Te Tokalelei Moʼoni ʼi He Fenua Maveuveu
Neʼe ʼui fēnei e te alatike ʼo te taʼu 1969: “Kua mavae te agamālohi fakamataku ʼi tona nofoʼaga.” Neʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼi te kamata tuputupu ʼa te ʼu maveuveu, neʼe hoko tāfito ai te ʼu tokakovi ʼi Ilelani Noleto.
KO TE agamālohi pea mo te fai fakapō neʼe liliu ko he meʼa ʼe hoko māhani, ʼuhi ko te kau tagata fai fakapō Polotesita pea mo Katolika, “te ʼu tagata aga fekai ʼo te ʼu faʼahi [tokakovi] ʼaia e lua” ʼo te politike pea mo te lotu, neʼe nātou fakaʼāsili te ʼu fihi ki te puleʼi ʼo Ilelani. ʼE ʼui e te nusipepa The Irish Times, talu mai ai, “ ʼi te ʼu taʼu e 30 ʼaē neʼe hoko ai te ʼu agamālohi, ko hahaʼi ʼe toko 3 600 tupu kua mamate ai, pea māʼimoa ai mo te toko lauʼi afe.”
ʼE mahino ia ʼe mole ko he meʼa foʼou te tokakovi ʼaia. Kua lauʼi sēkulō te hoholo ʼo te tokakovi ʼaia ʼi Ilelani. Neʼe ko te ʼu taʼu pe ʼaenī ʼaē neʼe hā lelei ai tona ʼu fua kovi ʼi Ilelani Noleto, kae neʼe maʼuli mamahi ʼaupito te hahaʼi ʼi Ilelani katoa ʼuhi ko te ʼu tau pea mo te maveuveu ʼaē neʼe hoko ʼi te tokakovi ʼaia.
Lolotoga te ʼu tokakovi ʼaia, neʼe fakahā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova talu mai fualoa, te puleʼaki moʼoni e tahi ki te ʼu fihifihia ʼaia kua mafola ʼi te fenua maveuveu ʼaia. Ko te puleʼaki ʼaia ʼe ko te Puleʼaga ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe pule ai Sesu Kilisito. (Mateo 6:9, 10) ʼI te kamata ʼo te ʼu maveuveu ʼi te taʼu 1969, neʼe ko Fakamoʼoni ʼa Sehova e toko 876 ʼi Ilelani. ʼI te temi nei, kua nātou toko 4 500 tupu ʼi te ʼu kokelekasio ʼe 100 tupu. Koʼeni te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ki ʼihi, ʼe mole kei nātou kau ki te ʼu meʼa faka politike pea mo faka solia.
“Ka ʼAu Lahi Anai, Pea ʼe ʼAu Kau Anai Ki Te IRA!”
Ko Michaela neʼe tupu ʼi te Lotu Katolika ʼi Ilelani. ʼI te faleako, neʼe akoʼi age kia ia te hisitolia ʼo Ilelani, pea mo te ʼu fetauʼaki mo Pilitania lolotoga te ʼu sēkulō. ʼI tana kei veliveli, neʼe fehiʼa lahi ki te kau Pilitania, heʼe maʼa ia ko te hahaʼi ʼaia “ ʼe nātou gaohi koviʼi te hahaʼi ʼo Ilelani.” ʼI tona taʼu hogofulu, neʼe ina ʼui ki tana kui fafine, “Ka ʼau lahi anai, pea ʼe ʼau kau anai ki te IRA!” (Ko Te Kautau ʼo Te Lepupilika ʼo Ilelani) ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe ina ʼai toku foʼi pa, pea ʼe kei ʼau manatuʼi pe ʼi te temi nei.” Ki muli age, neʼe ina ʼiloʼi ko tana kui tagata neʼe kau ʼi te foʼi tau Pilitania ʼi te ʼUluaki Tau Faka malamanei. ʼI te tahi ʼaho, neʼe tuʼu tana kui fafine ia muʼa ʼo tona ʼohoana, ke ʼaua naʼa fanahi ia ia e te IRA.
