Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • T-16 p. 2
  • Koteā Te ʼAmanaki Ki Te Kau Mate?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Koteā Te ʼAmanaki Ki Te Kau Mate?
  • Koteā Te ʼAmanaki Ki Te Kau Mate?
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Mate, Pea Mo Te Meʼa ʼAē ʼe Hoko Mokā Tou Mamate
  • E Feafeaʼi Te Toe Maʼuli ʼa Te Hahaʼi
  • Ka Mate He Tahi ʼe Tou ʼOfa Mamahi Ai
  • Koteā Te Meʼa ʼe Hoko Ki Te ʼu Mate ʼAē ʼe Tou ʼOʼofa Mamahi Ai?
    Te ʼAtamai Mālama ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Maʼuli Heʼegata
  • Kotea te mea e hoko ite hili ote mate?
    E Feala Keke Mauli O Heegata Ite Palatiso Ite Kele
  • Lua Fehuʼi: Koteā ʼAē Kā Hoko Mokā ʼe Au Mate?
    Te Tule Leʼo—2012
  • ʼE ʼIfea Koa Te Kau Mate?
    Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
Hoko Atu
Koteā Te ʼAmanaki Ki Te Kau Mate?
T-16 p. 2

Koteā Te ʼAmanaki Ki Te Kau Mate?

“Ka mate he tagata mālohi, ʼe feala koa hana toe tuʼuake?” ko te fehuʼi ʼaia neʼe fai e Sopo ʼi te temi muʼa. (Sopo 14:14, TOB) Lagi neʼe feiā foki mo koutou, neʼe koutou fai pe te fehuʼi ʼaia. Koteā anai te meʼa ka hake ʼi tokotou loto mo kapau ʼe koutou ʼiloʼi ʼe feala hakotou fakatahi mo te hahaʼi ʼaē ʼe koutou ʼoʼofa ai ʼo koutou maʼuʼuli ʼi te kele ʼi he ʼu ʼaluʼaga ʼe lelei ʼaupito?

ʼIo, ʼe fakapapau mai e te Tohi-Tapu: “Ko tau ʼu mate ʼe maʼuʼuli anai. . . . ʼE nātou toe tutuʼuake anai.” Pea ina toe tala fēnei: “ ʼE maʼu anai te kele e te kau agatonu, pea ʼe nātou nonofo anai ʼi ai ʼo talu ai.”—Isaia 26:19; Pesalemo 37:29.

Ke feala hatatou falala moʼoni ki te ʼu taʼi fakapapau ʼaia, ʼe ʼaoga ke tou tali ki he ʼu fehuʼi tāfito: He koʼe koa ʼe mamate te hahaʼi? ʼE nonofo ʼifea te kau mate? Pea e feafeaʼi hatatou ʼiloʼi ʼe lava hanatou toe maʼuʼuli?

Te Mate, Pea Mo Te Meʼa ʼAē ʼe Hoko Mokā Tou Mamate

ʼE fakahā fakalelei mai e te Tohi-Tapu neʼe mole fakatupu e te ʼAtua ia te tagata ʼi te kamataʼaga ke mate. Neʼe ina fakatupu te ʼuluaki taumatuʼa, ia Atama pea mo Eva, ʼo ina tuku nāua ki he palatiso fakakelekele ʼe higoa ko Eteni, pea neʼe ina ʼui age ke nā fanaunau pea ke nā fakalahi tona nofoʼaga faka Palatiso ʼi te kele katoa. ʼE hoki nā mamate mo kapau ʼe nā talagataʼa ki tana ʼu fakatotonu.—Senesi 1:28; 2:15-17.

