Kāpite 41
Te ʼAho Fai Fakamāu ʼo Te ʼAtua—Tona Ikuʼaga Fakafiafia!
Te meʼa ʼaē neʼe hā 15—Fakahā 20:11–21:8
Te manatu tāfito: Ko te fakatuʼuake ʼi te mālamanei kātoa, te ʼAho ʼo Te Fakamāu, pea mo te ʼu tapuakina ʼaē kā foaki anai e te lagi foʼou pea mo te kele foʼou
Te temi ʼaē ʼe hoko ai: Te ʼAfio Iā Taʼu e Afe
1. (a) Koteā ʼaē neʼe mole kei maʼu e te mālamanei ʼi te temi ʼaē neʼe agahala ai ia Atama mo Eva? (b) Ko te fakatuʼutuʼu fea ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe mole fetogi, pea ʼe tou lava ʼiloʼi feafeaʼi?
NEʼE fakatupu te hahaʼi ke natou māʼuʼuli ʼo heʼegata. Kana neʼe fakalogo lā ia Atama pea mo Eva ki te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua, kanaʼaua lā neʼe mole heʼeki nā mamate. (Senesi 1:28; 2:8, 16, 17; Tagata Tānaki 3:10, 11) Kae ʼi te temi ʼaē neʼe nā agahala ai, neʼe mole kei nā maʼu ia te ʼuhiga haohaoa pea mo te maʼuli, ʼo mole gata ʼaki pē ia nāua, kae ʼe toe kau kiai mo tonā hōloga, pea neʼe pule leva ia te mate ki te mālamanei, ohagē ko he fili ʼe fekai ʼaupitō. (Loma 5:12, 14; 1 Kolonito 15:26) Kae ʼe mole fetogi te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua, ʼaē ke ʼi ai ni hahaʼi ʼe māʼuʼuli haohaoa ʼi he palatiso fakakelekele. ʼI tona ʼofa ʼaupitō ki te mālamanei, neʼe ina fekauʼi ifo tona ʼAlo ʼulu tokotahi ko Sesu, ke haʼu ki te kele ʼo momoli tona maʼuli haohaoa ko he totogi maʼa te “tokolahi” ʼo te hōloga ʼo Atama. (Mateo 20:28; Soane 3:16) ʼI te temi nei, kua feala kiā Sesu ke ina fakaʼaogaʼi ia te maʼuhiga ʼo tana sākilifisio, ke feala ki te hahaʼi tui ke natou maʼu ia te maʼuli haohaoa ʼi te palatiso fakakelekele. (1 Petelo 3:18; 1 Soane 2:2) ʼE ko he tupuʼaga lelei ʼaia ki te mālamanei ke “fiafia pea mo fakafiafia”!—Isaia 25:8, 9.
2. Koteā ʼaē neʼe ʼui e Soane iā Fakahā 20:11, pea koteā “te hekaʼaga fakahau lahi [ʼaē] ʼe lanu hina”?
2 ʼI te kua fakamaʼumaʼu ʼo Satana ʼi te vanu, kua kamata te ʼAfio faka kolōlia ʼa Sesu Iā Taʼu e Afe. ʼI te temi nei, kua hoko mai te “ ʼaho” ʼaē kua fakatuʼutuʼu e te ʼAtua “ke ina fakamāuʼi ai te kele kātoa ʼi te faitotonu, ʼaki te tagata kua ina fakanofo.” (Gāue 17:31; 2 Petelo 3:8) Neʼe ʼui fēnei e Soane: “Pea neʼe au sio ki te hekaʼaga fakahau lahi ʼe lanu hina, pea mo ia ʼaē neʼe heka ai. Neʼe feholaki ʼi ʼona muʼa te kele pea mo te lagi, pea neʼe mole maʼu honā nofoʼaga.” (Fakahā 20:11) Koteā ia “te hekaʼaga fakahau lahi [ʼaē] ʼe lanu hina”? ʼE ko te telepinale ʼa “te ʼAtua, te Tuʼi Fakamāu ʼo te hahaʼi fuli.” (Hepeleo 12:23) ʼE ʼamanaki nei ke fakamāuʼi e te ʼAtua ia te mālamanei ke ina ʼiloʼi peʼe ko ai ʼaē kā ina maʼu anai te ʼu fua lelei ʼo te sākilifisio faitotogi ʼa Sesu.—Maleko 10:45.
3. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko te hekaʼaga fakahau ʼo te ʼAtua ʼe “lahi” pea mo “lanu hina”? (b) Ko ai ʼaē kā ina fai ia te fakamāu ʼi te ʼAho ʼo Te Fakamāu, pea ʼe fakatafito kiteā?