Kae ʼi te lahi ake ʼa Michael, neʼe fia tokoni ki tona ʼu kaumeʼa Katolika ʼo Ilelani Noleto. ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼI te temi ʼaia, neʼe ʼau faka tui ʼe ko te hahaʼi pe ʼo te IRA ʼaē neʼe feala ke nātou tokoni ki te kau Katolika ʼo Ilelani Noleto.” ʼI tana manatu ʼaē ʼe ko te moʼoni ʼaia, neʼe kau ai leva ki te IRA pea neʼe akoako kia ia te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu mahafu tau. Ko ʼona kaumeʼa ʼe toko tolu neʼe matehi e te kau solia Polotesita ʼi Ilelani Noleto.
Kae ki muli age, ko Michael neʼe lotomamahi ʼi te ʼu fefihiʼaki, mo te ʼu tokakovi ʼo te ʼu kūtuga solia ʼaia, ohage la ko te ʼu fekēʼaki ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼu kūtuga solia kehekehe ʼaia. ʼI te temi ʼaē neʼe pilisoniʼi ai ʼuhi ko te ʼu agamālohi neʼe ina fai maʼa te IRA, neʼe faikole ai ki te ʼAtua ke tokoni age kia ia ke ina maʼu te puleʼaki moʼoni ki te tokalelei pea mo te faitotonu heʼegata. Hili kiai te temi, pea ʼolo age leva te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki tona ʼapi. Kae neʼe mole fia palalau ia mo nātou ʼuhi ko te manatu fakapulepule ʼaē neʼe ina maʼu talu mai fualoa. Ko te kau Fakamoʼoni ʼaia neʼe ko te kau Pilitania. Pea ʼi tana fehiʼa lahi ki te kau Pilitania, neʼe faigataʼa ai tana fakalogo kia nātou. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe mole ʼau tali lelei nātou, kae neʼe nātou faʼa kātaki ʼo ʼōmai ke mātou fai palalau, pea neʼe ʼau kamata mahino ai, ʼe ko te Puleʼaga ʼa te ʼAtua ʼaē ka ina fakagata anai te heʼe faitotonu ʼa te hahaʼi pea mo te politike ʼaē neʼe ʼau faiga mālohi ke ʼau molehi.”—Pesalemo 37:10, 11; 72:12-14.
ʼI te tahi po, neʼe hoko ai te meʼa faigataʼa, he neʼe felāveʼi ia Michael mo te tagata pule ʼo te IRA, ʼaē neʼe ina ʼui fēnei, “ ʼE ʼi ai te gāue maʼa koe.” ʼE ʼui fēnei e Michael, “Neʼe mahino ai kia ʼau ʼe tonu ke ʼau filifili te meʼa ʼaē ʼe ʼau loto kiai, pea neʼe ʼau ʼui fēnei age, ‘ ʼI te temi nei, ko ʼau ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova,’ logola neʼe mole heʼeki ʼau papitema ʼi te temi ʼaia. Neʼe ʼau ʼiloʼi neʼe ʼau fia kaugana kia Sehova.” Neʼe tali fēnei age e te tagata pule: “ ʼE ʼave anai koe ki te kaupā pea fanahi koe.” Logope la tona fakamatakuʼi ʼaia, kae neʼe mavae ia Michael ʼi te IRA. Neʼe ina fai te faʼahi ʼaia ʼaki he lototoʼa, he neʼe ina tuku ke malave te ʼu folafola ʼa Sehova ki tona ʼatamai pea mo tona loto. “ ʼAki te temi, ko toku ʼohoana pea mo ʼihi ʼo taku fānau neʼe nātou foaki mo nātou tonatou maʼuli kia Sehova. ʼI te temi nei, kua tokalelei ʼomātou loto. Pea ʼe mātou loto fakafetaʼi tuʼumaʼu anai kia Sehova ʼi tana fakagafua mai ʼaē ke mātou ako pea mo vaevae ia te moʼoni, ʼo faka mafola te logo ʼo te tokalelei ʼi te fenua maveuveu ʼaenī.”—Pesalemo 34:14; 119:165.
