OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • “Soma yo ko Norte” Kotembo Yesulilo
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2020 | Kupemba
    • OCIPAMA CELILONGISO 19

      “Soma yo ko Norte” Kotembo Yesulilo

      “Kotembo yesulilo Soma yo ko Sul o liyaka la [Soma yo ko Norte.]”—DAN. 11:40.

      OCISUNGO 150 Sandi Suku Oco vu Popeliwe

      OVINA TU LILONGISAa

      1. Ovitumasuku Viembimibiliya vi tu kuatisa oku limbuka nye?

      Tu pondola oku kũlĩha etambululo. Etu tua kũlĩha ovitumasuku Viembimbiliya. Ovio vi kasi ndonjanela yi tu ecelela oku vanja ovina vi komõhisa vi ka pita lomanu vosi. Cimue pokati kocitumasuku caco, ci tu kuatisa oku limbuka ovina olombiali vimue vi kuete unene kilu lieve vi ka linga. Ocitumasuku caco ci sangiwa kelivulu lia Daniele ocipama 11. Oco ci lombolola olosoma vivali vi likuetele ukuse okuti: soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul. Onepa yimue yocitumasuku caco ca tẽlisiwa ale. Omo liaco, tu kolela okuti onepa yikuavo yi ka tẽlisiwavo.

      2. Ndomo ca tangiwa kelivulu Liefetikilo 3:15 Esituluilo 11:7; 12:17, ovina vipi vivali tu sukila oku limbuka oco tu kuate elomboloko liocitumasuku ca Daniele?

      2 Oco tu kuate elomboloko liocitumasuku ci sangiwa ku Daniele ocipama 11, tu sukila oku limbuka ovina vivali. Ocina catete ceci okuti, ocitumasuku caco, ci tukula lika olombiali kuenda olosoma vina via panga onepa koku kangisa afendeli va Suku. Ocili okuti tunde osimbu afendeli va Yehova, oku va sokisa letendelo liomanu va sangiwa voluali, ovo vatito. Olonjanja vialua ovo lika va suvukiwa lolombiali. Momo lie? Momo Satana kuenda vana va tiamẽla kokuaye, ocimãho cavo coku malako vana va pokola Yehova la Yesu. (Tanga Efetikilo 3:15 kuenda Esituluilo 11:7; 12:17.) Ocina cavali ceci okuti, ocitumasuku ca Daniele ci kuete elitokeko lovitumasuku vikuavo Viembimbiliya. Kuenje oco tu kuate elomboloko lia suapo liocitumasuku ca Daniele, tu sukila oku konomuisa ovisonehua vikuavo Viembimbiliya.

      3. Nye tu konomuisa vocipama cilo leci cikuãimo?

      3 Oco tu kuate elomboloko liatosi avali a tukuiwa, cilo tu konomuisa Daniele 11:25-39. Tu ka limbuka helie wa kala soma yo ko norte kuenda helie wa kala soma yo ko sul, oku upisa kunyamo 1870 toke 1991. Handi vali, tu konomuisavo esunga lieci tu sukilila oku pongolola elomboloko lietu litiamẽla kocitumasuku eci. Vocipama cikuãimo, tu ka konomuisa Daniele 11:40–12:1. Kuenje tu ka limbuka ndomo ocitumasuku eci ci tiamisiwila kunyamo 1991 toke kuyaki wo Armagedo kuenda ndomo elomboloko lietu liatiamẽla kocitumasuku caco, li sukila oku pongoluiwa. Poku lilongisa ovipama evi vivali, ci kuete esilivilo oku kũlĩhĩsa okakasia losapi hati: “Ukuse u Kasi Pokati Kolosoma Vivali Kotembo Yesulilo.” Pole, tete, tu ka kũlĩhĩsa velie olosoma viaco vivali vocitumasuku eci.

      NDOMO TU KŨLĨHA SOMA YO KO NORTE KUENDA SOMA YO KO SUL

      4. Atosi api atatu a tu kuatisa oku limbuka soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul?

      4 Ondaka yokuti, “soma yo ko norte” ya lombolokele uviali konepa yo norte yo Isareli kuenda ondaka yokuti, “soma yo ko sul” ya lombolokele uviali konepa yo sul yo Isareli. Tua ci kũlĩha ndati? Ungelo wa pitiya ocitumasuku ku Daniele wa popia hati: “Kaliye ndeyilila oku ku limbukisa evi vi sanga epata liove koloneke viesulilo.” (Dan. 10:14) Velie va kala epata lia Suku? Va Isareli ketimba ovo va kala afendeli va Suku toke Kopendekoste yunyamo 33 K.K. Oku upisa Kopentekoste, Yehova wa eca uvangi wokuti olondonge via Yesu va kuekolelo va linga epata liaye. Omo liaco, onepa yalua yocitumasuku ca Daniele ocipama 11, ka yi tiamisiwila ku va Isareli, pole, yi tiamisiwila kolondonge via Kristu. (Ovil. 2:1-4; Va Rom. 9:6-8; Va Gal. 6:15, 16) Vokuenda kuanyamo, olombiali vialua via panga onepa koku kala soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul. Pole, ca leluka oku limbuka olombiali viaco omo liatosi atatu a tiamisiwila kokuavo ndeci: (1) olosoma viaco via lambalala afendeli va Suku; (2) ndomo afendeli va Suku va tatiwa, ca lekisa okuti ovo va suvukilevo Suku yocili, Yehova; (3) olosoma vivali via li lingila ukuse omo liuviali.

      5. Ca lelukile hẽ oku limbuka helie soma yo ko norte kuenda helie soma yo ko sul oku upisa kunyamo 100 toke kunyamo 1870? Ci lombolola.

      5 Vokuenda kuotembo yimue noke yunyamo 100, vekongelo Liakristão vocili mua fetika oku molẽha Akristão vesanda vana va fetika oku longisa alongiso uhembi kuenje va vundisa ocili ci sangiwa Vondaka ya Suku. Oku upisa opo toke kunyamo 1870, ka kua kaile ocimunga cimue ca sokiyiwa cafendeli va Suku palo posi. Ndeci osoka yi lisanduila vepia liosi, Akristão vesanda va fetika oku livokiya calua kuenje ca tĩlile oku limbuka Akristão vocili. (Mat. 13:36-43) Momo lie ci kuetele esilivilo oku ci kũlĩha? Momo eci ci lekisa okuti olombiali via kala kuviali oku upisa kunyamo 100 toke kunyamo 1870, lomue wa ponduile oku kala soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul. Vokuenda kuotembo yaco, ka kua kaile ocimunga cimue cafendeli va Suku oco ci lambalaliwe lolosoma viaco.b Pole, noke liunyamo 1870, okuti papita okatembo kamue kua limbukiwa vali soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul. Tua ci kũlĩha ndati?

