Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • re kap. 42 p. 301-305
  • Te Lagi Foʼou Pea Mo Te Kele Foʼou

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Lagi Foʼou Pea Mo Te Kele Foʼou
  • Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko He “Vai” Maʼa Nātou ʼAē ʼe Fia ʼIʼinu
  • Kua Natou Mālo
  • Te Kolo Taulekaleka
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Ko Te Fakatupu ʼo Te ʼu Meʼa Foʼou!
    Te Tule Leʼo—1993
  • Te Fakahā Pea Mo Koutou
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • ʼE Fakaliliu Anai e Sehova Te Kele Ko He Palatiso
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako) (2023)
Hoko Atu
Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
re kap. 42 p. 301-305

Kāpite 42

Te Lagi Foʼou Pea Mo Te Kele Foʼou

1. Koteā ʼaē neʼe fakamatala e Soane ʼi te temi ʼaē neʼe toe ʼave ai ia ia e te ʼāselo ki te kamataʼaga ʼo te ʼAfio Iā Taʼu e Afe?

NEʼE kei hoko atu ia te meʼa faka kolōlia ʼaē neʼe hā kiā Soane, kae neʼe toe ʼave ia ia e te ʼāselo ki te kamataʼaga ʼo te ʼAfio Iā Taʼu e Afe. Koteā ʼaē neʼe ina fakamatala? “Pea neʼe au sio ki te lagi foʼou pea mo te kele foʼou; he neʼe kua puli te lagi ʼāfea pea mo te kele ʼāfea, pea kua puli te tai.” (Fakahā 21:1) Neʼe sio ki te meʼa fakaofoofo!

2. (a) ʼO ʼuhiga mo te kau Sutea ʼaē neʼe faka ʼāteaina ʼi te taʼu 537 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe hoko feafeaʼi kiā nātou ia te lea faka polofetā ʼa Isaia ʼo ʼuhiga mo te lagi foʼou pea mo te kele foʼou? (b) ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ʼe i ai te tahi faʼahiga fakahoko ʼo te lea faka polofetā ʼa Isaia, pea ʼe hoko feafeaʼi ia te fakapapau ʼaia?

2 Kua hili kiai te ʼu taʼu ʼe lauʼi teau ʼi muʼa ʼo te temi ʼo Soane, neʼe ʼui maʼa Sehova kiā Isaia: “He koʼenī, ʼe au fakatupu te lagi foʼou pea mo te kele foʼou; pea ʼe mole tou toe manatuʼi anai te ʼu meʼa ʼāfea, pea ʼe mole toe manatuʼi anai e te loto.” (Isaia 65:17; 66:22) Neʼe ʼuluaki hoko ia te lea faka polofetā ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe toe liliu ai te kau Sutea agatonu ki Selusalemi ʼi te taʼu 537 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te hili ʼo te ʼu taʼu e 70, ʼaē neʼe natou ʼaunofo ai ʼi Papiloni. ʼI te toe laga ʼaia ʼo tonatou puleʼaga, neʼe natou faʼufaʼu te sōsiete fakatagata ʼe maʼa, “te kele foʼou,” ʼaē ʼe takitaki e te tuʼu faka puleʼaga foʼou, “te lagi foʼou.” Kae neʼe fai e te ʼapositolo ko Petelo ia te tahi fakamahino ʼo te lea faka polofetā ʼaia, ʼo ina ʼui fēnei: “Kae ohagē ko tana fakapapau mai, ʼe tou talitali ki te ʼu lagi foʼou pea mo te kele foʼou ʼaē ʼe tonu ke nofo ai te faitotonu.” (2 Petelo 3:13) Neʼe fakahā mai e Soane ko te fakapapau ʼaia ʼe hoko ʼi te lolotoga ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki. ʼE pulihi anai “te lagi ʼāfea pea mo te kele ʼāfea,” ʼaē ʼe nā fakatātā ia te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaē ʼe takitaki e Satana pea mo tana fakatuʼutuʼu faka puleʼaga ʼaē ʼe fakaneke e te Tēvolo pea mo tana kau temonio. ʼE puli anai “te tai” tokakovi, ʼaē ʼe ina fakatātā ia te mālamanei agakovi pea mo agatuʼu. ʼE fetogi anai ia te lagi ʼāfea pea mo te kele ʼāfea e “te lagi foʼou pea mo te kele foʼou”—ʼaē ko te sōsiete fakakelekele foʼou ʼaē kā māʼuʼuli anai ʼi te kele, ʼo fakalogo ki te puleʼaga foʼou, ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.—Vakaʼi ia Fakahā 20:11.

