-
Eyambo li Kasi Upolokoso Momo Yesu o Kasi Lomuenyo!Yesu—Onjila, Ocili Haeye Omuenyo
-
-
OCIPAMA 134
Eyambo Li Kasi Upolokoso—yesu O Kasi Lomuenyo!
MATEO 28:3-15 MARKO 16:5-8 LUKA 24:4-12 YOANO 20:2-18
YESU O PINDUIWA
OVINA VI PITA KEYAMBO LIA YESU
EYE O MOLẼHA KAKÃI VALUA
Akãi va komõha calua poku mola okuti eyambo li kasi upolokoso! Maria Magadala, o “lupukila ku Simono Petulu kuenda kondonge yikuavo una Yesu a solele” okuti, upostolo Yoano. (Yoano 20:2) Pole, akãi vakuavo vana va enda keyambo, va mola ungelo umue. Vokati keyambo muli vali ungelo umue “luwalo [wa lepa], u yela.”—Marko 16:5.
Umue pokati kovangelo o va sapuila hati: “Ko ka kuati usumba, momo nda kũlĩha okuti vu kasi oku sandiliya Yesu una wa pondiwila kuti. Eye ka kasi palo, wa pinduiwa, ndomo a ci popele. Enjui, ndo tali apa a langekiwile. Kuendi lonjanga ka sapuili olondonge viaye okuti eye wa pinduiwa kuava va fa kuenje o ko livangeli ko Galilea.” (Mateo 28:5-7) Omo liaco, akãi “loku luluma omo liocinjoko va kuata,” va enda lonjanga oco va ka ci sapuile kolondonge.—Marko 16:8.
Vepuluvi liaco, Maria wa sanga ale Petulu kuenda Yoano. Loku li fuimãla o popia hati: “Ñala vo upamo veyambo kuenda ka tua kũlĩhĩle apa vo [kapa].” (Yoano 20:2) Petulu la Yoano va tunda lolupesi. Omo okuti Yoano o lupukapo vali, eye o pitĩla tete keyambo. Eye o vanja vokati keyambo, noke o mola olonanga, pole, o kala kosamua yeyambo.
Eci Petulu a pitĩla, haico a iñila. Eye o mola olonanga viovalatanya kuenda olonanga va muña lavio kutue wa Yesu. Kaliye Yoano iñila kuenda o tava kueci Maria a popia. Ndaño okuti Yesu wa ci popele ale, lomue o kuata elomboloko liokuti wa pinduiwa. (Mateo 16:21) Latatahãi va tiukila konjo. Pole, Maria okuti wa tiukila vali keyambo, hako a siala.
Kuenje akãi vakuavo va ka sapuila olondonge okuti Yesu wa pinduiwa. Osimbu va lupuka oco va ka ci linge, Yesu o va sanga loku va sapuila hati: “Kalungi!” Ovo va amela kokuaye, va limba kolomãhi kuenda vo kekamẽla. Yesu o va sapuila hati: “Ko ka kuati usumba! Kuendi ka sapuili vamanjange oco va ende ko Galilea, oko va ka ndi muila.”—Mateo 28:9, 10.
Eci kua pita ocilemawe kuenje ovangelo va molẽha, olondavululi via kala oku lava eyambo, “via luluma kuenda via linga ndovivimbi.” Eci via singuluka via enda volupale kuenje via “lomboluila ovitunda via velapo ovina viosi via pita.” Eci ovitunda via enda kakulu va va Yudea, va nõlapo oku limbika ondaka yaco loku kisika olondavululi oco vi popie viti: “Olondonge viaye vieya luteke kuenda vio nyanapo osimbu tua pekela.”—Mateo 28:4, 11, 13.
Omo okuti olondavululi via va Roma vi pondola oku pondiwa nda vi pekela osimbu vi kasi kupange wavo, ovitunda vi likuminya viti: “Nda nguluvulu wa ci yeva, [uhembi wokuti wa pekeli] tu ko lomboluila ondaka yaco kuenda ka vu sukila oku sakalala.” (Mateo 28:14) Olondavululi vi tava ovitukiko viaco kuenje vi linga eci ovitunda vi popia. Omo liaco, uhembi wokuti etimba lia Yesu lia nyaniwa, u lisanduila ku va Yudea vosi.