Ko Te Mole Kau Ki Te Tau ʼe Ko He Puipuiʼaga Moʼoni
ʼE ʼui fēnei e Patrick: “Neʼe ʼau lahilahi ake ʼi te tuvao ʼi te Kolo ʼo Derry ʼi Ilelani Noleto. ʼI taku kei veliveli, ko te meʼa pe e tahi neʼe ʼau sio kiai, ʼe ko te ʼu maveuveu. Ko te ʼu meʼa ʼaia ʼaē neʼe ʼau sio kiai neʼe malave ki taku faʼahiga manatu ʼo ʼuhiga mo te maʼuli pea mo taku fakakaukau.” Neʼe tupu ʼaki ai te ʼofa fakavale ʼa Patrick ki tona fenua pea mo tana fehiʼa ʼaupito ki te kau Pilitania. Neʼe sio ki te fetauʼaki ʼa te hahaʼi lotu ʼo te ʼu faʼahi faka politike lualua, pea mo tanatou mole mulimuli ki te ʼu pelesepeto maʼuhiga ʼo te Lotu Faka Kilisitiano, pea mo te ʼu pelesepeto ʼo te aga fakaʼapaʼapa. Pea neʼe tupu ai tana fehiʼa ki te lotu, tana mole kei tui ki te ʼAtua pea neʼe lagolago mālohi ki te faʼahi politike ʼo te Marxisme.—Vakaʼi ia Mateo 15:7-9; 23:27, 28.
ʼE ʼui fēnei e Patrick: “Ko te ʼu ʼuluaki meʼa ʼaē ʼe ʼau manatuʼi ʼe ko te fakapakupaku ʼa te hahaʼi pilisoni ʼo te Potu Noleto. Neʼe malave ʼaupito kia ʼau te faʼahi ʼaia. ʼE kei ʼau manatuʼi taku hiki te ʼu fuka ʼo Ilelani pea mo te ʼu meʼa kovi ʼaē neʼe ʼau tohi ʼi te ʼu kaupā ʼo ʼuhiga mo te kau Pilitania. ʼI toku taʼu 15, neʼe ʼau kau ia nātou ʼaē neʼe nātou leʼoleʼo te ʼavaifo ʼa te tahi neʼe mate ia nātou ʼaē neʼe nātou fakapakupaku ʼi te fale pilisoni.” Ohage pe ko te tokolahi ʼaē neʼe nātou kau ki te ʼu tokakovi pea mo te ʼu maveuveu ʼo te temi ʼaia, neʼe kau Patrick ki te ʼu agatuʼu ʼaē neʼe fai pea mo te ʼu haʼele ʼaē neʼe fai e te hahaʼi moʼo fakahā tanatou ʼita, moʼo fakahoko te meʼa ʼaē neʼe ina ʼui ʼe ko he faitotonu ke mole ʼi ai he fakapalatahi. Neʼe kaumeʼa lelei mo te hahaʼi ʼaē neʼe nātou loto ki he puleʼaga faʼitaliha, pea tokolahi ia nātou neʼe pilisoniʼi e te puleʼaga Pilitania.
ʼE ʼui fēnei e Patrick: “Pea neʼe ʼau ʼalu leva ki Pilitania ʼuhi ko te faʼahi faka ekonomika. ʼI taku nofo ai, ko te kau polisi Pilitania neʼe nātou pilisoniʼi toku kaumeʼa neʼe tonu ke ina fakapā te foʼi pulu.” Logope te kei fia puleʼaga faʼitaliha ʼa Patrick, kae neʼe kamata fetogi tana aga. Neʼe mahino kia ia neʼe mole he tupuʼaga moʼoni ʼo tana fehiʼa ki te hahaʼi Pilitania. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau toe mahino ai foki ko taku kau ki he foʼi solia, ʼe mole ina fakatokatoka anai te ʼu fihifihia pea mo pulihi te heʼe faitotonu ʼaē neʼe tupu ai taku lotomamahi. Neʼe lahi fau te aga fakahehema pea mo ʼihi ʼu lākahala ʼaē neʼe fai e te kau takitaki ʼo te ʼu kūtuga solia ʼaia.”—Tagata Tānaki 4:1; Selemia 10:23.
