Kei Koutou Manatuʼi Koa?
Neʼe ʼaoga koa kia koutou te ʼu alatike fakamuli ʼo Te Tule Leʼo? Kapau koia ʼaia, pea koutou vakaʼi peʼe kei koutou manatuʼi te ʼu meʼa ʼaia ʼaki te ʼu fehuʼi ʼaenī.
◻ Koteā te kehekehe ʼo “te ʼaho ʼo te ʼAliki” pea mo “te ʼaho ʼo Sehova”? (Fakahā 1:10; Soele 2:11)
Ko “te ʼaho ʼo te ʼAliki” ʼe kau kiai te fakahoko ʼo te ʼu meʼa e 16 ʼaē neʼe hā, ʼaē ʼe talanoa kiai te tohi ʼo Fakahā ʼi te kapite 1 ki te 22 pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakakikite e Sesu moʼo tali ki te fehuʼi ʼaē neʼe fai age e tana kau tisipulo ʼo ʼuhiga mo te fakaʼiloga ʼo tana ʼi henī. ʼE fakaiku anai te ʼaho ʼo te ʼAliki ki te hoko mai ʼo te ʼaho fakamataku ʼo Sehova ʼaē ka ina fakaʼauha ai anai te mālama aga fakahehema ʼa Satana. (Mateo 24:3-14; Luka 21:11)—12/15, pasina 11.
◻ Koteā ia te ʼu agaaga maʼuhiga ʼo te Tohi-Tapu ʼa Makarios?
ʼE hā tuʼa 3 500 tupu te huafa ʼa Sehova ʼi te Tohi-Tapu ʼa Makarios. Neʼe ʼui fēnei e te tagata ʼe ina sivi te ʼu tohi faka lotu Lusia: “[Ko tona] fakaliliu ʼe mulimuli pe ki te tohi faka Hepeleo, pea ʼe moʼoni te ʼu kupu ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi ki te fakaliliu, pea ʼe mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe talanoa kiai.”—12/15, pasina 27.
◻ Koteā “te moʼoni” ʼaē neʼe ʼui e Sesu ʼe ina faka ʼāteaina anai tatou? (Soane 8:32)
ʼI tana fakaʼaogaʼi te kupu “te moʼoni,” neʼe faka ʼuhiga e Sesu ki te meʼa ʼaē ʼe fakahā mai e te ʼAtua ʼaki tona laumālie—tāfito te ʼu meʼa ʼaē ʼo ʼuhiga mo tona finegalo—ʼaē ʼe taupau ʼi te Tohi-Tapu.—1/1, pasina 3.
◻ Ko ai te Sehu pea mo te Sonatape ʼo te temi ʼaenī?
Ko Sehu ʼe ina fakatātā ia Sesu Kilisito pea ʼi te kele ʼe fakafofoga ia ia e “te Iselaele ʼa te ʼAtua,” te kau Kilisitiano fakanofo. (Kalate 6:16; Fakahā 12:17) Ohage ko te fetaulaki ʼa Sonatape pea mo Sehu, neʼe ʼōmai te “toe hahaʼi tokolahi” mai te ʼu fenua kehekehe moʼo lagolago ki te kau fakafofoga ʼa Sesu ʼi te kele. (Fakahā 7:9, 10; 2 Hau 10:15)—1/1, pasina 13.
◻ Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ke tou ‘haʼele mo te ʼAtua’? (Senesi 5:24; 6:9)
Ko tona faka ʼuhiga, ko nātou ʼaē ʼe nātou fai feiā ohage ko Enoke pea mo Noe, ʼe ʼiloga lelei ʼi te ʼu aga ʼaē ʼe nātou fai, ʼe nātou tui mālohi ki te ʼAtua. ʼE nātou fakahoko te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakatotonu age e Sehova kia nātou, pea nātou fetogi tonatou maʼuli ke ʼalutahi mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo ia, ʼi tana ʼu felogoi ʼaē mo te tagata.—1/15, pasina 13.
◻ He koʼe koa ʼe tonu ke fai fakatomuʼa e he tahi he ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo tana mate?
ʼI hona faʼahiga ʼaluʼaga, ko te fai ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia ʼe ko he meʼa ʼofa ki tokotou famili. ʼE ko he fakahā ʼaia ʼo tokotou ʼofa. ʼE ko he fakamoʼoni ʼaia, ʼe koutou fia ‘tokaga kia nātou ʼo tokotou loto fale,’ tatau aipe peʼe kua koutou mamate. (1 Timoteo 5:8)—1/15, pasina 22.
◻ Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakahoko e “te fuakava ʼāfea”? (2 Kolonito 3:14)
Neʼe maʼu ʼi te fuakava ʼaia, te ʼu agaaga ʼo te fuakava foʼou, pea ʼaki te ʼu sakilifisio ʼaē neʼe fai tuʼumaʼu, neʼe hā ʼaki ai te ʼaoga ʼaupito ʼaē ke hāofaki te tagata mai te agahala pea mo te mate. Ko te Lao neʼe ko he “tagata faiako ʼe ina taki . . . kia Kilisito.” (Kalate 3:24)—2/1, pasina 14.
