahãla 15 kolotonelada viulu wo ko Ofire. Ulandu waco wa lekisa okuti: “Ocilemo culu cina Salomone a enda oku tambula unyamo lunyamo, ca tẽlele 666 kolotalendo viulu,” ale ceci ci pitahãla 25 kolotonelada. (1 Olosoma 9:14, 28; 10:10, 14) Anga hẽ eci ocili muẽle? Olosila va enda oku kapa ulu wo kelombe kosimbu, via kala ndati?
Ocisonehua cimue cosimbu olonoño vi tenda okuti ca koleliwa calua, ca lekisa okuti Fareo Tutmes III wo ko Egito, (okuti wa kala kunyamo wolohulukãi vivali O.Y.) wa eca eci ci soka 13,5 kolotonelada viulu konembele yo Amon-Ra ko Karnak. Vokuenda kuocita cecelãla O.Y., soma yo ko Asuria Tiglate-Pileser III wa tambula eci ci pitahãla olotonelada 4 viulu via tunda ko Turo kuenda Sargão II, wa ecavo ombanjaile yimuamue yulu kolosuku vio ko Bavulono. Soma Filipe II wo ko Makedonia kunyamo (359-336 O.Y.) wa popia okuti wopa eci ci pitahãla 28 kolotonelada viulu violomina unyamo lunyamo ko Pangeu, ko Trácia.
Omõla a Filipe, Alexandre o Grande, kunyamo (336-323 O.Y.) eci a yula o Persia olupale luo Susana, wambata eci ci soka 1.180 kolotonelada viulu kuenda eci ci panda 7.000 kolohulukãi violotonelada vio ko Persia yosi. Omo liaco, poku ci sokisa lovovangi a tukuiwa ndeti, ovina via lomboluiwa Vembimbiliya viatiamẽla kulu Soma Salomone a kuata, viocili muẽle.
OSEMANA 12-18 YENYENYE LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 1 OLOSOMA 11-12
“Nõla Lolondunge Omunu o Yongola Oku Kuela”
Utala Wondavululi, 2018.07 kem. 16 ocin. 7
“Helie wa Tiamẽla ku Yehova?”
7 Eci Salomone a kala umalẽhe, wa kuatele ukamba uwa la Yehova. Suku wa lingisa Salomone ulume umue ukualondunge kuenda wo wĩha ocikele cimue ci kuete esilivilo okuti, coku tunga onembele yimue ya posoka calua ko Yerusalãi. Pole, Salomone wa pumba ukamba a kuatele la Yehova. (1 Ol 3:12; 11:1, 2) Ocihandeleko Suku a ecele ceci okuti, ka citava okuti soma o kuata “akãi valua oco utima waye ka u ka yapuisiwe.” (Esn 17:17) Salomone ka pokuile kocihandeleko caco. Kuenje wa kuata 700 kakãi kuenda 300 kakama! (1Ol 11:3) Valua pokati kakãi vaco va kala vakualofeka va enda oku fendela olosuku viesanda. Kuenje Salomone wa sinĩla ocihandeleko ca Suku cokuti ka citava oku kuela akãi vakualofeka.—Esn 7:3, 4.
Utala Wondavululi, 2019.01 kem. 15 ocin. 6
O Pondola Oku Lava Ndati Utima Wove?
6 Satana o yongola okuti tu sinĩla olonumbi via Yehova, loku lisokolola lika etu muẽle, ndeci eye. Pole, Satana ka pondola oku tu kisika oku tuwa ndeye. Omo liaco, o seteka oku tu yapuisa lolonjila viñi viñi. Ndeci, eye o tu vetiya oku kuata ukamba lomanu vana eye a yapuisa ale. (1 Yoano 5:19) Eye o yongola okuti tu lika lomanu vaco ndaño tua kũlĩha okuti akamba vãvi va “nyõla” ovisimĩlo vietu kuenda ovilinga. (1 Ko 15:33; etosi.) Soma Salomone wa yapuisiwa lonjila yaco. Eye wa likuela lakãi ka va fendela Yehova. Kuenje akãi vaco va kuata unene walua kokuaye noke kamue kamue va “konyuisa utima waye.”—1 Ol 11:3; etosi.
Utala Wondavululi, 2018.07 kem. 17 ocin. 9
“Helie wa Tiamẽla ku Yehova?”
9 Yehova ka ecelela ekandu. Embimbiliya li popia hati: “Yehova wa temẽla Salomone, momo utima waye wa konyoha ku Yehova.” Suku wa seteka oku kuatisa Salomone. Yehova “wo tukulukilile olonjanja vivali, loku handeleka ondaka eyi yokuti ka ka kuame olosuku vikuavo. Puãi eye ka lavele eci Yehova o handeleka.” Onima yeyililako yeyi yokuti, eye wa pumba ohenda kuenda ekuatiso lia Suku. Yehova ka ecelele okuti ocitumbulukila ca Salomone ci viala ofeka yosi yo Isareli kuenda oco ca kuata ovitangi vokuenda kuanyamo alua.—1 Ol 11:9-13.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 2018.06 kem. 30-31 ocin. 6-9
‘Ovo va Pokola Kondaka ya Yehova’
Kaliye Rehovama wa li kongela lolohoka viaye oco a ka linge uyaki lapata ana o sinĩla. Pole, Yehova wa tuma uprofeto Semaya oku va sapuila hati: “Ko ka lamaneliko, ko ka yaki la vamanjene va Isareli. Tiukili omunu omunu konjo yaye, omo ocina eci ca tunda kokuange.”—1 Ol 12:21-24.
