Kāpite 2
Te Kupu Fakatalakitupua ʼo Te Tohi-Tapu
Te Fakamahino ʼo Te Tohi-Tapu Ko te ʼu misitelio ʼaē ʼe maʼu ʼi te tohi ʼo te Fakahā, kua fualoa ʼaupitō te fia mahino kiai ʼa te kau ako fakamālotoloto ʼo te Tohi-Tapu. ʼI te temi ʼaē neʼe fakakatofa e te ʼAtua, ko te ʼu meʼa fakalilo ʼaia neʼe maʼua ke fakahā, kae ke fakahā feafeaʼi, ʼi te temi fea, pea mo fakahā kiā ʼai? Neʼe gata pē ki te laumālie ʼo te ʼAtua ia te fealagia ʼaē ke ina fakahā mai ia te faka ʼuhiga ʼo te fakaovi mai ʼo te temi ʼaē kua fakakatofa. (Fakahā 1:3) Ko te ʼu meʼa fakalilo taputapu ʼaia neʼe ʼamanaki ke fakahā e te ʼAtua ki tana ʼu kaugana faʼafai ʼi te kele ke natou lotomālohi ʼo fakahā tana ʼu fakamāu. (Mateo 13:10, 11) ʼE mole feala anai ke tou ʼui ko te ʼu fakamahino ʼaenī ʼe tuʼu ʼi te tohi ʼe mole feala ke fetogi. Ohagē pē ko Sosefo ʼi te temi muʼa, ʼe tou ʼui fēnei: “ ʼE mole koa lā ʼa te ʼAtua ia te ʼu fakamahino?” (Senesi 40:8) ʼO toe fēia aipē, ʼe tou fakatui mālohi, ko te ʼu fakamahino ʼaenī ʼe fakahā atu ʼi henī, ʼe ʼalutahi mo te Tohi-Tapu kātoa, ʼo fakahā lelei mai te hoko lelei ʼa te lea faka polofeta ʼi te ʼu ʼaluʼaga faka mālamanei ʼo totatou temi fakamataku.
1. Koteā te fakatuʼutuʼu fakaofoofo ʼa Sehova?
ʼE ʼUI fēnei ʼi te tāʼaga lea ʼo te Tohi-Tapu: “ ʼE lelei age te fakaʼosi ʼo he meʼa ki muli age ʼi tona kamataʼaga.” (Tagata Tānaki 7:8) ʼE tou lau ʼi te tohi ʼo te Fakahā ia te gataʼaga ʼo te fakatuʼutuʼu fakaofoofo ʼa Sehova ʼaē ko te tapuhā ʼo tona huafa iā mata ʼo tana ʼu fakatupu fuli. Ohagē ko tona ʼui liuliuga e te ʼAtua ʼaki tana ʼu polofetā ʼo te temi muʼa: “ ʼE natou ʼiloʼi anai ko Au ia Sehova.”—Esekiele 25:17; 38:23.
2. Ko he faʼahiga ʼatamai mālama fea ʼaē ʼe tou lava maʼu ʼaki te tohi ʼo te Fakahā pea mo te ʼu ʼuluaki tohi ʼo te Tohi-Tapu?
2 Koia ko te tohi ʼo te Fakahā ʼe talanoa ki te fakaʼosi fakaofoofo ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua, kae ʼe fakahāhā tona kamataʼaga ʼi te ʼu ʼuluaki tohi ʼo te Tohi-Tapu. ʼI tatatou vakavakaʼi ia te ʼu tohi ʼaia, ʼe feala anai ke tou mahino peʼe koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe pipiki kiai pea ke tou maʼu ai he mahino kātoa ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua. ʼE ko he meʼa fakatupu fiafia ia! Ko te vakavakaʼi ʼaia ʼo te Tohi-Tapu, ʼe tonu ke ina uga tātou ke tou gaūgaūe, ke feala hatatou kau ki te kā haʼu fakatalakitupua ʼaē ʼe fakatalitali kiai te hahaʼi. (Pesalemo 145:16, 20) ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe lagi tonu ke tou palapalalau muʼa ki te temi ʼaē ʼe ʼalutahi mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko pea mo vakavakaʼi ke tou mahino ki te kupu tāfito ʼo te Tohi-Tapu kātoa, ke ʼaua naʼa galo kiā tātou ia te fihi tāfito ʼaē ʼe kau kiai ia te hahaʼi ʼi te temi nei, pea mo te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ke ina fakatokatoka ia te fihi ʼaia.
3. Ko te lea faka polofetā fea ʼi te tohi ʼo Senesi ʼe fakatafito kiai te kupu tāfito ʼo te Tohi-Tapu kātoa, ʼo kau kiai mo te Fakahā?