ʼI te mole maʼu e Atama mo Eva te loto fakafetaʼi ki te ʼofa ʼo te ʼAtua, neʼe nā talagataʼa ai pea neʼe fakatūʼa leva nāua ʼo fēnei. ‘ ʼE ke toe liliu anai ki te kele,’ ko te ʼui ʼaia ʼa te ʼAtua kia Atama, “he neʼe ko te kele ʼaē neʼe toʼo mai ai koe. Heʼe ke efu pea ʼe ke toe liliu anai ki te efu.” (Senesi 3:19) ʼI muʼa ʼo tona fakatupu neʼe mole nofo ia ʼi he tahi faʼahi; neʼe ko ia ko te efu. Pea ʼi tana talagataʼa leva, peʼe ʼi tana agahala, neʼe fakatūʼa ia Atama ke toe liliu ki te efu, ʼo pulinoa.

Ko te mate ko te puli ʼo te maʼuli. ʼE fai e te Tohi-Tapu tona fakakehekehe: “Heʼe ko te totogi ʼaē ʼe foaki e te agahala, ko te mate, kae ko te meʼa ʼofa ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua, ko te maʼuli heʼegata.” (Loma 6:23) ʼI tana fakahā ʼaē ko te mate ko te puli katoa ʼo te fakakaukau, neʼe ʼui e te Tohi-Tapu: “Ko te kau maʼuʼuli ʼe nātou ʼiloʼi ʼe nātou mamate anai; kae ko te hahaʼi ʼaē kua mamate, ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa e tahi.” (Tagata Tānaki 9:5) Ka mate he tahi, pea ʼe fakamahino mai e te Tohi-Tapu: “Ko tona laumālie ʼe mavae, pea ʼe toe liliu ia ki te kele; ʼi te ʼaho pe ʼaia ʼe puli ai tana ʼu manatu.”—Pesalemo 146:3, 4.

Kae, mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe ko Atama mo Eva ʼaē neʼe talagataʼa ki te fakatotonu ʼaia neʼe fai ʼi Eteni, he koʼe koa ʼe tou mamate fuli? Koteʼuhi neʼe tou tutupu fuli ʼi te hili ʼo te talagataʼa ʼa Atama, pea koia la ʼaē ʼe tou maʼu ai te tofiʼa ʼaē ko te agahala pea mo te mate. Ohage ko tona fakamahino mai e te Tohi-Tapu: “ ʼAki te tagata pe e tahi [ia Atama] ko te agahala neʼe hū ki te malamanei, pea ʼaki te agahala te mate, pea koia ko te mate neʼe mafola ai leva ki te tagata fuli koteʼuhi ko te hahaʼi fuli pe kua agahala.”—Loma 5:12; Sopo 14:4.

Kae lagi ʼui anai e he tahi: ‘ ʼE mole ʼi ai koa la he nefesi tuputupua ʼe maʼuli ʼi te hili ʼo te mate?’ Ko te tokolahi neʼe nātou ako te manatu ʼaia, ʼo ʼui maʼa nātou ko te mate ʼe ko he ala ia ki he tahi maʼuli. Kae ko te manatu ʼaia ʼe mole haʼu ia mai te Tohi-Tapu. Kae, ʼe akoʼi mai e te Folafola ʼa te ʼAtua ko koutou ko te nefesi, ko tokotou nefesi ko koutou totonu, mo tokotou ʼu fealagia fakaʼatamai pea mo fakasino. (Senesi 2:7; Selemia 2:34; Tāʼaga Lea 2:10) Koia foki ʼe toe ʼui e te Tohi-Tapu: “Ko te nefesi ʼaē ʼe agahala—ʼe ko ia ia ʼaē ka mate.” (Esekiele 18:4) ʼE mole he faʼahi ʼi te Tohi-Tapu ʼe tuʼu ai ʼe ʼi ai te nefesi tuputupua ʼo te tagata ʼe maʼuli ia ʼi te temi ʼaē ʼe mate ai te sino.