◻ He koʼe ʼe ʼui ʼe heʼegata te fuakava foʼou? (Hepeleo 13:20)
ʼUluaki, ʼo mole hage ko te fuakava ʼo te Lao, ʼe mole toe fetogi anai te fuakava foʼou. Lua, ko te ʼu fua ʼo tana ʼu gāue ʼe heʼegata. Pea tolu, ko te hahaʼi fakalogo ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te kele ʼe nātou maʼu tuʼumaʼu anai te ʼu lelei ʼo te fakatuʼutuʼu ʼo te fuakava foʼou lolotoga te ʼAfio ia Taʼu e Afe.—2/1, pasina 22.
◻ Koteā te ʼu fua lelei ʼo te loto fakafetaʼi?
Ko te ʼofa ʼaē ʼe fakahā age ki he tahi e te hahaʼi ʼuhi ko tona loto fakafetaʼi, ʼe tupu ai tona fiafia pea mo tona fīmālie. (Vakaʼi ia Tāʼaga Lea 15:13, 15.) Tahi ʼaē meʼa, ko te loto fakafetaʼi ʼe ko he kalitate ʼe lelei, pea ʼe ina puipui kita mai te ʼita, mo te maheka, pea mo te lotokovi.—2/15, pasina 4.
◻ Koteā te ʼu fuakava ʼaē ʼe kau kiai ia nātou ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie?
ʼE ko te fuakava foʼou ʼaē ʼe fai e Sehova mo nātou ʼaē ʼe kau ki te Iselaele fakalaumālie, pea mo te fuakava ki he puleʼaga, ʼaē ʼe fai e Sesu mo tana kau tisipulo fakanofo. (Luka 22:20, 28-30)—2/15, pasina 16.
◻ Koteā te ʼu lafeti lalahi e tolu ʼaē neʼe fakatotonu ki te kau Iselaelite ke nātou kau kiai?
Ko te Lafeti ʼo te ʼu Keke ʼaē ʼe mole hona meʼa fakatupu neʼe hoa ki te Pāsikate ʼo te ʼaho 14 ʼo Nisani; pea mo te Lafeti ʼo te ʼu Vāhaʼa ʼaē neʼe fai ʼi te 50 ʼaho ʼi te hili ʼo te ʼaho 16 ʼo Nisani; pea mo te Lafeti ʼo te Taʼukai, peʼe ko te Lafeti ʼo te ʼu Fale Lau, ʼaē neʼe fai ʼi te fitu māhina. (Teutalonome 16:1-15)—3/1, pasina 8, 9.
◻ He koʼe ʼe ko he pilivilesio te kau ki te ʼu fakatahi ʼa te kau Kilisitiano?
Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko te potu ʼaē ʼe fakatahi ai he toko lua pe ko he toko tolu ʼi toku huafa, pea ʼe ʼau ʼi ai ʼi te lotomalie ʼo nātou.” (Mateo 18:20; 28:20) Pea ko te potu tāfito ʼaē ʼe foaki ai te meʼa kai fakalaumālie ʼe ko te ʼu fono ʼo te kokelekasio pea mo te ʼu fakatahi lalahi. (Mateo 24:45)—3/1, pasina 14.
◻ ʼE haʼu maifea te higoa ko Nimelote?
ʼI te manatu ʼa ʼihi hahaʼi sivisivi, neʼe mole foaki kia Nimelote tona higoa ʼaia ʼi tona ʼaho tupu. Kae ko te higoa ʼaia neʼe foaki age ki ai moʼo faka ʼalutahi mo tana agatuʼu, ʼi tana ʼosi fai te aga ʼaia.—3/15, pasina 25.
◻ ʼE maʼuhiga feafeaʼi te famili ki te sosiete fakatagata?
Ko te famili ʼe ko he meʼa ʼe ʼaoga ki te tagata. ʼE fakahā mai e te hisitolia, ka vaivai te ʼu fakatuʼutuʼu faka famili, pea ʼe toe vaivai mo te hahaʼi katoa ʼo te ʼu kolo pea mo te ʼu puleʼaga. ʼE lave fakahagatonu ki te tuʼu mālohi ʼo te sosiete pea mo te lelei ʼo te fānau pea mo te ʼu taʼiake ʼaē ka hoa mai.—4/1, pasina 6.
◻ Koteā te ʼu faʼahiga fakamoʼoni e tolu ʼaē ʼe fakahā ai ko te Tohi-Tapu ʼe haʼu mai te ʼAtua?
(1) ʼE ʼalutahi mo te ʼu meʼa fakapoto lalahi; (2) ʼe tuʼu ai he ʼu pelesepeto ʼe kei ʼaoga ki totatou maʼuli ia ʼaho nei; (3) ʼe tohi ai he ʼu lea faka polofeta kua ʼosi hoko, pea ʼe fakamoʼoni kiai te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te hisitolia.—4/1, pasina 15.