Neʼe Hala Koa Te Takitaki ʼa Te Tagata?
KO AI ʼaē neʼe ina fakatupu ia meʼa fuli? Kapau ʼe koutou tali ko “te ʼAtua,” ʼe koutou kau ʼi te lauʼi miliona hahaʼi ʼaē ʼe nātou tui ki te ʼAtua ʼo te Tohi-Tapu, te Tupuʼaga.
Kae, tokolahi ia nātou ʼaē ʼe nātou tui ki te ʼAtua ʼe nātou tali gataʼa te manatu ʼaē ko Ia ʼe kau ki te fakagata ʼo te ʼu fihifihia ʼa te tagata. ʼE tonu koa te manatu ʼaē ʼe ʼi ai te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼe lolotoga hoko nei ʼe ina ʼaumai anai te fīmālie ki te tagata? Ki te tokolahi, ʼe mole totonu te faʼahiga manatu ʼaia, mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe mole ʼi ai hona fakamoʼoni feʼauga.
Lolotoga te ʼu taʼu ʼe lauʼi afe, neʼe lahi ʼaupito te ʼu ʼahiʼahi neʼe fai ʼāteaina e te tagata moʼo kumi he ʼu puleʼaki, ʼo ina tuku keheʼi te ʼAtua. Kae kua maʼu koa e te tagata he ʼu puleʼaki? Peʼe kua fakaʼāʼāsili age te ʼu fihifihia pea mo faigataʼa age te maʼu he puleʼaki kiai? ʼE fakaʼaluʼalu feafeaʼi koa e te tagata te ʼu fihifihia maʼuhiga ʼi te mālama ʼi te temi nei?
ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe ʼui fēnei e te tagata poto: “Talu mai te Fetogi ʼo te ʼu matani gāue, neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼu fenua ʼaē kua laga, te ʼu koloā ʼo te kele ʼo fakalaka ʼi te ʼu tuʼakoi, ʼaki te ʼu faʼifaʼitaki kovi ʼi te faʼu ʼo te ʼu meʼa kehekehe pea mo tona fakaʼaogaʼi, ʼo fakatupu maumau ai ki te kele katoa, ʼo maʼuli mamahi ai te fenua ʼaē ʼe lolotoga laga.”
ʼE hoholo atu te maumauʼi e te tagata te kele. Neʼe ʼui fēnei e te nusipepa Alasatine (Clarín): “ ʼI te lua koga ʼo te sēkulō ʼaenī, ko te mānumānu faka ekonomike, ko te mole ʼi ai ʼo he tokaga, ko te fakaʼaoʼaoganoa neʼe fakatupu ai te ʼu malaʼia lalahi ʼaē neʼe mole gata pe tana fakatupu te mate ʼa te tagata kae neʼe ina toe maumauʼi foki te kele, ʼo ina tau fai fakavale fau.”
ʼE hage ia ʼi te temi nei ko te masiva kovi ko he meʼa ʼe tuʼu maʼu ʼi te sosiete ʼo te temi nei. Māʼia mo te ʼu fenua ʼaē ʼe lau ʼe koloaʼia ʼi te malamanei ʼe nātou tūkia ʼi te lahi fau ʼo te masiva. ʼI te fakamatala ʼa te nusipepa (The Globe and Mail) ʼo Toronto, ʼi Kanata, ʼe fakafuafua “ko te vahe tolu ʼo te hahaʼi Kanata fuli ʼe nātou felāveʼi anai mo te maʼuli masiva.” ʼE toe ʼui e te nusipepa “ko te mavete ʼo te famili ʼe kau ʼi te ʼu tupuʼaga ʼo te masiva, pea neʼe ʼāʼāsili age te meʼa ʼaia ʼi te ʼu taʼu pe ʼaenī.”
Ko te fakaʼaogaʼi ʼo te toloke ʼe ko te tahi fakaʼiloga ʼaia ʼo he sosiete ʼe tahi ʼalu. Koteā te meʼa ʼe feala ke fai e te tagata ki te faʼahi ʼaia? ʼE mahino mai ia ʼe mole lahi he meʼa ʼe feala ke ina fai. Ko te lauʼi miliona ʼe hoko atu tanatou felāveʼi ʼaē mo te maumau ʼo tonatou maʼuli fakasino, mo fakaʼatamai pea mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke nātou fai, tupu pe ko tanatou fakaʼaogaʼi fakavale ʼo te toloke. Pea ʼe lahi te mafola ʼo te fihifihia ʼaia.
ʼE mole kei lavaʼi e te hahaʼi popoto te tauʼi ʼo te mahaki. ʼE moʼoni ko te faʼu masini ʼo te temi nei neʼe ina fakatupu ai te mālo ʼi te ʼu tuʼuga tau. Kae, ko ʼihi meʼa ʼa te ʼu hahaʼi popoto neʼe nātou fakatupu te malaga ʼo te mālohi foʼou ʼo te ʼu mikolope ʼe nātou fakatupu te mahaki.
ʼE mole feala ki te ʼu puleʼaga fakatagata hanatou tāʼofi te ʼu maumauʼi hoholo ʼo te ʼu fealagia ʼa te tagata takitokotahi. Ohage la, e logope te ʼu fakapapau fuli pea mo te ʼu lao neʼe fakatuʼu moʼo tāʼofi te maʼuli popūla, ʼe fakafuafua ʼi te malamanei ko te hahaʼi e teau miliona tupu ʼe fakakinauʼi nātou ke nātou gāue ʼi he ʼaluʼaga fakapōpula fakapuna’maʼuli.
Kae he koʼe koa neʼe hala te takitaki ʼa te tagata? Koutou fakatokagaʼi te ʼu faʼahi ʼaenī. Ko te takitaki ʼa te tagata ʼe haʼu mai te hahaʼi—ko te hahaʼi ʼe ʼi ai tanatou ʼu tuʼakoi maʼuhiga. Ko tonatou maʼuli ʼe nounou pea ʼe tau faka tuʼakoi pe e tanatou ʼu agaʼi fenua peʼe ko tonatou ʼu nofoʼaga. Ko tonatou ʼatamai mālama ʼe toe faka tuʼakoi pe foki. ʼI te ʼu takitaki kehekehe, ʼe nātou fakahā ai te ʼu gataʼaga ʼaia. Ohage ko tona ʼui e te ʼapositolo ko Paulo, “ko te hahaʼi fuli neʼe agahala pea ʼe mole kaku ki te kolōlia ʼo te ʼAtua.”—Loma 3:23.
ʼI tona fakahagatonu ʼe lahi te ʼu fihifihia pea mo te ʼu faigataʼaʼia ʼe tau mo te tagata tupu ko tana fakapōʼuli ʼaē ki te takitaki ʼa te ʼAtua. Koia, ʼe feala ke maʼu ʼifea te taʼi takitaki ʼaia? E feafeaʼi te tokaga ʼa te ʼAtua ʼo takitaki tatou ʼi te temi nei? ʼE tali anai ki te ʼu fehuʼi ʼaia e te alatike ʼaē ka hoa mai.