E Feafeaʼi Te Toe Maʼuli ʼa Te Hahaʼi

ʼI te hili ʼo te hā ʼo te agahala pea mo te mate ki te malamanei, neʼe fakahā e te ʼAtua tana fakatuʼutuʼu ʼaē ko te fakamaʼuli mai ʼo te kau mate ʼaki he fakatuʼuake. Koia ʼe fakamahino fēnei mai e te Tohi-Tapu: “Ko Apalahamo . . . neʼe manatu ia ko te ʼAtua ʼe feala ke ina toe fakatuʼuake ia ia [tona foha ko Isaake] mai te mate.” (Hepeleo 11:17-19) Ko te falala ʼa Apalahamo neʼe ʼi ai tona tafitoʼaga, he neʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te Māfimāfi: “Ko ia, ʼe mole ko he ʼAtua ʼo te ʼu mate, kae ʼo te hahaʼi maʼuʼuli, heʼe kia ia ko nātou fuli ʼe maʼuʼuli.”—Luka 20:37, 38.

ʼIo, ko te ʼAtua Māfimāfi ʼe mole gata ʼaki pe tana maʼu ʼaē te mālohi, kae ʼe ina toe maʼu foki te lotolelei ʼaē ke ina fakatuʼuake te hahaʼi ʼaē ʼe ina fili. Neʼe ʼui totonu e Sesu Kilisito: “ ʼAua naʼa koutou punamaʼuli ki te meʼa ʼaenī, koteʼuhi ʼe hoko mai anai te hola ʼaē ʼe logo ai anai ia nātou fuli ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu falemaka fakamanatu ki tona leʼo pea ʼe nātou hū anai ki tuʼa.”—Soane 5:28, 29; Gaue 24:15.

ʼI te hili ʼo tana fai te palalau ʼaenī ʼo mole faʼa fualoa, pea fetaulaki ia Sesu mo te ʼavaifo ʼi tana kaku atu ki te kolo ko Naini. Ko te tūpulaga ʼaē kua mate neʼe ko te tama ʼulu tokotahi ʼa te fafine vitua. ʼI tana sio ʼaē ki te mamahi ʼaupito ʼo te fafine, neʼe fonu ia Sesu ʼi te ʼofa mamahi. Koia, neʼe palalau ai ki te sino ʼaē kua mate, neʼe ina fakatotonu age: “Tūpulaga, ʼe ʼau tala atu kia koe, tuʼu ake!” Pea neʼe tuʼu ake aipe te tūpulaga ʼo nofo, pea neʼe foaki e Sesu ia ia ki tana faʼe.—Luka 7:11-17.

Ohage pe ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te fafine vitua ʼaia, neʼe lahi foki te fiafia ʼi te ʼalu ʼa Sesu ki te ʼapi ʼo Sailusi, te pelesita ʼo te sinakoka Sutea. Ko tona ʼofafine ʼaē ʼe taʼu 12 kua mate. Kae ʼi te kaku atu ʼa Sesu ki te ʼapi ʼo Sailusi, neʼe ʼalu ia ki te taʼahine ʼaia kua mate pea ina ʼui age: “Taʼahine, tuʼu ake!” Pea neʼe tuʼu ake aipe te taʼahine!—Luka 8:40-56.

Ki muli age, neʼe mate ia Lasalo te kaumeʼa ʼo Sesu. ʼI te kaku atu ʼa Sesu ki tona ʼapi, kua hili ʼaho e fā ki tona mate. Logope la te loloto ʼo tona mamahi, ko tona tuagaʼane ʼaē ko Maleta neʼe ina fakahā tana falala, ʼo ʼui maʼana: “ ʼE ʼau ʼiloʼi ʼe tuʼu ake anai ia ʼi te fakatuʼuake ʼaē ʼi te ʼaho fakamuli.” Kae neʼe ʼalu ia Sesu ki te falemaka, ʼo ina fakatotonu ke toʼo te foʼi maka pea pāui ʼo ʼui maʼana: “Lasalo, haʼu ki tuʼa!” Pea neʼe hū mai aipe ia Lasalo ki tuʼa!—Soane 11:11-44.