Ki muli age neʼe toe liliu ia Patrick ki Ilelani Noleto. “ ʼI taku toe liliu ʼaia ki toku fenua, ko toku kaumeʼa neʼe ina faka felāveʼi ʼau mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.” ʼI tana ako te Tohi-Tapu mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe kamata mahino ai kia Patrick pe koteā te puleʼaki moʼoni ki te ʼu fihifihia pea mo te ʼu tokakovi ʼo te malamanei. Neʼe tuputupu vave ʼi te faʼahi fakalaumālie, he neʼe malave te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu ki tona ʼatamai pea mo tona loto. (Efeso 4:20-24) ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼI te temi nei, ʼe mole kei ʼau fakatuʼutuʼu ke ʼau fetogi te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko, kae ʼe ʼau faka mafola te logo ʼo te tokalelei ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu, pea māʼia mo te ʼu koga meʼa ʼaē neʼe mole ʼau ʼalu kiai ki muʼa atu, heʼe fakafisi ai te hahaʼi ki te puleʼaga faʼitaliha. ʼI tona fakahagatonu, ʼi te temi ʼaē neʼe hoko ai te ʼu fai fakapō ʼi Belfast, neʼe ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova tokotahi pe ʼaē neʼe feala ke nātou feʼoloʼaki faʼitaliha ʼi te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe fia puleʼaga faʼitaliha ai te hahaʼi pea mo te ʼu koga meʼa ʼaē neʼe fakafisi kiai te hahaʼi, pea neʼe mole nātou feʼoloʼaki ʼi te ʼu motokā ʼaē neʼe faʼu moʼo puipui te hahaʼi.” Ohage ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē neʼe nonofo ʼi te temi ʼaia ʼi Ilelani Noleto, neʼe mahino kia ia ʼe ko he puipuiʼaga moʼoni tana mole kau ki te tau, ohage ko tona fai e te kau ʼuluaki Kilisitiano. (Soane 17:16; 18:36) ʼE ina fakaʼosi fēnei: “Kua ʼau fīmālie ʼaupito heʼe ʼau ʼiloʼi ko Sehova ʼaki ia Sesu Kilisito, ʼe ina foaki anai te faitotonu moʼoni pea mo ina faka ʼāteaina anai te hahaʼi fuli mai te ʼu pule agakovi.”—Isaia 32:1, 16-18.
“Ko Toku Puipuiʼaga Pe e Tahi . . . Neʼe Ko Taku ʼu Fana”
ʼE ʼui fēnei e William: “Neʼe ʼau lahilahi ake ʼi te tahi koga meʼa ʼaē neʼe hoko ai te ʼu maveuveu faka politike pea mo faka lotu. ʼI toku ʼuhiga Polotesita, neʼe ʼau fehiʼa ʼaupito kia meʼa fuli ʼo te Lotu Katolika. Neʼe mole ʼau fia ʼalu ʼo faifakatau ʼi he fale koloā ʼa he Katolika, pea neʼe ʼau ʼalu tuʼa tahi pe ki Ilelani. Neʼe ʼau kau ki te ʼu kūtuga pea mo te ʼu kautahi Polotesita, ohage ko te kautahi ʼaē ʼe higoa ko te LʼOrdre dʼOrange—ko te kautahi ʼe gāue moʼo hāofaki te Lotu Polotesita pea mo tona faʼahiga maʼuli.” ʼI tona taʼu 22, neʼe kau William ki te foʼi solia ʼaē ʼe ina hāofaki te kolo ʼo Ulster, ko he koga ʼaia ʼo te foʼi solia Pilitania pea ko te kau solia ʼe ko he ʼu hahaʼi ʼo te kolo ʼaia. Tokolahi ia nātou ʼaia neʼe ko te kau Polotesita. Neʼe ina lava matehi he tahi moʼo hāofaki tona tōfiga. “Neʼe lahi taku ʼu fana pea neʼe ʼau fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu lakaga ʼaē neʼe ʼaoga ai. Neʼe ʼau moe mo taku fana ʼi toku lalo pila.”