3 ʼE “lahi” ia te hekaʼaga fakahau ʼo te ʼAtua, heʼe lahi ia te Tuʼi ʼAliki ko Sehova, pea ʼe “lanu hina” moʼo fakatātā ia tana faitotonu haohaoa. ʼE ko ia te Tuʼi Fakamāu lahi ʼo te mālamanei. (Pesalemo 19:7-11; Isaia 33:22; 51:5, 8) Kae neʼe ina tuku kiā Sesu Kilisito ia te fai fakamāu: “ ʼE mole he tahi ʼe fakamāuʼi e te Tamai, kae neʼe ina foaki ki te ʼAlo te fakamāu kātoa.” (Soane 5:22) ʼE lagolago kiā Sesu ia te toko 144 000, ʼaē “neʼe foaki age kiā nātou te fealagia ʼaē ke natou fai fakamāu . . . lolotoga taʼu e afe.” (Fakahā 20:4) Kae ʼe fakalogo anai te ikuʼaga ʼo te hahaʼi fuli ki te ʼu lao ʼa Sehova, lolotoga te ʼAho ʼo te Fakamāu.
4. Koteā ʼaē ʼe fakatātā e ‘te feholaki ʼa te kele pea mo te lagi’?
4 ʼE feafeaʼi hakotou fakamahino ia ‘te feholaki ʼa te kele pea mo te lagi’? ʼE tatau te lagi ʼaenī mo te lagi ʼaē neʼe mapelu ohagē he takaiga tohi ʼi te ʼavahi ʼo te ono meʼa fakamaʼu, ʼaē ʼe ina fakatātā ia te ʼu puleʼaga fakatagata, ʼaē kua “tāʼofi ki te ʼaho ʼo te fakamāu pea mo te fakaʼauha ʼo te hahaʼi heʼe aga fakalotu.” (Fakahā 6:14; 2 Petelo 3:7) Ko te kele, ʼe ko te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaē ʼe fakalogo ki te ʼu puleʼaga ʼaia. (Fakahā 8:7) Ko te feholaki ʼa te lagi pea mo te kele, ʼe ina fakatātā ia te fakaʼauha ʼo te manu fekai, mo te ʼu hau ʼo te kele pea mo tanatou ʼu kautau, mo te hahaʼi ʼaē neʼe fai ki ai te fakaʼiloga ʼo te manu fekai pea mo nātou ʼaē ʼe ʼatolasio ki tona pāki. (Fakahā 19:19-21) ʼI te kua hoko ʼo te fakamāu ki te kele pea mo te lagi ʼa Satana, neʼe fakatotonu e te Tuʼi Fakamāu Lahi ke ʼi ai he tahi age ʼAho ʼo Te Fakamāu.
Te ʼAho ʼo Te Fakamāu Lolotoga Taʼu e Afe
5. ʼI te kua feholaki ʼa te kele ʼāfea pea mo te lagi ʼāfea, ko ai ʼaē ʼe kei toe ke fakamāuʼi?
5 ʼI te kua feholaki ʼa te kele ʼāfea pea mo te lagi ʼāfea, ko ai ʼaē ʼe kei toe ke fakamāuʼi? ʼE mole fakamāuʼi anai he tahi ʼi te toe ʼo te toko 144 000 kau fakanofo, heʼe kua ʼosi fakamāuʼi pea mo fakaʼiloga ia nātou. Kapau ʼe kei māʼuʼuli he kau fakanofo ʼi te kele ʼi te hili ʼo Halamaketone, ʼe mole fualoa pea ʼe tonu anai ke natou mamate, pea ʼe fakatuʼuake anai ia nātou ke foaki age tonatou fakapale ʼi te lagi. (1 Petelo 4:17; Fakahā 7:2-4) Kae ʼe ʼi ai te ʼu toko lauʼi miliona ʼo te toe hahaʼi tokolahi neʼe natou hao mai te mamahi lahi pea ʼe natou tutuʼu “iā muʼa ʼo te hekaʼaga fakahau.” Kua ʼosi faka ʼuhiga nātou ʼe ko te kau faitotonu ʼo ʼuhiga mo te haofaki, ʼuhi ko tanatou tui ki te taʼataʼa ʼaē neʼe liligi e Sesu, kae ʼe tonu ke hoko atu tonatou fakamāuʼi ʼi te lolotoga ʼo te ʼu taʼu e afe, ʼaia kā hoko atu ai e Sesu ia te taki ʼo nātou ki te “ ʼu matapuna vai ʼo te maʼuli.” ʼI tanatou kua liliu leva ʼo haohaoa pea mo ʼosi ʼahiʼahiʼi, ʼe lau moʼoni ai leva ko nātou ko te kau faitotonu. (Fakahā 7:9, 10, 14, 17) ʼO toe fēia aipē, ko te ʼu fānau ʼaē kā hao ʼi te mamahi lahi pea mo te ʼu fānau ʼaē kā fakatupu e te toe hahaʼi tokolahi ʼi te lolotoga ʼo te ʼu Taʼu e Afe, ʼe fakamāuʼi anai mo nātou ʼi te lolotoga ʼo te ʼu taʼu e afe.—Vakaʼi ia Senesi 1:28; 9:7; 1 Kolonito 7:14.
