Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
1-7 YA SUSU
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | YOVI 32-33
Oku Lembeleka Vana va Kasi Oku Liyaka Lesakalalo
Perspicaz-1 kem. 799
Elihu
Elihu ka kaile ukuacame, ka tukuile laumue londuko yoku u pembula. Wa limbukile okuti eye kumue la Yovi, va pangiwa lonata kuenda Ukuonene Wosi eye Ululiki wavo. Elihu ka kuatele ocimãho coku saluisa Yovi, pole, wa vangula laye ndekamba liocili, poku tukula Yovi konduko, ocina cimue okuti ka ca lingiwile la Elifasi, Bilidade ale Sofare.—Yov 32:21, 22; 33:1, 6.
w15/6/2014 kem. 24 ocin. 8-10
O Tenda hẽ Ahonguo Omanu Ndomo Yehova a Siata Oku ci Linga?
8 Tu pondola oku lekisa ohenda ku vamanji nda tua ivaluka okuti, vamue pokati kavo va liyaka lovitangi ndeci: Oku vela, oku kala vepata limue okuti vamue pokati kavo ka va fendela Yehova, kuenda esumuo. Citava okuti eteke limue tu ka liyakavo lovitangi viaco. Osimbu va Isareli ka va iñilile Vofeka Yohuminyo, omanu vana va kala olohukũi haivo va honguele vofeka Yegito, va ivaluisiwile oco ka va ka ‘tĩlise ovitima viavo’ ku vamanjavo va sukilile ekuatiso. Omo liaco, Yehova wa vetiyile va Isareli oco va kuatise vamanjavo va kala olohukũi, kuenda vana va honguele.—Esin. 15:7, 11; Ovis. 25:35-38.
9 Tu yuvuli oku pisa vamanji omo liovitangi va liyaka lavio, pole, tu sukila oku pamisa ekolelo liavo, kuenda oku kuata elomboloko liovitangi va liyaka lavio. (Yovi 33:6, 7; Mat. 7:1) Sokolola ndeci okuti, omunu umue wa kala oku endisa omoto wa litusula layo, kuenje, wa lilemeha. Eci a pitĩla kosipitali osimbu ka sakuiwile handi, anga hẽ olondotolo viu kisika oku lombolola nda eye wa koka ocitangi caco? Sio, ka vi ci lingi, pole, vi eca lonjanga ekuatiso li sukiliwa. Cimuamue haico tu sukila oku linga okuti, nda manji umue wa hongua omo liovitangi, tete tu eca lonjanga ekuatiso konepa yespiritu.—Tanga 1 Va Tesalonike 5:14.
10 Nda tua sokolola lutate ekalo lia vamanji, tu limbuka okuti, ka va honguele ndomo pamue tu sima. Sokolola vamanji akãi okuti va kasi oku pandikisa kelambalalo liepata vokuenda kuanyamo alua. Ndaño vamue pokati kavo va molẽha ndu okuti olohukũi, kuenda va hongua, anga hẽ, ci lekisa okuti ka va kuete ekolelo, kuenda ka va pandikisa? Eci omola onjali yimue yukãi yenda olonjanja viosi kolohongele lomõlaye, ku komõha hẽ omo liekolelo liaye, kuenda epandi liaye? Nye ci popiwa catiamẽla kamalẽhe va kakatela kekolelo liavo, ndaño va siata oku liyaka locitangi coku yapuisiwa lakamba vãvi vo kosikola? Tu pondola oku limbuka okuti, ndaño va kasi ndu okuti va hongua, pole, “olohuasi vekolelo,” ndeci ci pita la vana va kasi pokati ketu okuti, va kuete ekalo liwa.—Tia. 2:5.
Lipi Epuluvi Lia Sunguluka Lioku Vangula?
17 Ulume wakuãla weya oku nyula Yovi, Elihu, wa kala ukuacikoti ca Avirahama. Elihu wa yevelela lutate ndomo Yovi kumue lalume vatatu va kala oku popia. Elihu wa ci linga oco a tẽle oku eca elembeleko liwa, lina lia ponduile oku kuatisa Yovi, oku pongolola ovisimĩlo viaye. (Yovi 33:1, 6, 17) Elihu eci a velisilepo vali oku eca esivayo ku Yehova okuti kokuaye muẽle, ale komunu ukuavo hakoko. (Yovi 32:21, 22; 37:23, 24) Kulandu wa Elihu tu lilongisilako okuti, kuli otembo yoku ũha kuenda yoku yevelela. (Tia. 1:19) Tu lilongisilakovo okuti eci tu sukila oku eca elungulo limue, ocimãho cetu oku eca esivayo ku Yehova okuti kokuetu muẽle hakoko.
18 Tu lekisa ndati okuti tua kapako ombanjaile yupopi poku kuama elungulo Liembimbiliya liatiamẽla kepuluvi tu sukila oku popia kuenda ndomo tu popia. Soma Salomone wa vetiyiwa oku soneha hati: “Ndeci ci kasi olomasã viulu vovikuata viopalata Haico ci kasi ondaka yi vanguiwa votembo yiwa.” (Olosap. 25:11) Eci tu yevelela lutate ovina vakuetu va popia loku sokolola osimbu ka tua popele, olondaka vietu vi pondola oku kala olomasã viulu velonga liopalata okuti viwa havio via posoka. Kuenje ci kale okuti tu vangula calua ale citito, ovina tu popia vi ka pamisa vakuetu kuenda Yehova o ka tu sanjukila. (Olosap. 23:15; Va Efe. 4:29) Eyi onjila yimue yoku lekisa olopandu ku Yehova omo liombanjaile yupopi a tu ĩha!