Ku Rehovama ca lelukile hẽ oku yevelela Yehova? Nye omanu nda va sima catiamẽla kosoma yavo yokaliye? Eye wa va sapuilile okuti o va yambula “lenyenya,” pole, ka lingile lacimue catiamẽla kesino liaco! (Sokisa 2 Asapulo 13:7.) Kuenje soma kuenda olohoka viaye, “va pokola kondaka ya Yehova kuenje va tiukila kolonjo viavo ndomo Yehova a va sapuilile.”
Nye tu lilongisilako? Olonjanja viosi ciwa oku pokola ku Suku, ndaño omanu va tu popia lãvi poku ci linga. Suku o tu sumũlũisa eci tu pokola kokuaye.—Esn 28:2.
Onima yipi Rehovama a kuata? Rehovama wa vialele epata lio ko Yuda, la Benjamini kuenje eye wa nõlapo oku tunga alupale o kaliye vovikanjo viaco. Wa tungavo alupale amue a koka “kuenje wa a pamisa calua.” (2 As 11:5-12) Ca velapo ceci okuti, vokuenda kuotembo yimue wa pokola kovihandeleko via Yehova. Omo okuti apata ekũi wusoma a fetika oku fendela oviteka, omanu valua va enda ko Yerusalãi oco va ka kuatise Rehovama kuenda efendelo liocili. (2 As 11:16, 17) Omo Rehovama wa pokuile ku Yehova, usoma waye weya oku pamisiwa.
OSEMANA 19-25 YENYENYE LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 1 OLOSOMA 13-14
“Momo Lie Esanju Lesunguluko vi Kuetele Esilivilo?”
Utala Wondavululi, 15/8/2008 kem. 8 ocin. 4
Amamako Lekolelo Kuenda Kuata Utima wa Sunguluka
4 Yerevoama wa sapuila uprofeto wa Suku hati: “Tuende konjo, o ka liupe ongonde kuenje ndu ku ĩha onima.” (1 Ol 13:7) Nye uprofeto a linga? Anga hẽ, wa tava oku yekisiwa la soma noke lioku u wĩha esapulo lieyambulo? (Os 119:113) Ale wa likala elaleko liaco ndaño soma wa molẽha ndu a likekembela? Yerevoama wa kuata ovina vialua viwa vioku eca kakamba vaye. Nda uprofeto wa Suku wa tiamisilile utima waye kovokuasi, nda wa yapuisiwa lombanjaile ya soma. Yehova wa sapuila uprofeto waye hati: “Ku ka lie ombolo, ndaño ovava ku ka nyue pamue oku tiuka lonjila weya layo.” Noke uprofeto wa tambulula soma hati: “Ndaño o nyiha onepa yonjo yove, ame si iñila love, kulo si liko ombolo, ndaño ovava si nyuiko.” Omo liaco, uprofeto poku tunda ko Betele wa pita onjila yikuavo. (1 Ol 13:8-10) Onjila uprofeto a nõla yi tu longisa nye catiamẽla koku lekisa ekolelo lutima wetu wosi?—Rom 15:4.
Utala Wondavululi, 15/8/2008 kem. 11 ocin. 15
Amamako Lekolelo Kuenda Kuata Utima wa Sunguluka
15 Oku lueya kuprofeto una wa tundile ko Yuda ku tu longisa nye? Elivulu Liolosapo 3:5 li popia hati: “Kolela Yehova lutima wove wosi. Ku ka tiamẽle kolondunge viove muẽle.” Uprofeto wa tundile ko Yuda kameleko oku pokola ku Yehova ndeci a lingile kosimbu. Pole, wa kolela kolondunge viaye muẽle. Oku lueya kuaye, kuo tuala kolofa kuenda wa vĩhisa onduko ya Suku. Ulandu waco u tu longisa esilivilo lioku lekisa umbombe kuenda ekolelo kupange wa Yehova!
Utala Wondavululi, 15/8/2008 kem. 9 ocin. 10
Amamako Lekolelo Kuenda Kuata Utima wa Sunguluka
10 Uprofeto wa tundile ko Yuda wa sukilile oku lavulula oco ka ka kembiwe lulume wa kuka. Eye wa sukilile oku lipula ndoco: ‘Momo lie Yehova a tumila ungelo komunu ukuavo lolonumbi viokaliye viatiamẽla kokuange?’ Eye wa sukilile oku pula Yehova oco o situluile olonumbi viaco, pole, Ovisonehua ka vi lekisa okuti wa linga epingilo liaco. Kuenje “wa tiukila [lulume wa kuka, noke] wa lia ombolo vonjo yaye loku nyua ovava.” Yehova ka sanjukilile elinga liaco. Eci uprofeto wa kembiwa a kala oku tiukila ko Yuda, wa ñualehela lohosi vonjila kuenje yo ponda. Eye ka kuatele esulilo liwa kupange waye!—1 Ol 13:19-25.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 1/7/2010 kem. 29 ocin. 5
He Looks for the Good
Ca velapo ceci okuti, olondaka vielivulu 1 Liolosoma 14:13, vi tu longisa ulandu umue uwa watiamẽla ku Yehova kuenda eci eye a sandiliya vokuetu. Ivaluka okuti, ocina cimue ciwa “ca sangiwa” mu Aviya. Eci ci lekisa okuti Yehova wa sandiliya lutate vutima waye toke a sangamo ondimbukiso yeci ciwa. Onoño yimue ya popia okuti, Aviya oku u sokisa lepata liaye, wa kala ndomota yondongo ya “kala pondunda yovawe.” Yehova wa kapeleko ocituwa caco ciwa ca Aviya kuenda wosumũlũisa, loku u kuatela ohenda vepata limue lĩvi.
OSEMANA 26 YENYENYE LINENE–2 YA MBALAVIPEMBE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 1 OLOSOMA 15-16
“Asa wa Kala Ukuotõi—Ove hẽ?”
Utala Wondavululi, 15/8/2012 kem. 8 ocin. 4
“Upange Wene u Kuete Onima”
Vokuenda kueci ci soka akũi avali kanyamo uviali wa Asa, tunde eci ofeka yo Israel ya tepiwa volonepa vivali, va Yudea va yapuisiwa lovilinga vĩvi via vakualofeka. Kuenje, otembo Asa a linga osoma kunyamo 977, O.Y., omanu vosi va kala vemẽhi liuviali waye, va yapuisiwile ale letavo lia va Kanana lioku fendela olosuku viuyali. Pole, elivulu Liasapulo, li situlula ulandu wa Asa otembo a kala osoma poku popia hati: “Asa wa linga eci ciwa haico ca sunguluka kovaso a Yehova Suku yaye.” Momo “ovotala osi olosuku viavakualofeka wa a leñula lolonumbuko le, kuenda wa lundula oviñumañuma kuenda wa timbula Asera.” (2 As 14:2, 3) Soma Asa wa tundisa vofeka yo Yuda ‘alume vana va enda oku lingila ukahonga vonembele’ vonduko yetavo. Eye ka imũile lika efendelo liesanda. Pole, wa vetiyavo omanu “oku sanda [Yehova,] Suku yolosekulu viavo, loku lava ovihandeleko” Viaye.—1 Ol 15:12, 13; 2 As 14:4.
Utala Wondavululi, 2017.03 kem. 17 ocin. 7
Vumba Yehova Lutima Wosi!
7 Tua kũlĩha ndati okuti tu kasi oku linga upange wa Yehova lutima wosi? Tu pondola oku li pula ndoco: ‘Ndi pokola hẽ ku Yehova ndaño okuti ka ca lelukile? Nda nõlapo hẽ oku amamako oku yelisa efendelo liocili?’ Sokolola utõi Asa a lekisa poku upa inakulu yaye ocikele coku kala nasoma! Olonjanja vimue ove o sukilavo oku kuata utõi ndeci Asa a linga. Nye o nõlapo oku linga nda umue ngandiove ale ekamba liove lia linga ekandu pole ka likekembela kuenje o tundisiwa vekongelo? O nõlapo hẽ oku yuvula oku kuata ukamba lomunu waco? Utima wove u ku vetiya oku linga nye?
Perspicaz-1 kem. 224-225
Asa
Ndaño okuti Asa olonjanja vimue ka lekisile olondunge lukũlĩhĩso konepa yespiritu, pole, ovituwa viaye viwa kuenda oku yuvula ombambe, via velelepo okuti akandu aye a sule kuenda eye o tendiwa okuti, osoma yimue ukuekolelo kocikoti ca Yuda. (2As 15:17) Uviali wa Asa vokuenda kuanyamo 41, wa likuata lovoviali violosoma ecelãla vio ko Isareli ndeci: Yerevoama, Nadava, Baasia, Ela, Simiri, Omiri, Tivini (via vialele onepa yimue yo Isareli loku lambalaliwa la Omiri) kuenda Ahava. (1Ol 15:9, 25, 33; 16:8, 15, 16, 21, 23, 29) Eci Asa a fa, omõlaye Yehosafata wa linga osoma.—1Ol 15:24.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 15/9/1998 kem. 21-22
Ove hẽ o Tava Okuti Kuli Muẽle Suku?
