Ko Te ʼu ʼAho Tupu ʼAē Neʼe Fai Neʼe Nātou Tuku He Fakaʼiloga Mate
KI TE manatu ʼa te tokolahi ia ʼaho nei ko te fai ʼaē ʼo te ʼu ʼaho tupu ʼe mole ko he meʼa ia ʼe kovi. Kae ko te Tohi-Tapu ʼe mole ina vikiʼi te talatisio ʼaia. ʼUluaki, ʼe mole maʼu ʼi te Tohi-Tapu he fakamatala ʼe ina fakahā ʼaki mai neʼe fai e niʼihi ʼi te ʼu kaugana agatonu ʼa te ʼAtua te ʼu ʼaho tupu.
Ko te ʼu ʼaho tupu pe e lua ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu, ko te ʼu ʼaho tupu ʼo te ʼu hau neʼe fakafeagai ki te ʼAtua. Pea neʼe hoko ʼi te ʼu ʼaho tupu ʼaia e lua te fai fakapō, ʼo feala ai ki te hahaʼi ʼaē neʼe fakaafe kiai hanatou mamata fakafiafia ki te matehi ʼo he tahi neʼe mole leleiʼia e te hau. ʼO ʼuhiga mo te ʼuluaki faʼifaʼitaki, neʼe haga Falaone, te hau ʼo Esipito, ʼo fakamatehi tana tagata ʼaē neʼe pule ki te kau taʼo pane. (Senesi 40:2, 3, 20, 22) Neʼe fai te meʼa ʼaia e te hau ʼo Esipito lolotoga te kaitahi, he neʼe ʼita ki tana tagata kaugana. ʼI te lua faʼifaʼitaki, ko te hau aga fakalialia ʼaē ko Helote, neʼe ina fekauʼi ke tuʼusi te foʼi ʼulu ʼo Soane Patita ko he meʼa ʼofa ki te taʼahine neʼe ina mālieʼia tana meʼe lolotoga te lafeti. ʼI fakalialia foki ʼo te ʼu meʼa ʼaia!—Mateo 14:6-11.
Kae neʼe mole koa la talanoa te Tohi-Tapu ʼi henī, ki ni ʼu ʼaho tupu e lua neʼe mole tatau mo te ʼu ʼaho tupu ʼaē neʼe fai ʼi te agamāhani? Kailoa ia. ʼE fakahā e Josèphe, ko te tagata fai hisitolia Sutea ʼo te temi ʼaē, neʼe mole hoko tuʼa tahi pe te taʼi meʼa ʼaia. ʼE ina fakamatala te tahi ʼu ʼaluʼaga neʼe fai ai te ʼu fai fakapō ohage ko he ʼu meʼa fakafiafia.
Ohage la, neʼe hoko te ʼu meʼa feiā ʼi te hili ʼaē ʼo te fakaʼauha ʼo Selusalemi ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe mate ai te toko miliona hahaʼi Sutea pea mo ʼave fakapōpula te toko 97 000. ʼI tana folau ʼaē ki Loma, ko te senelale Loma ʼaē ko Titus neʼe ina ʼave tana kau pilisoni Sutea ki te ʼuafu ʼaē neʼe ōvi age ki te kolo ko Sesalea.
ʼE tohi fēnei e Josèphe: “Lolotoga te nofo ʼa Titus ʼi Sesalea, neʼe ina fai te fakafiafia lahi ki te ʼaho tupu ʼo tona tēhina ʼaē ko Domitien, ʼo ina matehi te toko 2 500 kau pilisoni ʼi te ʼu gaoʼi ʼaē neʼe fai ʼaki te ʼu manu peʼe ʼaki te afi. ʼOsi ʼaia pea mavae ki Béryte [Beyrouth], ko he telituale Loma ʼi Phénicie, ʼo ina fakahoko ai te ʼaho tupu ʼo tana tāmai ʼo laka age te kau pilisoni ʼaē neʼe ina fakapogi ʼi te kau pilisoni ʼaē neʼe mamate ʼi te ʼu gaoʼi neʼe teuteuʼi.”—The Jewish War, 7, 37, neʼe fakaliliu e Paul L. Maier mai te tohi Josephus: The Essential Writings.
ʼE mole fakapuna’maʼuli te talanoa fēnei ʼa te tohi (The Imperial Bible-Dictionary): “Ki te kau Hepeleo ʼo te ʼu temi ki muli age, ko te fai ʼaē ʼo te ʼu ʼaho tupu neʼe ko he koga ia ʼo te tauhi tamapua, ko he manatu neʼe fakamoʼoni kiai te tokolahi ʼuhi ko te ʼu toʼotoʼoga ʼaē neʼe nātou mamata kiai ʼe pipiki ki te ʼu ʼaho ʼaia.”
Ko te kau Kilisitiano agatonu ʼo te ʼuluaki sēkulō neʼe mole hake ʼi tonatou loto ke nātou kau ki he aga māhani neʼe mole talanoa te Tohi-Tapu ʼi hona ʼaluʼaga lelei, tahi ʼaē meʼa, neʼe ko he aga fakalialia ia neʼe fai māhani e te kau Loma. Ia ʼaho nei, kua mahino ki te kau Kilisitiano ʼaē ʼe fakamalotoloto ko te ʼu ʼaho tupu ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu ʼe kau ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe tohi moʼo akoʼi ʼo nātou. (Loma 15:4) ʼE mole nātou kau ki te ʼu ʼaho tupu koteʼuhi ko te ʼu gaohi meʼa ʼaia, ʼe nātou faka maʼuhiga he tahi kae ʼe mole tonu ke fai te faʼahi ʼaia. Kae ko te tupuʼaga tāfito ʼo tanatou mole fai te ʼu meʼa ʼaia, he ko te kau kaugana ʼa Sehova ʼe nātou popoto ʼo mole nātou meʼa noaʼi te talanoa kovi ʼa te Tohi-Tapu ki te ʼu ʼaho tupu.
[Paki ʼo te pasina 31]
Ko he ʼu Malaʼe Faigaoʼi ʼi Sesalea