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
w15/1/2013 kem. 19 ocin. 10
Amamako Lukamba Wove la Yehova
10 Oku liposuisa ku kuete esilivilo lia velapo kokuetu. Pole, tu yuvuli oku sakalala loku liupa olosima viosi vi molẽha vetimba lietu. Momo vi lekisa oku kula kuomunu, esumbilo kuenda eposo liovutima. Embimbiliya li popia hati: “Owele ekolowa lieposo nda u sangiwa vonjila yesunga.” (Olosap. 16:31) Olondaka evi vi lekisa okuti eposo liovutima, olio ocina ca velapo ku Yehova. (Tanga 1 Petulu 3:3, 4.) Tu sukila hẽ oku kapa kohele uhayele lomuenyo wetu, poku sakuiwa ale oku pelaliwa oco tu kuate eposo liwa? Cikale okuti tua kuka, ale tu kuete uhayele, eposo liocili, li tunda koku “sanjukila Yehova.” (Neh. 8:10) Tu sukila oku ivaluka okuti, oluali luokaliye oluo lika lu ka nena uhayele wa lipua, kuenda vosi yetu tu ka kala amalẽhe. (Yovi 33:25; Isa. 33:24) Tu sukila oku kuata olondunge poku nõla ovina tu yongola oku linga, kuenda oku kolela kolohuminyo via Yehova. Nda tua ci linga, ci tu kuatisa oku pamisa ukamba wetu la Yehova, osimbu tu likolisilako oku linga ovina via sunguluka.—1 Tim. 4:8.
8-14 YA SUSU
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | YOVI 34-35
Ceci Omanu Vawa va Pita Lovina Vĩvi
Ovituwa Vipi Suku a Kuete?
Suku olonjanja viosi o linga eci ca sunguluka. Omo liaco, “Suku yocili lalimue eteke a linga eci cĩvi, Ukuonene Wosi lalimue eteke a linga eci ka ca sungulukile!” (Yovi 34:10) Asombiso aye a sunguluka, ndomo ukualosamo a popia catiamẽla ku Yehova hati: “Ove o ka sombisa omanu lesunga.” (Osamo 67:4) Omo okuti “Yehova o vanja vutima,” ka yapuisiwa lombambe pole, o pondola oku limbuka ocili kuenda oku sombisa lesunga. (1 Samuele 16:7) Handi vali, Suku wa kũlĩha ekambo liesunga kuenda ovituwa vĩvi via siata voluali kuenje wa likuminya okuti ndopo “olondingaĩvi vi ka kunduiwa kilu lieve.”—Olosapo 2:22.
Nye ci ka Pita Eci Usoma wa Suku u Keya?
5 Nye Yehova a ka linga? Ocili okuti Yehova o kasi oku eca epuluvi kolondingãivi oco vi pongolole ekalo liomuenyo wavo. (Isa. 55:7) Ndaño okuti oluali lulo lu ka kunduiwa, pole, handi ka kua lingiwile esombiso lia sulako. Pole, nye ci ka pita lomanu vana okuti ka va yongola oku pongolola ekalo liomuenyo wavo, kuenda va siata oku kuatisa oluali lulo toke eci ohali ya piãla yi ka fetika? Yehova wa likuminya oku malako omanu vosi vãvi va kasi vongongo. (Tanga Osamo 37:10.) Koloneke vilo omanu valua va siata oku linga ovina ka via sungulukile vuyombeki kuenda olonjanja vialua ka va siatele oku kangisiwa. (Yov 21:7, 9) Pole, Embimbiliya li tu ivaluisa okuti: “Ovaso a Suku a lete olonjila viomunu, kuenda Eye o letevo ananga aye osi. Ka kuli owelema ale undembo walua kuna olondingaĩvi vi pondola oku salama.” (Yov 34:21, 22) Ocili okuti ka kuli lacimue ca salamisua kovaso a Yehova. Eye o pondola oku mola ovina viosi olondingãivi via siata oku linga. Noke lio Harmagedo tu ka mola okuti, povitumãlo olondingãivi via enda oku tumãla, ka vi kasipo vali. Ovio vi ka kunduiwa otembo ka yi pui!—Os 37:12-15.
Anga hẽ Ecelela Okuti Cimue ci ku Tateka Oku Kuama Yesu?
19 Tu lete hẽ ovitangi vimuamue koloneke vilo? Oco. Valua koloneke vilo va tu suvuka omo ka tu yongola oku panga onepa kopulitika. Ovo va yongola okuti tu nõla ombiali yimue eci ku kala ocela. Pole, tua kapako ocisimĩlo ca Yehova cokuti nda tua nõla ombiali yimue yomunu oco yi tu viale, tu kasi oku U likala. (1 Sam. 8:4-7) Omanu valua va limbukavo okuti tu sukila oku tunga olosikola, olosipitali kuenda oku potolola ovina vikuavo vi sukiliwa. Kuenje va likala esapulo lietu, omo okuti etu tu pitisa kovaso upange woku kunda, ka tu potolola ovitangi va yongola vepuluvi liaco.
20 Tu yuvula ndati oku tinduka? (Tanga Mateo 7:21-23.) Ocimãho cetu ca velapo oku linga upange Yesu a tu handeleka. (Mat. 28:19, 20) Ka tu ka tiamisili utima koku potolola ovina viatiamẽla kopulitika kuenda ovitangi violuali lulo. Etu tu sole omanu kuenda tu sakalala lovitangi va kasi oku liyaka lavio, pole, tua kũlĩha okuti onjila yimue yoku kuatisa vana tu lisungue lavo, oku va longisa eci catiamẽla Kusoma wa Suku kuenda oku va kuatisa oku pamisa ukamba wavo la Yehova.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Ocituwa Cove Coku Lieca Olumue ci Sivaye Yehova!