      6. Otembo yipi afendeli va Suku va fetika oku sokiyiwa vali? Ci lombolola.

      6 Oku upisa kunyamo 1870, afendeli va Suku va fetika oku sokiyiwa ndocimunga. Kunyamo waco manji Charles T. Russell kumue la vamanji vakuavo va fetika oku lilongisa Embimbiliya ndocimunga. Manji Russell kumue la vakuavo, va kala ‘omunga va pongiya onjila’ oco Usoma wa Mesiya u tumbikiwe. (Mal. 3:1) Afendeli va Suku va ponduile oku limbukiwa vali! Anga hẽ, kotembo yaco kua molẽha ombiali yimue ya ponduile oku tateka afendeli va Suku? Tu ci Kũlĩhĩsi.

      HELIE SOMA YO KO SUL?

      7. Helie wa kala soma yo ko sul, vokuenda Kuyaki Watete wa Lingiwa Voluali Luosi?

      7 Kunyamo 1870, o Grã-Bretanya ya kala uviali umue wa velapo voluali kuenda wa kuatele olohoka vialua via pama. Uprofeto Daniele wa sokisa uviali waco lombinga yitito yi yula olombinga vitatu okuti, o Fransa, o Espanya kuenda o Holanda. (Dan. 7:7, 8) O Grã-Bretanya, ya kala osoma yo ko sul vokuenda Kuyaki Watete wa Lingiwa Voluali Luosi. Kuenje votembo yaco, o Estados Unidos yo Amerika ya kala ofeka yimue ya velelepo kukuasi voluali luosi kuenda ya linga ukamba lo Grã-Bretanya.

      8. Tunde Kuyaki Watete wa Lingiwa Voluali, helie soma yo ko sul?

      8 Vokuenda Kuyaki Watete wa Lingiwa vo Voluali, o Estados Unidos kuenda o Grã-Bretanya via yaka kumosi kuenda via kuata unene walua. Kuenje kotembo yaco, o Grã-Bretanya kuenda o Estados Unidos va tunga ukamba umue u tukuiwa okuti, Potência Mundial Anglo-Amerikana. Ocitumasuku ca Daniele ca popele ale okuti osoma yaco, ya laikele oku ongolola ‘olohoka vialua viasualali.’ (Dan. 11:25) Vokuenda kuoloneke via sulako, o Potência Mundial Anglo-Amerikana, oyo soma yo ko sul.c Pole, helie wa linga soma yo ko norte?

      Potência Mundial Anglo-Amerikana Vocitumasuku Cembimbiliya

      Embimbiliya li sokisa soma yo ko sul okuti Anglo-Amerikana, lovina vialua ndeci . . .

      • Olomãhi viutale lotuma.

        ovimuine violomãhi viutale lotuma (Dan. 2:41-43)

      • Utue wocinyama ca tema ci kuete olombinga. Pokati kolombinga viaco pa tunda ombinga yitito yi kuete ovaso lomẽla.

        ombinga yimue ya kulila vutue wocinyama cimue ca tema (Dan. 7:7, 8)

      • Ocinyama ca tema ci kuete olombinga ekũi lovitue epandu vali.

        utue wepanduvali wocinyama ca tema (Esit. 13:1)

      • Ocinyama colombinga vivali.

        ocinyama colombinga vivali (Esit. 13:11-15)

      • Olosapalalo vi lekisa unene wo Potência Anglo-Amerikana

        “uprofeto wesanda” (Esit. 19:20)

      HELIE OSOMA YO KO NORTE?

      9. Kunyamo upi soma yo ko norte a molẽha kuenda olondaka vi sangiwa ku Daniele 11:25 via tẽlisiwa ndati?

      9 Ndomo tua ci konomuisa ale, Manji Russell kuenda vamanji vakuavo va tumbika ocimunga celilongiso Liembimbiliya kunyamo 1870. Kunyamo wa kuamamo, 1871, soma yo ko norte wa molẽha. Kunyamo waco, olombiali vialua vio ko Europa via likongela kuenda via tunga uviali wo Alemanya.d Vanyamo a kuamamo, o Alemanya ya kuata unene walua. Oyo ya viala olofeka vialua vio Afrika, vio Pasifiku kuenje ya fetika oku sepula uviali wo Grã-Bretanya. (Tanga Daniele 11:25.) O Alemanya ya pamisa olohoka viaye kuenje olohoka vialio via kuata unene walua kotembo yaco. Kuenje eci Uyaki Watete wa fetika, o Alemanya ya yaka lolohoka viaye viosi oco vi lundule ovanyãli vaye.

      10. Ocitumasuku ca Daniele 11:25b, 26, ca tẽlisiwa ndati?

      10 Noke Daniele o lombolola eci ca laikele oku pita luviali wo Alemanya kumue lolohoka viaye via pama. Ocitumasuku ca lombolola okuti soma yo ko norte “ka yuli.” Momo lie? “Momo va tumbila ahãla. Ava va lialia kovilia viaye ovo muẽle vo nyõla.” (Dan. 11:25b, 26a) Koloneke via Daniele, vana va lialia ‘okulia kua soma’ mua kongelele asongui vosi va soma vana va enda oku “talama kovaso a Soma.” (Dan. 1:5) Ocitumasuku eci ci tiamisiwila ku velie? Ci tiamisiwila kasongui va velapo kuviali wo Alemanya, oku kongelamo olomitavaso viuviali kuenda va kesongo kasualali okuti va talavayela kumosi oco vope soma kuviali okuti o Alemanya yi siapo oku viala oluali.e Ocitumasuku ca Daniele ka ca tukuile lika oku kunduiwa kuviali wo Alemanya, pole, ca tukulavo catiamẽla kuyaki o Alemanya ya laikele oku linga la soma yo ko sul. Catiamẽla ko soma yo ko norte, ocitumasuku hati: “Olohoka viaye vi takata, kuenje valua va fa.” (Dan. 11:26b) Eci oco ca pita vokuenda Kuyaki Watete wa Lingiwa Voluali. Olohoka vio ko Alemanya via “takata” kuenda valua “va fa.” Uyaki waco, wa ponda omanu valua okuti kovoyaki akuavo ci sule.

      11. Nye soma yo ko norte la soma yo ko sul va linga?

      11 Ocitumasuku ci lombolola otembo ya kuamamo osimbu Uyaki Watete ka wa fetikile. Elivulu lia Daniele 11:27, 28 li popia hati, soma yo ko norte leyi yo ko sul va ponduile oku “vanguila uhembi komesa yimuamue.” Ocitumasuku ci popiavo okuti soma yo ko norte ya ponduile oku ongolola ‘ovikuata vialua.’ Kuenje eci oco muẽle ca pita. O Alemanya lo Grã-Bretanya va lisapela pokati okuti va yongola ombembua, pole, noke eci va fetika uyaki kunyamo wo 1914, ca lekisa okuti uhembi. Osimbu unyamo wo 1914 ka wa pitĩlile, ukuasi wo Alemanya wa livokiya calua okuti voluali luosi o Alemanya ya kala ofeka yavali kukuasi. Kuenje ndomo ca tukuiwa vocitumasu ca Daniele 11:29 kuenda 30a, o Alemanya ya liyaka la soma yo ko sul, pole, ka yulile.