Maria Magadala handi o kasi peyambo oku lila. Poku petamẽla kovaso oco a vanje veyambo, eye o mola ovangelo vavali luwalo u yela! Ovo va tumãla umue koku kua kala utue wa Yesu, ukuavo koku kua kala ovolu. Ovo vo pula vati: “Okãi, nye o lilila?” Maria o tambulula hati: “Ñala yange vo upamo veyambo kuenda sia kũlĩhĩle apa vo [kapa].” Eci a ñualapo o mola vali omunu ukuavo. Omunu waco o pitulula epulilo liovangelo loku amisako hati: “Helie o kasi oku sandiliya?” Loku sima okuti ukuacumbo colonelẽho, u sapuila hati: “A ñala, nda ove wo [upamo,] sapuile apa wo kapa, oco ndu upepo.”—Yoano 20:13-15.
Ocili okuti, Maria o kasi oku vangula la Yesu wa pinduiwa, pole, eye ko limbuka handi. Noke eci eye a popia hati: “A Maria!” eye o limbuka okuti Yesu, omo lionjila eye a vangula laye. Lesanju lialua Maria o popia hati: “A Ramboni!” (ci lomboloka “Olongisi!”) Pole, omo liusumba wokuti sanga o londa kilu, eye o kuata Yesu. Kuenje Yesu u sapuila hati: “Ku ka ñuate, momo handi sia endele ku Tate. Pole, kuende ku vamanjange kuenje va sapuila hati, ‘Ngenda ku Isiange okuti Isiene, ngenda ku Suku yange okuti haeye Suku yene.’”—Yoano 20:16, 17.
Maria o lupuka toke oku ku kasi ovapostolo kuenda olondonge vikuavo. Eye o popia hati: “Nda mola Ñala!” oco a vokiye kesapulo akãi vakuavo va lombolola ale. (Yoano 20:18) Pole, kolondonge olondaka viavo “via kala nduveke.”—Luka 24:11.
-
-
Yesu Noke Yepinduko o Molẽha ku ValuaYesu—Onjila, Ocili Haeye Omuenyo
-
-
OCIPAMA 135
Yesu Noke Yepinduko O Molẽha Ku Valua
YESU O MOLẼHA VETAPALO LIO KO EMAUSI
EYE O SITULUILA OVISONEHUA KOLONDONGE VIAYE
TOMASI O LIWEKAPO OKU PATÃLA
Calumingu, 16 ya Nisana, olondonge via sumua. Ovo ka va kuata elomboloko lieci eyambo li kasilili upolokoso. (Mateo 28:9, 10; Luka 24:11) Noke keteke liaco, Keliyopa londonge yikuavo va tunda vo Yerusalãi oku enda ko Emausi okuti, pa sangiwa ocinãla ci soka 11 kolokilometulu.
Vonjila, ovo va sapela ovina via pita. Ulume umue o likongela kokuavo kuenda o va pula hati: ‘Nye vu kasi oku vangula osimbu vu linga ungende?’ Keliyopa o tambulula hati: ‘Anga ove wucingendeleyi cimue ca tunga lika liayo vo Yerusalãi, okuti kua kũlĩhĩle ovina via pitamo oloneke vilo?’ Ulume waco o pula hati: “Ovina vipi?”—Luka 24:17-19.
Ovo va popia vati: “Ovina viatiamẽla ku Yesu u Nasara. . . . Tua lavokaile okuti ulume u, [eye] wa laikele oku yovola Isareli.”—Luka 24:19-21.
Keliyopa lekamba liaye va kasi oku amamako oku lombolola ovina via pita keteke liaco. Ovo va lombolola hati, akãi vamue va sanga okuti veyambo va kenda Yesu mu kasi upolokoso. Handi vali, akãi vaco va mola ocina cimue ci komõhisa calua okuti angelo vavali, vana va va sapuila hati, Yesu o kasi lomuenyo. Alume va lombolola okuti vakuavo va endelevo keyambo, va “sanga ndeci akãi va popia.”—Luka 24:24.
Olondonge vivali ka vi kuata elomboloko liovina viosi via pita. Lutõi, ulume waco o pisa ovisimĩlo viavo omo okuti handi ka va tava kovina vi kasi oku pita poku va sapuila hati: “Wakuanumbi haene wakuavitima via tindila okuti ka vu tava [lonjanga] kovina viosi ovaprofeto va popia! Siti Kristu wa sesamẽlele oku tala ohali yaco kuenda oku iñila vulamba waye?” (Luka 24:25, 26) Eye o fetika oku lombolola ovinimbu vialua Viovisonehua viatiamẽla ku Kristu.
Noke alume vaco vatatu va pitĩla ocipepi lo Emausi. Olondonge vivali vi yongola oku yeva vali ovina vikuavo, omo liaco, va pinga kulume hati: “Siala letu momo ekumbi lia enda ale kuenda kua tekãva.” Eye o tava kuenje va lila kumosi. Eci va vanja okuti ulume o kasi oku linga ohutililo, o timbula ombolo loku yava, vo limbuka. Pole, noke o takata pokati kavo. (Luka 24:29-31) Kaliye va tava okuti Yesu o kasi lomuenyo!
Lesanju olondonge vivali vi sapela eci ca pita poku popia hati: “Ovitima vietu ka via tokotele hẽ eci a vangula letu vonjila, leci a tu situluila Ovisonehua?” (Luka 24:32) Ovo va tiukila lonjanga ko Yerusalãi kuna va sanga ovapostolo lomanu va kasi lavo. Pole, osimbu Keliyopa lekamba liaye ka va popele ovina via pita, ovo va yevelela vakuavo va popia vati: “Ocili okuti Ñala wa pinduka kuenda wa molẽhela ku Simono!” (Luka 24:34) Kuenje kavali kavo va lombolola ndomo Yesu a molẽha kokuavo, momo va ci molavo.
Cilo vosi va komõha momo Yesu o molẽha vohondo! Ka ca lelukile oku ci tava, momo apito a yikiwa omo liusumba va kuatela va Yudea. Ndaño lapito a yikiwa, Yesu o kasi pokati kavo. Lutate eye o popia hati: “Ombembua yi kale lene.” Pole, ovo va lisalukako. Va sima vali okuti va ‘lete ondele.’—Luka 24:36, 37; Mateo 14:25-27.
Oco Yesu a ece uvangi wokuti ovo ka va kasi oku kuata ocinjonde ale oku lota onjoyi, pole, omunu ukuetimba lakepa, o lekisa ovaka kuenda olomãhi loku popia hati: “Momo lie wa yokokeli loku kuata atatahãi vovitima viene? Tali ovaka ange lolomãhi viange, okuti ame muẽle; ndi lambi oco vu tale, momo ondele ka yi kuete etimba pamue akepa ndeci vu ndete okuti ñasi lao.” (Luka 24:36-39) Ovo va kasi lesanju lialua kuenda va komõha, pole, handi ka ca lelukile kokuavo oku tava.
Oco Yesu a seteke vali oku va kuatisa oku kuata elomboloko liokuti eye omunu muẽle, o pula hati: “Vu kuete cimue cokulia?” Eye o tambula ocinimbu combisi ya yokiwa kuenda o ci lia. Kuenje o popia hati: “Evi ovio olondaka viange ndo sapuili osimbu nda kala lene [eci sia file], okuti ovina viosi via sonehiwa Vocihandeleko ca Mose Lovaprofeto kuenda Olosamo viatiamẽla kokuange vi tẽlisiwa.”—Luka 24:41-44.
Yesu wa kuatisa Keliyopa lekamba liaye oku kuata elomboloko Liovisonehua, cilo eye o ci lingavo lomanu vosi va kasipo poku popia hati: “Eci oco ca sonehiwa okuti: Kristu o talisiwa ohali kuenda keteke liatatu o pinduiwa, kuenje vonduko yaye, ku kundiwa oku likekembela loku ecela akandu kolofeka viosi—oku fetikila ko Yerusalãi. Ene vulombangi viovina viaco.”—Luka 24:46-48.
Omo liesunga limue, upostolo Tomasi ka kasipo. Voloneke via kuamamo vakuavo vo sapuila lesanju hati: “Tua mola Ñala!” Tomasi o popia hati: “Nda sia muile ondimbukiso yolopeleko povaka aye kuenda nda sia kapele omuine wange pondimbukiso yolopeleko, loku kapa omuine wange pepati liaye, si ci kolela.”—Yoano 20:25.
Noke yoloneke ecelãla, olondonge vi liongolola vali lapito a yikiwa, pole, onjanja eyi Tomasi hapo a kasi. Yesu o molẽha kokuavo letimba liositu kuenda o va lama hati: “Ombembua yi kale lene.” Yesu poku vanja Tomasi u sapuila hati: “Kapa apa omuine wove kuenda tala ovaka ange, eka liove li kapa pepati liange, liwekapo oku kala latatahãi, puãi kolela.” Tomasi o komõha hati: “A Ñala yange, a Suku yange!” (Yoano 20:26-28) Cilo eye ka kuete vali atatahãi okuti Yesu o kasi lomuenyo ndociluvo cespiritu ci kuete unene okuti, onumiwa ya Yehova Suku.
Yesu o popia hati: “Omo wa ndi mola, cilo wa kolela? Ava ka va muile, pole, va tava, ovo va sumũlũha.”—Yoano 20:29.
-