Tanga ocitumasuku catiamẽla konima yi tunda koku tumbulula o Yeriko, noke kũlĩhĩsa ndomo ulandu waco wa tẽlisiwa. Elivulu lia Yehosua 6:26 hati: “Yehosua wa linga ocisila cokuti: ‘Wa siñaliwa kovaso a Yehova omunu wosi o tumbulula olupale luo Yeriko. Eci eye a ka tunga ociseveto caco, o feta omuenyo wonuñulu yaye kuenda eci a ka kapa apito aco, o feta omuenyo womõlaye umalẽhe.’” Olondaka viaco via tẽlisiwa noke 500 kanyamo momo kelivulu 1 Liolosoma 16:34 tu tangako ndoco: “Koloneke viaye, Hiyele u Betele wa tumbulula o Yeriko. Eye wa tunga ociseveto caco poku feta omuenyo wa Avirama onuñulu yaye kuenda poku kapa apito aco, wa feta omuenyo wa Seguvi omõlaye umalẽhe, ndeci ci likuata londaka Yehova a popele pocakati ca Yehosua omõla a Nune.” Suku ukuamuenyo eye lika wa ponduile oku situlula ovitumasuku evi loku vi tẽlisa.
OSEMANA 3-9 YA MBALAVIPEMBE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 1 OLOSOMA 17-18
“Toke Otembo Yipi vu Tatayala Pokati Kolonjila Vivali?”
Utala Wondavululi, 2017.03 kem. 10 ocin. 6
Kuata Ekolelo Nõla Lolondunge!
6 Eci va Isareli va kala Vofeka Yohuminyo, va sukilile oku nõla nda va fendela Yehova (ale olosuku vikuavo). (Tanga Yehosua 24:15.) Onjila yaco yi molẽha ndu okuti ya leluka. Pole, onjila va ponduile oku kuama nda ya va nenela omuenyo ale olofa. Vokuenda kuotembo Yolonganji, va Isareli va amamako oku nõla olonjila ka via sungulukile. Ovo va liwekapo oku fendela Yehova kuenda va fetika oku fendela olosuku viesanda. (Olg 2:3, 11-23) Noke, vokuenda kuotembo yuprofeto Eliya, afendeli va Suku va sukilile oku nõla nda va fendela Yehova ale Baale suku yesanda. (1Ol 18:21) Onjila yaco yi molẽha ndu okuti ya leluka oku yi nõla momo oku fendela Yehova oco ocina ci kuete esilivilo lia velapo. Omunu o kuete olondunge ka fendela osuku yimue ka yi kuete omuenyo. Pole, omanu ka va tẽlele oku nõla onjila yimue. Embimbiliya li lekisa okuti va Isareli va kala oku “tatayala ño-o pokati kolonjila vivali.” Eliya wa lekisa olondunge poku vetiya omanu oco va nõle oku fendela Suku yocili, Yehova.
Wa Teyuila Efendelo Liocili
15 Noke ovitunda via Baale via fetika oku tema calua kuenje, via “vilikiya lolukandi, via litãla tãla lolomoko lovonga ndocituwa cavo, toke va papuka osonde.” Elinga liaco, ka lia kuatele esilivilo. Momo “ka kua yevalele ondaka yimue, lomue wa tambulula, pamue oku va yeva.” (1Ol 18:28, 29) Baale ka tambuluile. Satana eye wa luvikiya osuku yaco oco yi tindule omanu ku Yehova. Eci ci lekisa okuti oku vumba cime wiñi ci koka esumuo kuenda osõi.—Tanga Olosamo 25:3; 115:4-8.
Wa Teyuila Efendelo Liocili
18 Osimbu handi Eliya ka lingile ohutililo, owiñi wa simĩle okuti Yehova o ka sumuisavo afendeli vaye ndeci Baale a linga. Pole noke yohutililo, vosi ka va kaile vali latatahãi. Ulandu waco u popia hati: “Ondalu ya Yehova ya loka, yu ya lia ocilumba coku pia elisi lolohũi lovawe lonata, ovava ovoluvila ya a nyuamo lakata!” (1 Ol 18:38) Lia kala etambululo limue li komõhisa! Omanu va tambuluiya hẽ ndati?
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 1/7/2008 kem. 11, pokakasia
Eye wa Lavulula Kuenda wa Talamẽla
Ocitenya co Koloneke Via Eliya ca Tumala Anyamo a Ñami?
Eliya uprofeto wa Yehova wa sapuila Soma Ahava okuti ocitenya ca laikele oku imũha. Ocili okuti eci ca pita “kunyamo watatu”—keteke Eliya a sapula esulilo liocitenya. (1 Olosoma 18:1) Noke ya Eliya oku popia olondaka viaco, Yehova wa lokisa ombela. Omanu vamue va siata oku sima okuti ocitenya ka ca tẽlisile anyamo atatu. Pole, Yesu kuenda Tiago va popia okuti ocitenya ca tẽlisa “anyamo atatu kolosãi epandu.” (Luka 4:25; Tiago 5:17) Anga hẽ Embimbiliya li lipatãla kueci catiamẽla kondaka eyi?