      OLOSOMA VI LAMBALALA AFENDELI VA SUKU

      12. Vokuenda Kuyaki Watete wa Lingiwa Voluali, nye soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul va linga?

      12 Tunde kunyamo 1914, olosoma vivali via fetika oku liyaka kuenda oku amamako oku lambalala afendeli va Suku. Ndeci, vokuenda Kuyaki Watete Wa Lingiwa Voluali Luosi, uviali wo Alemanya kuenda wo Grã-Bretanya, wa lambalala afendeli va Suku, vana va likala oku enda kuyaki. Ombiali yo ko Estados Unidos ya kapa vokayike vamanji va kuata ocikele coku songola upange woku kunda. Elambalalo liaco, lia tẽlisa ocitumasuku ci sangiwa kelivulu Liesituluilo 11:7-10.

      13. Nye soma yo ko norte a linga oku upisa kunyamo 1930 kuenda vokuenda Kuyaki Wavali wa Lingiwa Voluali Luosi?

      13 Oku upisa kunyamo 1930 ca piãla enene Kuyaki Wavali wa Lingiwa Voluali, soma yo ko norte wa fetika oku lambalala afendeli va Suku lungangala. Kotembo yaco, ocitundo colo Nazista ca tambula o Alemanya kuenda Hitler la vana va tiamẽla kokuaye va tateka upange wafendeli va Suku. Ci soka 1.500 Kolombangi Via Yehova va pondiwa kuenda valua va kapiwa vocila coku kangisa omanu. Ovina evi via popiwile ale la Daniele. Soma yo ko norte wa tẽla oku “vĩhĩsa ocitumãlo ci kola” “loku piñainyapo cimue cavo celaviso ca pitahãla etombo.” Eci ca tẽlisiwa, eci o Alemanya ya tateka upange wetu woku kunda. (Dan. 11:30b, 31a) Hitler una wa kala ombiali yo Alemanya, wa yonguile oku kundula afendeli vosi va Suku vofeka yaco.

      SOMA YO KO NORTE O TUKULUKA

      14. Helie wa linga osoma yo ko norte noke Liuyaki Wavali wa Lingiwa Voluali Luosi? Ci lombolola.

      14 Noke Liuyaki Wavali wa Lingiwa Voluali Luosi, kua molẽha soma yikuavo yo ko norte. Alupale osi a tiamẽlele ko Alemanya, noke a tiamẽla ko União Soviétika. Kuenje o União Soviétika kelinga liaye, wa fetika oku setukula o Alemanya. Handi vali o União Soviétika ya enda oku kisika okuti omanu va pokola kuviali walio. Omo liaco, vana va pitisile kovaso oku pokola Suku yocili, va suvukiwile lolombiali.

      15. Nye soma yo ko norte a linga noke lioku malusuiwa Kuyaki Wavali wa Lingiwa Voluali Luosi?

      15 Eci Uyaki Wavali wa Lingiwa Voluali Luosi wa pua, soma yokaliye yo ko norte wa fetika oku lambalala afendeli va Suku. O União Sovietika kuenda vana va tiamẽla kokuayo, va fetika oku tateka upange woku kunda kuenda va tuma afendeli va Yehova kocila coku kangisiwa. Eci ca tẽlisa ocitumasuku ci sangiwa Kesituluilo 12:15-17. Ocili okuti, vokuenda kuolone vilo via sulako, Satana pocakati ca soma yo ko norte wa siata oku lambalala calua afendeli va Yehova okuti elambalalo liaco li sokisiwa ‘ndolui.’ Pole, lacimue ci pondola oku tateka afendeli va Yehova oku tẽlisa upange woku kunda.f

      16. O União Sovietika ya tẽlisa ndati ocitumasuku ci sangiwa ku Daniele 11:37-39?

      16 Tanga Daniele 11:37-39. Ocitumasuku ci popia okuti, soma yo ko norte ka laikele oku lekisa ‘esumbilo Kosuku ya vaisiaye.’ Eci ca tẽlisiwa ndati? O União Sovietika locimãho coku nyõla, ya seteka oku imũlapo unene wovisoko viatavo. O União Sovietika, oco yi tẽlise ocimãho calio kunyamo 1918 ya tumbikile ocihandeleko cokuti, olosikola vi longisa okuti ka kuli Suku. Ocina cikuavo ocitumasuku ca Daniele ca tukula ceci okuti, soma yo ko norte wa ponduile oku eca ‘esumbilo kosuku yolombonge via pama.’ Eci ca tẽlisiwa ndati? O União Sovietika ya pesela olombongo vialua oco yi pongiye olohoka viaye kuenda ya panga atenda alua oco yi pamise uviali wayo. Cikale soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul vosi yavo va kuata ovimalẽho vialua viuyaki oco va ponde olohuluwa viomanu!

      OLOSOMA VIVALI VI TALAVAYELA KUMOSI

      17. Nye ci lomboloka ‘ocina celaviso ca pitahãla etombo’?

      17 Soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul va talavayela kumosi oku linga ocina cimue cinene. Ovo va “piñainyapo cimue cavo celaviso ca pitahãla etombo.” (Dan. 11:31) ‘Ocina caco celaviso,’ olo Nações Unidas.

      18. Momo lie olo Nações Unidas vi sokisiwila locina “cimue celaviso”?

      18 Olo Nações Unidas vi sokisiwa locina, “cimue celaviso” momo va popia okuti va pondola oku linga cina okuti Usoma wa Suku owo lika u tẽla oku ci linga, okuti oku nena ombembua voluali luosi. Kuenje ocitumasuku ci popia okuti ocina celaviso, “ca pitahãla etombo” momo olo Nações Unidas vi ka ñualelapo loku kundula atavo osi esanda.—Tanga okakasia losapi hati: “Ukuse u Kasi Pokati Kolosoma Kotembo Yesulilo.”

      WHYMOMO LIE TU SUKILILA OKU KŨLĨHA OVINA EVI VIOSI?

      19-20. (a) Momo lie tu sukilila oku kũlĩha ovina evi viosi? (b) Epulilo lipi li ka tambuluiwa vocipama cikuãimo?

      19 Tu sukila oku kũlĩha ovina evi viosi, momo tua limbuka okuti tunde kunyamo 1870 toke 1990, ocitumasuku ca Daniele catiamẽla ko soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul ca tẽlisiwa. Eci ci tu ĩha ekolelo liokuti onepa yikuavo yocitumasuku, yi ka tẽlisiwavo.