6. (a) Ko ai te hahaʼi kaugamālie ʼaē neʼe sio kiai ia Soane, pea koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaē ko “te hahaʼi lalahi pea mo te hahaʼi liliki”? (b) ʼE toe fakamaʼuli feafeaʼi anai ia te ʼu lauʼi miliona hahaʼi ʼaē ʼe manatuʼi e te ʼAtua?
6 Kae neʼe sio ia Soane ki te hahaʼi e kaugamālie age ʼi te toe hahaʼi tokolahi ʼaē neʼe hao ʼi te mamahi lahi. ʼE natou toko lauʼi miliale! “Pea neʼe au sio ki te kau mate, te hahaʼi lalahi pea mo te hahaʼi liliki, ʼe natou tutuʼu iā muʼa ʼo te hekaʼaga fakahau, pea neʼe ʼavahi te ʼu takaiga tohi.” (Fakahā 20:12a) Ko “te hahaʼi lalahi pea mo te hahaʼi liliki” ʼe ko te hahaʼi ʼiloa pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe mole ʼiloa, ʼaē neʼe māʼuʼuli pea kua mamate ʼi te kele ʼi te lolotoga ʼo te ʼu taʼu e 6 000 ʼaē kua hili. ʼI te Evaselio ʼaē neʼe tohi e te ʼapositolo ko Soane, ʼi te ʼosi pē ʼo tana tohi ia te Fakahā, neʼe ʼui maʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo tana Tamai: “Neʼe ina foaki [kiā Sesu] te mālohi ke fai fakamāu, heʼe ko ia ko te Foha ʼo te tagata. ʼAua naʼa kotou punamaʼuli ki te meʼa ʼaia koteʼuhi ʼe hoko mai anai te hola ʼaē ʼe logo ai anai ia nātou fuli ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu falemaka fakamanatu ki tona leʼo, pea ʼe natou hū mai anai ki tuʼa.” (Soane 5:27-29) ʼI ʼamanaki taulekaleka leva, ʼe mole toe ʼi ai anai he mate pea mo he faitoka! ʼE mahino ia, ko te ʼu lauʼi miliona hahaʼi ʼaē ʼe manatuʼi e te ʼAtua, ʼe hoko māmālie anai tonatou fakatuʼuake, ke feala ki te toe hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe tokosiʼi age iā nātou, ke natou fakatokatoka ia te ʼu fihifihia ʼaē e lagi feala ke hoko, mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe lagi feala ʼi te kamata, ke toe fai e te kau fakatuʼuake tonatou faʼahiga maʼuli ʼāfea, ʼaki tonatou ʼu vaivaiʼaga pea mo tonatou ʼu holi ʼo te kakano.
Te Hahaʼi ʼAē Kā Fakatuʼuake Pea Mo Fakamāuʼi
7, 8. (a) Koteā te takaiga tohi ʼaē ʼe ʼavahi, pea koteā ʼaē ʼe hoko ki muli age? (b) Ko ai ʼaē kā mole kau anai ki te fakatuʼuake?
7 Neʼe toe ʼui fēnei e Soane: “Kae neʼe ʼavahi te tahi takaiga tohi; ko te takaiga tohi ʼo te maʼuli. Pea neʼe fakamāuʼi te kau mate ʼo mulimuli pē ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe tohi ʼi te ʼu takaiga tohi, ʼo mulimuli ki tanatou ʼu gāue. Pea neʼe liufaki e te tai te kau mate ʼaē neʼe ia te ia, pea neʼe liufaki e te mate pea mo te Hatesi te kau mate ʼaē neʼe ia nāua, pea neʼe fakamāuʼi ia nātou takitokotahi ʼo mulimuli ki tanatou ʼu gāue.” (Fakahā 20:12b, 13) ʼI meʼa fakaofoofo leva! ʼE talanoa ʼi henī ki ‘te tai, mo te mate pea mo te Hatesi,’ kae ʼe kotou fakatokagaʼi ko te ʼu kupu ʼaia ʼe faka ʼuhiga ki te meʼa e tahi.a ʼI te nofo ʼa Sonasi ʼi te loto fatu ʼo te ika ʼi te tai, neʼe ina ʼui ʼe nofo ʼi te Seole peʼe ʼi te Hatesi. (Sonasi 2:2) Kapau ʼe puleʼi he tahi e te mate ʼaē neʼe tuku holo mai e Atama, ʼe mahino ia ʼe toe nofo mo ia ʼi te Hatesi. Ko te ʼu lea faka polofetā ʼaia ʼe natou fakamoʼoni mai, ʼe mole galoʼi anai he tahi.