Tou fakakaukauʼi muʼa te meʼa ʼaenī: Neʼe koteā te ʼaluʼaga ʼo Lasalo ʼi te ʼu ʼaho ʼaia e fā ʼaē neʼe nofo ai ʼi te mate? Neʼe mole ʼui e Lasalo neʼe ʼalu ia ki te lagi peʼe neʼe fakamamahiʼi ia ia ʼi ʼifeli, kanaʼauala neʼe ina fakahā ki ai te meʼa ʼaē neʼe ina fai. Kailoa, neʼe mole ʼiloʼi e Lasalo he meʼa ʼi tana mate pea neʼe feala pe ke nofo feiā ʼo aʼu ki “te fakatuʼuake ʼi te ʼaho fakamuli” mo kanapau neʼe mole fakatuʼuake ia ia e Sesu.

ʼE moʼoni ko te ʼu milakulo ʼaia neʼe fai e Sesu neʼe fua lelei faka temi pe, koteʼuhi neʼe toe mamate pe te hahaʼi ʼaē neʼe ina fakatuʼuake. Kae, neʼe ina fai ai te fakamoʼoni kua ʼosi kiai taʼu e 1 900, ʼe feala ke toe fakamaʼuli ake te kau mate ʼaki te mālohi ʼo te ʼAtua! Koia ʼaki tana ʼu milakulo, neʼe fakahā ai e Sesu ʼi hona ʼaluʼaga veliveli te meʼa ʼaē ka hoko anai ʼi te kele ʼi te takitaki ʼa te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.

Ka Mate He Tahi ʼe Tou ʼOfa Mamahi Ai

Ka toʼo e te fili ʼaē ko te mate he tahi, ʼe feala ke lahi tokotou mamahi, tatau aipe peʼe koutou maʼu te ʼamanaki ki te fakatuʼuake. Neʼe tui ia Apalahamo ʼe toe maʼuli anai tona ʼohoana, kae ʼe tou lau fēnei “neʼe hū ia Apalahamo ko te lāuga kia Sala pea mo tagiʼi ia ia.” (Senesi 23:2) Kae neʼe feafeaʼi koa la ia Sesu? ʼI te mate ʼaē ʼo Lasalo, neʼe “toʼetoʼe ʼi te laumālie pea neʼe hoha tona loto,” pea ʼosi ia pea neʼe “tagi loʼimata.” (Soane 11:33, 35) Koia, ka mate he tahi ʼe koutou ʼoʼofa mamahi ai, ko te tagiʼi ʼo tona mate ʼe mole ko he fakahā ia ʼo hokita vaivai.

Ka mate he tamasiʼi, ko he meʼa fakaloto mamahi tāfito ki te faʼe. Koia ʼe talanoa ai te Tohi-Tapu ki he mamahi kovi ʼe feala ke logoʼi e he faʼe ʼe mate hana tamasiʼi. (2 Hau 4:27) ʼIo, ko te taʼi tuʼutāmaki ʼaia ʼe toe lotomamahi ai foki mo te tāmai. “Â! ka na neʼe ʼau mate ʼau, ka ke maʼuli koe,” ko te tagi mamahi ʼaia ʼa te Hau ko Tavite ʼi te mate ʼo tona foha ko Apisalone.—2 Samuele 18:33.

Kae, ʼi takotou falala ʼaē ki te fakatuʼuake, ʼe mole loaloaga anai tokotou lotomamahi. Ohage ko tona ʼui e te Tohi-Tapu, “ ʼe mole koutou lotomamahi ohage ko nātou ʼaē ʼe mole hanatou falala.” (1 Tesalonika 4:13) Koia, ke koutou fakaōvi ki te ʼAtua ʼi te faikole, pea ʼe fakapapau mai e te Tohi-Tapu ‘ ʼe lagolago anai ia kia koutou.’—Pesalemo 55:22.

Gata pe mokā ʼe fakahā, ko te ʼu vaega ʼo te Tohi-Tapu neʼe toʼo mai te Les Saintes Écritures—Traduction du monde nouveau.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae