Ko Ai Koa Te ʼu Pule ʼo Te Malamanei?
Tokolahi te hahaʼi ʼe nātou tali ki te fehuʼi ʼaenī ʼaki te kupu pe e tahi — ko te ʼAtua. Kae ʼiloga lelei ia, ʼe mole tuʼu ʼi he faʼahi ʼi te Tohi-Tapu ʼe ʼi ai he tahi ia Sesu Kilisito peʼe ko tana Tāmai ko te pule tāfito ʼo te malamanei. ʼE fakafeagai ia, ki te ʼui ʼaenī ʼa Sesu: “Ko te pule ʼo te malamanei ʼe lī anai ia ki tuʼa.” Pea ʼe ina toe ʼui: “ ʼE haʼu te pule ʼo te malamanei. Pea ʼe mole lava hana meʼa kia te ʼau.” (Soane 12:31; 14:30; 16:11).
Koia ko te pule ʼo te malamanei ʼe fakafeagai kia Sesu. Ko ai koa?
Te fakaʼiloga mai te ʼu meʼa faka malamanei
Logope te ʼu faiga moʼoni ʼa te tagata ʼo ʼuhiga mo te maʼuli, ko te malamanei neʼe mamahi ʼaupito ʼi tona hisitolia. Ko te ʼu manatu ʼaia ʼe fakapuna’maʼuli ki te hahaʼi, ohage ko te ʼui ʼa te alatike fakamuli neʼe tohi e David Lawrence: “ ‘Te tokalelei ʼi te kele’ — e ko te hahaʼi fuli pe ʼe loto ki ai. ‘Ko te ʼAtua ʼe nofo anai mo te tagata’ — ʼe lagi ko te hahaʼi fuli pe ʼe nātou fia fakatahi. Kae, koteā koa ʼe hoko ai te ʼu tau logope te ʼu holi ʼaē ʼa te hahaʼi ki te tokalelei?”
ʼE hage foki ʼe matafaigataʼa. Logope te loto māhani ʼa te hahaʼi ke nātou maʼuʼuli ʼi te tokalelei, ʼe nātou fefehiʼaʼaki pea mo fetamateʼaki ʼaki te agakovi fakamālohi foki. Tou fakatokagaʼi age muʼa te lahi ʼo te ʼu fakapō fakamataku. Neʼe fakaʼaoga e te tagata te ʼu koga fale kasa, te ʼu lotoʼā fakamamahi, te ʼu fana ulo, te ʼu pulu tu fenua, pea mo ʼihi age faʼahiga meʼa moʼo matematehi ai te hahaʼi.
Ko te tagata ʼaē ʼe holi ki te tokalelei pea mo te fīmālie, ʼe feala koa ke ina fai he ʼu toe meʼa fakamataku feiā ki niʼihi? Ko ai koa te mālohi ʼaē ʼe ina taki te ʼu hahaʼi pea mo gaohi te ʼu faʼahiga meʼa ke nātou fai ai he ʼu toe fakapō feiā? ʼE mole koutou puna’maʼuli anai koa mokā ko he mālohi fakapulipuli mo agakovi ʼaē ʼe ina uga te hahaʼi ke nātou fai te ʼu aga fakamālohi ʼaia?
Kua tala te ʼu pule ʼo te malamanei
ʼE mole he ʼaoga ke tou ʼeke. Ko te Tohi-Tapu ʼe ina fakahā lelei mai ʼe ʼi ai te laumālie poto, mālohi mo fakapulipuli ʼe ina taki te hahaʼi mo te ʼu puleʼaga. ʼE ina ʼui fēnei: “Ko te malamanei katoa ʼe takoto ia ʼi te mālohi ʼo te agakovi” pea mo toe ʼui “ ʼe ina kakaʼi te malamanei katoa”. — 1 Soane 5:19; Fakahā 12:9.
ʼI te temi ʼaē neʼe “fakahālaʼi ai e te Tevolo” ia Sesu, neʼe mole mahalohalo ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te pule ʼaē ʼa Satana ki te mālama ʼaenī. ʼE fakamatala e te Tohi-Tapu te meʼa ʼaē neʼe hoko, ʼo fēnei: “Neʼe toe ʼave ia e te Tevolo ki he moʼuga maʼoluga ʼaupito, pea ina fakamamata age ai te atu puleʼaga katoa ʼo malamanei mo tonatou kolōlia, pea ina ʼui age kia te ia: ‘ ʼE ʼau foaki atu anai kia te koe te ʼu meʼa fuli ʼaenī mo kapau ʼe ke punou pea mo fai ʼi ʼoku muʼa he ʼatolasio.’ Pea ʼui age ai e Sesu ki ai: ‘ ʼAlu, Satana!’ ” — Mateo 4:1, 8-10.
Koutou fuafua la ki ai. Neʼe fakahālaʼi e Satana ia Sesu ʼo ʼina momoli age “te atu puleʼaga katoa ʼo malamanei”. Kae, neʼe feala koa ki te molaga ʼa Satana ko he fakahāla moʼoni mo ka na pau la ko Satana ʼe mole ko te pule moʼoni ia ʼo te ʼu puleʼaga ʼaia? Kailoa ia. Koia foki, neʼe mole kinau ai Sesu ki te pule ʼa Satana ki te ʼu puleʼaga ʼaia ʼo te malamanei, he ka na ʼaua la neʼe ina fihiʼi mo kapau neʼe mole koia. ʼIo, ko Satana te Tevolo ko te pule fakapulipuli ʼo te malamanei. ʼE fakahigoaʼi ia e te Tohi-Tapu “ko te ʼatua ʼo te mālama ʼaenī”. (2 Kolonito 4:4.) Kae, ʼe feafeaʼi koa he aʼu ʼa he tahi ʼe agakovi ki he tuʼulaga mālohi feiā?
Ko ia ʼaē neʼe liliu ko Satana neʼe ko he ʼaselo ia neʼe fakatupu e te ʼAtua, kae neʼe mānumānu leva ia ki te tuʼulaga ʼa te ʼAtua. Neʼe agatuʼu ki te tuʼi ʼAliki faʼitaliha ʼa te ʼAtua. Ke iku te faʼahi ʼaia neʼe ina fakaʼaoga te gata moʼo fakahālaʼi te ʼuluaki fafine ʼaē ko Eva pea mo feala ai leva tana haga ʼo puleʼi ia ia mo tona ʼohoana ko Atama ke nā fakalogo kia ia ʼi hanā fakalogo ki te ʼAtua (Senesi 3:1-6; 2 Kolonito 11:3). Neʼe ina lau foki ʼe ina lava fakahēʼi te ʼu hākoga fuli ʼo Atama mo Eva mai te ʼAtua. Koia neʼe tuku ai e te ʼAtua he temi ke fakahā ai e Satana te moʼoni ʼo tana talanoa ʼaia, logope la neʼe mole hona fua. — Sopo 1:6-12; 2:1-10.
Kua ʼiloga mai, ʼe mole ko Satana pe ʼaē ʼe pule tokotahi ʼi te malamanei. Neʼe hoko tana fakahāla ki ʼihi kau ʼaselo ke mulimuli ia ia ʼi tana talagataʼa ki te ʼAtua. Neʼe nātou liliu ai ko te kau temonio, ko tana ʼu laumālie talagataʼa ohage ko ia. ʼE palalau te Tohi-Tapu kia nātou mokā ina fakaloto mālohiʼi te kau kilisitiano fēnei: “Koutou tui te mahafu tau katoa ʼa te ʼAtua ke feala ha kotou tāʼofi mau ki te ʼu kākā ʼa te Tevolo. Kia tatou ko te tau ʼe mole fakafeagai ki te toto mo te kakano, kae (...) ki te ʼu pule ʼo te mālama fakapōʼuli ʼaia, ki te ʼu mālohi fakalaumālie agakovi ʼe nonofo ʼi te lagi.” — Efesi 6:11, 12.
Koutou tekeʼi te ʼu laumālie agakovi
Ko te ʼu pule agakovi fakapulipuli ʼaia ʼo te malamanei kua nātou fakatotonu ke nātou fakahālaʼi te hahaʼi fuli, ke nātou maliu mai tanatou tauhi ʼaē ki te ʼAtua. Ko te faʼahiga gāue ʼa te ʼu laumālie agakovi, ʼe nātou faka maʼuhigaʼi te akonaki ʼaē ʼo ʼuhiga mo he toe maʼuli ʼi te hili ʼo te mate, kae ʼe fakahā lelei mai e te Folafola ʼa te ʼAtua ko te kau mate ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa (Senesi 2:17; 3:19; Esekiele 18:4; Pesalemo 146:3, 4; Tagata Tānaki 9:5, 10). Koia, ʼe faʼifaʼitakiʼi anai ʼe he laumālie agakovi he leʼo ʼa he tahi kua mate, ke feala hana felogoi mo he tahi kei maʼuli peʼe ko hona ʼu kaumeʼa, peʼe ʼi he tahi ʼe faifakalauʼakau peʼe ko he “leʼo” mai he faʼahi fakapulipuli. ʼE tala mai e te “leʼo” ko ia ʼaē kua mate, kae ta la ia ko he temonio!
Koia kapau ʼe koutou logo tuʼumaʼu ki he “leʼo” feiā, ʼaua naʼa koutou hē ia. Koutou tekeʼi pea mo koutou tali ohage ko te palalau ʼa Sesu: “ ʼAlu, Satana!” (Mateo 4:10; Sake 4:7). ʼAua naʼa koutou fia ʼiloʼi meʼa fuli ʼo ʼuhiga mo he faʼahi fakatemonio ke ina uga koutou ki he ʼu meʼa fakatemonio. Ko te ʼu fakatahi ʼaia ʼe higoaʼi ko te ʼu gāue fakatemonio, pea ʼe fakatokaga mai e te ʼAtua ki tana kau ʼatolasio ke nātou fakafeagai ki te ʼu faʼahiga meʼa fuli ʼe pipiki ki ai. ʼE te tauteaʼi e te ʼAtua “he tahi ʼe fai fakakikite, (...) he tahi ʼe ʼalu ki he tagata ʼe palalau mo te ʼu laumālie, he tahi ko tana gāue ko te fai kikite ki te ʼu meʼa ka hoko mai, peʼe ko he tahi ʼe ina fakafehuʼi te ʼu mate”. — Teutalonome 18:10-12; Kalate 5:19-21; Fakahā 21:8.
Kapau ʼe tuku e te ʼu meʼa fakatemonio he tahi ki te pule ʼa te kau temonio pea ʼe tonu ke koutou fakafeagai ki te ʼu meʼa fakatemonio ʼaē ʼe feala pe ke hage mai ko he ʼu mea fakamaholo peʼe fakatupu hoha. ʼE pipiki ki te ʼu gāue ʼaia, te boule de cristale, te fakaʼaoga ʼo te moʼi papa oui-ja, ESP, te sioʼi ʼo te ʼu laini ʼi te nima, te fai kikite ki te ʼu fetuʼu. ʼE toe fai foki e te kau temonio te ʼu logoaʼa pea mo ihi age meʼa fakamataku ʼi te ʼu loto fale ʼaē ko honatou ʼu telituale gāue.
Pea tahi foki, ʼe faiga lelei ki te kau laumālie agakovi te ʼu kovi ʼa te tagata ʼaē ʼe ina uga ʼi te ʼu tohi, ʼi te ʼu sinema, pea mo te ʼu polokalama televisio ʼaē ʼe hā ai te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga pea mo te ʼu aga fakalialia ʼo ʼuhiga mo te sino. ʼE ʼiloʼi foki e te kau temonio kapau ʼe mole pulihi te ʼu manatu kovi, ʼe tāʼofi anai e te ʼatamai te ʼu meʼa pea mo taki te hahaʼi ki he aga fakasino heʼeʼaoga — ohage ko te kau temonio. — Senesi 6:1, 2; 1 Tesalonika 4:3-8; Sute 6.
ʼIo, ʼe feala ke kakata niʼihi ʼi te ʼui ʼaē ko te mālama ʼaenī ʼe puleʼi e te ʼu laumālie agakovi. Kae ʼe mole fakapuna’maʼuli tanatou mole tui ki te meʼa ʼaia, heʼe ʼui e te Tohi-Tapu fēnei: “Ko Satana ʼe ina fetogi tonu pe ia ia tuʼumaʼu ko te ʼaselo ʼo te mālama.” (2 Kolonito 11:14). ʼI tana faiva kākā ʼo kiviʼi te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo tana maʼuli moʼoni mo tana kau temonio. Kae ʼaua naʼa tou tuku ke kakaʼi ia tatou! Ko te Tevolo mo tana kau temonio ʼe nātou maʼuli moʼoni, pea ʼe ʼaoga ke koutou tekeʼi ia nātou tuʼumaʼu. — 1 Petelo 5:8, 9.
Meʼa lelei foki, kua ōvi mai te temi ʼaē ka pulihi anai ia Satana mo tana kau temonio! ʼE foaki e te Tohi-Tapu te fakapapau ʼaenī: “ ʼE mole te malamanei pea mo tona loto, ka ko ʼaē ʼe ina fai te finegalo ʼo te ʼAtua ʼe nofo anai ia ʼo heʼegata.” (1 Soane 2:17). ʼE ko he meʼa fakafimālie te pulihi anai ʼo te taki mālohi agakovi ʼaia! ʼOfa pe foki, ke tou kau ia nātou ʼaē ʼe nātou fai te finegalo ʼo te ʼAtua pea mo maʼu te maʼuli heʼegata ʼi te mālama foʼou faitotonu ʼa te ʼAtua. — Pesalemo 37:9-11, 29; 2 Petelo 3:13; Fakahā 21:3, 4.
Gata pe mokā ʼe fakahā, ko te ʼu vaega ʼo te Tohi-Tapu neʼe toʼo mai te Saintes Écritures — Traduction du monde nouveau.
[Paki ʼo te pasina 4]
Neʼe feala koa ke momoli e Satana te ʼu puleʼaga kia Sesu mo ka na pau ʼe mole ʼa ia?