Kae neʼe hoko leva te fetogi maʼuhiga. “Neʼe ʼau kamata mahino ai ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe nātou makehe, he neʼe ʼau gāue mo te tahi ia nātou moʼo fakafoʼou te ʼapi ʼāfea. Neʼe malave ʼaupito kia ʼau te aga ʼo te tagata ʼaia ʼaē neʼe ma gāue tahi. ʼI tamā laga fakatahi te ʼapi, neʼe ʼau fai age kia ia te ʼu tuʼuga fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu maveuveu, mo te lotu pea mo te ʼAtua. Neʼe ʼau mahino gafua ki tana ʼu tali pea neʼe matala lelei, koia neʼe ʼau ʼiloʼi lelei ai te ʼuhiga moʼoni ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova—ko he ʼu hahaʼi ʼe logo tahi, mole nātou agamālohi, pea mole nātou kau ki te ʼu faʼahi faka politike, kae ʼe nātou ʼofa ki te ʼAtua pea mo ʼonatou ʼu kāiga.”—Soane 13:34, 35.
Hili kiai māhina e fā ʼi tana kamata ako te Tohi-Tapu, pea mavae William mai te ʼu kautahi faka lotu pea mo faka politike ʼaē neʼe kau ai. ʼE ina manatuʼi fēnei: “Neʼe ko he faʼahi maʼuhiga ʼaia kia ʼau, koteʼuhi neʼe tonu ke ʼau līaki te ʼu talatisio neʼe kua ʼau leleiʼia.” Kae neʼe ʼi ai te tahi meʼa neʼe faigataʼa age kia ia. “Maʼaku, ko toku puipuiʼaga pe e tahi ʼi te ʼu tokakovi ʼaē neʼe hoko ʼi Ilelani Noleto, neʼe ko taku ʼu fana. Ki te ʼu kautau ʼo te IRA, neʼe tonu ke matehi ʼau. Koia neʼe faigataʼa kia ʼau te līaki ʼo taku ʼu mahafu tau ʼaia.” Kae ʼaki te temi, ko te tokoni ʼa te Tohi-Tapu, ohage ko te tokoni ʼaē ʼe tou maʼu ia Isaia 2:2-4, neʼe ina fetogi tana faʼahiga manatu. Neʼe mahino ai kia ia ʼe ko Sehova tona puipuiʼaga moʼoni, ohage pe ko Tana puipui te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō. Pea neʼe līaki ai e William tana ʼu fana.
ʼE ʼui fēnei e William: “Ko te tahi meʼa ʼaē ʼe ʼau fiafia ai ʼi te temi nei, he kua ʼau kaumeʼa moʼoni mo te ʼu hahaʼi neʼe ko toku ʼu fili lahi ki muʼa atu. Tahi ʼaē meʼa, ʼe ko he toe fiafia lahi moʼoni taku lava fakahā te logo ʼo te ʼamanaki ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu ʼi te ʼu “koga meʼa ʼaē neʼe tapuʼi” ai kia ʼau ʼi muʼa atu. ʼE ʼau fai he fakafetaʼi heʼegata kia Sehova pea mo tana kautahi, ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e te moʼoni maʼaku pea mo toku famili.”