8 ʼE mahino ia, ʼe ʼi ai mo te tahi ʼu hahaʼi ʼe mole fakatuʼuake anai. ʼE kau ai te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo ʼaē neʼe mole natou fakahemala, pea neʼe natou fakafisi kiā Sesu pea mo te kau ʼapositolo, ʼo toe kau ki ai mo te “tagata [lotu] ʼaē ʼe fakafeagai ki te lao,” pea mo te kau Kilisitiano fakanofo “ ʼaē kua natou higa.” (2 Tesalonika 2:3; Hepeleo 6:4-6; Mateo 23:29-33) Neʼe toe talanoa foki ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼaē ʼe hagē ni faga tao, ʼaē ʼi te fakaʼauha ʼo te mālamanei ʼe natou ʼolo ki “te afi heʼegata ʼaē neʼe teuteuʼi maʼa te Tēvolo pea mo ʼana ʼāselo,” ko tona faka ʼuhiga, ʼe natou ʼolo ki te “pulinoa heʼegata.” (Mateo 25:41, 46) ʼE mole fakatuʼuake anai ia te hahaʼi ʼaia.
9. ʼE fakahā feafeaʼi mai e te ʼapositolo ko Paulo ko ʼihi ʼe fakapale anai ʼaki ia te fakatuʼuake, pea ko ai ʼaē ʼe kau ki ai?
9 Kae ko ʼihi ʼe fakapale anai ʼaki ia te fakatuʼuake. Neʼe fakahā ia te faʼahi ʼaia e te ʼapositolo ko Paulo ʼi tana ʼui ʼaē: “ ʼE au maʼu te ʼamanaki ʼaenī ki te ʼAtua . . . ʼe ʼi ai anai te toe fakatuʼuake ʼo te kau faitotonu pea mo te kau heʼe faitotonu.” (Gāue 24:15) ʼO ʼuhiga mo te fakatuʼuake ʼaē ʼe hoko ʼi te kele, ʼi “te kau faitotonu” ʼe ʼi ai anai te ʼu tagata mo te ʼu fafine ʼo te temi muʼa ohagē ko Apalahamo, mo Laape, pea mo ʼihi ʼatu, ʼaē neʼe lau ko te kau faitotonu ʼi tonatou ʼuhiga kaumeʼa ʼo te ʼAtua. (Sake 2:21, 23, 25) ʼI te kau faitotonu ʼaia, ʼe kau anai ki ai ia te kau faitotonu ʼo te tahi ʼu ovi ʼaē neʼe mamate agatonu kiā Sehova ʼi te ʼu temi ʼaenī. ʼE mahino ia, ʼe fakatuʼuake anai te hahaʼi agatonu ʼaia ʼi te kamata ʼo te ʼAfio ʼa Sesu Iā Taʼu e Afe. (Sopo 14:13-15; 27:5; Taniela 12:13; Hepeleo 11:35, 39, 40) ʼE mahino ia, ko te tokolahi ʼi te kau fakatuʼuake ʼaia ʼe foaki age anai kiā nātou ia te ʼu pilivilēsio makehe ʼi te Palatiso, ke natou takitaki ia te gāue fakatalakitupua ʼaē ko te toe fakafoʼou ʼo te kele.—Pesalemo 45:16; vakaʼi ia Isaia 32:1, 16-18; 61:5; 65:21-23.
10. ʼI te hahaʼi ʼaē kā fakatuʼuake, ko ai ia “te kau heʼe faitotonu”?