      20 Kunyamo 1991, unene wo União Sovietika wa pua. Oco hẽ, helie soma yo ko norte koloneke vilo? Ocipama cikuãimo ci ka tambulula epulilo eli.

      O TAMBULULA NDATI?

      • Ovina vipi vitatu vi tu kuatisa oku limbuka “soma yo ko norte” kuenda “soma yo ko sul”?

      • Oku upisa kunyamo wo 1870 toke 1991, helie wa kala soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul?

      • Momo lie tu sukilila oku kũlĩha ovina evi viosi?

      OCISUNGO 128 Pandikisa Toke Kesulilo

      a Ocitumasuku ca Daniele ci tukula “soma yo ko norte” kuenda “soma yo ko sul.” Kuli ovovangi a lekisa okuti ocitumasuku caco ci kasi oku amamako oku tẽlisiwa. Tua ci kũlĩha ndati? Kuenda momo lie tu sukilila oku kuata elomboloko liocitumasuku caco?

      b Omo lieci tua konomuisa ale, ka tu pondola vali oku popia okuti Aureliano una wa vialele o Roma (kunyamo 270 toke 275) eye wa kala soma yo ko norte, ale nasoma Zenóbia (wa vialele kunyamo 267 toke 272) eye wa kala soma yo ko sul.” Eci ci pongolola elomboloko lietu liatiamẽla kulandu u sangiwa kocipama 13kuenda 14 lielivulu, Preste Atenção à Profecia de Daniel!

      c Tanga okakasia losapi hati, “Potência Mundial Anglo-Amerikana Vocitumasuku Cembimbiliya.”

      d Oco o kũlĩhe ndomo uviali wo Alemanya wa fetika, tanga elivulu losapi hati, Preste Atenção à Profecia de Daniel!, ocipama 15, ovinimbu 3-4.

      e Va kesongo kasualali lolondunguli viaco, va yayulako koku kunduiwa kuviali wo Alemanya volonepa vialua. Ndeci, ovo va liwekapo oku kuatisa soma, loku sandeka olondaka vioku ũhila viatiamẽla kuyaki kuenda va kisika soma oku siapo uviali.

      f Elivulu lia Daniele 11:34, li lekisa okuti Akristão va kala vemẽhi liuviali wa soma yo ko norte va laikele oku kuata epuyuko limue kelambalalo. Eci ceya oku pita kunyamo 1991, eci o União Sovietika yeya oku kupuka.

  • Helie “Soma yo ko Norte” Koloneke Vilo?
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2020 | Kupemba
    • OCIPAMA CELILONGISO 20

      Helie “Soma yo ko Norte” Koloneke Vilo?

      “Eye o ka kunduiwa kuenda ka ku ka kala laumue u kuatisa.” —DAN. 11:45.

      OCISUNGO 95 Ocinyi Camamako Oku Tua

      OVINA TU LILONGISAa

      1-2. Nye tu konomuisa vocipama cilo?

      TU KUETE ovovangi alua a lekisa okuti, tu kasi koloneke via sulako violuali lulo. Ndopo, Yehova la Yesu Kristu va ka kundula olombiali viosi via suvuka Usoma wa Suku. Pole, osimbu otembo yaco ka yeyile soma yo ko norte kuenda yo ko sul, va ka amamako oku likuatela ukuse loku suvuka afendeli va Suku.

      2 Vocipama cilo, tu konomuisa ocitumasuku ca Daniele 11:40–12:1. Tu kũlĩhĩsavo helie soma yo ko norte kuenda tu konomuisa esunga lieci tu sukilila oku pandikisa lekolelo ndaño lovitangi vi laika oku iya kovaso yoloneke.

      SOMA YOKALIYE YO KO NORTE O MOLẼHA

      3-4. Helie soma yo ko norte koloneke vilo? Ci lolombolola.

      3 Noke lio União Soviétika oku sulila kunyamo 1991, Afendeli va Suku vofeka yaco, va kuata elianjo vokuenda kuotembo yimue okuti, “va kuatisiwa naito.” (Dan. 11:34) Upange woku kunda wa fetika oku lingiwa lelianjo kuenje vokatembo katito, etendelo liakundi lia livokiya calua vemẽhi liuviali wo Komunista. Pole, vokuenda kuotembo, o Russia lolofeka via tiamẽla kokuaye, va linga soma yo ko norte. Ndomo tua konomuisa kocipama ca pita, oco ombiali yimue yi linge soma yo ko norte, ale soma yo ko sul, o sukila oku linga ovina vitatu ndeci: (1) oku lambalala afendeli va Suku, (2) kovilinga o lekisa okuti unyãli wa Yehova kumue lafendeli vaye kuenda (3) soma yaco o linga ukuse lo soma yikuavo.

      4 Limbuka esunga lieci tu popela okuti o Russia kuenda vana va tiamẽla kokuaye ovo soma yo ko norte koloneke vilo. (1) Ovo va lambalala afendeli va Suku, omo va tateka upange woku kunda kuenda va lambalala vamanji valua vana va kasi vemẽhi liuviali wavo. (2) Elambalalo liaco li lekisa okuti ovo va suvuka Yehova kumue lafendeli vaye. (3) Ovo va linga ukuse lo soma yo ko sul okuti, o Potência Mundial Anglo-Amerikana. Tu konomuisa ovina o Russia kuenda vana va tiamẽla kokuaye va siata oku linga kuenda ndomo eci ci lekisa okuti, ovo soma yo ko norte.

      SOMA YO KO NORTE KUENDA SOMA YO KO SUL VAMAMAKO OKU LIKUATELA UKUSE

      5. Olondaka vi sangiwa kelivulu lia Daniele 11:40-43 vi tiamisiwila kotembo yipi kuenda nye ci pita votembo yaco?

      5 Tanga Daniele 11:40-43. Onepa eyi yocitumasuku, yi tu kuatisa oku limbuka otembo yesulilo. Ovinimbu evi, vi lombolola ukuse u kasi pokati ko soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul. Ndomo Daniele a ci popele, kotembo yesulilo soma yo ko sul wa ponduile oku linga ukuse ko soma yo ko norte loku “liyaka laye.”—Dan. 11:40.

      6. Uvangi upi u lekisa okuti olosoma vivali vi kasi oku liyaka pokati?

      6 Soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul vamamako oku liyaka pokati, oco okuti u wa yula o kuata unene woku songuila oluali. Ndeci, kũlĩhĩsa eci ca pita noke Liuyaki Wavali wa lingiwa Voluali, eci o União Sovietika lava va tiamẽlele kokuaye va kuata unene woku viala onepa yimue yo Europa. Kuenje soma yo ko sul ya likunda lolofeka vikuavo, kuenda wa sokiya olohoka viasualali vi tukuiwa hati, OTAN (Organização do Tratado do Atlântico Norte), oco a ñualelepo soma yo ko norte. Kuenje soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul, vamamako oku livelisapo poku pesela olombongo vialua koku panga ovota anene. Olonjanja vimue soma yo ko norte o kuatisa kuyaki u lingiwa lovanyali va soma yo ko sul kuenje soma yo ko sul o kuamavo onjila yimuamue, ndeci ca pita vo Afrika, vo Asia kuenda vo Amerika Latina. Kanyamo a sulako, o Russia kuenda vana va tiamẽla kokuaye, unene wavo wa lisanduila kolonepa vikuavo violuali. Handi vali, ovo va liyakavo la soma yo ko sul lovota anene pocakati cokomputador. Olosoma viaco, vi li lundila pokati poku kuama onjila yaco locimãho coku nyõla ukuasi kuenda ekalo liovitundo viopulitika. Ndomo Daniele a ci popele, soma yo ko norte o kasi oku amamako oku lambalala afendeli va Suku.—Dan. 11:41.

      SOMA YO KO NORTE ‘IÑILA VOFEKA YULAMBA’

      7. Nye ci lomboloka ‘ofeka Yulamba’?

      7 Elivulu lia Daniele 11:41, li popia okuti soma yo ko norte o ka ‘iñila vofeka yulamba.’ Ofeka yaco yi lomboloka nye? Kosimbu, ofeka yo Isareli ya tendiwile ‘ndulamba wolofeka viosi.’ (Esek. 20:6) Ofeka yaco ya posokele calua, momo ya kala ocitumãlo cefendelo liocili. Pole, tunde Kopendekoste 33, ‘ofeka’ yaco ka yi kasiko vali, omo okuti cilo afendeli va Yehova va kasi kolonepa viosi violuali. Oco hẽ nye ci lomboloka ‘Ofeka Yulamba’ koloneke vilo? Ofeka yaco, yi lomboloka ocisoko ca Yehova. Oyo yi sokisiwa locitumãlo cimue muna afendeli va Yehova va likuete omunga koku tẽlisa ovopange atiamẽla kefendelo liocili.

      8. Nye ci lomboloka soma yo ko norte oku iñila “vofeka Yulamba?”

      8 Vokuenda kuoloneke vilo via sulako, soma yo norte wa siata oku iñila “vofeka Yulamba.” Ndeci, eci o Alemanya Nazista ya kala soma yo ko norte vokuenda Kuyaki Wavali wa lingiwa Voluali Luosi, oyo ya iñila “vofeka Yulamba” eci ya lambalala loku ponda afendeli valua va Suku. Noke, eci o União Sovietika ya linga soma yo ko norte, oyo ya iñila “vofeka Yulamba” poku lambalala afendeli va Suku kuenda ya tuma vamanji valua kocila coku kangisa.

      9. Koloneke vilo, ndamupi o Russia la vana va tiamẽla kokuaye va iñila “vofeka Yulamba”?

      9 Kanyamo a sulako, o Russia la vana va tiamẽla kokuaye, va iñilavo “vofeka Yulamba.” Ndamupi? Kunyamo 2017, soma yaco yo ko norte, wa tateka upange wafendeli va Yehova kuenda wa kapa valua vamanji alume lakãi vokayike. Wa tatekavo oco alivulu etu ka a ka sandekiwe, oku kongelamo o Tradução do Novo Mundo. Handi vali, soma yaco wa tambulavo o Betele yo Russia kuenda Olojango vialua Viusoma levi Violohongele Viofeka. Noke liovina evi, kunyamo 2018 Osungu Yolombangi Via Yehova, ya situlula o Russia la vana va tiamẽla kokuaye okuti, ovo soma yo ko norte. Afendeli va Yehova, ndaño ceci va lambalaliwa ka va lekisa esino kolombiali, ale oku kuatisa oku nõla ombiali yimue. Pole, afendeli va Yehova va kuama olonumbi Viembimbiliya vioku likutililako “vosi va kasi kolomangu via velapo” ca piãla enene eci olombiali viaco vi nõlapo oku tateka elianjo lioku fendela.—1 Tim. 2:1, 2.

      SOMA YO KO NORTE O KA KUNDULA HẼ SOMA YO KO SUL?

      10. Anga hẽ soma yo ko norte o ka kundula soma yo ko sul? Ci lombolola.

      10 Ocitumasuku ca Daniele 11:40-45, ci tiamisiwila kovilinga via soma yo ko norte. Anga hẽ eci ci lomboloka okuti eye o ka kundula soma yo ko sul? Sio. Soma yo ko sul handi o ka kala ‘komuenyo’ eci Yehova la Yesu va ka kundula olosoma viosi violuali ko Armagedo. (Esit. 19:20) Momo lie tu ci kolelela? Tu kũlĩhĩsi eci ocitumasuku ca Daniele leci Cesituluilo ci lombolola.

      Ewe limue li tunda komunda kuenje li veta kolomãhi viociñumañuma cimue cinene calua cutale.

      Ko Armagedo, Usoma wa Suku okuti u kasi ndewe, u ka malako uviali womunu, okuti palo wa sokisiwa lomunda yimue yinene calua (Tala ocinimbu 11)

      11. Olondaka vi sangiwa ku Daniele 2:43-45 vi lomboloka nye? (Tala ociluvialuvia koñoño.)

      11 Tanga Daniele 2:43-45. Uprofeto Daniele wa tukula ociñumañuma cimue cinene ca pangiwa lolonepa vialua viutale wa tengiwa. Onepa lonepa yociñumañuma, yi lomboloka ombiali yimue yoluali ya lambalala afendeli valua va Suku okuti ya viala votembo ya litepa. Olomãi viaco via pangiwa lutale kuenda otuma, vi lomboloka ombiali ya sulako Daniele a tukula okuti, o Potência Mundial Anglo-Amerikana. Ocitumasuku ca Daniele, ci lekisa okuti o Potência Mundial Anglo-Amerikana handi yi ka kala kuviali, eci Usoma wa Suku u keya oku kundula olombiali viosi violuali.

      12. Utue wepanduvali wocinyama ca tema u lomboloka nye kuenda momo lie ci kuetele esilivilo oku ci kũlĩha?

      12 Upostolo Yoano wa lombololavo olombiali vialua violuali okuti via lambalala afendeli va Yehova. Vocitumasuku ca Yoano, olombiali viaco vi lomboloka ocinyama ca tema ci kuete ovitue epanduvali. Utue wepanduvali wocinyama caco, u lomboloka o Potência Mundial Anglo-Americana. Ci kuete esilivilo oku ci kũlĩha, momo noke liutue waco, ka ku tukuluka vali utue ukuavo. Utue wepanduvali wocinyama ca tema handi u ka sangiwa kuviali, eci Kristu kuenda olohoka viaye, va ka kundula utue waco wepanduvali kumue locinyama ca tema.b—Esit. 13:1, 2; 17:13, 14.

      NYE SOMA YO KO NORTE A KA LINGA NDOPO?

      13-14. Helie “Goge, vofeka ya Magoge” kuenda nye ci ka koka okuti eye o ñualelapo afendeli va Suku?

      13 Ocitumasuku ca Esekiele ci lekisa eci ci laika oku pita osimbu oku kunduiwa kua soma yo ko norte kuenda yo ko sul ka kua pitĩlile. Ocitumasuku ca Esekiele 38:10-23; Daniele 2:43-45; 11:44–12:1; kuenda Esituluilo 16:13-16, 21, citava okuti vi kuete elomboloko limuamue. Nda elomboloko eli lia suapo, kũlĩhĩsa eci ci ka pita.

      14 Noke yohali ya piãla oku fetika, ‘olosoma violuali luosi’ vi ka likongela okuti vi kala ocimunga cimuamue colofeka. (Esit. 16:13, 14; 19:19) Embimibiliya li tukula ocimunga caco colofeka okuti, “Goge vofeka ya Magoge.” (Esek. 38:2) Goge o ka ñualelapo afendeli va Suku kuenda o ka seteka oku va kundula. Nye ci ka koka oku ci linga? Poku otembo yaco, upostolo Yoano wa mola ociwe cimue ci komõhisa ca veta ovanyali va Suku. Ociwe caco, ci pondola oku lomboloka esapulo liesombiso li ka eciwa lafendeli va Yehova. Citava okuti esapulo liaco li ka koka okuti Goge ya Magoge o ñualelapo afendeli va Suku locimãho coku va kundula kilu lieve.—Esit. 16:21.

      15-16. (a) Ulandu u sangiwa ku Daniele 11:44, 45, citava okuti u lomboloka nye? (b) Nye ci ka pita la soma yo ko norte la vana va tiamẽla ku Goge, vofeka ya Magoge?

      15 Esapulo liesombiso lia tukuiwa, leci ovanyãli va Suku va ka linga poku ñualelapo afendeli vaye, citava okuti ovolandu aco amuamue a tukuiwa ku Daniele 11:44, 45. (Tanga.) Daniele wa lekisa okuti “olohali vi tunda kutundilo lo ko Norte” vi sakalaisa soma yo ko norte kuenje o tunda “lokufungula kua lua.” Soma yo ko norte o ka “nyanyõla valua.” Ondaka “valua” citava okuti yi tiamisiwila kafendeli va Yehova.c Citava okuti Daniele o kasi oku lombolola eci catiamẽla keteke lia sulako ovanyãli va ka ñualelapo afendeli va Suku.

      16 Eci soma yo ko norte kumue lolombiali vikuavo va ka ñualelapo afendeli va Suku, eci ci ka wengula onyeño ya Suku Ukuonene Wosi kuenje uyaki wo Harmagedo u fetika. (Esit. 16:14, 16) Kotembo yaco, soma yo ko norte kumue lolofeka viosi via tiamẽla ku Goge ya Magoge, va ka kunduiwa kuenje ka ku ka kala “lomue u kuatisa.”—Dan. 11:45.

      Yesu endela kokavalu kayela kuenda wa liangiliyila okuasa usongo. Ovangelo vakuavo va endelavo kotuvalu tu yela kuenda va kuete osipata peka.

      Kuyaki wo Armagedo, Yesu Kristu lolohoka viaye viokilu va ka kundula oluali lũvi lua Satana kuenda va kapopela afendeli va Suku (Tala ovinimbu 17)

      17. Helie Mingeli, “ombiali yinene” ya tukuiwa ku Daniele 12:1 kuenda nye eye a kasi oku linga?

      17 Ocinimbu cikuãimo culandu u sangiwa kelivulu lia Daniele, ceca vali olonumbi vikuavo ndomo soma yo ko norte la vana va tiamẽla kokuaye va ka nyõliwa kuenda ndomo etu tu ka popeliwa. (Tanga Daniele 12:1.) Ocinimbu eci ci lomboloka nye? Mingeli, onduko yikuavo ya Soma yetu, Kristu Yesu. Eye “ombindikiyi yomãla vepata” yafendeli va Suku tunde kunyamo 1914, eci Usoma wa Suku wa tumbikiwa kilu. Kovaso yoloneke, o ka “Katuka,” ale o ka kundula ovanyãli vaye kuyaki wo Harmagedo. Uyaki waco, u ka lomboloka otembo Daniele a tukula okuti “otembo yohali.” Ocitumasuku ca Yoano ci sangiwa Kesituluilo, ci tukula otembo yaco okuti ‘ohali ya piãla.’—Esit. 6:2; 7:14.

      ONDUKO YOVE YI KA “SONẼHĨWA HẼ VELIVULU”?

      18. Momo lie ka tu sukilila oku kuata usumba omo liovina vi keya kovaso yoloneke?

      18 Tu pondola oku lekisa ekolelo toke kesulilo, momo Daniele kuenda Yoano, va eca uvangi wokuti vosi vana va vumba Yehova la Yesu, va ka puluka kotembo yohali. Daniele wa popia okuti vana va ka supuluka, olonduko viavo vi ka “sonẽhĩwa velivulu.” (Dan. 12:1) Nye tu sukila oku linga oco olonduko vietu vi sonehiwe velivulu liaco? Tu sukila oku lekisa okuti tua kolela okuti, Yesu eye Kameme ka Suku. (Yoa. 1:29) Tu sukila oku litumbika ku Suku kuenda oku papatisiwa. (1 Pet. 3:21) Tu sukilavo oku kuatisa kupange Wusoma wa Suku poku kuatisa vakuetu oku lilongisa catiamẽla ku Yehova.

      19. Nye tu sukila oku linga cilo kuenda momo lie?

      19 Yilo oyo otembo yoku pamisa ekolelo lietu ku Yehova kuenda kocisoko caye. Handi vali, yilo oyo otembo yoku kuatisa kovopange Wusoma wa Suku. Nda tua ci linga, tu ka popeliwa eci Usoma wa Suku u ka kundula soma yo ko norte kuenda yo ko sul.

      O TAMBULULA NDATI?

      • Helie “soma yo ko norte” koloneke vilo?

      • Soma yo ko norte wa iñila ndati “Vofeka Yulamba”?

      • Nye ci ka pita la soma yo ko norte kuenda yo ko sul?

      OCISUNGO 149 Ocisungo Ceyulo

      a Helie “soma yo ko norte” koloneke vilo kuenda ndamupi a ka kunduiwa? Ci kuete esilivilo oku kũlĩha etambululo liepulilo eli, momo ci pondola oku pamisa ekolelo lietu kuenda ci tu kuatisa oku lipongiyila ovitangi tu laika oku liyaka lavio ndopo, kohali ya piãla.

      b Oco tu kũlĩhe alomboluilo akuavo atiamẽla ku Daniele 2:36-45 kuenda Esituluilo 13:1, 2, tangaUtala Wondavululi 15 Yevambi wo 2012 kam. 7-19.

      c Oco o kũlĩhe olonumbi vikuavo, tanga Utala Wondavululi 15 ya Kupemba wo 2015 kam. 29-30.

  • Ukuse u Kasi Pokati Kolosoma Kotembo Yesulilo
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2020 | Kupemba
    • Ukuse u Kasi Pokati Kolosoma Kotembo Yesulilo

      Ovitumasuku vimue via tukuiwa vocipama cilo, vi pita votembo yimuamue. Ovitumasuku viaco vi lekisa okuti tu kasi “kotembo yesulilo.”​—Dan. 12:4.

      A chart showing prophecies and the identity of the king of the north and king of the south from 1870 through present day.
      • Chart 1 of 4, showing overlapping prophecies in the time of the end and covering from about 1870 through 1918. The years from 1914 onward are identified as the time of the end. Prophecy 1: A seven-headed wild beast whose appearance predates the earliest date on the chart. During World War I, the beast’s seventh head is wounded. From 1917 onward, the seventh head is healed and the wild beast recovers. Prophecy 2: The king of the north and the king of the south become identifiable in 1870. The king of the north reappears in 1871 as Germany. The king of the south is initially identified as Great Britain, but in 1917 is replaced by the Anglo-America World Power. Prophecy 3: Starting in the 1870’s, Charles T. Russell and his associates are identified as the ‘messenger.’ In the early 1880’s, ‘Zion’s Watch Tower’ encourages its readers to preach the good news. Prophecy 4: From 1914 onward, the harvest. The weeds are separated from the wheat. Prophecy 5: From 1917 onward, the feet of iron and clay emerge. Also depicted: World events from 1914 through 1918, World War I. Events affecting Jehovah’s people: From 1914 through 1918, Bible Students in Britain and Germany are imprisoned. In 1918, brothers from headquarters in the United States are imprisoned.
        Prophecy 1.

        Ovisonehua Rev. 11:7; 12:13, 17; 13:1-8, 12

        Ocitumasuku “Ocinyama ca tema” ca viala oluali luosi vokuenda kuanyamo alua. Kotembo yesulilo utue wepanduvali wa lemehiwa. Noke liotembo yimue epute liaco lia kaya kuenje “vosi kilu lieve” va kuama ocinyama caco. Satana pocakati cocinyama caco o linga “uyaki lolosandu.”

        Oku tẽlisiwa kuovitumasuku Noke Lietande, kua molẽha olombiali via kala ovanyãli va Yehova. Noke lianyamo alua vokuenda Kuyaki Watete wa Lingiwa Voluali Luosi, Uviali wo Bretanya ka wa kuatele vali unene, pole noke wa kuata vali unene eci a likongela lo Estados Unidos. Kuenje koloneke vilo via sulako, Satana pocakati colombiali violuali o kasi oku lambalala afendeli va Yehova.

      • Prophecy 2.

        Ocisonehua Dan. 11:25-45

        Ocitumasuku Vokuenda kuoloneke vilo via sulako, soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul vi liyaka omo liuviali.

        Oku tẽlisiwa kuovitumasuku O Alemanya lo Potência Anglo-Amerikana vi liyakela uviali. Kunyamo 1945 o União Sovietika lava va tiamẽla kokuaye va linga soma yo ko norte. Kunyamo 1991 o União Sovietika unene waye wa pua kuenje vokuenda kuotembo o Russia lava va tiamẽla kokuaye va linga soma yo ko norte.

      • Prophecy 3.

        Ovisonehua Isa. 61:1; Mal. 3:1; Luke 4:18

        Ocitumasuku Yehova o tuma “omunga” yaye oco yi ‘pongiye onjila’ osimbu Usoma wa Mesiya ka wa tumbikiwile. Omunga yaco, yi fetika oku “sapula eyovo kolohute.”

        Oku tẽlisiwa kuovitumasuku Oku upisa kunyamo 1870 Manji Charles Taze Russell kuenda vamanji vakuavo, va fetika oku lilongisa Embimbiliya oco va kũlĩhe ocili Cembimbiliya. Vokuenda kunyamo 1880, va limbuka okuti afendeli va Suku va sukila oku kunda. Ovo va sandeka ovipama vimue ndeci: “Precisam-se 1.000 Pregadores” kuenda “Olombuavekua Kupange Woku Kunda.”

      • Prophecy 4.

        Ovisonehua Matt. 13:24-30, 36-43

        Ocitumasuku Unyali umue o kũla o soka vepia liotiliku liulume umue. Kuenje ulume ecelela okuti osoka yi kulila kumosi lotiliku toke koku ungula. Kotembo yoku ungula, osoka yi tepiwa kotiliku.

        Oku tẽlisiwa kuovitumasuku Oku upisa kunyamo 1870, ku limbukiwa etepiso li kasi pokati Kakristão vocili Lakristão vesanda. Kuenje vokuenda kuoloneke vilo via sulako, Akristão vocili va kasi oku ongoluiwa loku tepiwa Kakristão vesanda.

      • Prophecy 5.

        Ovisonehua Dan. 2:31-33, 41-43

        Ocitumasuku Ovimuine violomãhi viutale lotuma viatiamẽla kociñumañuma ca pangiwa lovina viñi viñi.

        Oku tẽlisiwa kuovitumasuku Otuma yi lomboloka omanu vana va vialiwa lo Potência Anglo-Americana okuti va sinĩla uviali waco. Omo liaco, olombiali viaco ka vi tẽla oku talavaya ciwa lunene wavo.

      • Chart 2 of 4, showing overlapping prophecies in the time of the end and covering from about 1919 through 1945. The king of the north is identified as Germany until 1945. The king of the south is identified as the Anglo-American World Power. Prophecy 6: In 1919, anointed Christians are gathered into the restored congregation. From 1919 onward, the preaching work intensifies and continues. Prophecy 7: In 1920, the League of Nations is founded and continues until the start of World War II. Also depicted: Prophecy 1, the seven-headed wild beast, continues. Prophecy 5, the feet of iron and clay, continues. World events from 1939 through 1945, World War II. Events affecting Jehovah’s people: In Germany from 1933 through 1945, over 11,000 Witnesses are imprisoned. In Britain from 1939 through 1945, nearly 1,600 Witnesses are imprisoned. In the United States from 1940 through 1944, over 2,500 mob attacks against Witnesses.
        Prophecy 6.

        Ovisonehua Matt. 13:30; 24:14, 45; 28:19, 20

        Ocitumasuku Otiliku” yongoluiwa “vosila” kuenda “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka” o tambula ocikele coku tata “vakuanjo.” ‘Olondaka viwa Viusoma’ vi kundilua “koluali luosi.”