3. (a) Koteā ʼaē neʼe fakamatala e Soane, pea koteā ia te Selusalemi Foʼou? (b) Koteā tona faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko te Selusalemi Foʼou ‘ ʼe hifo ifo mai te lagi’?

3 ʼE hoko atu e Soane ʼo ina ʼui fēnei: “Pea neʼe au toe sio ki te kolo tapu, ia te Selusalemi Foʼou, ʼe hifo ifo mai te lagi mai te ʼAtua, pea kua teuteuʼi ohagē ko he fafine ʼohoana kua fakamataleleiʼi ki tona ʼohoana.” (Fakahā 21:2) Ko te Selusalemi Foʼou, ʼe ko te ʼohoana ʼo Kilisito, ʼaē ʼe faʼufaʼu e te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē ʼe nonofo agatonu ʼo aʼu ki te mate pea ʼe fakatuʼuake ia nātou ke natou liliu ko he ʼu kaugā hau pea mo pelepitelō ʼo Sesu ʼi tona kolōlia. (Fakahā 3:12; 20:6) Ko te Selusalemi fakakelekele neʼe ko te kolo hau ʼaia ʼo te puleʼaga ʼo te Iselaele ʼāfea, ʼo toe fēia aipē, ko te Selusalemi Foʼou pea mo taulekaleka pea mo tona ʼOhoana, ʼe nā faʼufaʼu ia te puleʼaga ʼo te tuʼu foʼou. ʼE ko te lagi foʼou ʼaia. Ko te ‘fafine ʼohoana ʼaē ʼe hifo ifo mai te lagi,’ ʼe mole hifo moʼoni mai kae ko tona faka ʼuhiga ʼe ina tokagaʼi te kele. ʼE lagolago fakahagatonu anai ia te ʼohoana ʼo te ʼAkeno kiā te ia moʼo takitaki ia te puleʼaga faitotonu ʼaē kā ina puleʼi anai ia te mālamanei kātoa. ʼE ko he tapuakina anai ki te kele foʼou!

4. Koteā te fakapapau ʼaē ʼe fai e te ʼAtua ʼe tatau mo te fakapapau ʼaē neʼe ina fai ki te puleʼaga ʼaē neʼe hoki fakatuʼu ʼo Iselaele?

4 Neʼe toe hoko atu e Soane ʼo ʼui māʼana: “Pea neʼe au logo ki te leʼolahi ʼe haʼu mai te hekaʼaga fakahau, ʼo ina ʼui fēnei: ‘Koʼenī, ko te fale fehikitaki ʼo te ʼAtua ʼe nofo mo te hahaʼi, pea ʼe nofo anai mo nātou, pea ʼe natou liliu anai ko tana hahaʼi. Pea ko te ʼAtua totonu ʼe nofo anai mo nātou.’ ” (Fakahā 21:3) ʼI te temi ʼaē neʼe fai ai e Sehova ia te fuakava ʼo te Lao pea mo te puleʼaga ʼaē neʼe hoki fakatuʼu ʼo Iselaele, neʼe ina fai te fakapapau ʼaenī: “ ʼE mahino papau ia, ʼe au fakatuʼu anai taku tapenakulo ʼi te lotolotoiga ʼo koutou, pea ʼe mole fehiʼa anai toku nefesi kiā koutou. Pea ʼe au haʼele moʼoni anai ʼi te lotolotoiga ʼo koutou pea ʼe au fakahā anai ko au ko tokotou ʼAtua, pea ko koutou, ʼe kotou fakahā anai ko koutou ko taku hahaʼi.” (Levitike 26:11, 12) ʼI te temi nei, ʼe fai e Sehova ia te fakapapau fēia ki te hahaʼi agatonu. ʼI te lolotoga ʼo te ʼAho ʼo Te Fakamāu ʼaē ʼe fai iā taʼu e afe, ʼe natou liliu anai maʼa ia ko he hahaʼi ʼe makehe ʼaupitō.