10 Ko ai koa ia “te kau heʼe faitotonu” ʼaē ʼe talanoa ki ai ia Gāue 24:15? ʼE kau anai ki ai te hahaʼi ʼaē neʼe mamate ʼi te lolotoga ʼo te ʼu sēkulō, kae tāfito ia nātou ʼaē neʼe māʼuʼuli ʼi ‘te ʼu temi fakapōʼuli.’ (Gāue 17:30) Ko te ʼu hahaʼi ʼaia, neʼe mole natou maʼu ia te fealagia ʼaē ke natou akoʼi ia te fakalogo ʼaē ki te finegalo ʼo Sehova, ʼuhi ko te potu ʼaē neʼe natou tutupu ai peʼe ko te temi ʼaē neʼe natou māʼuʼuli ai. Tahi ʼaē meʼa, lagi ko ʼihi neʼe natou fagono ki te logo ʼo te fakamaʼuli, kae neʼe mole heʼeki natou tali kātoa ʼi te temi ʼaia, pe neʼe natou mamate kae heʼeki feʼauga tanatou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie, ke feala hanatou foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua pea mo natou papitema. ʼI te fakatuʼuake, ʼe tonu anai ki te taʼi hahaʼi ʼaia ke natou fai he tahi ʼu fetogi ʼi tanatou faʼahiga manatu pea mo tonatou faʼahiga maʼuli, ke feala hanatou maʼu ia te maʼuli heʼegata.
Te Takaiga Tohi ʼo Te Maʼuli
11. (a) Koteā ia “te takaiga tohi ʼo te maʼuli,” pea ko te ʼu higoa fea ʼaē ʼe tohi ai? (b) He koʼē ʼe ʼavahi anai te takaiga tohi ʼo te maʼuli ʼi te lolotoga ʼo te ʼAfio Iā Taʼu e Afe?
11 ʼE talanoa ia Soane ʼo ʼuhiga mo “te takaiga tohi ʼo te maʼuli.” ʼE maʼu ʼi te takaiga tohi ʼaia te ʼu higoa ʼo nātou ʼaē kā natou maʼu ia te maʼuli heʼegata mai ia Sehova. Neʼe tohi ʼi te takaiga tohi ʼaia, te ʼu higoa ʼo te ʼu tehina fakanofo ʼo Sesu, mo ʼaē ʼo te toe hahaʼi tokolahi, pea mo te kau agatonu ʼo te temi muʼa, ohagē ko Moisese. (Ekesote 32:32, 33; Taniela 12:1; Fakahā 3:5) ʼO aʼu mai ki te lakaga ʼaia, ʼe mole heʼeki he tahi ʼi te kau “heʼe faitotonu” ʼaē neʼe fakatuʼuake, kua tohi tona higoa ʼi te takaiga tohi ʼaia ʼo te maʼuli. Koia, ʼe ʼavahi anai te takaiga tohi ʼo te maʼuli ʼi te lolotoga ʼo te ʼAfio Iā Taʼu e Afe, ke lava tohi ia he tahi age ʼu higoa, te ʼu higoa ʼo nātou ʼaē ʼe natou mulimuli ki te ʼu lao ʼa Sehova. Ko ʼaē ʼe mole tohi tona higoa ʼi te takaiga tohi, peʼe ʼi te tohi ʼo te maʼuli, ʼe “lī [ia] ki te ʼano ʼo te afi.”—Fakahā 20:15; vakaʼi ia Hepeleo 3:19.
12. Koteā ʼaē ʼe fakamaʼua ke fai e he tahi ke feala he tohi ʼo tona higoa ʼi te takaiga tohi ʼo te maʼuli ʼaē kā ʼavahi, pea koteā ia te faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe tuku mai e te Tuʼi Fakamāu ʼaē neʼe fakanofo e Sehova?
12 Kapau koia, pea koteā ʼaē ʼe maʼua ke fai e he tahi ke feala ke tohi tona higoa ʼi te takaiga tohi ʼo te maʼuli ʼaē kā ʼavahi ʼi te temi ʼaia? ʼE tatau anai tona fakamaʼua mo ia ʼaē neʼe tuku age kiā Atama pea mo Eva: ko te fakalogo ʼaē kiā Sehova. Ohagē ko te meʼa ʼaē neʼe tohi e te ʼapositolo ko Soane ki tona ʼu tehina ʼofaina: “ ʼE mole te mālamanei pea mo tona loto, kae ko ʼaē ʼe ina fai te finegalo ʼo te ʼAtua ʼe nofo maʼu ia ʼo talu ai.” (1 Soane 2:4-7, 17) ʼO ʼuhiga mo te fakalogo, neʼe tuku mai te faʼifaʼitaki lelei e te Tuʼi Fakamāu ko Sesu, ʼaē neʼe fakanofo e Sehova: “Logolā ko ia [ia Sesu] ko te ʼAlo, kae neʼe ina akoʼi te fakalogo ʼaki te ʼu mamahi ʼaē neʼe ina ʼūtakiʼi; pea ʼi tana ʼosi liliu ʼo haohaoa, neʼe liliu ia ko te tafitoʼaga ʼo te haofaki heʼegata maʼa nātou fuli ʼaē ʼe fakalogo kiā te ia.”—Hepeleo 5:8, 9.