“Neʼe Mole ʼAu Mahino Pe Koʼe ʼe Hoko Te ʼu Meʼa ʼAia”
Neʼe kehekehe ʼaupito te faʼahiga maʼuli ʼa Robert pea mo te faʼahiga maʼuli ʼa Teresa. ʼE ʼui fēnei e Robert: “Ko toku famili neʼe tauhi fakalelei ki te Lotu Polotesita. Ko ʼihi ʼi toku famili neʼe nātou kau ki te ʼu gāue neʼe fai e te ʼu kūtuga solia. ʼI toku taʼu 19 neʼe ʼau hū ki te foʼi tau moʼo hāofaki te kolo ʼo Ulster, neʼe nātou kau ki te foʼi solia ʼo Pilitania. Neʼe lahi te temi ʼaē neʼe ʼau ʼalu ai ʼo leʼoleʼo te kolo ʼaē neʼe nofo ai ia Teresa. ʼI te tahi po, neʼe mole ʼau ʼalu kiai kae neʼe hinoʼi mai kia ʼau te tahi ʼu gāue. ʼI te po ʼaia, neʼe paʼulu te motokā, te Land-Rover, ʼaē neʼe tonu ke ʼau ʼalu ai. Neʼe mamate te ʼu tagata solia ʼe toko lua pea lāvevea ai te tahi toko lua.”
Neʼe kamata fakakaukauʼi ai e Robert te ʼaluʼaga ʼo te maʼuli. “Neʼe ʼau fakatui ʼe ʼi ai te ʼAtua, kae ʼi taku sio kia meʼa fuli ʼaē neʼe hoko ʼi Ilelani Noleto, neʼe mole ʼau mahino pe koʼe ʼe hoko te ʼu meʼa fuli ʼaia. Neʼe ʼau faikole ki te ʼAtua. Neʼe ʼau kole kia te ia peʼe maʼuli moʼoni, pea kapau ʼe maʼuli moʼoni, pea ke ina fakahā mai te faʼahiga maʼuli ʼaē ʼe lelei. ʼE ʼau manatuʼi neʼe ʼau ʼui age ki te ʼAtua, ʼe tonu ke ʼi ai he lotu moʼoni pe e tahi!” Hili kiai te ʼu ʼaho, neʼe ʼalu age te Fakamoʼoni ʼa Sehova kia Robert ʼo tuku age te ʼu tohi. ʼI tana liliu mai tana gāue ʼaē ko te leʼoleʼo pōʼuli ʼo te kolo, neʼe kamata lau e Robert te ʼu tohi ʼaia pea neʼe ina fakaʼosi tana lautohi ʼi te hola nima māfoatā. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau ʼiloʼi atu aipe ʼe ko te moʼoni, pea neʼe ʼau sio ko te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼu tohi, ʼe haʼu mai te Tohi-Tapu totonu.” (2 Timoteo 3:16) Neʼe ina kamata tana ako Tohi-Tapu pea mole tuai, pea ina foaki tona maʼuli ki te ʼAtua.
“Neʼe Fakaʼaogaʼi Tuʼumaʼu e Te Kau Fakamoʼoni Te Tohi-Tapu”
Kae ko Teresa, neʼe Katolika, pea neʼe lagolago ki te puleʼaga faʼitaliha. “ ʼI toku temi finemui, neʼe ʼau kau ki te kūtuga ʼaē ko te Sinn Féin.”b ʼE ʼui fēnei e Teresa: “Neʼe ʼau lagolago ki te ʼu gāue ʼo te kautau ʼaia. Neʼe ʼau tokoni ki te tānaki falā maʼa te ʼu tau ʼaē neʼe fai e te kau solia. Neʼe ʼau fakahā ki te kūtuga ʼo te IRA te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi toku kolo. Neʼe ʼau toe kau foki ki te ʼu maveuveu pea mo te taumakaʼi ʼa te kau polisi pea mo te kau solia ʼaē neʼe ʼōmai ʼo leʼoleʼo tomatou kolo.”