5. (a) Koteā tona faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ʼe nofo anai te ʼAtua mo te hahaʼi ʼi te lolotoga ʼo te ʼAfio Iā Taʼu e Afe? (b) Koteā tona faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ʼe nofo anai te ʼAtua mo te hahaʼi ʼi te hili ʼo te ʼAfio Iā Taʼu e Afe?

5 ʼI te lolotoga ʼo te ʼAfio Iā Taʼu e Afe, ʼe “nofo” anai ia Sehova mo te hahaʼi ʼi he fakatuʼutuʼu fakatemi pē, ko tona faka ʼuhiga, ʼe fakafofoga anai ia ia e tona ʼAlo, te hau ʼaē ko Sesu Kilisito. Kae ʼi te fakaʼosi ʼo tana ʼAfio Iā Taʼu e Afe, mokā fakatoʼo anai e Sesu te Puleʼaga ki tana Tamai, ʼe mole kei ʼaoga anai ke ʼi ai he fakafofoga fakahau. ʼE nofo tuʼumaʼu anai ia Sehova ʼi te faʼahi fakalaumālie mo “tana hahaʼi” pea ʼe felōgoi fakahagatonu anai mo nātou. (Vakaʼi ia Soane 4:23, 24.) ʼI toe pilivilēsio leva ki te mālamanei ʼaē kua liliu ʼo maʼuli haohaoa!

6, 7. (a) Koteā ia te ʼu fakapapau lalahi ʼaē ʼe fakamoʼoni kiai ia Soane, pea ko ai ʼaē kā ina maʼu anai ia te ʼu tapuakina ʼaia? (b) ʼE fakamatala feafeaʼi e Isaia ia te palatiso fakalaumālie pea mo fakakelekele?

6 Neʼe toe ʼui maʼa Soane: “Pea ʼe ina holoholoʼi anai te ʼu loʼimata fuli pē ʼi ʼonatou mata, pea ko te mate ʼe puli anai ia; ʼe mole toe ʼi ai anai he putu, he lāuga, he mamahi. Ko te ʼu meʼa ʼāfea kua puli ia.” (Fakahā 21:4) ʼI te lakaga ʼaenī, ʼe toe fakamanatuʼi mai ia te ʼu fakapapau neʼe kua fai e te ʼAtua ʼi te temi muʼa. Neʼe toe fakatalitali foki mo Isaia ki te temi ʼaē kā pulihi ai te mate pea mo te putu, ʼaē kā fetogi ai te lotomamahi ʼaki te fakafiafia. (Isaia 25:8; 35:10; 51:11; 65:19) ʼI te temi nei, ʼe fakamoʼoni e Soane ko te ʼu fakapapau ʼaia, ʼe hoko anai ʼi hona ʼaluʼaga fakaofoofo ʼi te lolotoga ʼo te ʼAho ʼo Te Fakamāu ʼaē kā fai iā taʼu e afe. ʼUluaki, ʼe fakahoko anai te ʼu tapuakina ki te toe hahaʼi tokolahi. “Ko te ʼAkeno ʼaē ʼe ʼi te lotomālie ʼo te hekaʼaga fakahau,” ʼe hoko atu ia tana taupau ia nātou, pea ʼe “ina takitaki anai ia nātou ki he ʼu matapuna vai ʼo te maʼuli. Pea ʼe holoholoʼi anai e te ʼAtua ia te loʼimata fuapē ʼi ʼonatou mata.” (Fakahā 7:9, 17) Kae ki muli age, ko te kau fakatuʼuake fuli ʼaē ʼe natou tui ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova, ʼe natou kau anai ki te toe hahaʼi tokolahi ʼaia, ʼo natou fakafiafia ʼi he palatiso fakalaumālie pea mo fakakelekele.

7 ʼE ʼui maʼa Isaia, “ ʼi te temi ʼaia, ʼe ava anai te ʼu mata ʼo te kau kivi, pea ʼe ava anai te ʼu taliga ʼo te kau tuli.” ʼIo, “ ʼi te temi ʼaia, ko te ketu ʼe kake anai ohagē he tia, pea ko te ʼalelo ʼo te tagata ʼaē ʼe gutu mate ʼe kalaga fakafiafia anai.” (Isaia 35:5, 6) Tahi ʼaē meʼa, ʼi te temi ʼaia “ ʼe mahino papau ia, ʼe natou laga anai ni ʼu fale pea ʼe natou nofoʼi anai; pea ʼe mahino papau ia ʼe natou tō anai he ʼu fuʼu vite pea ʼe natou kai anai tona ʼu fua. ʼE mole natou laga anai ke nofoʼi e he tahi kehe; pea ʼe mole natou tō anai ke kai e he tahi kehe. Heʼe hagē anai te ʼu ʼaho ʼo taku hahaʼi ko te ʼu ʼaho ʼo he fuʼu ʼakau; pea ko nātou ʼaē neʼe au fili ʼe natou fakaʼaogaʼi fuli anai te gāue ʼo tonatou ʼu nima.” (Isaia 65:21, 22) ʼE mahino ia, ʼe mole taʼaki anai ia nātou mai te kele.

8. Koteā ʼaē ʼe ʼui e Sehova totonu ʼo ʼuhiga mo te moʼoni ʼo te ʼu fakapapau lalahi ʼaia?

8 ʼE fiafia totatou loto, mokā tou metitāsioʼi ia te ʼu fakapapau ʼaia! Ko te puleʼaga ʼaē ʼi te lagi, ʼaē ʼe fonu ʼi te ʼofa, ʼe ina foaki anai ia te ʼu tapuakina fakaofoofo ki te hahaʼi agatonu. ʼE hoko moʼoni anai koa ia te ʼu fakapapau ʼaia? ʼE mole ko he ʼu moemisi pē koa ʼa he tagata kua matuʼa neʼe nofo pilisoni ʼi te motu ʼo Patemosi? Neʼe tali kiai ia Sehova totonu, ʼo ina ʼui fēnei: “Pea neʼe ʼui e ia ʼaē neʼe heka ʼi te hekaʼaga fakahau: ‘Koʼenī, ʼe au fakafoʼou ia meʼa fuli.’ Pea neʼe ʼui māʼana: ‘Tohi, heʼe ko te ʼu folafola ʼaenī ʼe agatonu pea mo moʼoni.’ Pea neʼe ʼui māʼana kiā te au: ‘Kua hoko ia te ʼu folafola ʼaia! Ko au te ʼAlefa mo te Omeka, te kamataʼaga pea mo te fakaʼosi.’ ”—Fakahā 21:5, 6a.

9. He koʼē koa ʼe feala ke tou ʼui ʼe hoko moʼoni anai ia te ʼu tapuakina ʼaia ʼo te temi kā haʼu?

9 ʼE hagē, neʼe sinie e Sehova he pepa fakamoʼoni, ʼe ina foaki anai ki te hahaʼi agatonu, te ʼu tapuakina ʼaia ʼo te temi kā haʼu. Ko ai ʼaē ʼe feala ke fakafifihi ki he ʼAtua ʼe ina fakahoko tana ʼu fakapapau? ʼI tana ʼiloʼi ʼaē ʼe hoko moʼoni anai tana ʼu fakapapau, ʼe talanoa kiai ia Sehova ohagē kua ʼosi hoko: “Kua hoko ia te ʼu folafola ʼaia!” ʼE mole koa lā ko Sehova ia “te ʼAlefa mo te Omeka, . . . ia ia ʼaē ʼe ʼi ai pea neʼe ʼi ai pea ʼe haʼu, ia te Māfimāfi”? (Fakahā 1:8) ʼEī! ʼE ina ʼui totonu mai: “Ko au te ʼuluaki pea ko au te fakaʼosi, pea ʼe ko au tokotahi pē ʼaē ʼe ʼAtua.” (Isaia 44:6) Koia, ʼe feala hana fai he ʼu lea faka polofetā pea mo ina fakahoko kātoa. ʼI meʼa fakaloto mālohi ki te tui! Koia ʼe ina fai te fakapapau ʼaenī: “Koʼenī, ʼe au fakafoʼou ia meʼa fuli”! ʼE mole tou lotolotolua peʼe hoko moʼoni anai ia te ʼu meʼa fakaofoofo ʼaia, pea ʼe feala ke tou lagaʼi ia te fehuʼi ʼaenī: ‘Koteā ʼaē ʼe tonu ke au fai ke au maʼu ia te ʼu tapuakina ʼaia?’

Ko He “Vai” Maʼa Nātou ʼAē ʼe Fia ʼIʼinu

10. Ko te “vai” fea ʼaē ʼe foaki e Sehova, pea koteā ia te vai ʼaia?

10 Neʼe ʼui fēnei e Sehova: “Ko ʼaē ʼe fia ʼinu, ʼe au foaki noa anai ki ai ia te matapuna vai ʼo te maʼuli.” (Fakahā 21:6b) Moʼo fakafīmālie ʼo te taʼi fia ʼinu ʼaia, ʼe tonu ke kita mahino ki tokita masiva ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo kita tali leleiʼi “te vai” ʼaē ʼe foaki mai e Sehova. (Isaia 55:1; Mateo 5:3) Koteā te “vai” ʼaia? Neʼe fakahā mai e Sesu peʼe koteā te vai ʼaia, ʼi te lakaga ʼaē neʼe fai fagonogono ai ki te fafine Samalitana ʼi te vai keli ʼi Samalia. Neʼe ʼui maʼa Sesu ki te fafine ʼaia: “Ko ʼaē kā ʼinu anai ki te vai ʼaē kā au foaki age anai ki ai ʼe mole toe fia ʼinu anai ia, kae ko te vai ʼaē kā au foaki anai ki ai ʼe liliu anai iā te ia ko he matapuna vai ʼe mapuna ake moʼo foaki ʼo te maʼuli heʼegata.” Ko te “matapuna vai [ʼaia] ʼo te maʼuli” ʼe haʼu mai te ʼAtua ʼaki ia Kilisito, pea ʼe ko tana fakatuʼutuʼu ʼaia moʼo fakaliliu ia te mālamanei ke maʼuli haohaoa. Ohagē ko te fafine Samalitana, ʼe tonu ke tou ʼiʼinu fakamālotoloto ki te matapuna vai ʼaia, pea mo tou fakafisi ki te ʼu lelei fakamālama, ke feala hatatou tala ia te logo lelei ki te hahaʼi!—Soane 4:14, 15, 28, 29.

Kua Natou Mālo

11. Ko te fakapapau fea ʼaē ʼe fai e Sehova, pea ko ai ʼaē ʼe ʼuluaki faka ʼuhiga ki ai ia te ʼu palalau ʼaia?

11 Ko nātou ʼaē ʼe natou ʼiʼinu ki te “vai” mokomoko ʼaia, ʼe tonu foki ke natou mālo, ohagē ko tona ʼui e Sehova: “Ko ʼaē ʼe mālo, ʼe ina maʼu anai te ʼu meʼa ʼaia, pea ʼe au liliu anai ko tona ʼAtua pea ʼe liliu anai ko toku foha.” (Fakahā 21:7) ʼE tatau te fakapapau ʼaenī pea mo ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te ʼu fai tokoni ʼaē neʼe fai ki te ʼu kōkelekāsio e fitu; koia, ʼe ʼuluaki faka ʼuhiga ia te ʼu palalau ʼaenī ki te kau tisipulo fakanofo. (Fakahā 2:7, 11, 17, 26-28; 3:5, 12, 21) ʼI te lolotoga ʼo te ʼu sēkulō, neʼe fakatalitali fakamālotoloto ia te ʼu tehina fakalaumālie ʼo Kilisito ki te pilivilēsio ʼaē ke natou kau ki te Selusalemi Foʼou. Kapau ʼe natou mālo ohagē ko Sesu, pea ʼe hoko anai tanatou ʼamanaki.—Soane 16:33.

12. ʼE hoko feafeaʼi anai ki te toe hahaʼi tokolahi, ia te fakapapau ʼa Sehova ʼaē ia Fakahā 21:7?

12 Ko te toe hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe haʼu mai te ʼu puleʼaga kehekehe, ʼe natou falala mo nātou ki te fakapapau ʼaia. ʼE tonu mo nātou ke natou mālo, pea mo natou tauhi fakahagatonu ki te ʼAtua ʼo aʼu ki te temi ʼaē kā natou hao ai mai te mamahi lahi. Pea ʼe natou maʼu anai tonatou tofiʼa fakakelekele, ia ‘te puleʼaga ʼaē neʼe teuteuʼi maʼa nātou talu mai te kamataʼaga ʼo te mālamanei.’ (Mateo 25:34) Ko nātou ʼaia pea mo ʼihi age ʼo te ʼu ovi fakakelekele ʼa te ʼAliki ʼaē ʼe hao ʼi te ʼahiʼahi ʼo te fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu e afe, ʼe fakahigoaʼi nātou ko “te kau māʼoniʼoni.” (Fakahā 20:9) ʼI tanatou liliu ʼaē ko he ʼu hahaʼi ʼo te kautahi faka ʼatulaulau ʼo tonatou tupuʼaga ʼaē ko Sehova ʼAtua, ʼe natou felōgoi anai mo ia ohagē ko he tamai mo tana fānau, pea mo natou maʼu anai he ʼu felōgoi taputapu.—Isaia 66:22; Soane 20:31; Loma 8:21.

13, 14. Ke tou maʼu te ʼu fakapapau lalahi ʼa te ʼAtua, ko te ʼu aga fea ʼaē ʼe tonu ke tou tekeʼi, pea koteā tona tupuʼaga?

13 ʼI tanatou fakatalitali ki te ʼamanaki fakafiafia ʼaia, ʼe maʼuhiga ʼi te temi nei ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke natou nonofo maʼa mai te ʼu meʼa ʼuli ʼo te mālama ʼa Satana! ʼE tonu ke tou mālolohi, ke tou lotomālohi, pea mo tou fakapapau ke mole fakahēʼi tātou e te Tēvolo, ke tupu ai hatatou fakatahi mo nātou ʼaē ʼe ʼui fēnei e Sehova: “Kae ki te hahaʼi fula, ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole tui, mo nātou ʼaē ʼe fakalialia ʼi tonatou ʼuli, mo te kau fai fakapō, mo te kau fai folonikāsio, pea mo nātou ʼaē ʼe gaohi meʼa fakatemonio, mo te kau tauhi tamapua pea mo te kau gutuloi fuli, ko tonatou vahe ko te ʼano ʼaē ʼe ulo ai te afi pea mo te sulifa. ʼE ina fakatātā ia te lua mate.” (Fakahā 21:8) ʼIo, ko ia ʼaē ʼe fakaʼamu ki te tofiʼa ʼaia, ʼe tonu ke ina liʼaki ia te ʼu aga ʼaē neʼe natou ʼulihi te tuʼu ʼāfea ʼaenī. ʼE tonu ke mālo, ʼo nofo agatonu logopē lā te ʼu fakahala pea mo te ʼu ʼahiʼahi fuli.—Loma 8:35-39.

14 Logolā ʼe ʼui e te Keletiate ʼe ko ia te ʼohoana ʼo Kilisito, kae ʼe ina fai te ʼu aga heʼeʼaoga ʼaē ʼe fakamatalatala ʼi henī e Soane. Koia ʼe kau mo ia ki te fakaʼauha ʼo heʼegata mo te toe ʼo Papiloni Lahi. (Fakahā 18:8, 21) ʼO toe fēia pē, ko ʼaē ʼi te kau Kilisitiano fakanofo peʼe ʼi te toe hahaʼi tokolahi ʼe ina fai ia te ʼu meʼa kovi ʼaia, peʼe ina fakaneke te ʼu taʼi aga ʼaia, ʼe fakaʼauha anai ʼo heʼegata. Kapau ʼe ina haga fai ia te ʼu aga ʼaia, ʼe mole ina maʼu anai ia te ʼu fakapapau ʼaia. Pea ʼi te kele foʼou, ʼe fakaʼauha vave anai ia ia ʼaē kā ina faigaʼi anai ke ina fakahū te taʼi aga ʼaia, pea ʼe ʼalu anai ki te lua mate ʼaē ʼe mole ʼi ai he ʼamanaki ki te fakatuʼuake.—Isaia 65:20.

15. Ko ai te ʼu hahaʼi makehe ʼaē ʼe mālo, pea koteā ia te tahi meʼa fakatalakitupua ʼaē neʼe hā ʼi te Fakahā?

15 Ko nātou ʼaē ʼe mālo, ʼe ko he ʼu hahaʼi makehe: ia te ʼAkeno ko Sesu Kilisito pea mo tona ʼohoana, ia te Selusalemi Foʼou, ʼaē ko te toko 144 000. Koia neʼe tāu mo feʼauga ki te Fakahā ke iku ki te meʼa fakaʼosi pea mo fakatalakitupua ʼaē neʼe hā ai te Selusalemi Foʼou, pea neʼe hoko atu e Soane tana fakamatala ʼaia.

[Paki ʼo te pasina 302]

ʼI te sōsiete fakakelekele foʼou ʼaē kā nonofo ʼi te kele, ʼe natou gāue fuli anai ʼi te fiafia pea mo natou felōgoi lelei

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae