OCIPAMA CELILONGISO 6
Ove hẽ wa Kolela Konjila Ndomo Yehova a Linga Ovina?
“Una okuti o sokisiwa lohanda, ovopange aye osi a lipua, momo olonjila viaye viosi viesunga. Suku ukuacili okuti lalimue eteke a lekisa ekambo liesunga; eye ukuesunga kuenda uwa.”—ESIN. 32:4.
OCISUNGO 3 Yehova Ongusu Yetu, Elavoko Lietu
OVINA TU LILONGISAa
1-2. (a) Momo lie komanu valua oloneke vilo, ca tĩlila oku pokola ku vana va kuete omoko yoku songola? (b) Nye tu konomuisa vocipama cilo?
KOLONEKE vilo, komanu valua ca tĩla oku pokola ku vana va kuete omoko yoku songola. Ovo va siata oku limbuka okuti olombiali kuenda vakuakutumbika ovihandeleko, va velisapo vali olohuasi kuenda vana va kemãla noke va pembula olohukũi. Omo liaco, Embimbiliya li popia hati: “Omunu wa siata oku viala ukuavo oco o linge eci cĩvi.” (Uku. 8:9) Handi vali, asongui vatavo va siatavo oku linga ovina ka via sungulukile kuenje eci ca siata oku kokela omanu okuti ka va kolela ku Suku. Eci omunu umue a fetika oku lilongisa letu, tu sukila oku u kuatisa oku kolela ku Yehova kuenda ku vana va songola, Eye a nõla palo posi.
2 Pole, vana tu longisa Embimbiliya havoko lika va sukila oku kuatisiwa oku kolela ku Yehova kuenda kocisoko caye. Ndaño tu kasi ale anyamo alua vocili, tu koleli okuti onjila ndomo Yehova a linga ovina oyo ya velapo. Olonjanja vimue, ku molẽha ovina vi seteka ekolelo tu kuetele Yehova. Vocipama cilo, tu ka konomuisa ovina vitatu okuti pamue vi seteka ekolelo lietu ndeci: (1) eci tu tanga ovolandu amue Embimbiliya, (2) eci tu tambula onumbi yimue vocisoko ca Yehova kuenda (3) eci tu liyaka locitangi cimue.
KOLELA YEHOVA POKU TANGA EMBIMBILIYA
3. Ovolandu amue Embimbiliya a pondola oku seteka ndati ekolelo tu kuetele Yehova?
3 Osimbu tu tanga Ondaka ya Suku, pamue tu kuata apulilo amue konjila ndomo Yehova a tata omanu vamue kuenda esunga lieci a endaile oku nõla onjila yimue. Ndeci, kelivulu Liatendelo, tu tangako okuti, Yehova wa lunguile va Isareli okuti nda va tiaña olohũi Kesambata va laikele oku fa. Kelivulu lia Samuele yavali, tua lilongisako okuti, noke liotembo yimue Yehova wa ecela Soma Daviti eci a linga ukahokolo kuenda umondi. (Ate. 15:32, 35; 2 Sam. 12:9, 13) Pamue tu lipula ndoco, ‘Momo lie Yehova a ecela Daviti nda eye wa linga omondi kuenda ukahokolo, pole, omanu vakuavo va linga ovina ndu okuti vi sulemo wa va pisila olofa?’ Oco ku tambuluiwe epulilo eli, tu kũlĩhĩsa ovina vitatu tu sukila oku ivaluka osimbu tu tanga Embimbiliya.
4. Kelivulu Liefetikilo 18:20, 21 kuenda Esinumuĩlo 10:17, ku pamisa ndati ekolelo lietu kasombiso a Yehova?
4 Embimbiliya ka li eci alomboluilo ovina viosi via kongela vulandu umue. Ndeci, tua kũlĩha okuti Daviti wa likekembela lutima wosi kakandu aye. (Osa. 51:2-4) Pole, nye ci popiwa komunu wa lueyele ocihandeleko Cesambata? Wa enda hẽ oku pinga ongecelo kueci a lingaile? Kosimbu wa sinĩlile ale ocihandeleko ca Yehova? Eye hẽ ka tavaile, ale wa enda oku pembula alungulo? Embimbiliya ka li ci lombolola. Pole, tu koleli okuti: Yehova “lalimue eteke a lekisa ekambo liesunga.” (Esin. 32:4) Ovina viosi a linga via kunamẽla kocili, okuti hakovinako omanu va popia, ovina viatiamẽla kolonepele, ale ovina vikuavo vi pengisa esombiso limue li lingiwa. (Tanga Efetikilo 18:20, 21; Esinumuĩlo 10:17.) Olonjanja viosi tu lilongisa eci catiamẽla ku Yehova kuenda kolonumbi viaye, ekolelo lietu konjila ndomo eye a sombisa, li li vokiya. Osimbu tu tanga Embimbiliya kuenje tu kuete epulilo limue okuti ka tu pondola oku litambulula cilo, tu koleli okuti Suku yetu “ukuesunga kolonjila viaye viosi.”—Osa. 145:17.
5. Ekambo lietu lioku lipua, li tu kokela ndati oku lekisa ekambo liesunga? (Talavo okakasia losapi hati, “Ekambo Lioku Lipua li Nyõla Ocituwa Cetu Coku Tenda Esunga.”)
5 Halonjanja viosiko tu sombisa lesunga momo ka tua li puile. Etu tua pangiwa lesetahãlo lia Suku, kuenje tu yongola oku tata omanu lesunga. (Efet. 1:26) Pole, omo liekambo lioku li pua, tu sombisa lonjila yimue ka ya sungulukile, ndaño pamue tua kũlĩha ovina viosi via kongela kocitangi cimue. Ndeci, ivaluka ndomo Yona a sumuile konjila Yehova a nõlele yoku lekisa ohenda ku va Ninivei. (Yona 3:10–4:1) Kũlĩhĩsa onima yeyililako. Ci soka 120.000 ya va Ninivei va likekembela kuenje va popeliwa! Yona wa sombisa omanu vaco lonjila yimue ka ya sungulukile, pole, Yehova haicoko a linga.
6. Momo lie Yehova ka sukilila oku tu lomboluila olonjila a nõla?
6 Yehova ka sukila oku lomboluila komanu catiamẽla kolonjila a nõla. Ocili okuti, Yehova wa ecelela okuti afendeli vaye kosimbu va lombolola asakalalo avo a tiamẽla kolonjila Yehova a enda oku nõla, ale kueci a enda oku linga. (Efet. 18:25; Yona 4:2, 3) Olonjanja vimue eye wa enda oku lombolola olonjila a enda oku nõla. (Yona 4:10, 11) Pole, Yehova ka kisikiwa oku tu lomboluila olonjila a nõla. Omo okuti eye ululiki wetu, eye ka sukila oku taviwa letu poku linga eci a yongola.—Isa. 40:13, 14; 55:9.
KOLELA YEHOVA ECI O TAMBULA ONUMBI YIMUE
7. Ocitangi cipi pamue tu liyaka laco kuenda momo lie?
7 Tua kolela lutima wetu wosi okuti Yehova olonjanja viosi o linga eci cesunga. Ocitangi tu pondola oku kuata ceci okuti pamue, ka tu kolela komanu eye a nõla palo posi vana eye a ĩha ocikele coku songola. Pamue tu li pula nda okuti vana va tambula ocikele coku songola vocisoko ca Yehova, va kuama muẽle olonumbi vi likuata locipango ca Yehova, ale viavo muẽle. Citava okuti eci oco vamue kosimbu va endaile oku simavo. Kũlĩhĩsa ulandu wa tukuiwa kocinimbu 3. Citava okuti umue ukuepata liulume wa sinĩla ocihandeleko Cesambata, wa lipula nda Mose wa kũlĩhĩsa muẽle Yehova osimbu ulume waco ko pisilile olofa. Kuenda ekamba limue lia Uriya u Hiti, okuti ukãi waye wa linga ukahokolo la Daviti, eye nda wa sokolola okuti Daviti omo a kala osoma ka ponduile oku yambuiwa omo lieci a linga. Ocili okuti ka tu pondola oku popia okuti tua kolela ku Yehova nda ka tu kolela ku vana va tambula ocikele coku songola vocisoko ca Yehova palo posi.
8. Oku lisoka kupi ku kasi kueci ca lomboluiwa kulandu u sangiwa Kovilinga 16:4, 5 kuenda ndamupi akongelo Akristão a talavaya koloneke vilo?
8 Koloneke vilo, Yehova o kasi oku songola ocisoko caye ca palo posi pocakati ‘cukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.’ (Mat. 24:45) Ndeci ca linga osungu yakulu kocita catete, ukuenje wa kolelua o songuila afendeli va Suku voluali luosi kuenda eca olonumbi kakulu vakongelo. (Tanga Ovilinga 16:4, 5.) Kuenda akulu vekongelo va ecavo olonumbi viaco vakongelo. Tu lekisa okuti tua kolela konjila ndomo Yehova a linga ovina poku pokola kolonumbi viocisoko kuenda viakulu vekongelo.
9. Vapuluvi api okuti pamue ci tĩla oku pokola kolonjila vi nõliwa lakulu vekongelo kuenda momo lie?
9 Olonjanja vimue ka ca lelukile oku pokola kolonjila vi nõliwa lakulu vekongelo. Ndeci, kanyamo a sulako kakongelo alua kuenda kovikanjo kua lingiwa apongoloko. Olonjanja vimue, akulu vekongelo va linga esokiyo liokuti akundi vamue va ka kuatisa vekongelo lina okuti, Vonjango yaco Yusoma vatito va liongoluilamo. Nda tua nõliwa oku enda vekongelo liokaliye, pamue ci tĩla kokuetu oku siapo akamba kuenda epata lietu. Anga hẽ akulu vekongelo va tambula ocinjonde cimue ci tunda ku Suku poku nõla ekongelo ukundi lukundi a sukila oku enda? Sio. Kuenje esokiyo liaco, pamue li tĩla kokuetu oku li kuama. Pole, Yehova o tava kesokiyo akulu vekongelo va linga kuenje etu tu sukilavo oku tava kokuavo.b
10. Ndomo ci sangiwa ku Va Heveru 13:17, momo lie tu sukilila oku pokola kakulu vekongelo?
10 Momo lie tu sukilila oku pokola kakulu vekongelo kuenda oku va kuatisa, ndaño okuti onjila va nõla yi kasi ndu okuti ka ya sungulukile kokuetu? Poku cilinga, tu ka kuatisa komunga yi kasi pokati kafendeli va Suku. (Va Efe. 4:2, 3) Ekongelo li pama eci vosi va tava konjila akulu vekongelo va nõla. (Tanga Va Heveru 13:17.) Ca velapo tu sukila oku linga, oku lekisa ku Yehova okuti tua kolela kokuaye poku pokola ku vana eye a ĩha ocikele coku tu songuila.—Ovil. 20:28.
11. Nye ci pondola oku tu kuatisa oku kolela kolonumbi vi eciwa lakulu vekongelo?
11 Tu pondola oku pamisa ekolelo lietu konumbi tu tambula kakulu vekongelo poku ivaluka okuti ovo va likutilila poku pinga espiritu sandu eci va nõla onjila yimue oco yi kuatise ekongelo. Ovo va konomuisavo lutate, olonumbi Viembimbiliya kuenda olonumbi vi eciwa locisoko ca Yehova. Ovo va yongola oku sanjuisa Yehova kuenda oku tata ciwa afendeli vaye. Alume vaco vakuekolelo va kũlĩha okuti, Suku wa kapako ndomo ovo va tata afendeli vaye. (1 Pet. 5:2, 3) Sokololaño okuti: Ndaño tu kasi voluali lumue muli etepiso liakova, atavo kuenda opulitika, pole, afendeli va Yehova va likuete omunga poku vumba Suku yocili. Eci ci tẽliwa lika momo, Yehova o sumũlũisa ocisoko caye!
12. Nye akulu vekongelo va sukila oku linga oco va kũlĩhe nda omunu umue wa likekembela muẽle?
12 Yehova wa eca ocikele cinene kakulu vekongelo coku yelisa ekongelo. Nda manji umue wa linga ekandu linene, Yehova o lavoka okuti akulu vekongelo va nõlapo nda omunu waco amamako oku kala vekongelo. Pokati kovina viaco, ovo va sukila oku limbuka nda omunu waco wa likekembela muẽle lutima wosi kueci a linga. Eye pamue o popia okuti wa likekembela, pole, wa suvuka hẽ eci eye a linga? Anga hẽ eye lalimue eteke a ka pitulula vali ekandu liaco? Nda okuti akamba vãvi ovo vo lingisa oku lueya, anga hẽ wa nõlapo oku liwekapo oku lika lomanu vaco? Akulu vekongelo va likutilila ku Yehova, va konomuisa ovina via kongelamo, eci Embimbiliya li popia kuenda va konomuisa ndomo omunu wa lueya a liyevite leci a linga. Kuenje ovo va nõlapo nda omunu waco amamako vekongelo. Pamue eye o tundisiwa vekongelo.—1 Va Kor. 5:11-13.
13. Esakalalo lipi pamue tu kuata nda ekamba limue, ale epata limue lia tundisiwa vekongelo?
13 Ekolelo lietu kakulu vekongelo li setekiwa ndati? Nda omunu wa tundisiwa hekamba lietuko, ale hepata lietuko, pamue tu tava lonjanga onjila akulu vekongelo va nõla. Pamue haicoko ci pita nda okuti omunu wa tundisiwa ekamba lietu. Pamue tu sakalala nda akulu vekongelo va konomuisa muẽle ulandu wosi, ale tu lipula nda ovo va linga esombiso liaco lonjila ndomo ci li kuata locipango ca Yehova. Nye ci tu kuatisa oku kuata ocituwa ca sunguluka konjila akulu vekongelo va nõla?
14. Nye ci tu kuatisa nda onjila akulu vekongelo va nõla yoku tundisa omunu wa lueya?
14 Tu ivaluki okuti oku tundisiwa vekongelo eliangiliyo limue lia Yehova kuenda olio li kuatisa ekongelo kuenda li kuatisavo omunu wa lueya. Nda omunu wa linga ekandu ka likekembelele loku amamako vekongelo, vakuavo va ka ya puisiwavo oku linga ekandu. (Va Gal. 5:9) Handi vali, eye pamue ka tendi okuti wa linga ekandu linene kuenda ka likolisilako oco a pongolole ocituwa caye, lovilinga viaye okuti o taviwa vali la Yehova. (Uku. 8:11) Tu koleli okuti, eci ku nõliwa onjila yoku tundisa umue vekongelo, akulu vekongelo va likolisilako calua oku kapako ocikele va kuete. Ovo va limbuka okuti, ndeci olonganji ko Isareli yo kosimbu va lingaile, ovo va ‘sombisila vonduko ya Yehova kuenda ka va ci lingila vonduko yomunu.’—2 Asa. 19:6, 7.
OKU KOLELA KU YEHOVA CILO, CI KA TU KUATISA KOVASO YOLONEKE
Nye ci ka tu kuatisa oku kolela loku pokola kolonumbi tu ka tambula vokuenda kuohali ya piãla? (Tala ocinimbu 15)
15. Momo lie tu sukilila oku kolela vali enene kolonumbi via Yehova cilo, okuti kosimbu ci sule?
15 Osimbu tu panda kesulilo lioluali lulo, tu sukila oku kolela konjila ndomo Yehova a linga ovina okuti kosimbu ci sule. Momo lie? Vokuenda kuohali ya piãla, pamue tu ka tambula olonumbi vi ka molẽha ndu okuti via tĩla oku kuata elomboloko liaco, ale ci ka tĩla oku vi pokola. Pole, Yehova ka ka vangula letu polo la polo. Eye o ka eca olonumbi viaco pocakati ca vana eye a nõla palo posi. Eyi, ka yi ka kala vali otembo yoku patãla, ale yoku lipula ndoco, ‘Anga hẽ olonumbi viaco vi kasi oku tunda muẽle ku Yehova, ale onjila yaco ya nõliwa ño lomanu?’ Anga hẽ o ka kolela Yehova kuenda kocisoko caye vokuenda kuotembo yaco? Etambululo li ka lekisiwa konjila ndomo cilo o tenda olonumbi vi eciwa locisoko. Nda o kolela kolonumbi tu tambula koloneke vilo, loku vi pokola, o ka linga cimuamue vokuenda kuohali ya piãla.—Luka 16:10.
16. Ekolelo lietu kesombiso lia Yehova li ka setekiwa ndati kovaso lioloneke?
16 Tu sukila oku sokolola lutate ndomo tu ka tenda esombiso lia Yehova liatiamẽla kesulilo lioluali lulo lũvi. Tu lavoka okuti vana ka va vumbi Yehova oku kongelamo apata etu, cilo va nõlapo oku u vumba osimbu handi esulilo ka lieyile. Pole, ko Harmagedo, Yehova pocakati ca Yesu, o ka nõla onjila yimue yeci a ka linga lavo. (Mat. 25:31-33; 2 Va Tes. 1:7-9) Etu ka tu pondola oku ka nõla omunu una o ka tambula ohenda ya Yehova lu ka ka tambula. (Mat. 25:34, 41, 46) Anga hẽ tu ka kolela kesombiso lia Yehova, ale tu ka liwekapo oku u vumba omo ka tu ka tava kolonjila a ka nõla? Ocili okuti, tu sukila oku pamisa ekolelo lietu ku Yehova cilo, oco kovaso yoloneke ekolelo liaco ka li ka tepuluke.
17. Tu ka kuatisiwa ndati lesombiso lia Yehova kesulilo lioluali lulo?
17 Sokolola ndomo tu ka liyeva voluali luokaliye lua Suku, eci tu ka mola onima yi tunda kesombiso lia Yehova. Etavo liesanda kuenda vakualomĩlu, ale olombiali va siata oku kangisa omanu, ka va ka kalako vali. Ekambo liuhayele, oku kuka kuenda oku fa kuomunu umue tu sole, ka vi ka kalako vali. Satana kumue lolondele viaye va ka yikiwa vokuenda kuohũlũkãi yanyamo. Omo liovina vĩvi via siata oku pita omo lioku sina kuavo, ka va ka kalako vali. (Esit. 20:2, 3) Kuenje tu ka kuata esanju lialua omo lioku kolela konjila ya Yehova yoku linga ovina!
18. Nye tu lilongisila kulandu wa va Isareli u sangiwa kelivulu Liatendelo 11:4-6 kuenda 21:5?
18 Anga hẽ ndomo ekalo lietu li ka kala voluali luokaliye lua Suku, ku ka kala ovitangi vimue vi ka seteka ekolelo lietu konjila ndomo Yehova a linga ovina? Konomuisa ulandu weci ca pita eci va Isareli va yovuiwa kupika Kegito. Vamue va fetika oku li siõsiõla omo liokulia va sia Kegito kuenda ovo ka va sanjukilile omana Yehova a va ĩhile. (Tanga Atendelo 11:4-6; 21:5.) Anga hẽ, etu tu ka kuatavo ovisimĩlo vimuamue eci ohali ya piãla yi ka sulila? Ka tua kũlĩhĩle upange u ka kongelamo woku semulula ovina vi ka nyõliwa omo liohali ya piãla kuenda oku tumbulula ongongo oco yi kale ocumbo celau. Ci lekisa okuti, ku ka kala upange walua u ka lingiwa okuti kefetikilo ka u ka leluka. Anga hẽ, tu ka lisiõsiõla leci Yehova a ka tu ĩha kotembo yaco? Ocili ceci okuti: Nda tua kala vakualopandu cilo lovina Yehova a tu ĩha, ci ka lelukavo oku kala vakualopandu kovina a ka tu lingila kovaso yoloneke.
19. O lombolola ndati atosi a velapo wa lilongisa vocipama cilo?
19 Yehova olonjanja viosi o linga ovina lonjila yimue ya suapo. Etu tu sukila oku kolela konjila yaco. Tu sukilavo oku kolela ku vana Yehova a ĩha ocikele coku tu songuila. Lalimue eteke ka tu ka ivaliko olondaka Yehova a vangula vocakati cuprofeto Isaya viokuti: “Vu ka kuata ongusu nda vu tula utima kuenda oku kuata ekolelo.”—Isa. 30:15.
OCISUNGO 98 Ovisonehua—Via Tunda ku Suku
a Ocipama cilo, ci ka tu kuatisa oku limbuka esilivilo lioku pamisa ekolelo lietu ku Yehova, kakulu vekongelo kuenda ku vana va songola ocisoko caye palo posi. Tu kũlĩhĩsavo ndomo oku ci linga cilo ci tu kuatisa kuenda oku lipongiyila ovitangi tu laika oku liyaka lavio kovaso yoloneke.
b Olonjanja vimue pamue ci kala okuti ekalo liukundi, ale liepata ka li ecelela oku ilukila vekongelo likuavo. Tala okakasia Vupange Wetu Wusoma wa Kuvala 2002, “Apulilo a Tambuluiwa.”