3 Ko te ʼuluaki tohi ʼo te Tohi-Tapu, ia te Senesi, ʼe talanoa ai ki “te kamataʼaga” pea ʼe ina fakamatala ai te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu e te ʼAtua, pea mo tana fakatupu fakatalakitupua ʼaē ko te tagata. ʼE toe maʼu ʼi te tohi ʼaia, ia te ʼuluaki lea faka polofetā fakaʼatua, ʼaē neʼe fai tonu e te ʼAtua ʼi te ʼōloto ʼo Eteni kua hili nei kiai taʼu e 6 000. Neʼe fakaʼaogaʼi ai te gata moʼo fakahalaʼi ʼo te ʼuluaki fafine, ʼaē ko Eva, pea neʼe fakalotoʼi atu aipē e Eva ia tona ʼohoana ke kau mo ia ki te talagataʼa ʼaē ki te lao ʼa Sehova, ʼo nā kai ai ki te fua ʼo “te fuʼu ʼakau ʼo te mālama ki te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi.” ʼI te fakamāuʼi ʼo te taumātuʼa ʼi tana agahala, neʼe tala age e te ʼAtua ki te gata: “ ʼE au tuku anai he fehiʼa lahi iā koe mo te fafine, ʼi tou hako pea mo tona hako. Pea ʼe ina maumauʼi anai koe ʼi tou ʼulu pea ʼe ke maumauʼi anai ia ia ʼi tona muli vaʼe.” (Senesi 1:1; 2:17; 3:1-6, 14, 15) Ko te lea faka polofetā ʼaia, ʼe ko te kupu tāfito ʼo te Tohi-Tapu kātoa, ʼo kau kiai mo te Fakahā.
4. (a) ʼI te ʼosi fakahā e te ʼAtua te ʼuluaki lea faka polofetā, koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko ki tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa? (b) Ko te ʼu fehuʼi fea ʼaē ʼe lagaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼuluaki lea faka polofetā, pea he koʼe ʼe tonu ke tou ʼiloʼi tona ʼu tali?
4 ʼI te ʼosi pē ʼaē ʼo tana fakahā ia te lea faka polofetā ʼaia, neʼe kapu ai e te ʼAtua ia tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa mai Eteni. Neʼe mole kei feala tanā ʼamanaki ki te maʼuli heʼegata ʼi te Palatiso. Neʼe kua tonu leva ke nā ʼolo ʼo māʼuʼuli ʼi tuʼa atu, ʼi he kele neʼe mole teuteuʼi lelei. ʼI tonā fakatūʼā ki te mate, neʼe nā fānauʼi ai leva tana ʼu tamaliki kua pikisia ʼi te agahala. (Senesi 3:23–4:1; Loma 5:12) Kae koteā koa te faka ʼuhiga ʼo te lea faka polofetā ʼaē neʼe fai ʼi Eteni? Ko ai koa ʼaē ʼe kau kiai? Koteā koa tona pikipikiga mo te tohi ʼo te Fakahā? Koteā koa te logo ʼaē ʼe tou maʼu ai maʼa tātou iā ʼaho nei? Ke feala hatatou hao mai te ʼu fua kovi ʼo te talagataʼa, ʼaē neʼe tupu ai te fai ʼa Sehova ia te lea faka polofeta ʼaia, ʼe maʼuhiga ia ke tou ʼiloʼi te ʼu tali ki te ʼu fehuʼi ʼaia.
Ko Nātou Tāfito ʼAē ʼe Kau Ki Te Lea Faka Polofeta
5. ʼI te temi ʼaē neʼe fakahalaʼi ai ia Eva e te gata, koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te pule faʼitaliha ʼa te ʼAtua pea mo tona huafa, pea ʼe feafeaʼi anai te fakatonutonuʼi ʼo te fakafeagai ʼaia?
5 Ko te lea faka polofetā ʼo Senesi 3:15 neʼe fai ki te gata ʼaē neʼe ina kākāʼi ia Eva, ʼi tana ʼui age ʼaē kiā ia ʼe mole mate anai ia ʼi tana talagataʼa, kae ʼe liliu anai ia ʼo pule faʼitaliha, peʼe ko he ʼatua fafine. Neʼe fia ʼui age e te gata ʼe gutuloi ia Sehova pea ʼe feala ke lelei age te maʼuli ʼo te hahaʼi mo kapau ʼe natou lītuʼa ki te Pule ʼo te Māʼoluga. (Senesi 3:1-5) Neʼe fakafihiʼi ia te pule faʼitaliha ʼa Sehova pea neʼe ʼulihi ai mo tona huafa matamatalelei. Ko te tohi ʼo te Fakahā ʼe ina fakamatala mai te ʼu gāue ʼaē kā fai anai e te Tuʼi Fakamāu faitotonu ʼaē ko Sehova, pea mo tana fakaʼaogaʼi te Puleʼaga ʼo tona ʼAlo, ko Sesu Kilisito, moʼo faka lakatonuʼi tona pule faʼitaliha pea mo fakamaʼa ia tona huafa.—Fakahā 12:10; 14:7.
6. ʼE fakahā feafeaʼi mai ʼi te tohi ʼo te Fakahā ia ia ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi te gata moʼo palalau kiā Eva?
6 ʼO ʼuhiga mo te kupu “gata,” ʼe faka ʼuhiga pē koa ia ki he gata moʼoni? Kailoa! Ko te tohi Fakahā ʼe ina fakahā mai kiā tātou peʼe ko ai ia te laumālie fakapulipuli agakovi ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi te gata moʼo fai ʼaki tana ʼu palalau. Neʼe ko he “talakone lahi, te gata olisinale, ia ia ʼaē ʼe fakahigoaʼi ko te Tēvolo pea mo Satana, ia ia ʼaē ʼe ina fakahēʼi ia te kele kātoa,” ʼaē neʼe ina “fakahalaʼi ia Eva ʼaki tana kākā.”—Fakahā 12:9; 2 Kolonito 11:3.