Ko ʼihi ʼo te famili ʼo Teresa, neʼe nātou kamata ako te Tohi-Tapu mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea neʼe fia ako mo ia. Neʼe malave ʼaupito kia ia te mālohi ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu e te kau Fakamoʼoni te Tohi-Tapu, moʼo tali ki tamatou ʼu fehuʼi. Neʼe hoki ʼau mahino lelei ʼaki te fakapapau ʼaē ʼe tuʼu ia Taniela 2:44, ʼe ko te Puleʼaga ʼa te ʼAtua ʼaē ka ina fetogi anai te ʼu aga heʼe faitotonu fuli pe ʼaē neʼe ʼau tauʼi.” Neʼe fakalialia ʼaupito ia Teresa ki te ʼu fakapō ʼaē neʼe fai e te kau solia. Ohage la, neʼe mole mahino kia Teresa pe koʼe ʼe fiafia he tahi ʼe loto manavaʼofa pea mo agalelei, mokā logo ki he agamālohi neʼe hoko neʼe mamate ai peʼe māʼimoa ai he kau solia mo ʼihi, pea mo maʼuli mamahi mo ʼiʼita ai ʼihi famili. Neʼe ina tali mo ia te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu pea neʼe ina tuku ke fetogi tana fakakaukau e te ʼu pelesepeto ʼa te ʼAtua. Neʼe ina foaki tona maʼuli ki te ʼAtua pea mo papitema.—Tāʼaga Lea 2:1-5, 10-14.
Neʼe felāveʼi ia Teresa mo Robert ʼi tana kau toko lua ki te ʼu fono ʼi te kokelekasio ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Ilelani Noleto. ʼE ʼui fēnei e Teresa: “ ʼI taku ʼuluaki felāveʼi mo Robert, neʼe faigataʼa haku tui ʼe ʼau lolotoga fai palalau lelei mo he tahi neʼe ʼau faka ʼuhiga ʼi muʼa atu ʼe kau ki te fakatuʼutuʼu faka politike pea mo te solia ʼo Pilitania. ʼE mahino ia neʼe tokoni mai te Folafola ʼa te ʼAtua ke ʼau līaki te loto fehiʼa ʼaē neʼe ʼau maʼu pea mo taku fakapalatahi.” ʼI te temi nei kua nā logo tahi, heʼe mole kei taki nāua e te fehiʼa pea mo te fakapalatahi ʼaē neʼe fakatupu e te ʼu talatisio pea mo te ʼu agaʼi fenua ʼaē neʼe nā mulimuli kiai. Ko te mālohi ʼaē neʼe ina faka fealagia ke hoko te meʼa ʼaia ʼe ko tanā ʼofa kia Sehova ʼAtua. Neʼe nā ʼohoana, pea ʼi te temi nei, ʼe nā gāue fakatahi moʼo fakahā ki te hahaʼi kehekehe ʼo te fenua maveuveu ʼaia, te logo ʼo he tokalelei moʼoni mai te ʼAtua.
Neʼe hoko te ʼu meʼa ʼaia ki ʼihi ʼatu ʼi Ilelani. ʼI tanatou fakalogo pea mo tali te ʼu akonaki ʼa te Folafola ʼa te ʼAtua, neʼe hāofaki ai nātou mai te “filosofia pea mo te kaka alunoa” ʼa te ʼu tagata. (Kolose 2:8) ʼI te temi nei, ʼe nātou falala katoa ki te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu. ʼE nātou fiafia ʼi te vaevae mo te hahaʼi fuli ʼaē ka fakalogo anai ki tanatou ʼamanaki ʼaē ki he ka haʼu tokalelei—ko he ka haʼu ʼe mole toe maʼu ai anai te agamālohi.—Isaia 11:6-9.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Neʼe fetogi te ʼu higoa.
b Ko he kūtuga faka politike ʼe pipiki ki te IRA.
[Paki ʼo te pasina 10]
Neʼe vikiʼi te ʼu tau faka solia ʼi te ʼu fai pena ʼi te ʼu kaupā ʼo Ilelani Noleto katoa