Sio, ka li lipatãla. Limbuka okuti ko Isareli otembo yokuenye, ya enda oku pita olosãi epandu. Pole, eci Eliya a endele ku Ahava oku u sapuila okuti ocitenya ca laikele oku imũha, pa pitile ale oloneke vialua. Omo liaco, tu popia tuti, ocitenya ca fetikile oku upisa vokati kunyamo wa livangele kunyamo Eliya a sapela la Ahava. Kuenje “kunyamo watatu” eci Eliya a tukula oku imũha kuocitenya, otembo yaco ya kala oku panda kunyamo watatu lolosãi epandu. Kesulilo ‘lianyamo atatu lolosãi epandu,’ oco Eliya ongoluile omanu oku tala ocikomo Komunda Karimele.
Sokolola ndomo Ahava a kala eci Eliya o nyula onjanja yatete. Omanu va tavele okuti, Baale wa kala lunene wombela, kuenda wa ‘ponduile oku malako ocitenya.’ Omo ocitenya ca kala ale otembo yalua, citava okuti omanu va kala oku lipula ndoco: ‘Baale hẽ o kasi pi? Eteke lipi a ka nena ombela?’ Eci Eliya a sapuila omanu okuti ombela ya laikele lika oku loka lomoko yaye, ceya oku sumuisa calua afendeli va Baale.—1 Olosoma 17:1.
OSEMANA 10–16 YA MBALAVIPEMBE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 1 OLOSOMA 19-20
“Sanda Elembeleko ku Yehova”
Utala Wondavululi, 2019.06 kem. 15 ocin. 5
Kolela Yehova Eci o Liyaka Lesumuo
5 Tanga 1 Olosoma 19:1-4. Eliya, wa kuata usumba eci Nasoma Isevele a yonguile oku u ponda. Kuenje eye wa tilila ko Bereseva. Eye wa sumuĩle calua kuenje “wa lipingila okufa.” Nye co kokela esumuo? Eliya ka lipuile, eye “wa kalavo omunu ndetu.” (Tia 5:17) Citava okuti eye wa yeva esumuo lialua kuenda ekavo. Eliya wa simĩle okuti alikolisilo aye a kala ño elivova kuenda ko Isareli lacimue ca pongoloka kuenje wa simavo okuti eye lika wa kala oku vumba Yehova. (1 Ol 18:3, 4, 13; 19:10, 14) Pamue tu komõha locituwa uprofeto u ukuekolelo a lekisa. Pole, Yehova wa kũlĩhĩle esumuo lia Eliya.
Wa Tava Oku Lembelekiwa la Suku
13 Yehova wa kala ndati eci a mola uprofeto waye wa soliwa o kasi vemẽhi liocisapa vekalasoko oku u pinga oco a fe? Ulandu waco u tu ĩha etambululo. Pana okuti Eliya wa puila kotulo, Yehova wa tuma ungelo waye. Ungelo waco wo lamba levando oco a pasuke kuenje, wo sapuila hati: “Pasuka, lia.” Eliya wa ci linga, momo ungelo wo pongiyila okulia, okuti ombolo ya sanya kuenda ovava. Anga hẽ Eliya wa eca olopandu kungelo? Ulandu waco u popia lika okuti, uprofeto wa lia kuenda wa nyua, kuenje, wa pekela vali. Eliya wa sumuile hẽ calua okuti ka tẽlele oku vangula? Noke ungelo wo pasula konjanja yavali, citava okuti komẽle. Ungelo wa sapuila vali Eliya hati: “Pasuka, lia,” kuenda wo sapuila olondaka vimue vi lembeleka hati: “Ungende wove wa lepa enene.”—1Ol 19:5-7.
Wa Tava Oku Lembelekiwa la Suku
21 Ulandu waco u lekisa okuti Yehova ka kaile vofela ndaño vondalu. Eliya wa kũlĩhĩle okuti Yehova ka kasi ndosuku yimue yesanda ndeci Baale, una afendeli vaye vo tendele okuti “wa kala lunene wombela,” oco a mãleko ocitenya. Yehova eye Ono yunene wovina viosi via lulikiwa, pole, eye wa velapo ovina viosi a lulika. Ndaño muẽle, vilu kuenda ilu liovailu ka suimo! (1Ol 8:27) Ovina evi via kuatisa ndati Eliya? Ivaluka usumba a kuatele. Omo Yehova wa kala konele yaye, eye Suku ukuonene wosi, Eliya ka sukilile oku kuatela usumba Ahava ndaño Isievele.—Tanga Olosamo 118:6.