7. Koteā ʼaē ʼe hā mai ai ko te fafine ʼaē ʼe talanoa ki ai ia Senesi 3:15 ʼe ko he fafine fakalaumālie?
7 ʼE toe talanoa ia Senesi 3:15 ʼo ʼuhiga mo “te fafine.” Neʼe faka ʼuhiga koa kiā Eva? Neʼe lagi manatu e Eva ʼe ko ia. (Vakaʼi ia Senesi 4:1.) Kae ʼe mole feala ke ʼui ʼe ko he fefehiʼaʼaki ʼa Eva pea mo Satana, heʼe kua mate ia Eva kua hili kiai taʼu e 5 000. Tahi ʼaē meʼa, ko te Gata ʼaē neʼe palalau ki ai ia Sehova, ʼe ko he laumālie fakapulipuli ia, koia ʼaē ʼe tou ʼiloʼi papau ai ko te fafine ʼe ko he fafine fakalaumālie. ʼE tou maʼu tona fakamoʼoni iā Fakahā 12:1, 2, ʼaē ʼe fakahā ai ko te fafine fakatātā ʼaia ʼe ko te kautahi ʼa Sehova ʼi te lagi, ʼaē ko tana kau ʼāselo.—Vakaʼi mo Isaia 54:1, 5, 13.
Ko Te ʼu Hako e Lua ʼe Nā Fefakafeagaiʼaki
8. He koʼē ʼe tonu ke tou fakatokagaʼi lelei ʼi te temi nei ia te ʼu talanoa ʼaē ʼe fai ʼo ʼuhiga mo te ʼu hako ʼaē e lua?
8 ʼE toe talanoa ia Senesi 3:15 ʼo ʼuhiga mo te ʼu hako e lua. ʼE tonu ke tou fakatokagaʼi lelei te ʼu hako ʼaia, heʼe nā pipiki ki te fihi lahi ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te pule faʼitaliha ʼa te ʼAtua ki te kele. Pea ʼe tou pipiki fuli ki te fihi ʼaia, peʼe tou tūpulaga peʼe mātutuʼa. Ko te hako fea ʼaē kā tou lagolago ki ai?
9. Koteā ʼaē ʼe kau moʼoni ki te hako ʼo te Gata?
9 ʼUluaki, ʼe ʼi ai te hako peʼe ko te hōloga ʼo te Gata. ʼE faka ʼuhiga koa kiā ai? ʼE mahino papau ia ʼe kau ai te ʼu laumālie ʼaē neʼe fakatahi mo Satana ʼi tana talagataʼa, pea ki muli age neʼe “lī fakatahi ifo mo ia ki lalo” ki te ʼu potu ʼo te kele. (Fakahā 12:9) Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe ko Satana peʼe ko Pelesepu “te pule ʼo te kau temonio,” ʼe mahino mai ko te kau temonio ʼaia ʼe ko tana kautahi fakapulipuli.—Maleko 3:22; Efeso 6:12.
10. E fakahāhā feafeaʼi ʼi te Tohi-Tapu te tahi ʼu koga ʼo te hako ʼo Satana?
10 Neʼe toe ʼui age foki e Sesu ki te kau takitaki lotu Sutea ʼo tona temi: “ ʼE kotou ʼomai koutou, mai takotou tamai te Tēvolo, pea ʼe kotou fia fakahoko te ʼu meʼa ʼaē ʼe holi kiai takotou tamai.” (Soane 8:44) ʼI tanatou fakafeagai ʼaē kiā Sesu ia te ʼAlo ʼo te ʼAtua, neʼe fakahā ai e te kau takitaki lotu ʼaia ʼe natou kau mo nātou ki te hōloga ʼo Satana. Neʼe natou kau ki tona hōloga, he neʼe natou kaugana kiā te ia ohagē ko hanatou tamai fakatātā. ʼO toe feiā aipē, neʼe tokolahi te tahi ʼu hahaʼi lolotoga te hisitolia neʼe natou fakahā tonatou ʼuhiga ʼi tanatou fai ia te finegalo ʼo Satana, tāfito ʼi tanatou fakafeagai pea mo fakatagaʼi ia te ʼu tisipulo ʼa Sesu. ʼO fakatahiʼi te ʼu hahaʼi ʼaia, ʼe natou faʼufaʼu te kautahi fakahāhā ʼa Satana ʼi te kele.—Vakaʼi ia Soane 15:20; 16:33; 17:15.
Kua ʼIloʼi Ia Te Hako ʼo Te Fafine
11. Lolotoga te ʼu sēkulō, koteā ʼaē neʼe fakahāhā e te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te hako ʼo te fafine?
11 Ko te lea faka polofetā ʼa Senesi 3:15 ʼe talanoa fakamuli leva ki te hako ʼo te fafine. Lolotoga te faʼufaʼu e Satana tona hako, neʼe teuteuʼi e Sehova ia te “fafine,” peʼe ko tona ʼohoana ʼaē ʼe ina fakatātā tana kautahi ʼaē ʼi te lagi, ke ina fakatupu hona hako. Lolotoga taʼu e 4 000, neʼe fakahā māmālie e Sehova ki te hahaʼi fakalogo ʼaē ʼe manavasiʼi kiā te ia, ia te ʼu faʼahi ʼo ʼuhiga mo te haʼu ʼo te hako. (Isaia 46:9, 10) Koia neʼe feala ai kiā Apalahamo, Isaake, Sakopo, pea mo ʼihi atu ke natou faka tui ki te fakapapau ʼaē ko te hako ʼe haʼu anai mai tonatou hōloga. (Senesi 22:15-18; 26:4; 28:14) Ko Satana pea mo tana hahaʼi neʼe natou tau fakatagaʼi te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼuhi ko te mālohi ʼo tanatou tui.—Hepeleo 11:1, 2, 32-38.