ʼE ʼAvahi Te Tahi ʼu Takaiga Tohi
13. ʼE tonu ke fakahā feafeaʼi e te kau fakatuʼuake tanatou fakalogo, pea ko te ʼu pelesepeto fea ʼaē ʼe tonu ke natou mulimuli kiai?
13 ʼE tonu ke fakahā feafeaʼi e te kau fakatuʼuake tanatou fakalogo? Neʼe faka maʼuhigaʼi e Sesu te ʼu folafola lalahi e lua, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko te ʼuluaki ʼaenī, ‘Fagono mai, Ê Iselaele, ko Sehova totatou ʼAtua ʼe ko te Sehova pē e tahi, pea ʼe tonu ke ke ʼofa kiā Sehova tou ʼAtua ʼaki tou loto kātoa pea mo tou nefesi kātoa pea mo tou laumālie kātoa pea mo tou mālohi kātoa.’ Koʼenī tona lua, ‘ ʼE tonu ke ke ʼofa ki tou kāiga ohagē pē ko koe totonu.’ ” (Maleko 12:29-31) ʼE toe ʼi ai foki mo te ʼu pelesepeto ʼa Sehova ʼaē kua tou ʼiloʼi lelei, ohagē ko te fehiʼa ki te kaihaʼa, mo te loi, mo te fakapō, pea mo te ʼu aga heʼeʼaoga ʼi te ʼu felāveʼi fakasino.—1 Timoteo 1:8-11; Fakahā 21:8.
14. Koteā te tahi ʼu takaiga tohi ʼaē ʼe ʼavahi, pea koteā ʼaē ʼe tohi ai?
14 Kae neʼe hoki ʼosi age pē te talanoa ʼa Soane ʼo ʼuhiga mo te tahi ʼu takaiga tohi, ʼe ʼavahi anai ʼi te lolotoga ʼo te ʼAfio Iā Taʼu e Afe. (Fakahā 20:12) Koteā ia te ʼu takaiga tohi ʼaia? ʼI ʼihi temi, neʼe foaki e Sehova te ʼu fakatotonu ʼi te ʼu ʼaluʼaga makehe. Ohagē lā, ʼi te temi ʼo Moisese, neʼe ina foaki te ʼu lao kehekehe moʼo haofaki ia te kau Iselaele, mo kapau ʼe natou fakalogo kiai. (Teutalonome 4:40; 32:45-47) ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe foaki te ʼu fakatotonu foʼou moʼo tokoni ki te kau agatonu ke natou mulimuli ki te ʼu pelesepeto ʼa Sehova ʼi te kōkelekāsio faka Kilisitiano. (Mateo 28:19, 20; Soane 13:34; 15:9, 10) ʼI te lakaga nei, neʼe ʼui e Soane ko te kau mate, ʼe tonu ke “fakamāuʼi . . . ʼo mulimuli pē ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe tohi ʼi te ʼu takaiga tohi, ʼo mulimuli ki tanatou ʼu gāue.” ʼO mahino mai, ko te ʼavahi ʼo te ʼu takaiga tohi ʼaia, ʼe natou fakahā anai ia te ʼu fakatotonu kehekehe ʼa Sehova maʼa te mālamanei lolotoga te ʼu taʼu e afe. ʼI tanatou mulimuli ki te ʼu pelesepeto pea mo te ʼu fakatotonu ʼo te ʼu takaiga tohi ʼaia, ʼe feala anai ki te hahaʼi fakalogo ke natou fakatologa tonatou ʼu ʼaho, pea mo natou maʼu ia te maʼuli heʼegata.
15. Koteā ia te ʼu ako ʼaē ʼe tonu anai ke fai ʼi te lolotoga ʼo te fakatuʼuake, pea ʼe fakaʼaluʼalu feafeaʼi anai te fakatuʼuake?