Wa Tava Oku Lembelekiwa la Suku
22 Eci ondalu ya pita, kueya etulumũho kuenje, Eliya wa yeva ‘ondaka yomboka yi loñolako.’ Ondaka yaco ya vilikiya Eliya oco a vangule, kuenje wa ci linga poku situlula ovisimĩlo viaye onjanja yavali. Pamue ondaka yaco yo tulisa utima. Ocili okuti Eliya wa lembelekiwa ‘londaka yomboka haiyo yi loñola’ eci ya vangula laye. Yehova wa sapuila Eliya hati, o kuete esilivilo lialua. Ndamupi? Eye wo lekisa ovina a laikele oku linga oco a imũle efendelo lia Baale ko Isareli. Upange wa Eliya ka wa kaile wolivova, momo ocipango ca Yehova ca kala oku tẽlisiwa, kuenda lacimue ca ponduile oku u tateka oku amamako. Handi vali, Eliya wa pangele onepa koku tẽlisiwa kuocipango caco, momo Yehova wo sapuila oco a tiukile kupange waye, poku u wĩha olonumbi vi sukiliwa.—1 Ol 19:12-17.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 1/11/1997 kem. 31 ocin. 2
Ongangu Yesuluviko Kuenda Yoku Kala Ukuacili
Afendeli valua va Suku koloneke vilo va siata oku lekisa ocituwa cesuluviko. Vamue va siata oku siapo ‘ovapia’, ovopange oku sanda eteku, oco va kundile kovikanjo kuli esukila, ale oku talavaya ko Betele. Vakuavo va siata oku enda kolofeka vikuavo oco va ka kuatise kupange woku tunga ovitumãlo Viusoma. Valua va siata oku tava oku linga ovopange a sulemo. Pole, lomue o vumba Yehova ndupika okuti, o linga upange umue ka u kuete esilivilo. Yehova wa kapako vosi vana va lieca olumue kuenda o sumũlũisa vana va lekisa ocituwa cesuluviko.—Marko 10:29, 30.
OSEMANA 17–23 YA MBALAVIPEMBE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 1 OLOSOMA 21-22
“Setekula Yehova Ndomo a Talavaya Lomoko Yoku Songola”
Perspicaz-2 kem. 53
Yehova Ukualohoka
Eci Yehosua a nyuliwa lungelo ocipepi lo Yeriko kuenda oku u pula nda eye wa kala konele ya va Isareli ale yovanyãli, eye wa tambulula hati: “Sio, pole, nda tumiwa ndombuale yolohoka via Yehova.” (Yeh 5:13-15) Uprofeto Mikaya wa sapuila soma Ahava kuenda Yehosafata hati: “Ame nda mola Yehova wa tumãla kocalo caye kuenda olohoka viosi viovailu via talama ocipepi laye, kondio yaye lo kepĩli liaye,” poku tiamisila olondaka viaco komãla vespiritu va Yehova. (1Ol 22:19-21) Ondaka yokuti “Yehova ukualohoka,” ya sunguluka momo, olohoka vio kilu ka via tepiwile lika vovimunga via va keruvi, via va serafim kuenda viovangelo, (Isa 6:2, 3; Eft 3:24; Esi 5:11) pole via sokiyiwa vovimunga, kuenje eli olio esunga lieci Yesu a popela okuti, ‘kuli eci ci pitahãla 12 kolohoka viovangelo’ konele yaye. (Mat 26:53) Vepingilo liekuatiso Hesekiya a linga ku Yehova, eye wo tukula hati: “Yehova ukualohoka, Suku ya Isareli, wa tumãla kocalo caye kilu lia va keruvi,” citava okuti wa tiamisila olondaka viaco Kocikasia Covisila kuenda koviluvialuvia via va keruvi via kala konuviko yaco okuti, via lombolokele ocalo co kilu ca Yehova. (Isa 37:16; sokisa 1Sa 4:4; 2Sa 6:2.) Ukuenje wa Elisia wa kala lusumba, wa lembelekiwa poku mola ocinjonde cimue, muna a mola “ovaimbo a kasi kolomunda eyukile lolokavalu, lakãlu wuyaki kuenda akãlu ondalu a ñuala Elisia,” ndonepa yovangelo va Yehova.—2Ol 6:15-17.
Utala Wondavululi, 2021.02 kem. 4 ocin. 9
“Utue Wulume Kristu”
9 Umbombe. Yehova eye Omunu wa velapo kolondunge; ndaño ndoco eye o yevelela ovisimĩlo viafendeli vaye. (Eft 18:23, 24, 32) Eye ecelela okuti vana va kasi vemehĩ liocihandeleko caye va eca ovisimĩlo viavo. (1 Ol 22:19-22) Yehova wa lipua, pole, eye ka lavoka oku lipua kokuetu. Eye o kuatisa omanu ka va lipuile vana vo vumba oku litunda ciwa. (Os 113:6, 7) Kuenje Embimbiliya li tukula Yehova okuti “oñuatisi.” (Os 27:9; Hev 13:6) Soma Daviti wa popia okuti wa ponduile lika oku tẽlisa upange unene a linga, omo liumbombe wa Yehova kuenda ekuatiso liaye.—2 Sa 22:36.
Perspicaz-2 kem. 354
Uhembi
Yehova Suku ecelela ‘elongiso liesanda’ oco omanu vana va longisa uhembi, “va tave kolondaka viuhembi” okuti, kolondaka viwa viatiamẽla ku Yesu Kristu hakoko. (2Te 2:9-12) Olondaka evi vi likuata leci ca pita koloneke via Soma Ahava wo ko Isareli. Ovaprofeto vesanda va Ahava vo sapuila okuti, o ka yula poku yaka lo Ramote-Gileada, osimbu Mikaya uprofeto wa Yehova, wo sapuila ocitangi a laikele oku kuata. Ndomo ca situluiwa vocinjonde ca Mikaya, Yehova wa ecelela okuti, ociluvo cimue cespiritu, ci kala “espiritu limue liuhembi” vomẽla wovaprofeto va Ahava. Eci ci lekisa okuti, ociluvo caco ci talavaya lunene walio oco ka va ka vangule ocili, pole va vangula eci va panga kuenda eci Ahava a yongola oku yeva kokuavo. Ndaño Ahava vo sapuila ovitangi a laikele oku kuata, wa nõlapo oku yevelela ovohembi aco kuenje wa fa.—1Ol 22:1-38; 2As 18.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 2021.10 kem. 3 ocin. 4-6
Nye ci Lomboloka Oku Likekembela Lutima Wosi?
4 Epandi lia Yehova lieya oku sulila. Yehova wa tuma uprofeto Eliya oku sapuila Ahava kuenda Isevele eyambulo va laikele oku tambula. Epata liaye liosi lia laikele oku kunduiwa. Olondaka via Eliya via kokela esumuo lialua ku Ahava! Noke ulume una wa kala ukuepela wa “liketisa.”—1 Ol 21:19-29.
5 Ndaño okuti Ahava wa liketisile vepuluvi liaco, ovilinga viaye noke via lekisa okuti ka likekembelele lutima wosi. Eye ka likolisilileko oku imula efendelo lia Baale kuviali waye. Kuenda ka vetiyile omanu vakuavo oku fendela Yehova. Ahava wa lekisavo ekambo lioku likekembela konjila yikuavo.
6 Noke Ahava wa pinga ku Yehosafata Soma yo ko Yuda oco a likongele kokuaye oku yaka la va a Suria kuenje Yehosafata wo sapuila oco va pulise tete umue pokati kovaprofeto va Yehova. Pole, Ahava wa likala ocisimĩlo caco, loku popia hati: “Handi kuli vali ulume umue okuti tu pondola oku kũlĩhĩsa Yehova pocakati caye; pole, ame ndu nyãle, momo eye lalimue eteke a imbile owanji wovina viwa viatiamẽla kokuange, te lika ovina vĩvi.” Ndaño ndoco, ovo va kũlĩhĩsa uprofeto Mikaya. Ocili okuti uprofeto wa Suku wa situlula ovina vĩvi via laikele oku pita la Ahava! Kuenje Ahava ondingaĩvi ka likekembelele kuenda ka pingile ku Yehova oco o wecele, pole, wa kapa uprofeto vokayike. (1 Ol 22:7-9, 23, 27) Ndaño Ahava wa kapa Mikaya vokayike, eye ka ponduile oku puluka kocitumasuku ca laikele oku tẽlisiwa vokuaye. Noke vuyaki wa kuamamo, Ahava weya oku pondiwa.—1 Ol 22:34-38.
OSEMANA 24–30 YA MBALAVIPEMBE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 2 OLOSOMA 1-2
“Ongangu Yiwa Yoku Pindisa”
Utala Wondavululi, 15/4/2015 kem. 14 ocin. 15
Ndomo Akulu Vekongelo va Pindisa Vamanji Oco va Loñolohe
15 Ulandu wa Elisia u lekisa okuti koloneke vilo, vamanji va sukila oku sumbila akulu vekongelo va loñoloha. Eci Eliya la Elisia va nyula ocimunga cimue covaprofeto ko Yeriko, kavali kavo va endele Kolui Yordão. Noke, “Eliya wa nyañula onanga yaye yoku livatula, wa yiña, [kuenje] wa yi veta kovava, yu a litepa pokati.” Noke, alume vaco va yoka olui Yordão posi ya kukuta, kuenje “vamako loku vangula.” Elisia wa yevelela lutate olondaka ulongisi waye o sapuila, kuenda wa kapeleko ovina a lilongisa. Elisia ka kuatele ovisimĩlo viokuti wa kũlĩhĩle ale ovina viosi. Eci Eliya ambatiwa locipepe, Elisia wa tiukila Kolui Yordão. Noke, wa veta kovava lonanga ya Eliya kuenje wa popia hati: “[Yehova] Suku ya Eliya o kasi pi?” Kuenje ovava olui a litepa vali pokati onjanja yikuavo.—2 Ol 2:8-14.
Utala Wondavululi, 15/4/2015 kem. 14 ocin. 16
Ndomo Akulu Vekongelo va Pindisa Vamanji Oco va Loñolohe
16 Ove hẽ wa limbuka okuti ocikomo catete ca Elisia cimuamue leci Eliya a linga onjanja ya sulako? Ovina viaco vi tu longisa nye? Elisia ka simĩle okuti omo liocikele a kuata wa sukilile oku linga ovina lonjila yimue ya litepa leyi Eliya a kuamele. Pole, omo okuti Elisia wa setukula olonjila Eliya a kuamele, wa lekisa okuti wa sumbilile ulongisi waye una wa kuatisa ovaprofeto vakuavo oco va kolele Elisia. (2 Ol 2:15) Elisia wa kala uprofeto vokuenda kueci ci soka 60 kanyamo, kuenje Yehova wa ecele kokuaye unene woku linga ovikomo vialua okuti vina Eliya a lingile vi sule. Ulandu waco u longisa nye ku vana va kasi oku pindisiwa koloneke vilo?