3 Umalẽhe umue o tukuiwa hati, Elihu wa kala oku yevelela ombangulo ya kala pokati ka Yovi kuenda alume vatatu. Noke liombangulo yaco, Elihu wa pula Yovi catiamẽla ku Yehova hati: “Nda ove wukuesunga, nye weca kokuaye [Suku]? Nye eye a tambula kokuove?” (Yovi 35:7) Anga hẽ Elihu wa kala oku popia okuti alikolisilo etu oku vumba Suku elivova? Sio. Yehova ka pisile Elihu pole, wa pisa alume vakuavo. Momo Elihu wa kala oku popia ovina vikuavo. Eye wa kala oku popia okuti Yehova ka sukila oku fendeliwa letu. Yehova wa lipua. Ka kuli ovina tu pondola oku linga oco tu u kuatise oku vokiya kukuasi waye ale oku u pamisa. Ocili okuti ovituwa viosi viwa tua siata oku lekisa ale uloño tu kuete via tunda ku Suku kuenda eye o pondola oku limbuka ndomo tu talavaya lovina viaco.
15-21 YA SUSU
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | YOVI 36-37
Esunga Lieci o Kolelela Kohuminyo ya Suku Yomuenyo ko Pui
w1/10/2015 kem. 13 ocin. 1-2
Tu Pondola hẽ Oku Linga Ukamba la Suku?
SUKU KA KUETE ESULILO: Embimbiliya li longisa okuti, Suku o kasi “tunde otembo ka yi pui toke otembo ka yi pui.” (Osamo 90:2) Olondaka evi vi lomboloka okuti, Suku ka kuete efetikilo kuenda ka ka kuata esulilo. Omo liaco, kovisimĩlo viomanu, “etendelo lianyamo aye ka li tẽliwa oku li tenda.”—Yovi 36:26.
Ndomo o kuatisiwa: Suku oku likuminya omuenyo ko pui, nda wa sanda oku u kũliha. (Yoano 17:3) Nda Suku ka kale otembo ka yi pui, nda ca tava hẽ oku kolela kolohuminyo viaco? Eye lika “Soma yonahũlũlua” o pondola oku tẽlisa ohuminyo yaco.—1 Timoteo 1:17.
Ove hẽ wa Sanjukila Olombanjaile Suku a Eca?
6 Vongongo muli ovava alua okuti ka a takata, omo oyo yi kasi vocinãla cimue ciwa lekumbi. Nda ekumbi lia kaile ocinãla cimue citito longongo, ovava nda a takata. Kuenje ongongo nda ya sanya calua okuti ka citava oku kalamo. Handi vali, nda ongongo ya kaile ocinãla cimue cinene lekumbi, ovava nda a linga ocikokoto. Ongongo nda ya linga ndombunje yinene yocikokoto. Omo okuti Yehova wa kapa ongongo pocitumãlo yi sesamẽla, ovava a pondola oku kuatisa oviendalomuenyo. Ndamupi ci lingiwa? Owuya utanya u lingisa okuti ovava o vokalunga la-a o kilu lieve a londa kilu ndombundu kuenje ombundu yaco, yi linga alende. Olonoño vi lekisa okuti vunyamo lunyamo, owuya utanya u takatisa eci ci soka 500.000 kolokilometulu viovava—ovava aco alua calua okuti, ana a sangiwa volondui viosi viongongo a sule. Ovava ana a londa kilu ndombundu, a kalako ci soka ekũi koloneke. Kuenje, ovava aco a loka ndombela, ale ndombundu. Noke ovava aco a tiukila vali vokalunga kuenda volondui kuenje ci pituluiwa vali. Oku ñuala ñuala kuaco kuovava, ku eca uvangi wokuti Yehova o kuete uloño walua kuenda unene.—Yovi 36:27, 28; Uku. 1:7.
Amamako Oku Pamisa Elavoko Liove
16 Elavoko lietu liomuenyo ko pui, ombanjaile yimue yi kuete esilivilo lialua, yi tunda ku Suku. Tu lavoka ekalo limue liwa lio kovaso yoloneke, lina tua kolela okuti li ka tẽlisiwa muẽle. Elavoko lietu li kasi ndonjundo, yi tu kuatisa oku pandikisa kovitangi, kelambalalo kuenda poku liyaka lolofa. Elavoko lietu li kasivo ndocikoko, li teyuila ovisimĩlo vietu oco tu yuvule oku linga eci cĩvi, pole, tu linga eci ca sunguluka. Elavoko lietu lia kunamẽla Vembimbiliya, li tu kuatisa oku pamisa ukamba wetu la Suku kuenda li situlula ocisola calua a tu kuetele. Tu kuatisiwa calua poku amamako oku pamisa elavoko lietu.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-1 kem. 522
Oku Sapela
Asapulo kuenda olonumbi via enda oku eciwa komunu lomunu volonepa via litepa kosimbu. Volonepa vialua asapulo opocitumãlo kuenda okolofeka vikuavo, a enda oku pitiyiwa lomanu. (2Sa 3:17, 19; Yov 37:20) Olongende okuti via enda oku enda vovimunga, via enda oku sandeka asapulo okovitumãlo ocipãla poku talama oco va lande okulia, ovava kuenda ovina vikuavo valupale ale povitumãlo va enda oku puyukila. Ofeka yo Palestina omo liocitumãlo ci likasi apa ya sangiwile, oku ci sokisa lo Asia, o Afrika kuenda o Europa, mua enda oku pita olongende vialua vovimunga poku enda kuenda poku tiuka kovitumãlo viocipãla. Kuenje ca enda oku kuatisa olonungi oku kuata lonjanga olonumbi viatiamẽla kovolandu a kuete esilivilo okolofeka viokupãla. Asapulo ovofeka yavo kuenda olofeka vikuavo, olonjanja vialua va enda oku a yevela pocitanda covolupale.