12. (a) Ko te temi fea ʼaē neʼe hā mai ai ia te koga tāfito ʼo te hākoga ʼo te fafine pea koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko? (b) Neʼe fakanofo ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼutuʼu fea?
12 Ki muli age, ʼi te taʼu 29 ʼo totatou temi, neʼe papitemaʼi ai te tagata haohaoa ʼaē ko Sesu ʼi te Vaitafe ʼo Solotane. ʼI te lakaga ʼaia neʼe fakanofo ai e Sehova ia Sesu ʼaki tona laumālie māʼoniʼoni, ʼo ʼui māʼana: “Ko ia nei ko toku ʼAlo, ia te ʼofaina, ʼaenī kua au fiafia ʼaupitō iā te ia.” (Mateo 3:17) ʼO hā ʼaki mai, ko Sesu neʼe fekauʼi mai e te kautahi fakalaumālie ʼa te ʼAtua ʼaē ʼi te lagi. ʼI te temi ʼaia, neʼe toe fakanofo ai foki ko te Hau ʼaē neʼe fili e te Puleʼaga ʼi te lagi moʼo fakatokatoka te pule ʼi te kele ʼaki te huafa ʼo Sehova, pea mo fakatonutonuʼi ʼo talu ai ia te fihi ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga peʼe ko te pule faʼitaliha ʼa te ʼAtua. (Fakahā 11:15) Koia, ko Sesu ia te Koga tāfito ʼo te hākoga ʼo te fafine, ia te Mēsia ʼaē neʼe fakakikite.—Vakaʼi ia Kalate 3:16; Taniela 9:25.
13, 14. (a) He koʼē ʼe mole tonu ke tou punamaʼuli mokā ʼe tou ʼiloʼi ko te hākoga ʼo te fafine ʼe mole gata ʼaki pē he tagata logona e tahi? (b) Ko te tokofia ʼaē neʼe filifili e te ʼAtua ʼi te hahaʼi ke natou liliu ko te lua koga ʼo te hākoga, pea ko te kautahi feafeaʼi ʼaē ʼe natou faʼufaʼu? (c) Ko ai ʼaē ʼe natou kau fakatahi ki te hākoga ʼaia?
13 Ko te hākoga ʼo te fafine ʼe gata ʼaki pē koa ki he tagata logona e tahi? E feafeaʼi ki te hākoga ʼo Satana? ʼE fakahā mai ʼi te Tohi-Tapu, ko te hākoga ʼo Satana ʼe kau kiai te foʼi tau ʼa te ʼu ʼāselo agakovi pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe natou fakalainoaʼi ia te ʼAtua. Koia, ʼe mole tou punamaʼuli anai ʼi hatatou ʼiloʼi ko te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua, ke ina filifili he toko 144 000 hahaʼi agatonu ʼi te mālamanei, ke natou liliu ko he ʼu kaugā hau pea mo pelepitelō mo Sesu Kilisito, ia te Hako Faka Mesianike. ʼE talanoa ʼi te tohi Fakahā ki te faʼahi ʼaia, heʼe ina ʼui ko te Tēvolo ʼi tona fehiʼa ki te kautahi peʼe ko te ʼohoana ʼo te ʼAtua, “neʼe ʼalu ia ʼo tauʼi te toe ʼo tona hako.”—Fakahā 12:17; 14:1-4.
14 ʼI te Tohi-Tapu, ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼe fakahigoaʼi nātou ko te ʼu tehina ʼo Sesu, koia ʼe feala ke tou ʼui ʼe natou tamai tahi pea mo faʼē tahi. (Hepeleo 2:11) Ko tanatou Tamai ʼe ko Sehova ʼAtua, pea ko tanatou faʼē ʼe ko “te fafine” peʼe ko te ʼohoana ʼo te ʼAtua, ʼaē ʼe ina fakatātā ia te kautahi ʼo te ʼAtua ʼaē ʼi te lagi. ʼE ko nātou ia te lua koga ʼo te hākoga, heʼe ko te koga tāfito ʼo te hākoga ʼe ko Sesu Kilisito. Ko te kōkelekāsio ʼo te kau Kilisitiano ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie, ʼe ko nātou ʼaē ʼe natou faʼufaʼu ia te kautahi fakakelekele ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe fakalogo ki te takitaki ʼo te ʼohoana ʼo te ʼAtua, ia te kautahi ʼaē ʼi te lagi, pea ʼi tonatou fakatuʼuake ʼe natou fakatahi anai kiai mo Kilisito Sesu. (Loma 8:14-17; Kalate 3:16, 29) Logopē tanatou mole kau ki te hako, ko te tahi ʼu ovi ʼe toko lauʼi miliona ʼe ʼomai mai te ʼu puleʼaga kehekehe ʼe tānaki nātou ke natou gāue mo te kautahi ʼa te ʼAtua ʼaē ʼi te kele. ʼE kotou kau koa ki te ʼu ovi ʼaia? Kapau ʼe koia ʼaia, pea ko takotou ʼamanaki taulekaleka ʼe ko te māʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi he palatiso fakakelekele.—Soane 10:16; 17:1-3.