15 ʼI toe gāue leva ʼaē kā fai moʼo akoʼi ki te hahaʼi ia te ʼu akonaki faka teokalatike! ʼI te taʼu 2005, neʼe fakafuafua, neʼe fai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo te mālamanei kātoa ia te ʼu ako Tohi-Tapu e 6 061 534 ʼi te ʼu potu kehekehe. Kae ʼi te fakatuʼuake, ʼe mahino ia ʼe ko te ʼu lauʼi miliona ako ʼaē kā fai, ʼo fakatafito ki te Tohi-Tapu pea mo te ʼu takaiga tohi foʼou! ʼE tonu anai ki te hahaʼi fuli ʼa te ʼAtua ke natou liliu ko te kau faiako pea mo natou lagolago mālohi ki te gāue lahi ʼaia. ʼI tanatou tuputupu ʼi tanatou ako, ʼe mahino ia ʼe kau anai mo te kau fakatuʼuake ki te gāue lahi ʼaia ʼaē ko te akoʼi ʼo te hahaʼi. ʼE mahino ia, ko te fakaʼaluʼalu ʼo te fakatuʼuake, ʼe ina faka fealagia anai ki te hahaʼi māʼuʼuli ke natou fiafia ʼo tali pea mo akoʼi tonatou ʼu fāmili pea mo tonatou ʼu kaumeʼa ʼaē kā fakatuʼuake, pea ʼe natou toe fēia anai mo nātou ʼaia ki niʼihi atu. (Vakaʼi ia 1 Kolonito 15:19-28, 58.) Ko te toko ono miliona tupu kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē ʼe natou faka mafola ia te moʼoni ʼi te temi ʼaenī, ʼe natou nonofo teuteu ki te ʼu pilivilēsio ʼaē ʼe natou fakaʼamu ke natou maʼu ʼi te lolotoga ʼo te fakatuʼuake.—Isaia 50:4; 54:13.
16. (a) Ko te ʼu higoa fea ʼaē ʼe mole tohi anai ʼi te takaiga tohi peʼe ʼi te tohi ʼo te maʼuli? (b) Ko ai ia nātou ʼaē kā liliu moʼoni anai tonatou fakatuʼuake ko he fakatuʼuake “ki te maʼuli”?
16 ʼO ʼuhiga mo te fakatuʼuake ʼaē kā fai ʼi te kele, neʼe ʼui maʼa Sesu ko ‘nātou ʼaē neʼe natou fai ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei, ʼe fakatuʼuake anai ia nātou ki te maʼuli, pea ko nātou ʼaē neʼe natou fai ia te ʼu meʼa ʼaē kovi, ʼe fakatuʼuake anai ia nātou ki te fakamāu.’ ʼI henī ʼe fakakehekeheʼi te kupu “maʼuli” pea mo te kupu “fakamāu,” ʼo hā ʼaki mai ko te kau fakatuʼuake ʼaē “neʼe natou fai te ʼu meʼa kovi” kae kua ʼosi akoʼi age te ʼu akonaki ʼo te ʼu Tohi ʼa te ʼAtua pea mo te ʼu takaiga tohi, ʼe mole tonu anai ke natou māʼuʼuli. ʼE mole tohi anai tonatou ʼu higoa ʼi te takaiga tohi peʼe ʼi te tohi ʼo te maʼuli. (Soane 5:29) ʼE toe hoko fēia kiā ia ʼaē neʼe agatonu ki muʼa atu, kae ʼi he faʼahiga ʼaluʼaga pē ʼe fakafisi anai ki te ʼAtua ʼi te lolotoga ʼo te ʼAfio Iā Taʼu e Afe. ʼE feala ke molehi te ʼu higoa. (Ekesote 32:32, 33) ʼI te tahi faʼahi, ko nātou ʼaē ʼe natou fakalogo lelei ki te ʼu fakatotonu ʼaē neʼe tohi ʼi te ʼu takaiga tohi, ʼe tohi anai tonatou ʼu higoa ʼi te takaiga tohi ʼo te maʼuli pea ʼe hoholo atu anai tonatou maʼuli. Kiā nātou ʼaia, ʼe liliu moʼoni anai ko he fakatuʼuake “ki te maʼuli.”
ʼE Pulihi Te Mate Pea Mo Te Hatesi
17. (a) Koteā te ʼaluʼaga fakatalakitupua ʼaē neʼe fakamatalatala e Soane? (b) Ko te temi fea ʼaē kā fakagaʼasi ai ia te Hatesi? (c) Ko ʼāfea ʼaē kā “lī [ai] ki te ʼano ʼo te afi” ia te mate ʼaē neʼe tupu mai iā Atama?
17 Ki muli age, neʼe fakamatala e Soane te ʼaluʼaga fakatalakitupua! “Pea neʼe lī te mate pea mo te Hatesi ki te ʼano ʼo te afi. Koʼenā te fakatātā ʼo te lua mate, te ʼano ʼo te afi. Pea ko ʼaē neʼe mole tohi ʼi te tohi ʼo te maʼuli, neʼe lī ia ki te ʼano ʼo te afi.” (Fakahā 20:14, 15) ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼAho ʼo Te Fakamāu ʼaē ʼe fai iā taʼu e afe, ʼe molehi anai ʼo talu ai ia “te mate pea mo te Hatesi.” He koʼē koa ʼe tonu ke hoko iā taʼu e afe? Ko te Hatesi, ia te faitoka, ʼe fakagaʼasi anai ʼi te ʼosi fakatuʼuake ʼo te mate fakamuli ʼaē ʼe manatuʼi e te ʼAtua. Kae kapau ʼe kei pipiki pē ki te hahaʼi te agahala ʼaē neʼe natou tutupu mo ia, ʼe kei feala pē hanatou mamate. Koia ko te kau fakatuʼuake fuli ʼo te kele, ʼo kau ki ai mo te toe hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe natou hao ʼi Halamaketone, ʼe tonu anai ke natou mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼaē ʼe tohi ʼi te ʼu takaiga tohi, ʼo aʼu ki te foaki kātoa ʼo te ʼu lelei ʼo te totogi ʼa Sesu, pea mo tana molehi ia te mahaki, te mātutuʼa, pea mo te tahi ʼu mahaki neʼe maʼu mai te ʼu mātuʼa. Pea ko te mate ʼaē neʼe tupu mai iā Atama pea mo te Hatesi, ʼe hoki “lī ia [ia nāua] ki te ʼano ʼo te afi,” ko tona faka ʼuhiga ʼe molehi anai ia nāua ʼo talu ai!
18. (a) ʼE fakamatalatala feafeaʼi e te ʼapositolo ko Paulo ia te mālo ʼo te pule ʼa Sesu ʼi tona ʼuhiga Hau? (b) Koteā ʼaē ʼe fai e Sesu ʼi te kua liliu ʼo te mālamanei ʼo haohaoa? (c) Koteā te tahi ʼu meʼa ʼaē kā hoko ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu e afe?
18 Koia, ʼe hoko kātoa anai te fakatuʼutuʼu gāue ʼaē ʼe fakamatala e te ʼapositolo ko Paulo ʼi tana tohi ki te kau Kolonito: “Heʼe tonu ke hau [ia Sesu] ʼo aʼu ki te temi ʼaē kā tuku ai e te ʼAtua te ʼu fili fuli ki ʼona lalo vaʼe. ʼI tona ʼuhiga fili fakaʼosi, ʼe tonu ke fakaʼauha te mate [ʼaē ʼe haʼu mai iā Atama].” Koteā ʼaē kā hoko ki muli age? “Kā fakalogo anai ia meʼa fuli kiā te ia, pea ko te ʼAlo ʼe toe fakalogo anai mo ia kiā ia ʼaē neʼe ina tuku ia meʼa fuli kiā te ia.” Ko tona faka ʼuhiga, ko Sesu “ ʼe ina toe tuku anai te puleʼaga ki tona ʼAtua pea mo Tamai.” (1 Kolonito 15:24-28) ʼIo, ʼi tana ʼosi mālo ʼi te mate ʼaē neʼe tupu mai ia Atama ʼuhi ko tana sākilifisio faitotogi, ʼe ina foaki anai ki tana Tamai, ia Sehova, he hahaʼi kua haohaoa. ʼE mahino ia, ʼe ko te temi ʼaia, ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu e afe, ʼe toe tuku ake anai ia Satana pea ʼe hoko anai te ʼahiʼahi fakaʼosi ke ʼiloʼi ai ia te ʼu higoa ʼaē kā tohi ʼo talu ai ʼi te takaiga tohi ʼo te maʼuli. “Kotou faiga mālohi” ke kau tokotou ʼu higoa ʼi te ʼu higoa ʼaia!—Luka 13:24; Fakahā 20:5.
[Kiʼi nota]
a ʼI te hahaʼi ʼaē kā faka ʼāteaina anai e te tai ʼaki te fakatuʼuake, ʼe mole kau ai anai te hahaʼi aga fakahehema ʼo te kele ʼaē neʼe mamate ʼi te Tulivio ʼi te temi ʼo Noe. Ko te fakaʼauha ʼaia neʼe fai ia ʼo talu ai, ʼo toe fēia pē anai mo te fakatūʼā ʼaē kā fai e Sehova ʼi te mamahi lahi.—Mateo 25:41, 46; 2 Petelo 3:5-7.
[Paki ʼo te pasina 298]
Ko te kau fakatuʼuake “heʼe faitotonu” ʼaē kā mulimuli anai ki te ʼu fakatotonu ʼaē ʼe tohi ʼi te ʼu takaiga tohi ʼaē ʼe ʼavahi ʼi te lolotoga ʼo te Nofo Hau ʼaē ʼe fai iā Taʼu e Afe, ʼe tohi anai mo tonatou ʼu higoa ʼi te takaiga tohi ʼo te maʼuli