TE TAHI ʼU FAKAMAHINO
Te ʼu Kihiʼi Koga Liliki ʼAē ʼe Toʼo Mai Te Toto Pea Mo Te ʼu Faʼahiga Faitoʼo ʼi Te ʼu Fai Tafa
Te ʼu kihiʼi koga liliki ʼaē ʼe toʼo mai te toto. ʼE ko te ʼu kihiʼi koga liliki ʼe toʼo mai te ʼu koga tāfito e fā ʼo te toto: te ʼu globules kula, te ʼu globules hina, te ʼu plaquettes, pea mo te plasma. Ohagē lā, ʼe maʼu ʼi te ʼu globules kula ia te protéine hémoglobine. Ko te ʼu faitoʼo ʼaē neʼe fai ʼaki te hémoglobine ʼo te tagata peʼe ko te manu, neʼe fakaʼaogaʼi moʼo faitoʼo te hahaʼi ʼaē ʼe mole lahi tonatou ʼu globules kula peʼe neʼe ʼalu lahi tonatou toto.
Ko te plasma, ʼaē ʼe maʼu tāfito ai te vai, ʼe toe maʼu ai mo te ʼu hormones, mo te ʼu sels inorganiques, mo te ʼu enzymes, mo te ʼu éléments nutritifs, ʼo kau ai mo te ʼu minéraux pea mo te suka. Ko te plasma ʼe ina toe fakatotoka ia te toto, pea mo ina faʼu ʼi te sino ia te ʼu anticorps moʼo tauʼi he mahaki, pea mo te ʼu protéines ohagē ko te albumine. Kapau ʼe feala ke maʼu e he tahi he faʼahiga mahaki, ʼe lagi foaki age anai ki ai e te tōketā ni ʼu foʼi huki gammaglobulines, ʼe toʼo mai te plasma ʼo ni hahaʼi kua natou lelei mai te ʼu mahaki ʼaia. ʼE feala ke maʼu ʼi te ʼu globules hina te ʼu interférons pea mo te ʼu interleukines, ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi moʼo tauʼi te ʼu taʼi mahaki pea mo te ʼu kōsea.
ʼE tonu koa ki te kau Kilisitiano ke natou tali he ʼu faitoʼo ʼe fakaʼaogaʼi ai he ʼu kihiʼi koga liliki ʼe toʼo mai te toto? ʼE mole fakahā mai ʼi te Tohi-Tapu te ʼu faʼahi fuli ʼaē ke tou fai ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, koia ʼe tonu ai kiā tātou takitokotahi ke tou fakaʼaogaʼi totatou leʼo ʼo loto pea mo tou fai e tātou totonu ia he tonu iā muʼa ʼo te ʼAtua. Ko ʼihi ʼe natou fakafisi anai ki te ʼu kihiʼi koga liliki fuli ʼaia, heʼe ʼi tanatou manatu, ʼi te Lao ʼa te ʼAtua ki Iselaele neʼe ina fakamaʼua age kiā nātou ke “liligi ki te kele” te toto ʼo te manu. (Teutalonome 12:22-24) Ko ʼihi, tatau aipē tanatou fakafisi ki te ʼu foʼi huki toto kātoa peʼe ko tona ʼu koga tāfito, kae ʼe feala pē hanatou tali te ʼu faitoʼo ʼaē ʼe maʼu ai te ʼu kihiʼi koga liliki ʼaē ʼe toʼo mai te toto. ʼE lagi ʼi tanatou manatu ko te ʼu kihiʼi koga liliki ʼaia neʼe toʼo mai te toto ʼe mole kei ʼi ai hona pikipikiga mo te maʼuli ʼaē neʼe toʼo mai ai te toto.
Kā tou fai he ʼu tonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu kihiʼi koga liliki ʼaē neʼe toʼo mai te toto, pea ʼe tonu ke tou fakakaukauʼi ia te ʼu fehuʼi ʼaenī: ʼE mahino koa kiā au kapau ʼe au fakafisi ki te ʼu kihiʼi koga fuli pē ʼaē neʼe toʼo mai te toto pea ʼe au fakafisi pē anai ki te ʼu faitoʼo ʼaē ʼe feala ke natou tauʼi he ʼu mahaki peʼe tokoni te ʼu faitoʼo ʼaia ke malu te toto? ʼE feala koa ke au fakamahino ki he tōketā ia te tupuʼaga ʼo taku fakafisi peʼe ko taku tali he kihiʼi koga veliveli e tahi peʼe ke lahi age neʼe toʼo mai te toto?
Te ʼu faʼahiga faitoʼo ʼi te ʼu fai tafa. ʼI te ʼu tafa ʼaia ʼe fai ai te hémodilution pea mo te tahi tafa ʼe fakaʼaogaʼi ai te toto ʼaē neʼe hali lolotoga te tafa. ʼI te hémodilution, ʼe fakaʼalu te toto, kae ʼe fetogi ʼaki he vai, ʼosi ʼaia pea ʼe toe fakaʼaogaʼi pē te toto ʼaē neʼe ʼalu, kiā ia ʼaē ʼe mahaki. Ko te tahi faitoʼo ʼe fakaʼaogaʼi ai te toto ʼaē neʼe hali pea toe ʼai ki te sino lolotoga te tafa. Ko te toto ʼaē neʼe hali ʼi te lavea peʼe ʼi he kiʼi ava ʼo te sino, neʼe fufulu peʼe fakaoʼo, pea toe foaki pē kiā ia ʼaē ʼe mahaki. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe feala ke kehekehe te ʼu faʼahiga fai tafa ʼa te kau tōketā, koia ʼe tonu ai ke ʼiloʼi e he Kilisitiano peʼe koteā te ʼu faʼahiga faitoʼo peʼe fai tafa ʼaē kā fai anai e tana tōketā kiā ia.
Kā fai he ʼu tonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu faitoʼo ʼaia, kotou fai te ʼu fehuʼi ʼaenī kiā koutou: ‘Kapau ʼe mavae anai toku toto ʼi toku sino pea feala ke tāʼofi fakatemi tona hali, ʼe tokalelei anai koa toku leʼo ʼo loto ke au fakaʼuhiga pē te toto ʼaia ʼe kei pipiki ki toku sino, ʼo mole fakamaʼua ke “liligi ki te kele”? (Teutalonome 12:23, 24) ʼE hoha anai koa toku leʼo ʼo loto ʼaē neʼe akoʼi e te Tohi-Tapu, mo kapau lolotoga he faitoʼo, ko he koga ʼo toku toto neʼe fakahali ki he pepa palasitike, pea fakafio mo he vai, pea toe fakahū ki toku sino? ʼE mahino koa kiā au ko taku fakafisi ki te ʼu faʼahiga faitoʼo fuli ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ai toku toto, ko tona fakaʼuhiga ʼe mole au tali anai he toʼo toto moʼo sivi toku toto, mo te tialisi, pea mo te circuit extra-corporel (he masini ʼe fakaʼalu ai te toto pea toe fakaliliu mai ki te sino)?’
ʼE tonu ke fai e he Kilisitiano he tonu maʼa ia totonu ki te faʼahiga fakaʼaogaʼi ʼo tona toto lolotoga te fai ʼo te tafa. ʼE toe fēia pē anai ki te ʼu sivi toto pea mo te ʼu faitoʼo ʼaē ʼe tonu ke toʼo hona kiʼi moʼi toto, lagi fakafio mo he moʼi vai, pea toe fakahū ki tona sino.