        Oku tẽlisiwa kuovitumasuku Kunyamo 1919 ukuenje wa kolelua o tambula ocikele coku tekula afendeli va Yehova konepa yespiritu. Oku upisa opo, Vakuakulilongisa Embimbiliya va vokiya ombili yavo kupange woku kunda. Koloneke vilo, Olombangi Via Yehova vi kasi oku kunda kueci ci pitahãla 200 kolofeka kuenda va pongolola alivulu a kunamẽla Kembimbiliya kueci ci pitahãla 1.000 kalimi.

      • Prophecy 7.

        Ovisonehua Dan. 12:11; Esit. 13:11, 14, 15

        Ocitumasuku Ocinyama ca tema colombinga vivali ci sapuila omanu va tunga kilu lieve oco va pange “ociñumañuma cocinyama ca tema” kuenda ceca ‘efuimo kociñumañuma caco.’

        Oku tẽlisiwa kuovitumasuku O Potência Anglo-Amerikana yi sovola ocisoko co Liga das Nações. Ocisoko caco ci tambula ekuatiso liolofeka vikuavo. Kuenje soma yo ko norte o likongela lo Liga das Nações, kunyamo 1926 toke 1933. Omanu va kapa ekolelo liavo ko Liga das Nações kuenda kolo Nações Unidas (ONU), lelavoko liokuti ovo va nena ombembua koluali luosi, pole, Usoma wa Suku owo lika u pondola oku nena ombembua koluali luosi.

      • Chart 3 of 4, showing overlapping prophecies in the time of the end and covering the time from 1945 through 1991. The king of the north is identified as the Soviet Union and its allies until 1991, and thereafter as Russia and its allies. The king of the south is identified as the Anglo-American World Power. Prophecy 8: A mushroom cloud from an atomic bomb, signifying the vast ruin caused by the Anglo-American World Power. Prophecy 9: The United Nations is founded in 1945, replacing the League of Nations. Also depicted: Prophecy 1, the seven-headed wild beast, continues. Prophecy 5, the feet of iron and clay, continues. Prophecy 6, in 1945 over 156,000 publishers. In 1991, over 4,278,000 publishers. Events affecting Jehovah’s people: In the Soviet Union from 1945 through the 1950’s, thousands of Witnesses were deported to Siberia.
        Prophecy 8.

        Ocisonehua Dan. 8:23, 24

        Ocitumasuku Osoma yimue ukuemande “o nyõla calua cimue.”

        Oku tẽlisiwa kuovitumasuku O Potência Anglo-Amerikana ya koka ekundu lialua. Ndeci, vokuenda Kuyaki Wavali wa Lingiwa Voluali Luosi, o Estados Unidos ya kundula omanu valua kolonepa viosi eci va imba atenda avali kunyali umue wo Anglo-Amerikana.

      • Prophecy 9.

        Ovisonehua Dan. 11:31; Esit. 17:3, 7-11

        Ocitumasuku Ocinyama ca tema “ci kusuka nge” ci tunda vekungu kuenje ocinyama caco, oco soma yecelãla. Olombinga viaye ekũi, vi kundula “ocipuepue” noke ocinyama caco ci kunduiwavo. Elivulu lia Daniele li tukula osoma yaco yecelãla okuti, “cimue celaviso ca pitahãla etombo.”

        Oku tẽlisiwa kuovitumasuku O Liga das Nações yi sulila vokuenda Kuyaki Wavali wa lingiwa voluali luosi. Noke liuyaki waco oku pua o ONU oyo yu ‘piñainya.’ Ndeci ca kala o Liga das Nações, o ONU yi popia okuti yi ka nena ombembua koluali luosi, pole, Usoma wa Suku owo lika u ka nena ombembua yaco. O ONU yi ka ñualelapo atavo.

      • Chart 4 of 4, showing overlapping prophecies in the time of the end and covering present day through Armageddon. The king of the north is identified as Russia and its allies. The king of the south is identified as the Anglo-American World Power. Prophecy 10: World leaders proclaim ‘peace and security.’ Thereafter, the great tribulation begins. Prophecy 11: The nations attack false religious institutions. Prophecy 12: The world’s governments attack God’s people. The remaining anointed ones are gathered to heaven. Prophecy 13: Armageddon. The one seated on a white horse completes his conquest. The seven-headed wild beast is destroyed; the giant image is crushed at its feet of iron and clay. Also depicted: Prophecy 1, the seven-headed wild beast, continues until Armageddon. Prophecy 5, the feet of iron and clay, continues until Armageddon. Prophecy 6, today over 8,580,000 publishers. Events affecting Jehovah’s people: In 2017, Russian authorities imprison Witnesses and confiscate branch buildings.
        Prophecies 10 and 11.

        Ovisonehua 1 Thess. 5:3; Rev. 17:16

        Ocitumasuku Olofeka vi sandeka esapulo liokuti, “tu kuete ombembua kuenda tua kolapo” kuenje “olombinga ekũi” kuenda ‘ocinyama ca tema’, ci ñualelapo “ocipuepue.” Noke, olofeka vi kunduiwa.

        Oku tẽlisiwa kuovitumasuku Olofeka pamue vi pondola oku popia okuti via tẽla oku nena ombembua kuenda oku kolapo. Kuenje olofeka vina vi kuatisa o ONU vi kundula atavo esanda. Eci ci lekisa okuti ohali ya piãla yi fetika. Ohali yaco ya piãla, yi ka sulila loku kunduiwa kuoluali lua Satana ko Armagedo.

      • Prophecy 12.

        Ovisonehua Ezek. 38:11, 14-17; Matt. 24:31

        Ocitumasuku Goge o ñualelapo afendeli va Suku. Kuenje ovangelo vongolola “vana va nõliwa.”

        Oku tẽlisiwa kuovitumasuku Soma yo ko norte, kumue lolombiali vikuavo violuali vi ñualelapo afendeli va Suku. Noke, olombuavekua vi sangiwa palo posi, viongoluiwa oku enda kilu.

      • Prophecy 13.

        Ovisonehua Esek. 38:18-23; Dan. 2:34, 35, 44, 45; Esit. 6:2; 16:14, 16; 17:14; 19:20

        Ocitumasuku ‘Una wa tumãla kokavalu ka yela’ o “tẽlisa oku yula kuaye” poku kundula Goge kumue lolohoka viaye. “Ocinyama ca tema” ci ‘imbiwa vociva ci taima londalu’ kuenje ociñumañuma cinene ci nyanyuiwa.

        Oku tẽlisiwa kuovitumasuku Yesu, Soma Yusoma wa Suku yiya oku popela afendeli va Suku. Eye kumue 144.000 kolosoma kuenda olohoka viovangelo, o kundula olofeka viosi. Oluali luosi lua Satana lu kunduiwa.

Alivulu Wumbundu (1993-2025)
Tunda
Iñila
  • Umbundu
  • Tumisa o link
  • Ceci o yongola
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Alungulo Onumbi
  • Onumbi Yoku Liteyuila
  • Ndomo o Liteyuila
  • JW.ORG
  • Iñila
Tumisa o link