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Utala Wondavululi, 1/10/2005 kem. 19 ocin. 1
Atosi Avelapo Velivulu Liavali Liolosoma
2:11—“Kilu” lipi ‘Eliya ambatiwa locipepe’? Eliya kambatiwile kilu kuna ku ñuala ñuala olonjila. Kuenda ka endele kilu ku kasi Suku kumue lovangelo vaye. (Esinumuĩlo 4:19; Osamo 11:4; Mateo 6:9; 18:10) Eye wambatiwa kilu limue liocindekaise. (Osamo 78:26; Mateo 6:26) Ocipepe ka co wambatele kilu. Pole, co tuala konepa yikuavo yokilu lieve kuna a kala lomuenyo vokuenda kuotembo yimue. Momo eci pa pita otembo yimue, wa sonehela ukanda Yehorama soma yo ko Yuda.—2 Asapulo 21:1, 12-15.
OSEMANA 31 YA MBALAVIPEMBE–6 YA KUVALA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 2 OLOSOMA 3-4
“Tikula Omõlove”
Utala Wondavululi, 2017.12 kem. 5 ocin. 7
“Nda Kũlĩha Okuti Eye o ka Pinduka”
7 Epinduko liavali lia tukuiwa Vembimbiliya lia lingiwa luprofeto Elisia. Kolupale luo Siuneme, kua kala ukãi umue u Isareli okuti ka lakuata omãla. Omo okuti wa yekisa uprofeto Elisia, Yehova wa sumũlũisa ukãi waco kumue lulume waye una wa kukile ale kuenje va cita omõla. Pole noke yanyamo amue, omõlaco wa fa. Sokolola esumuo ina yaco a yeva. Eye wa sumũile calua okuti wa linga ungende weci ci soka 30 kolokilometulu oku ka sanga Elisia Komunda Karimele. Elisia wa tuma ukuenje waye Gehasi oco a livange ko Siuneme oco a ka pindule omõlaco. Pole Gehasi ka tẽlele oku u pindula. Noke Elisia la ina yomõla va pitĩla konjo.—2 Ol 4:8-31.
Utala Wondavululi, 2017.12 kem. 5 ocin. 8
“Nda Kũlĩha Okuti Eye o ka Pinduka”
8 Elisia wa iñila vonjo mua kala omõla wa fa, kuenje wa likutilila ku Yehova. Yehova wa tambulula ohutililo ya Elisia kuenje locikomo omuenyo womõla wa tiukamo vali. Eci ina a limbuka okuti omõlaye o kasi vali lomuenyo, wa kuata esanju lialua! (Tanga 2 Olosoma 4:32-37.) Citava okuti eye wa ivaluka ohutililo ya Hana eci a tuala Samuele ko tavernakulu yokuti: ‘Yehova o lowaisa Veyambo kuenda o londaisa vali.’ (1 Sa 2:6) Yehova poku pindula omõla wocimbumba co ko Siuneme, wa lekisa okuti o kuete unene woku pindula vana va fa.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 728 ocin. 4
Uprofeto
“Omãla Vovaprofeto.” Ndomo ca lomboluiwa vo Gramática Hebraica de Gesenius, (Oxford, 1952, kem. 418) ondaka yo Heveru ben (omõla wo), ale benéh (omãla vo), yi pondola oku lomboloka “oku tiamẽla kocimunga cimue” (ale kocikoti cimue).” (Sokisa la Neh 3:8, ku popia okuti, “umue pokati ka vakuakupanga ulela welemba liwa,” wa kala muẽle “omõla wukuakupanga ulela welemba liwa.”) Omo liaco, ondaka “omãla vovaprofeto” citava okuti yi tiamisiwila kosikola yoku tambuila olonumbi, ca piãla enene vana va kovongiwa kosikola yaco, ale yi tiamisiwila kocimunga cimue covaprofeto. Ko Beteleme, ko Yeriko kuenda ko Giligali, kua kala ovimunga vimue viovaprofeto. (2Ol 2:3, 5; 4:38; sokisa la 1Sa 10:5, 10.) Samuele wa enda oku songuila ocimunga cimue co ko Rama (1Sa 19:19, 20), kuenda Elisia citava okuti wa kuatavo ocikele cimuamue koloneke viaye. (2Ol 4:38; 6:1-3; sokisa lo 1Ol 18:13.) Ulandu u lekisa okuti va tungile onjo yavo muẽle kuenda va talavaya locikuata cimue coku undika, ci lekisa okuti, vambatele omuenyo umue wa leluka. Ndaño okuti olonjanja vimue va enda oku yekisa omanu kolonjo viavo loku eca kokuavo okulia, citava okuti, va enda oku tẽlisa ovikele viavo vioku kala ovaprofeto.—1Ol 20:35-42; 2Ol 4:1, 2, 39; 6:1-7; 9:1, 2.