He Koʼe Koa ʼe Tou Mamate?
“Kua gogona te ʼu tumutumu ʼo te ʼu sia, pea ʼe mole kei ʼi ai he logoaʼa ʼi te tumutumu ʼo te ʼu fuʼu ʼakau; kua momoe te ʼu manulele ʼi te ʼu fuʼu ʼakau: atali; mole tuai, pea ʼe ke mālōlō anai ohage ko nātou.”—KO JOHANN WOLFGANG VON GOETHE, KO TE TAGATA FAI FAKATUKETUKE SIAMANI.
1, 2. (a) ʼI te temi ʼaē neʼe fakatupu ai te tagata, koteā te holi ʼaē neʼe ʼai ki tona loto? (b) Koteā te faʼahiga maʼuli ʼaē neʼe maʼu e te ʼuluaki taumatuʼa?
NEʼE fakatupu e te ʼAtua te tagata ʼaki te holi ʼaē ke maʼuli ʼo heʼegata. ʼE moʼoni, heʼe ʼui e te Tohi-Tapu neʼe ina ʼai “ki tonatou ʼu loto te holi ʼaē ke nātou maʼuli ʼo talu ai.” (Tagata Tānaki 3:11, Beck) Kae neʼe mole gata ʼaki pe te foaki e te ʼAtua ki te tagata te holi ʼaē ke maʼuli ʼo talu ai. Neʼe ina toe foaki age te fealagia ʼaē ke maʼuli ʼo talu ai.
2 Ko tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa, ia Atama mo Eva, neʼe fakatupu haohaoa, pea neʼe mole māʼimoa tonā sino pea mo tonā ʼatamai. (Teutalonome 32:4) Koutou fakakaukauʼi age muʼa—neʼe mole nā maʼuli mamahi, peʼe nā tuʼania ki he meʼa pea mo mataku ki he meʼa! Tahi ʼaē meʼa, neʼe tuku nāua e Sehova ki he nofoʼaga faka palatiso pea mo matalelei. Neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ke maʼuli heʼegata te tagata, pea ʼaki te temi ʼe fakafonu anai te kele e tona hōloga haohaoa. (Senesi 1:31; 2:15) Kae he koʼe ʼe tou mamate?
Ko Te Talagataʼa ʼe Ina Fakatupu Te Mate
3. Neʼe fakalogo kiteā te maʼuli heʼegata ʼo Atama mo Eva?
3 Neʼe fakatotonu fēnei e te ʼAtua kia Atama: “Ko te ʼu fuʼu ʼakau fuli ʼo te ʼōloto ʼe feala anai hau kai kiai ʼo aʼu ki tau mākona. Kae ki te fuʼu ʼakau ʼo te mālama ki te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi, ʼe mole tonu anai ke ke kai kiai, heʼe ko te ʼaho ʼaē ka ke kai anai kiai, ʼe ke mate moʼoni anai.” (Senesi 2:16, 17) Koia neʼe ʼi ai te maʼua neʼe tonu ke fakahoko e Atama mo Eva ke feala hanā maʼuli ʼo heʼegata; neʼe tonu ke nā fakalogo ki te ʼAtua.
4. ʼI te temi ʼaē neʼe agahala ai ia Atama mo Eva, he koʼe neʼe puli ai tanā ʼamanaki ʼaē ke nā maʼuli ʼo heʼegata ʼi te palatiso?
4 Kae meʼa fakaʼofaʼofa foki, he neʼe talagataʼa ia Atama mo Eva ki te lao ʼa te ʼAtua. (Senesi 3:1-6) ʼI tanā fai te faʼahi ʼaia, neʼe nā liliu ai ko he ʼu hahaʼi agahala, he “ko te agahala ʼe ko te maumauʼi ʼo te lao.” (1 Soane 3:4) Koia, neʼe mole kei maʼu e Atama pea mo Eva te ʼamanaki ʼaē ke nā maʼuli ʼo heʼegata. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi “ko te totogi ʼaē ʼe foaki e te agahala, ko te mate.” (Loma 6:23) Koia, ʼi tana tauteaʼi ia Atama pea mo Eva, neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua: “ ʼE ke efu pea ʼe ke toe liliu anai ki te efu.” Neʼe kapu ai leva tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa mai tonā nofoʼaga faka palatiso. ʼI te ʼaho ʼaē neʼe nā agahala ai, neʼe kamata mamate māmālie ai ia Atama pea mo Eva.—Senesi 3:19, 23, 24.
“Kua Mafola Te Mate Ki Te Tagata Fuli Pe”
5. Neʼe mafola feafeaʼi te agahala ki te hahaʼi fuli pe?
5 Neʼe kua pipiki mālohi te agahala ki te ʼu eveeve ʼo te sino ʼo Atama pea mo Eva. Koia, neʼe mole feala ai ke nā maʼu he ʼu fānau haohaoa, ohage ko he pa ʼe koko, ʼe mole feala ke matalelei te meʼa ʼaē ʼe fakamoho ai. (Sopo 14:4) Ei, ko te ʼu hahaʼi fuli ʼaē ʼe tutupu, ʼe ko he ʼu fakamoʼoni ʼaia ko totatou ʼu ʼuluaki mātuʼa, neʼe nā pulihi maʼa nāua pea mo tonā hōloga, te maʼuli haohaoa pea mo te maʼuli heʼegata. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo Kilisitiano ko Paulo: “ ʼAki pe te tagata e tahi neʼe hū te agahala ki te malamanei, pea ʼaki te agahala te mate, pea kua mafola te mate ki te tagata fuli pe koteʼuhi kua nātou agahala fuli.”—Loma 5:12; vakaʼi ia Pesalemo 51:5.
6. He koʼe koa ʼe tou mamate?
6 Ko te kau popoto ʼo te temi ʼaenī, ʼe mole nātou ʼiloʼi pe koʼe ʼe liliu te hahaʼi ʼo matutuʼa pea mo mamate. Kae ʼe fakamahino mai e te Tohi-Tapu, ʼe tou mamate he neʼe tou tutupu ʼi te agahala, ʼuhi ko tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa. Kae koteā koa te meʼa ʼaē ʼe hoko kia tatou mokā tou mamate?