22-28 YA SUSU
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | YOVI 38-39
Wa Siata hẽ Oku Sokiya Otembo Yoku Tala Oviluvo?
Ove hẽ o Nõlapo Oku Kevelela ku Yehova?
7 Embimbiliya poku lombolola ndomo Yehova a lulika ongongo, li lombolola “oloseteko,” “oviseveto” kuenda oku tumbikiwa ‘kuewe liayo lievindi.’ (Yovi 38:5, 6) Noke yoku lulikiwa kuovina viaco, Suku wa vi mola okuti via posoka. (Efet. 1:10, 12) O sokolola hẽ ndomo ovangelo va liyeva eci va mola Yehova oku lulika kamue kamue ovina viosi? Poku ci mola ovo va komõha calua! Omo liaco, va fetika oku “kaluka lesivayo.” (Yovi 38:7) Nye tu lilongisilako? Yehova poku lulika oviluvo viaye cambata anyamo alua, pole, eci a mola ovina viosi a lulika eye wa popia okuti “ca posoka calua.”—Efet. 1:31.
Epinduko li Situlula Ocisola, Olondunge Kuenda Epandi Lia Suku
2 Tete, Yehova wa lulika omõlaye Yesu, oco a talavaye laye. Pocakati ca Yesu, “ovina viosi via lulikiwa,” oku kongelamo olohuluwa viovangelo. (Va Kol. 1:16) Yesu wa sanjukilile oku talavaya la Isiaye. (Olosap. 8:30) Ovangelo va sanjukilevo. Ovo va mola eci Yehova kumue lomesele yaye Yesu, va lulika ilu longongo. Ovangelo va liyeva ndati? Citava okuti, ovangelo “kaluka lesivayo” osimbu Yehova a kala oku lulika ongongo kuenda ovo vamamako oku ci linga olonjanja viosi Yehova a mala oku lulika ociluvo lociluvo. Ovangelo va sanjukile vali calua eci va mola oku lulikiwa kuomunu okuti oco ociluvo ca sulako haico ci kuete esilivilo pokati koviluvo vikuavo. (Yovi 38:7; Olosap. 8:31) Ociluvo lociluvo ci situlula ocisola ca Yehova kuenda olondunge.—Osa. 104:24; Va Rom. 1:20.
Vokiya Ukũlĩhĩso Wove Watiamẽla ku Yehova Pocakati Coviluvo Viaye
8 Tu sukila oku kolela ku Yehova. Yehova wa kuatisa Yovi oku vokiya ekolelo liaye kokuaye. (Yovi 32:2; 40:6-8) Vombangulo Suku a kuata la Yovi, wa tukula ovina vialua viatiamẽla koviluvo, oku kongelamo olombungululu, alende kuenda oviliakulo. Yehova wa tukulavo ovinyama ndeci, ongombe yovusenge kuenda okavalu. (Yovi 38:32-35; 39:9, 19, 20) Ovina viosi evi, ka vi situlula lika unene wa Suku, pole, vi sitululavo ocisola caye kuenda olondunge viaye via piãla. Omo liombangulo yaco, Yovi wa lilongisa oku kolela vali calua ku Yehova. (Yovi 42:1-6) Cimuamue haico, eci tu lilongisa catiamẽla koviluvo, tu ivaluisiwa okuti Yehova wa velapo kolondunge kuenda kunene okuti etu ci sule. Kuenje eye o ka malakovo ovitangi vietu viosi. Ocili okuti eci ci pondola oku pamisa ekolelo tu u kuetele.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 199
Usovoli Wovihandeleko
Yehova Usovoli Wovihandeleko. Yehova eye lika usovoli Wovihandeleko voluali luosi. Eye wa tumbika ovihandeleko vi songuila oviluvo viosi voluali (Yov 38:4-38; Os 104:5-19) kuenda omuenyo wovinyama. (Yov 39:1-30) Omo okuti omunu wa lulikiwavo la Yehova kuenda wa lulikiwa lepondolo lioku tepisa eci ciwa leci cĩvi, oku sokolola, oku kuata ukamba la Suku, o sukila muẽle oku pokola kovihandeleko viaye. (Rom 12:1; 1Ko 2:14-16) Handi vali, ocihandeleko ca Yehova ci songuila oviluvo viespiritu okuti, ovangelo.—Os 103:20; 2Pe 2:4, 11.
Ovihandeleko Yehova a tumbika voluali ka citava okuti vi lueyiwa. (Yer 33:20, 21) Ovina viosi via lulikiwa voluali okuti vi letiwe, ovihandeleko viaye via kolapo kuenda via koleliwa okuti, kovina viosi olonoño via kũlĩha ovihandeleko viaco, vi pondola oku kũlĩhĩsa ciwa ekalo liosãi, liolombungululo kuenda ovina vikuavo vosengundu yimosi. Omunu wosi o lueya ovihandeleko viaco, o tambula onima ka ya sungulukile, vepuluvi liaco. Cimuamue haico okuti, ovihandeleko via Suku ka vi pongoluiwa kuenda ka vi kembiwa ale oku vi lueya okuti omunu ka kangisiwa. Esombiso liaco lia suapo ndeci ovihandeleko viaye, ndaño okuti esombiso liaco ka li tumbikiwa vonjanja yaco. “Suku ka tombiwa. Momo eci omunu a kũla, haico a kongula.”—Gal 6:7; 1Ti 5:24.
29 YA SUSU–4 YA KAYOVO
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | YOVI 40-42
Ceci tu Lilongisila Kovina Via Pita la Yovi
w15/10/2010 kem. 3-4 ocin. 4-6
‘Helie wa Kũlĩha Ovisimĩlo Via Yehova?’