ʼE Tuputupu Te Fehiʼa
15. (a) Kotou fakamatalatala te fakatuputupu ʼo te hākoga fakatagata pea mo fakalaumālie ʼo Satana. (b) Koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te hākoga ʼo Satana ʼi te Tulivio ʼo te temi ʼo Noe?
15 Ko te hākoga fakatagata ʼa Satana neʼe ʼiloga ʼi te kamataʼaga mai ʼo te hisitolia ʼo te tagata. Ohagē lā ko Kaino, ia te ʼuluaki fakatupu ʼa te tagata, “neʼe haʼu mai te agakovi pea neʼe ina fakapōgi tona tehina” ko Apele. (1 Soane 3:12) Ki muli mai, neʼe talanoa ia Enoke ki te haʼu ʼa Sehova “mo tana ʼu miliate māʼoniʼoni, moʼo fakahoko ʼo te fakamāu ki te hahaʼi fuli, pea mo fakahā te hala ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe aga heʼe faka lotu ʼo ʼuhiga mo tanatou meʼa noaʼi ia te ʼAtua ʼi tanatou ʼu aga fakafeagai, ʼo fēia mo te ʼu meʼa fakaufiufi fuli ʼaē neʼe lau e te kau agahala aga heʼe faka lotu kiā te ia.” (Suta 14, 15) Tahi ʼaē, ko te ʼu ʼāselo ʼaē neʼe fakafeagai, neʼe natou muliʼi ia Satana pea neʼe natou liliu ʼo kau ki tona hako. Neʼe natou “liʼaki tonatou nofoʼaga” ʼaē ʼi te lagi ke feala hanatou kofuʼi he ʼu sinoʼi tagata pea mo ʼohoanaʼi te ʼu ʼofafine ʼa te tagata. Neʼe natou fakatupu ai te faʼahiga tagata makehe neʼe agamālohi pea mo agakovi. Ko te hahaʼi ʼo te temi ʼaia neʼe natou liliu ʼo fonu ʼi te agamālohi pea mo te agakovi, koia ʼaē neʼe fakaʼauha ai nātou e te ʼAtua ʼaki ia te tulivio, gata pē ki te tagata agatonu ko Noe pea mo tona fāmili. Ko te ʼu ʼāselo talagataʼa—ʼi te temi nei ko te ʼu temonio ʼaē ʼe fakalogo kiā Satana—neʼe tonu ke natou liʼaki tonatou ʼu ʼohoana fafine ʼaē kua fakatūʼā pea mo tanatou ʼu fānau makehe pea mo agakovi. Neʼe natou liʼaki tonatou ʼu sinoʼi tagata, kae natou toe liliu ki te ʼu potu fakalaumālie, ʼaē ʼe natou fakalogo ai ʼi te temi nei ki te fakamāu ʼaē kua ovi mai kā fai anai e te ʼAtua kiā Satana pea mo tona hākoga.—Suta 6; Senesi 6:4-12; 7:21-23; 2 Petelo 2:4, 5.
16. (a) Ko ai te tagata agakovi ʼaē neʼe hā ʼi te ʼosi ʼo te Tulivio, pea neʼe ina fakahā feafeaʼi ʼe kau mo ia ki te hākoga ʼo Satana? (b) Neʼe fakagata feafeaʼi e te ʼAtua ia te hahaʼi ʼaē neʼe natou fia laga ia te tule ʼi Papiloni?
16 Hili pē he kiʼi temi nounou ʼo te ʼosi ʼo te Tulivio, pea hā leva te tagata agakovi ʼi te kele ko tona higoa ko Nimelote. ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu neʼe “ko he tagata kapu ʼe toʼa pea mo fakafeagai kiā Sehova,”—ʼe kau moʼoni ki te hākoga ʼo te Gata. Ohagē ko Satana, neʼe ina fakahā he agatuʼu pea mo ina laga ai te kolo ko Papele peʼe ko Papiloni ʼo fakafeagai ki te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼaē ke māvetevete ia te tagata pea mo ina fakafonu ia te kele kātoa. Ko te koga tāfito ʼo Papiloni ʼaē neʼe tonu ke tokagaʼi, neʼe ko he tule lahi neʼe tonu ke “aʼu tona tumutumu ki te lagi.” Neʼe fakagata e te ʼAtua ia te hahaʼi ʼaē neʼe natou fia laga te tule ʼaia. Neʼe ina fakaliliu nātou ke natou lea kehekehe pea neʼe “ina fakamāvete ia nātou mai te kolo ʼaia ʼo natou tahi mafola ʼi te fuga ʼo te kele kātoa” kae neʼe ina tuku aipē ia Papiloni ke tuʼu.—Senesi 9:1; 10:8-12; 11:1-9.
Te Hā ʼo Te ʼu Mālohi Faka Politike
17. ʼI te tuputupu ʼo te kaugamālie ʼo te hahaʼi, koteā te koga fakahehema ʼo te sōsiete fakatagata ʼaē neʼe kamata hā, pea ʼaki te koga ʼaia, ko te ʼu puleʼaga lalahi fea ʼaē neʼe laga?
