Ko Te Keletiate Pea Mo Te Fakatau ʼo Te Hahaʼi Popūla
ʼI TE 19 sēkulō, ko te kau misionea katolika pea mo te kau misionea polotesita neʼe nātou fakatahi ʼo fakafeagai ki te fakatau ʼo te hahaʼi popūla. Kae, neʼe mole feiā tuʼumaʼu tanatou tonu ki te faʼahi ʼaia. ʼI te ʼu sēkulō kua hili, neʼe nātou leleiʼia te fakatau ʼo te hahaʼi popūla pea neʼe nātou kau ai logope te ʼu mamahi fakamataku neʼe tupu ai.
ʼI te maʼu ʼo te ala gaohi koloa ʼaē ʼe ina foliʼi te potu taupotu ʼo te potu toga ʼo Afelika (Cap de Bonne-Espérance) ʼi te 15 sēkulō, ko te kau misionea neʼe nātou kamata ʼolo ki te ʼu mata fenua ʼo te potu hahake pea mo te potu hihifo ʼo Afelika. Hili ki ai sēkulō e tolu, kua teitei ke ʼosi te gāue faka misionea. Neʼe tokosiʼi pe te hahaʼi Afelika neʼe tafoki. ʼI te ʼu tupuʼaga ʼo te mole lava ʼaia ʼo te gāue ʼa te keletiate, ʼe kau ai te keletiate ki te fakatau ʼo te hahaʼi popūla. ʼI tana tohi Te fakatuʼu ʼo te lotu faka kilisitiano ʼi Afelika (fakapilitānia), ʼe fēnei te fakamahino ʼa P. Groves:
“Ko te ʼu gāue ʼaē ʼe pipiki ki te fakatau ʼo te hahaʼi popūla neʼe ʼalu fakatahi ia mo te misio faka kilisitiano pea neʼe mole fakalaka hālaʼi ia. ʼI tona fakamatala, neʼe ʼi ai te ʼu hahaʼi popūla ʼa te misio; ʼi Loanda [ʼi te temi nei ko Luanda, te taulaga ʼo Angola], neʼe fakalogo te toko 12 000 hahaʼi popūla ki te monasetelio sesuite. ʼI te temi ʼaē neʼe felogoi ai ia Angola pea mo Pelesile ki te fakatau ʼo te hahaʼi popūla, ko te ʼēpikopō ʼo Loanda, mai tona akonakiʼaga maka ʼe tuʼu ʼi te ʼuafu, neʼe ina tapuakiʼi te ʼu liuga hahaʼi popūla ʼaē ʼe ʼamanaki ke mavae pea neʼe ina fakapapau age ʼe nātou maʼu anai te fīmālie mokā ʼosi fakalaka anai te ʼahiʼahi ʼaē ʼe kinakina ʼo te maʼuli.”
ʼI te tohi Afelika, mai te kamata ki te taʼu 1800 (fakapilitānia), ʼe fakamoʼoni e Boxer ko te kau misionea sesuite neʼe mole nātou lagaʼi he kiʼi fakafeagai e tahi ki “te fakapōpulaʼi ʼo te kau ʼuli”. ʼE toe ʼui e Boxer ʼi Luanda, ʼi muʼa ʼo te heka ʼo te hahaʼi popūla ki te ʼu vaka ʼaē ke ʼave ai nātou ki te ʼu koloni ʼo Potukalia pea mo Sepania, “ ʼe fakahu muʼa ia nātou ki te ʼēkelesia ʼe ōvi mai (...), pea ko te patele ʼe ina papitemaʼi taki teau ia nātou”. Hili ʼaia tana haga tu kia nātou te “vai tapu”, ʼe ina fai age kia nātou te ʼu palalau ʼaenī: “Koutou lau ko koutou ʼi te temi leva ʼaē ko te fānau ʼa te ʼAtua; ʼe koutou ʼolo ki te ʼu fenua ʼo te kau Sepania ʼaia ʼe koutou ako ai anai te Tui. ʼAua naʼa koutou toe manatu ki tokotou fenua (...). Koutou ʼolo ʼi te lotolelei.”
ʼE mahino ia neʼe ʼāteaina pe ki te kau misionea faka kilisitiano te leleiʼia ʼo te fakatau ʼo te hahaʼi popūpla. ʼI tana tohi Te kau misionea (fakapilitānia), ʼe fakamahino mai e Geoffrey Moorhouse “neʼe aʼu ki te vaelua ʼo te 18 sēkulō, neʼe ko te faʼahiga manatu ʼaia neʼe maʼu e te tokolahi”. Neʼe talanoa ia Moorhouse ki te misionea polotesita ʼo te 18 sēkulō ko Thomas Thompson ʼaē neʼe ina tohi te kiʼi pepa ʼe ʼui fēnei ai: Te ʼu fakamoʼoni ko te fakatau ʼo te hahaʼi popūla ʼuli ʼi Afelika ʼe ʼalu tahi mo te ʼu lekula ʼaē ki te ʼofa ki te tagata pea mo te ʼu lao ʼo te lotu ʼaē neʼe fakahā.
Logope te faʼahi ʼaia, ʼi tona ʼuhiga ʼaē neʼe kau ki te fakatau ʼo te hahaʼi popūla afelika, ʼe ʼi ai te vahe ʼo te keletiate ʼi te ʼu mamahi fakamataku neʼe tau mo te hahaʼi ʼaia ʼe lauʼi miliona. ʼE fakamahino mai e te tohi Encyclopédie britannique, “ ʼe mole lau te hahaʼi ʼaē ʼe mamate ʼi muʼa ʼo tanatou mavae ʼi Afelika, ko te 12,5 ki te 100 ʼo te hahaʼi popūla ʼe nātou mamate lolotoga tanatou folau ʼaē ki te ʼu Antilles; ki Samaika, ko te 4,5 ki te 100 ʼo te hahaʼi ʼe nātou mamate ʼi tanatou tau ki te ʼu ʼuafu peʼe ʼi muʼa ʼo te fakatau ʼo nātou, pea ko te tahi ki te tolu ʼo te ʼu hahaʼi popūla fuli, neʼe mamate lolotoga te temi ʼaē ʼe ‘fakamamahani ai nātou ki te meʼa ʼaē ka nātou ʼamanaki fai’ ”.
Kua vave pe te haga ʼa Sehova ʼAtua ʼo fakamāuʼi te keletiate, pea mo te tahi ʼu lotu, ki te ʼu fakapō ʼaē neʼe mole nātou tokagaʼi pe neʼe nātou tapuakiʼi. — Fakahā 18:8, 24.
[Paki ʼo te pasina 8]
(Vakaʼi te nusipepa)
Ko te paki ʼaenī ʼe ina fakahā peʼe neʼe feafeaʼi te fafaʼo ʼo te hahaʼi popūla ʼi te vaka.
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Schomburg Center for Research in Black Culture / The New York Public Library / Astor, Lenox and Tilden Foundations