4 Osimbu tu sokolola ovopange a Yehova, tu sukila oku yuvula oku pisa Suku lovihandeleko via tumbikiwa lomanu. Yehova wa lekisa ocituwa caco poku tukula olondaka vi sangiwa Vosamo 50:21, kuna tu tanga ndoco: “Wa sima okuti ndi kala ndove.” Onoño yimue ya kala kosimbu, okuti toke cilo pa pita ci soka 175 kanyamo, ya popiavo hati: “Omanu va siata oku sokisa ovisimĩlo viavo levi via Suku poku kakatela lika kovina va lete lovaso avo.”
5 Tu sukila oku yuvula oku sokisa ovisimĩlo vietu levi via Yehova, loku vi tiamisila kovina tu yongola oku linga. Momo lie ci kuetele esilivilo? Omo ka tua lipuile, pamue poku lilongisa Ovisonehua, olonjanja vimue tu sima okuti, ovilinga via Yehova vi moleha ndu okuti ka via sungulukile kokuetu. Kosimbu, va Isareli va simĩle okuti, Yehova ka kaile oku va songuila lonjila yimue ya sunguluka. Kũlĩhĩsa olondaka via Yehova eci a va sapuila hati: “Onjila ya Yehova ka ya sungulukile.” Lingi ohenda, yeveleli Anjo ya Isareli! Onjila yange oyo ka ya sungulukile? Siti olonjila viene ovio ka via sungulukile?”—Esek. 18:25.
6 Poku limbuka okuti ka tu kuete ovisimĩlo via suapo kuenda tua siata oku lueya, ci tu kuatisa oku yuvula oku li sokisa la Yehova. Yovi wa sukilile oku lilongisa calua kulandu owu. Omo liovitangi a liyaka lavio, ka kuatele vali elavoko, kuenda ka ivalukile ovina via kongela vovitangi viaco. Eye ka kuatele elomboloko liovina via velapo. Pole, Yehova locisola calua, wo kuatisa oku yuvula ovisimĩlo ka via sungulukile. Eci Yehova a pulisa Yovi ci pitahãla 70 kolonjanja, eye ka tẽlele oku tambulula ndaño epulilo limosi. Kuenje, Yehova wa limbuka okuti, Yovi ka kuatele elomboloko lia suapo liocitangi caye. Pole, Yovi wa lekisa umbombe, kuenje wa pengulula ovisimĩlo viaye.—Tanga Yovi 42:1-6.
Tiamisila Ovaso Ove Kocina ci Kuete Esilivilo Lia Velapo
12 Anga hẽ ovina Yehova a sapuila Yovi via lekisa okuti ko kuatelele ohenda ndaño lovitangi a kala oku liyaka lavio? Sio, momo Yovi ka kuatele ovisimĩlo viaco. Yovi wa kuata elomboloko kuenda wa tava kalungulo a Yehova. Yovi wa popia hati: “Eli olio esunga lieci ndi tumãlela voneketela kuenda vatiko.” (Yovi 42:1-6) Kefetikilo umalẽhe umue o tukuiwa hati Elihu, wa kuatisavo Yovi oku pongolola ovisimĩlo viaye. (Yovi 32:5-10) Noke Yovi wa yevelela lutate kelungulo lia Yehova liocisola kuenda wa pongolola ovisimĩlo viaye. Yehova wa ecelela okuti omanu vakuavo va limbuka okuti Yehova wa sanjukila ekolelo lia Yovi.—Yovi 42:7, 8.
“Talamẽla ku Yehova”
17 Yovi umue pokati kafendeli va Yehova, una wamamako lutõi kuenda ekolelo vokuenda kuovitangi vialua. Vukanda upostolo Paulu a sonehela va Heveru, valua pokati komanu vaco wa va tukula ‘ndelende linene liolombangi.’ (Hev 12:1) Vosi yavo va liyaka lovitangi vialua, pole, va amamako lekolelo ku Yehova. (Hev 11:36-40) Anga hẽ epandi liavo kuenda elikolisilo liavo lia kala ño elivova? Sio! Ndaño okuti vokuenda kuomuenyo wavo, lalimue eteke va muile oku tẽlisiwa kuovitumasuku viosi via Yehova, ovo va amamako oku talamẽla ku Yehova. Omo lioku kolela okuti va taviwile la Yehova, ovo va kolelele okuti va ponduile oku mola oku tẽlisiwa kuolohuminyo viaco. (Hev 11:4, 5) Ongangu yavo yi pondola oku tu pamisa oku amamako oku talamẽla ku Yehova.
18 Koloneke vilo, tu kasi voluali lumue okuti ovina vĩvi vi kasi oku amamako oku livokiya. (2Ti 3:13) Satana ka liwekelepo oku seteka afendeli va Suku. Ndaño lovitangi vi laika oku iya kovaso, tu nõlipo oku likolisilako oku kolela ku Yehova, “momo tua tiamisila elavoko ku Suku o kasi lomuenyo.” (1Ti 4:10) Ivaluka okuti onima Suku a eca ku Yovi, ya lekisa okuti “Yehova ukuacisola calua haeye ukuahenda.” (Tia 5:11) Omo liaco, nda tua amamakovo lekolelo ku Yehova, eye o ka tu sumũlũisa, momo eye eca onima “kuava vo sanda lutima wosi.”—Tanga Va Heveru 11:6.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-1 kem. 831
Oku Pembuiwa
Yovi wa kala ulume umue wamamako lesunguluko ndaño loku pembuiwa. Pole, wa kuata ovisimĩlo ka via sungulukile kuenda wa linga ekandu okuti noke wa pindisiwa. Elihu wa popia ndoco catiamẽla kokuaye: “Omunu upi ukuavo wa lisoka la Yovi, okuti o nyua esepu ndovava?” (Yov 34:7) Yovi wa velisilepo calua esunga liaye okuti, Suku haiyeko kuenje wa seteka oku likemanyisa okuti Suku sio. (Yov 35:2; 36:24) Omo okuti eye wa pembuiwa “lakamba” vaye vatatu, watiamisila ocitangi caco kokuaye muẽle okuti, ku Suku hakoko. Ca kala ndomunu umue wa kala oku li eca kepembulo liaco loku li sanjukila ndu okuti wa kala oku nyua ovava lonjongole yalua. Noke Suku wa lomboluila Yovi okuti, alume vaco vakuakupembula, va kala oku pembula Suku. (Yov 42:7) Cimuamue haico Yehova a sapuila uprofeto Samuele, eci va Isareli va kisika oku kuata osoma yimue yomunu hati: “Momo haveko va kasi oku ku likala, pole, ame va kasi oku ndi likala ndosoma yavo.” (1Sa 8:7) Kuenda Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Kuenje omanu va ko talisi ohali loku vu ponda kuenda vu ka suvukiwa lolofeka viosi omo lionduko yange.” (Mat 24:9) Oku kapako onumbi yaco ci kuatisa Ukristão oku pandikisa loku lekisa ovituwa viwa eci a pembuiwa. Kuenda cu kuatisavo oku ka tambula onima omo liepandi liaye.—Luk 6:22, 23.
5-11 YA KAYOVO
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 1-4
Nõlapo Usoma wa Suku
“Ndi ka Lulumisa Olofeka Viosi”
8 Omanu va siata oku tenda ndati esapulo eli? Valua ka va tava kesapulo liaco. (Tanga Olosamo 2:1-3.) Olofeka via sakalala. Ovo ka va tava Kombiali ya nõliwa la Yehova. Ka va tendi esapulo Liusoma tu kunda “ndolondaka viwa.” Kuenje olombiali vimue via siata oku tateka upange woku kunda! Ndaño okuti olombiali vialua violofeka vi popia okuti vi fendela Suku, ovo ka va yongola oku liwekapo oku li sivaya ovo muẽle. Kuenje ndeci olombiali via linga koloneke via Yesu, olombiali koloneke vilo, vi lambalala Ombuavekua ya Yehova kuenda olondonge viaye vakuekolelo.—Ovil. 4:25-28.
Yuvula Oku Litenga Vopulitika Voluali Lulo Luolonepele
11 Ovokuasi. Nda tua velisapo calua olombongo kuenda ovina tu kuete, ci tu vetiya oku litenga vopulitika. Noke liunyamo wo 1970, Olombangi vialua Via Yehova kofeka yo Malawi via sukilile oku siapo ovina viavo viosi. Momo, ka via tavele oku likongela kocimunga cimue copulitika. Pole, vamue pokati kavo ka va tavele oku siapo ovokuasi avo. Manji umue o tukuiwa hati Ruth wa popia ndoco: “Vamue pokati ka vamanji va endele kumue letu vokayike. Pole, noke veya oku likongela kocimunga cimue copulitika, kuenje va tiukila kimbo liavo. Momo, ka va yonguile oku talisiwa ohali volokayike viaco.” Pole, vamanji valua ka va ci lingile. Momo, vamamako oku yuvula oku litenga vopulitika ndaño okuti ka va kuatele olombongo vialua, kuenda va pesela ovina viavo.—Va Hev 10:34.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-1 kem. 689
Ovinene
Onepa yimue yitito yi teyuila olomema ndeci, osevata kuenda otiliku. Ndaño okuti ovinimbu vimue Viembimbiliya vi tiamisila ondaka yaco kupopi wocindekaise, oyo yi tiamisiwilavo kueci va enda oku linga kosimbu noke yoku lombola. Noke yoku ungula, ovinene viaco viopiwa kolomema ka via kuatele vali esilivilo. Omo liaco, via kala ondimbukiso yocina cimue calela, ka ci silivila kuenda ka ci soliwe, ci tepiwa kocina cimue ciwa kuenda oku nyõliwa.
Catete, ovinene vi tepiwa lolomema. Noke, poku yelela ovipelekese vi ambatiwa lofela ndonukuvila. (Tala osapi OKU YELELA.) Eci ci lekisa ciwa ndomo Yehova opa olonanguluke pokati kafendeli vaye, ndomo a nyõla omanu olondingãivi kuenda olofeka vina okuti vakuakulambalala. (Yov 21:18; Os 1:4; 35:5; Isa 17:13; 29:5; 41:15; Hos 13:3) Usoma wa Suku u ka nyõla ovanyãli vaye volonepa vitito, okuti ci ka leluka oku ambatiwa ndovinene vi enda lofela.—Dan 2:35.
Ovinene viaco ka vi silivila via enda oku kongeliwa kuenda oku timihĩwa oco okuti, ka vi tiuka vali lofeka loku litenga vali lolomema. Cimuamue haico okuti, Yoano Upapatisi, wa tukula oku nyõliwa elisi kuomanu vakuetavo liesanda. Yesu Kristu Ukuakusasa, o ka kongela otiliku pamosi, “pole, ovinene o ka vi timĩha londalu yina okuti ka yimiwa.”—Mat 3:7-12; Luk 3:17; Tala osapi OKU SASA.
12-18 YA KAYOVO
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 5-7
Amamako Oku Kala Ukuacili Ndaño Lovilinga Via Vakuene
Ndomo Oku Tanga Embimbiliya ci ku Kuatisa Oku Pandikisa Kovitangi
7 Anga hẽ o kuete ekamba limue, ale epata okuti lia ku linga cimue cĩvi? Nda o kuete, o ka kuatisiwa poku lilongisa eci ca pita la Soma Daviti eci omõlaye Avisalome o pakula loku seteka oku u tambula usoma.—2 Sam. 15:5-14, 31; 18:6-14.
8 (1) Likutilila. Osimbu o sokolola ulandu umue, sapuila Yehova ndomo o kasi oku tatiwa. (Osa. 6:6-9) U sapuila loku lombolola ndomo o liyevite. Pinga ku Yehova oco a ku kuatise oku sanga olonumbi vi pondola oku ku songuila oco o yule ovitangi viaco.
Kolela Okuti Ove o Kasi Muẽle Vocili
3 Ekolelo lietu ka lisukila lika oku kunamẽla kocisola cocili ci sangiwa pokati kafendeli va Yehova. Momo lie? Sokolola ndeci okuti ukulu umue wekongelo, ale ukundi wotembo yosi o linga ekandu limue linene. Ale, nye o linga nda manji umue wa popia cimue ca ku sumuisa? Ale, pamue umue wa linga onanguluke kuenje o fetika oku popia okuti ka tu kasi vocili. Nye ove nda wa linga? Anga hẽ nda ca ku kokela ocilondokua kuenje o liwekapo oku vumba Yehova? Eci tu lilongisilako ceci okuti: Nda ekolelo liove lia kunamẽla lika kovina omanu va popia okuti ka lia kunamelẽle kukamba wove la Yehova, ekolelo liove ka li pondola oku pama. Ekolelo liove, ka citava okuti li kunamẽla kovisimĩlo kuenda kolondunge viomanu. Olio li sukila oku sevetiwa kovimalẽho via pama calua ndeci, kolondunge kuenda kovisimĩlo viocili. Ove muẽle, o sukila oku kolela okuti Embimbiliya li longisa ocili catiamẽla ku Yehova.—Va Rom. 12:2.
4 Yesu wa popia hati vamue va ponduile oku tava ocili “lesanju” pole, ekolelo liavo lia laikele oku tepuluka eci va pita loloseteko. (Tanga Mateo 13:3-6, 20, 21.) Citava okuti ovo ka va kuatele elomboloko liokuti voku kuama Yesu mua kongela ovitangi lohali. (Mat. 16:24) Ale, pamue ovo va sima okuti oku kala Ukristão omunu ka kuata ovitangi, o kuata lika esanju. Pole, voluali lulo, vosi yetu tu kamamako oku liyaka lovitangi. Kuenje apongoloko amue a lipita vomuenyo wetu, a pondola oku tepulula esanju lietu.—Osa. 6:6; Uku. 9:11.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 1004
Eyambo
Ku va Roma 3:13, upostolo Paulu o tukula Osamo 5:9, poku sokisa enguli lialume olondingãivi kuenda olohembi “ndeyambo limue li kasi upulule.” Ndeci veyambo lia yikuka mu kapiwa ovivimbi, cimuamue haico, anguli olondingãivi a yikuka lolondaka vi koka olofa kuenda ovitukiko.—Sokisa Mat 15:18-20.
19-25 YA KAYOVO
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 8-10
“A Yehova Ndi ka ku Sivaya”!
Sumbila Ocitumãlo Cove Vepata Lia Yehova
6 Yehova wa tu pongiyila ocitumãlo cimue ca posoka. Osimbu Yehova ka lulikile omanu vatete, eye wa va pongiyila ongongo. (Yovi 38:4-6; Yer. 10:12) Yehova omo liocisola caye kuenda ocali, wa lulika ovina vialua viwa oco vi tu sanjuise. (Osa. 104:14, 15, 24) Eye wa sokolola kovina a lulika kuenje wa “mola okuti ca posoka.” (Efet. 1:10, 12, 31) Yehova wa lekisa okuti wa kapeleko omanu poku va ĩha “unene” wovina viosi a lulika palo posi. (Osa. 8:6) Suku wa yonguile okuti omanu va lipua va sanjukila oku tata oviluvo viaye otembo ka yi pui. Ove hẽ olonjanja viosi o pandula Yehova omo liohuminyo eyi ya posoka calua?
Ove hẽ wa Sanjukila Olombanjaile Suku a Eca?
10 Kuli olonjila vialua vioku lekisa okuti tua sanjukila epondolo lietu lioku vangula. Onjila yimue, poku sapula ovina tu tava viatiamẽla ku Suku, komanu vana va tava kelongiso liokuti ovina via tukuluka ño. (Osa. 9:1; 1 Pet. 3:15) Vana va tava kelongiso liaco, va longisa okuti ongongo lovina vi kasimo via tukuluka ño. Nda ovo va lekisa onjongole yoku yevelela, tu pondola oku va kuatisa pocakati Cembimbiliya kuenda colonumbi vimue viocipama cilo, tu pondola oku teyuila Isietu wo kilu loku longisa vana va lekisa onjongole yoku yevelela omo tua kolela okuti Yehova eye wa lulika ilu longongo.—Osa. 102:25; Isa. 40:25, 26.
Ove hẽ ‘Ungangu Yiwa . . . Koku Vangula’?
13 Imba ovisungo lutima wosi. Esunga lieci tu imbila ovisungo kolohongele vietu, oku eca esivayo ku Yehova. Manji umue ukãi o tukuiwa Sara, wa simaile okuti ka tẽla oku imba ciwa. Eye wa yonguile oku sivaya Yehova lovisungo. Noke wa sanga ekuatiso poku pongiya ovisungo konjo, eci a enda oku pongiya ovipama vikuavo viohongele. Eye o pongiya ocisungo kuenje o limbuka okuti olondaka viocisungo vi kuete elitokeko lovipama vi ka konomuisiwa kohongele. Eye wa popia hati, “eci ci ñuatisa oku tiamisila utima kolondaka viocisungo kuenda oku yuvula oku sakalala calua nda ndi kasi oku imba ciwa, ale sio.”
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-1 kem. 664
Ovimuine
Upopi wocindekaise u lekisa ndomo Suku a linga ovopange lovimuine ndeci, poku soneha ekũi liovihandeleko vavaya ovawe (Etu 31:18; Esn 9:10), poku linga ovikomo (Etu 8:18, 19), kuenda poku lulika ovailu (Os 8:3). Ovimuine via Suku via linga ovopange oku lulika, vi lomboloka espiritu sandu liaye ale ongusu ya pama, ya tukuiwa vulandu welivulu Liefetikilo catiamẽla koku lulika, kuna ku lekisa okuti ongusu ya pama ya Suku (espiritu) ya ñuala ñuala kilu liovava. (Eft 1:2) Omo liaco, Ovisonehua vio Helasi vi eca ono yiwa yoku kuata elomboloko liasuapo liupopi waco wocindekaise, momo ulandu welivulu lia Mateo u lombolola okuti, Yesu wa tundaisa olondele lekuatiso liespiritu sandu lia Suku kuenda Luka o tu sapuila okuti eci ca enda oku lingiwa pocakati “comuine wa Suku.”—Mat 12:28; Luk 11:20.
26 YA KAYOVO–3 YELOMBO
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 11-15
Sokolola Ndu Okuti o Kasi Voluali Luokaliye Lua Suku Luombembua
w1/6/2006 kem. 30 ocin. 4
1Atosi Avelapo Vonepa Yatete Yelivulu Liolosamo
11:3—Oviseveto vipi vi nyõleha? Oviseveto vi nyõleha, vi lomboloka ovihandeleko viomanu kuenda olonumbi viavo. Eci vofeka yimue muiya ovitangi, omanu ka va pokola vali kovihandeleko. Kuenje, ka ku kala vali esunga. Pole, vakuesunga va kolela lika ku Yehova.—Osamo 11:4-7.
Citava hẽ Okuti Voluali ka mu Kala Vali Ungangala?
Embimbiliya li likuminya okuti Suku o ka malako ungangala wa siata voluali lulo. Oluali lulo lungangala u lavoka eteke “liesombiso loku nyõliwa kuomanu va tomba Suku.” (2 Petulu 3:5-7) Ka mu ka kala vali olongangala vi ka talisa ohali vakuavo. Tu pondola oku kolela ndati okuti Suku o yongola oku malako ungangala wosi?
Embimbiliya li popia hati: Suku o “suvuka omunu o sole ungangala.” (Osamo 11:5) Ululiki wetu o sole ombembua kuenda esunga. (Osamo 33:5; 37:28) Omo liaco, eye ka ka ecelela okuti olongangala vi kala otembo ka yi pui.
Ove hẽ wa Nõlapo Oku Talamẽla Lepandi?
15 Nye ca kuatisa Daviti oku talamẽla lepandi? Kosamo 13, Daviti wa pula olonjanja vikuãla hati: “Toke otembo yipi?” Kosamo yaco Daviti wa tukula eci co kuatisa. Eye hati: “Ndi kolela kocisola cove ka ci pongoloka; utima wange u ka sanjukila ovilinga viove viepopelo. Ndi ka imbila Yehova ovisungo, momo eye wa siata oku ndi sumũlũisa calua.” (Osamo 13:5, 6) Daviti wa kũlĩhĩle okuti Yehova u sole calua kuenda wa nõlelepo oku kolela kokuaye. Eye wa enda oku sokolola otembo ndomo Yehova o kuataisa kuenda wa lavoka otembo Yehova a ka malako ovitangi viaye. Daviti wa kũlĩhĩle okuti, oku talamẽla asumũlũho a tunda ku Yehova ci kuete esilivilo.
Usoma u Tẽlisa Ocipango ca Suku Palo Posi
16 Oku kolapo. Olondaka vi sangiwa kelivulu lia Isaya 11:6-9 vi ka tẽlisiwa. Alume lakãi kuenda omãla va ka kolapo palo posi. Ka ku ka kala ociluvo cimue ci kale omanu ale ovinyama okuti ci ka linga cimue cĩvi. Sokolola ndomo ongongo yosi yi ka kala ocitumãlo cove okuti, o ka liteva volondui, vatala kuenda vokalunga, oku lamana olomunda loku ñuala ñuala vovisenge loku kolapo. Kuteke, ku ka kuata vali usumba. Olondaka via Esekiele 34:25 vi ka tẽlisiwa kuenda afendeli va Suku va ka kala ‘vakalasoko loku pekela vovisenge loku kolapo.’
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
w5/9/2013 kem. 20 ocin. 12
Anga hẽ wa Pongoluiwi?
12 Koloneke vilo, tua ñualiwa lomanu valua va kuete ovisimĩlo ndevi Paulu a tukula. Ovo va sima okuti, ka tu sukila vali oku pokola kolonumbi via Suku, kuenda lomue o kisika ukuavo oku pokola kolonumbi viaco. Alongisi valua kolosikola, kuenda olonjali, va ecelela okuti, omãla “va linga eci va yongola.” Kuenje, va siata oku longisa okuti, omunu lomunu o kuete omoko yoku li nõlela eci a yongola oku linga, ci kale eci ciwa, ale ceci cĩvi. Omanu valua va litukula vati vakuetavo, va popia hati, va kuete elianjo lioku linga ovina va sima okuti ovio via sunguluka. Momo va sima okuti, ka va sukila oku pokola ku Suku, kuenda kovihandeleko viaye. (Osa. 14:1) Ocituwa caco ci pondola oku kokela ovitangi Akristão vocili. Nda ka tua lavuluile, tu liwekapo oku tambula olonumbi vi tunda vocisoko ca Yehova, kuenje, tu fetika oku lisiõsiõla omo liovina vimue tu sima okuti, ka via sungulukile. Citava okuti ka tu pokola kalungulo Embimbiliya tua siata oku tambula, atiamẽla kovitalukilo, ko Internet, kuenda kelilongiso kosikola yavelapo.