17 ʼI Papiloni neʼe tuputupu ai te ʼu koga ʼo te sōsiete fakatagata neʼe fakafeagai ki te pule faʼitaliha ʼa Sehova. ʼI te ʼu koga ʼaia neʼe ʼi ai te koga faka politike. ʼI te tuputupu ʼo te kaugamālie ʼo te hahaʼi, ko ʼihi hahaʼi fiaʼaliki neʼe natou muliʼi ia te faʼifaʼitaki ʼa Nimelote, ʼo natou faʼao te tuʼulaga pule. Neʼe kamata ai leva te ʼu malaʼia ʼa te pule ʼa te tagata ki te tagata. (Tagata Tānaki 8:9) Ohagē lā ʼi te ʼu ʼaho ʼo Apalahamo, ko Sotoma mo Komola, pea mo ʼihi ʼatu ʼu kolo ʼi te ʼu tafaʼaki, neʼe puleʼi nātou e te ʼu hau ʼo Sinea pea mo ʼihi ʼatu ʼu fenua mamaʼo. (Senesi 14:1-4) Pea ko te ʼu tagata faiva ʼi te sōlia pea mo faiva ʼi te fai fakatuʼutuʼu, neʼe natou laga tonatou ʼu puleʼaga lalahi ki tonatou kolōlia pea mo natou maʼu koloa ai. Ko te Tohi-Tapu ʼe talanoa ki ʼihi ʼo te ʼu puleʼaga ʼaia, ohagē ko Esipito, Asilia, Papiloni, Metia mo Pelesia, Keleka, pea mo Loma.
18. (a) ʼE feafeaʼi te aga ʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te kau takitaki politike? (b) ʼI ʼihi temi, neʼe lagolago feafeaʼi te ʼu takitaki politike ki te finegalo ʼo te ʼAtua? (c) Neʼe ʼiloga feafeaʼi ko te tokolahi ʼo te kau takitaki ʼe natou kau ki te hākoga ʼo te Gata?
18 Neʼe fakagafua e Sehova ke tuʼu te ʼu mālohi faka politike ʼaia, pea ko tana ʼu hahaʼi neʼe natou foaki kiā nātou he fakalogo ʼe faka tuʼakoi mokā natou māʼuʼuli ʼi te ʼu fenua ʼaē neʼe natou puleʼi. (Loma 13:1, 2) ʼI ʼihi temi ko te ʼu takitaki politike neʼe natou gāue moʼo fakahaʼele ki muʼa ia te finegalo ʼo te ʼAtua peʼe ko te haofaki ʼo tana hahaʼi. (Esitalasi 1:1-4; 7:12-26; Gāue 25:11, 12; Fakahā 12:15, 16) Kae tokolahi ʼi te ʼu takitaki politike ʼaia neʼe natou fakafeagai ki te tauhi moʼoni, ʼo hā ʼaki ai ʼe natou kau ki te hākoga ʼo te Gata.—1 Soane 5:19.
19. ʼI te Fakahā, ʼe fakatātā kiteā ia te ʼu mālohi faka mālamanei?
19 ʼI te agamāhani, neʼe tō noa he pule fakatagata, he neʼe mole ina foaki ia te fiafia ki te tagata pea neʼe mole ina lava fakatokatoka tonatou ʼu faigataʼaʼia. Neʼe faka fealagia e Sehova ki te tagata ke ina ʼahiʼahiʼi ia te ʼu faʼahiga puleʼaga kehekehe, kae ʼe mole ina tali ia te ʼu aga fakakākā peʼe ko te takitaki kovi ʼa te ʼu puleʼaga ʼaia. (Tāʼaga Lea 22:22, 23) Ko te Fakahā ʼe ina fakatātā ia te ʼu mālohi faka mālamanei agakovi ʼaia ki he ʼu manu fekai fakamataku pea mo fialalahi.—Fakahā 13:1, 2.
Ko Te Kau Fai Koloa Loto Mānumānu
20, 21. Ko te lua kūtuga fea ʼaē ʼe kau ki “te ʼu pule sōlia” pea mo “te ʼu tagata mālolohi” ʼo te hōloga agakovi ʼo Satana, pea koteā tona tupuʼaga?
20 Neʼe ʼi ai mo te kau fai koloa fakakākā ʼaē neʼe pipiki tahi ki te ʼu takitaki politike. Neʼe maʼu te ʼu pepa ʼi te ʼu toega ʼo te kolo ʼo Papiloni ʼāfea, ʼe hā ai ko te kau fai koloa ʼo te temi ʼaia neʼe ko hanatou agamāhani te kaihaʼa ʼo te hahaʼi. ʼO aʼu mai ki te temi nei, ko te kau fai koloa ʼo te mālamanei ʼe natou gāue pē nātou ki te ʼu lelei ʼo nātou totonu. ʼE lahi te ʼu fenua neʼe mole hahaʼi ia nātou ʼaē neʼe liliu ʼo maʼu paʼaga, kae tokolahi ʼaupitō nātou ʼaē ʼe maʼuli māsisiva. ʼI te sēkulō ʼaenī ʼaē ʼe lahi te faʼu masini, ko te kau fai koloa pea mo te kau faʼu koloa neʼe natou maʼu he toe paʼaga lahi ʼo natou fakatau ki te ʼu mālohi faka politike, ia te ʼu mahafu tau fakamataku, pea mo te ʼu mahafu ʼaē ʼe fakatupu tuʼania ʼaupitō, heʼe feala ke mamate ai he tokolahi ʼaupitō. Ko te ʼu tagata mānumānu ʼaia pea mo ʼihi ʼi te faʼahiga hahaʼi ʼaia, ʼe natou kau mo nātou ki “te ʼu pule sōlia” pea mo “te ʼu tagata mālolohi” ʼaē ʼe natou kau ki te hōloga agakovi ʼo Satana. ʼE natou faʼufaʼu fuli te kautahi fakakelekele, ʼaē ʼe fakafuafua e te ʼAtua mo Kilisito ʼe tonu ke fakaʼauha.—Fakahā 19:18.
21 Ki te kau fai politike aga fakahehema pea mo te kau fai koloa loto mānumānu, ʼe toe fakatahiʼi mai kiā nātou te tolu koga ʼo te sōsiete fakatagata ʼaē ʼe tonu ke fakamāuʼi e te ʼAtua. Koteā koa te koga ʼaia? ʼE kotou punamaʼuli anai ʼi te meʼa ʼaē kā fakahā atu ʼi te tohi ʼo te Fakahā ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.
Te Papiloni Lahi
22. Ko te faʼahiga lotu fea ʼaē neʼe tuputupu ʼi te Papiloni ʼāfea?
22 Ko te laga ʼo te Papiloni ʼāfea neʼe mole fai ʼuhi pē ko he fakatuʼutuʼu faka politike. Neʼe pipiki kiai mo te lotu, he neʼe laga te kolo ʼaia moʼo fakafeagai ki te pule faʼitaliha ʼa Sehova. Koia, ko te Papiloni ʼāfea neʼe liliu ko te matapuna ʼo te tauhi tamapua faka lotu. Neʼe faka mafola e te ʼu pelepitelō ia te ʼu faʼahi ʼe fakaufiufi kiā mata ʼo te ʼAtua, ohagē lā ko te maʼuli tuputupua ʼo te nefesi pea mo te koga meʼa ʼe fakamatakuʼi pea mo fakamamahiʼi tuʼumaʼu ai te kau mate, pea ʼe puleʼi e te kau temonio. Neʼe natou fakaloto mālohiʼi te tauhi ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu pea mo te tauhi ki te ʼu ʼatua tagata pea mo fafine. Neʼe natou fakatupu te ʼu fāgana moʼo fakamatala ia te kamataʼaga ʼo te kele pea mo te haʼuʼaga ʼa te tagata, pea neʼe natou fai te ʼu toʼotoʼoga heʼeʼaoga pea mo te ʼu sākilifisio, heʼe ʼi tanatou manatu ʼe fakatupu ai anai te fānaunau ʼa te hahaʼi fafine, pea mo te mahu ʼo te ʼu taʼukai, pea mo te mālo ʼi te ʼu tau.
23. (a) ʼI te māvetevete ʼaē mai Papiloni, koteā te meʼa ʼaē neʼe ʼave e te hahaʼi, pea neʼe koteā tona ʼu fua? (b) ʼI te tohi ʼo te Fakahā, ʼe fakahigoaʼi feafeaʼi ia te kautahi faka mālamanei ʼo te ʼu lotu hala? (c) Koteā ʼaē neʼe tauʼi tuʼumaʼu e te ʼu lotu hala?
23 ʼI te mavae ʼa te ʼu kūtuga lea kehekehe mai Papiloni ʼo māvetevete ʼi te fuga kele, neʼe natou ʼave mo nātou ia te lotu faka Papiloni. Koia, ko te ʼu toʼotoʼoga pea mo te ʼu akonaki ʼaē ʼe tatau mo te Papiloni ʼāfea neʼe ʼuluaki mafola ʼi te ʼu ʼuluaki hahaʼi ʼo te Eulopa, ʼo Afelika, mo Amelika, mo te ʼu Fenua Alape, pea mo te ʼu Tai ʼo te Potu Sautē, pea ʼe kei maʼu te ʼu tauhi ʼaia ʼi te temi nei. Koia lā ʼaē, ʼe matatonu ai ke fakahigoaʼi ʼi te tohi ʼo te Fakahā ia te kautahi faka mālamanei ʼo te ʼu lotu hala, ko te kolo ʼo Papiloni Lahi. (Fakahā, kāpite 17 mo te kāpite 18) ʼI te ʼu faʼahi fuli kua kaku kiai, ko te ʼu lotu hala neʼe natou fakatupu ai te ʼu pelepitelō agamālohi, te mataku, te ʼatamai fakapōʼuli, pea mo te aga fakalialia. Neʼe ko he meʼa gāue mālohi ʼa Satana. Ko Papiloni Lahi neʼe ina tauʼi tuʼumaʼu te tauhi moʼoni ʼa te Tuʼi Māʼoluga ko Sehova.
24. (a) Neʼe maumauʼi feafeaʼi e te Gata ia te hako ʼo te fafine “ ʼi te muli vaʼe”? (b) He koʼē ko te maumauʼi ʼo te hako ʼo te fafine ʼe ko he lavea pē ia ʼi tona muli vaʼe?
24 Ko te koga tāfito ʼo te hākoga ʼo te Gata ʼaē ʼe tonu ke tauteaʼi, ia te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo ʼo te lotu faka Sutea ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe natou fakaneke ia te fakatagaʼi pea mo te matehi ʼo te fakafofoga tāfito ʼo te hākoga ʼo te fafine. ʼO feala ai ki te Gata ke ina ‘maumauʼi ia te hako ʼi tona muli vaʼe.’ (Senesi 3:15; Soane 8:39-44; Gāue 3:12, 15) He koʼē koa ʼe ko he lavea pē ia ʼi tona muli vaʼe? Koteʼuhi ko te maumau ʼaia neʼe faka temi pē ia, ʼi tana kei nofo ʼi te kele. Neʼe mole fualoa ia, he neʼe fakatuʼuake e Sehova ia Sesu ʼi te tolu ʼaho pea neʼe ina hiki ia ki te maʼuli fakalaumālie.—Gāue 2:32, 33; 1 Petelo 3:18.
25. (a) Ko Sesu ʼaē kua faka kolōliaʼi, neʼe ina tauʼi feafeaʼi ia Satana pea mo tana kau ʼāselo? (b) Ko te temi fea ʼaē kā fakaʼauha ai anai ia te hākoga ʼo Satana ʼi te kele? (c) Koteā tona faka ʼuhiga mokā haga anai ia te Hako ʼo te ʼohoana ʼo te ʼAtua ʼo maumauʼi ia Satana, te gata kākā, “ ʼi te ʼulu”?
25 Ko Sesu Kilisito ʼaē kua faka kolōliaʼi, ʼe gāue nei ʼi te toʼomataʼu ʼo te ʼAtua, ʼo fakamāuʼi te ʼu fili ʼo Sehova. Neʼe kua ina tauʼi ia Satana pea mo tana kau ʼāselo ʼo lī ifo nātou ki lalo pea mo faka tuʼakoi tanatou ʼu gāue ki te kele, koia lā ʼaē ʼe lahi ai te ʼu mamahi ʼi totatou temi. (Fakahā 12:9, 12) Kae ʼe hoko anai te fakakikite ʼo ʼuhiga mo te fakaʼauha ʼo te hākoga ʼo Satana ʼaē ʼi te kele mokā fakahoko anai e te ʼAtua tana fakamāu ki te Papiloni Lahi pea mo te ʼu koga fuli ʼo te kautahi fakakelekele ʼa Satana. ʼI te fakaʼosi leva, ko te Hako ʼo te ʼohoana ʼo te ʼAtua, ia Sesu Kilisito, ʼe ina maumauʼi anai “ ʼi te ʼulu,” ia Satana, te gata kākā ʼāfea, ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki tona fakaʼauha pea mo tona molehi fakaʼosi ʼi te ʼu gāue ʼo te mālamanei.—Loma 16:20.
26. He koʼē ʼe maʼuhiga ʼaupitō ke tou vakavakaʼi ia te lea faka polofetā ʼo te tohi ʼo te Fakahā?
26 ʼE hoko feafeaʼi anai koa ia te ʼu meʼa fuli ʼaia? ʼE fakahā mai ia te potu ʼaia kiā tātou ʼi te tohi Fakahā ʼo te Tohi-Tapu, ʼaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hā, mo te ʼu fakaʼiloga fakaofoofo pea mo he ʼu meʼa fakatātā. Tou fakatoʼotoʼo moʼo vakavakaʼi ia te lea faka polofetā mālohi ʼaia. ʼE tou fiafia moʼoni anai, mo kapau ʼe tou fakalogo pea mo tou maʼuliʼi ia te ʼu palalau ʼo te Fakahā! ʼAki te faʼahi ʼaia, ʼe tou kau anai ki te vikiʼi ʼo te huafa ʼo Sehova te Tuʼi Māʼoluga pea ʼe tou maʼu ai tana ʼu tapuakina heʼegata. ʼE kole atu ke kotou lau pea mo kotou fakapotopoto ʼo maʼuliʼi ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe kotou akoʼi. ʼE lava liliu te faʼahi ʼaia ʼo fakamaʼuli koutou ʼi te temi fakaʼosi ʼaenī ʼo te hisitolia ʼo te tagata.
[Talanoa/Paki ʼo te pasina 13]
Te ʼu fakamatala ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te ʼu fai koloa
Ko te tohi Ancient Near Eastern Texts, ʼaē neʼe tā e James B. Pritchard, ʼe teitei kātoa ai te ʼu lao e 300 ʼaē neʼe fakatahiʼi e Hammourabi ʼi te temi ʼaē neʼe mālohi ai ia Papiloni. ʼE natou fakahā mai neʼe maʼuhiga ke fakagata ia te aga fakakākā mālohi ʼaē neʼe ʼiloga lelei ʼi te mālama fai koloa ʼo te temi ʼaia. Koʼenī tona faʼifaʼitaki: “Kapau ko he tahi neʼe ina totogi pe neʼe foaki age kiā ia ke ina taupau he siliva, peʼe ko he ʼaulo, peʼe ko he kaugana, peʼe ko he fafine, peʼe ko he pipi, peʼe ko he ovi, peʼe ko he ʼāsino, peʼe ko he meʼa pē, ʼe haʼu mai te ʼu nima ʼo te foha ʼo he tagata ʼe ʼāteaina, peʼe ko he kaugana, kae mole ʼi ai he fakamoʼoni peʼe ko he fakatuʼutuʼu gāue, ko te tagata ʼaia ʼe ko he tagata kaihaʼa, pea ʼe tonu anai ke matehi.”