Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
Koteā koa te manatu ʼa te kau kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te ʼu koga ʼo te toto ohage ko te huʼa toto moamoa (plasma séché) ʼaē neʼe fakakatoa ki te kanoʼi pipi?
Kapau ʼe ʼi ai he tupuʼaga tāfito ke fakamoʼoni ko te toto ʼo te manu (peʼe ko te koga ʼo te toto feiā) neʼe fakaʼaoga moʼoni ʼi te ʼu meʼa kai ʼaē ʼe koutou maʼuʼuli ai, ʼe tonu anai ke tokaga kiai te kau kilisitiano. Koia, ʼe mole lelei foki he nofo mahalohalo pea mo maʼuli tuʼania ʼi te mole ʼiloʼi lelei ʼo te faʼahi ʼaia.
ʼI te kamataʼaga ʼo te hisitolia ʼo te tagata, neʼe fakatotonu e totatou Tupuʼaga ki te tagata ke ʼaua naʼa ina kai te toto (Senesi 9:3, 4). Neʼe ina tala ko te toto ʼe fakatā ki te maʼuli, ʼaē ko ia ʼe ina foaki mai. Ko te toto ʼaē ʼo te manu ʼe maligi ʼe feala pe ke fakaʼaoga ki he sakilifisio, ohage ko tona fai ʼaē ʼi te ʼaletale. Kae, ko te toto ʼaē mai te manu ʼe tuku ke maligi ki te kele, ko he fakatā ʼe toe liliu ki te ʼAtua. Neʼe tonu ke lagolago te faʼahi ʼaia e tana hahaʼi ʼi hanatou liligi te toto ʼo te manu ʼaē ko tona maʼuli. Neʼe fēnei tana fakatotonu: “ ʼE mole tonu anai ke koutou kai ki te toto ʼo he faʼahiga kakano kehekehe, heʼe ko te nefesi ʼo te faʼahiga kakano kehekehe ko tona toto. Ko ʼaē pe ka kai anai kiai ʼe matehi anai ia.” (Levitike 17:11-14). Ko te tapuʼi e te ʼAtua ʼo te kai ʼo te toto neʼe toe fakaʼaoga pe e te kau kilisitiano (Gāue 15:28, 29). Koia neʼe mahino ki te kau ʼuluaki kilisitiano, ʼe tonu ke nātou tekeʼi te kai ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi ai te toto, ohage ko te kai ʼo he ʼu manu neʼe mole fakahali tonatou toto peʼe ko te ʼu sosiso ʼaē ʼe fai ʼaki te toto.
Kae ʼi te maʼuli māhani, ʼe feafeaʼi te aga ʼa te kau kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te ‘taupau ʼo nātou mai te toto’? (Gāue 21:25.) ʼE nātou fakaʼaoga te talanoa ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “Koutou haga kai te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe fakatau ʼi te fakatauʼaga, ʼaua naʼa koutou fai fehuʼi ʼuhi ko tokotou leʼo ʼo loto.”
Kailoa ia. Ko te talanoa ʼaē ia 1 Kolonito 10:25 ʼe talanoa ia ki te kanoʼi pipi ʼaē mai te ʼu manu neʼe sakilifisioʼi ʼi te fale lotu. ʼI te temi ʼaia, ko te kanoʼi pipi ʼaē ʼe toe mai te ʼu fale lotu ʼaia neʼe fakatau ki te kau hahaʼi fakatau koloā, ʼaē neʼe feala ke nātou toe fakatau. Ko te manatu ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo te kanoʼi pipi ʼaē mai te fale lotu neʼe mole ʼi ai hona ʼaluʼaga kovi. Neʼe lagi ko he agamahani ia te fakahali ʼo te toto ʼo te ʼu manu ʼaē neʼe sakilifisioʼi ʼi te ʼu ʼaletale ʼo te kau pagani. Koia, kapau neʼe ʼi ai he ʼu kanoʼi pipi ʼi te ʼu kanoʼi pipi ʼaia neʼe fakatau ʼi he fakatauʼaga, ʼe mole kei ʼi ai hona pikipikiga mo te fale lotu peʼe mo he ʼu akonaki faka pagani, neʼe feala ke totogi e te kau kilisitiano ohage ko he kanoʼi pipi ʼe fakatau neʼe fakamaʼa pea mo fakahali katoa tona toto.
Kae ʼe kehekehe leva ia, mo kapau ʼe ʼiloʼi e te kau kilisitiano ko te kanoʼi pipi ʼaia ʼe haʼu mai he ʼu manu neʼe mole fakahali tonatou toto (peʼe mo te sosiso ʼe gaohi ʼaki te toto) ko he meʼa maʼuhiga ʼo te ʼu koloā ʼo te koga meʼa. ʼE ʼaoga anai ke nātou fakatokaga ʼo filifili te kanoʼi pipi ʼaē ʼe nātou totogi. ʼE feala hanatou ʼiloʼi te kanoʼi pipi ʼaē neʼe mole fakahali tona toto mo kapau ʼe kehekehe tona lanu (ohage pe ko te temi nei, ʼe feala ke ʼiloʼi te sosiso ʼaē ʼe gaohi ʼaki te toto ʼi te ʼu fenua ʼaē ʼe nātou māhani kiai). Peʼe feala pe he fakalave e te kau kilisitiano ki he tagata gaohi pipi peʼe ki he tagata fakatau pipi. Kapau ʼe nātou mole lotolotolua ʼo ʼuhiga mo he ʼu kanoʼi pipi neʼe fakahali te toto, ʼe feala hanatou totogi moʼo kai.
Neʼe toe tohi fēnei e Paulo: “Ke ʼiloa e te tagata fuli takotou agapoto.” (Filipe 4:5). ʼE feala ke ʼaoga te talanoa ʼaia ʼo ʼuhiga mo te totogi ʼo te kanoʼi pipi. Neʼe mole maʼu ʼi te Lao ʼa Iselaele peʼe ʼi te fakatotonu ʼa te kolesi pule faka kilisitiano ʼi te ʼuluaki sēkulō ko te hahaʼi ʼa te ʼAtua neʼe nātou fai he ʼu kumi lahi ʼo ʼuhiga mo te kanoʼi pipi, ke nātou liliu ai ko he ʼu hahaʼi kai lau ʼakau ʼi tanatou tuʼania ʼaē naʼa nātou maʼu he toto ʼi te ʼu kanoʼi pipi ʼaē ʼe nātou kai.
Ko te tagata Iselaele ʼaē ʼe kapu manu neʼe tonu ke ina fakahali te toto ʼo te manu ʼaē neʼe ina matehi (Vakaʼi ia Teutalonome 12:15, 16). Kapau neʼe mole lava ke kai fuli e tona famili te kanoʼi pipi, neʼe feala pe hana fakatau ki niʼihi. Māʼia mo te manu ʼaē neʼe lelei te liligi ʼo tona toto, ʼe mole feala leva ke hali katoa, kae ʼe mole tou maʼu foki ʼi he potu ʼo te Tohi-Tapu he tokoni ʼo ʼuhiga mo te tagata Sutea ʼaē ʼe ina totogi te kanoʼi manu, ke ina kumi fakamate te ʼu meʼa ʼaē ohage ki te vāhaʼa ʼaē neʼe hoko ai te matehi ʼo te manu pea mo tona temi ʼaē neʼe fakahali ai tona toto, ko te ʼua fea ʼaē neʼe hukiʼi moʼo fakahali ai te toto, pea neʼe feafeaʼi te tautau ʼo te manu pea mo te fualoa ʼo tona tautau. Pea tahi foki ʼaē, ko te kolesi pule neʼe mole nātou tohi ke fai e te kau kilisitiano ʼaia he ʼu taupau makehe ki te faʼahi ʼaia, ohage la ko he tonu fakahagatonu mai ia nātou ia muʼa ʼo hanatou kai he faʼahiga kanoʼi pipi.
ʼE lahi te ʼu fenua ʼi te temi nei, ko te lao peʼe ko te agaʼi fenua peʼe ko te ʼu gāue faka lotu ʼe nātou fakamaʼua ki te kanoʼi manu ʼaē ka fakaʼaogaʼi (ʼe mole fakapipiki ki ai te ʼu meʼa makehe, hage la ko te sosiso ʼaē ʼe fai ʼaki te toto) ke haʼu mai te ʼu manu neʼe fakahali tonatou toto ʼi te temi pe ʼaē neʼe matehi ai. ʼIo, ʼe mole tonu ke faiga fakakinau te kau kilisitiano ke nātou ʼiloʼi te faʼahiga tamateʼi ʼo te manu. Koia, ʼe feala pe ‘hanatou kai ki te kanoʼi pipi ʼaē ʼe totogi, ʼo mole nātou fai he fehufehuʼi’, pea ʼe feala ai ke nātou maʼu he leʼo ʼo loto ʼe maʼa’.
Kae neʼe tau hoko pe foki te faʼahiga fakaʼaoga ʼo te toto neʼe fakatupu lotolotolua ai ki te kau kilisitiano. Ko ʼihi hahaʼi gāue fale pipi, ʼi tanatou manatu ko te toto ʼo te ʼu manu mamate ʼe feala ke fai ʼaki he ʼu meʼa ʼe ʼaoga, ohage la ko te fakagako kele peʼe ko te meʼa kai ʼa te ʼu manu. Ko te kau hahaʼi kumi neʼe nātou akoʼi ʼo ʼuhiga mo te toto (peʼe ko he ʼu koga ʼo te toto) ʼaē ʼe feala ke fakaʼaoga ki te ʼu kanoʼi pipi ʼaē ʼe fakatau. Ko ʼihi ʼu fuʼu ʼakau ʼe fakatau, neʼe maʼu ai te ʼu koga ʼo te toto ʼe feala ta kita fetogi ʼaki he kiʼi moʼi kanoʼi manu ohage ko te sosiso peʼe ko te pate. Ko ʼihi ako neʼe fai tāfito ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi ʼaē ʼo te ʼu fetogi ʼo te toto.
Kae neʼe maʼuhiga foki te fai ʼo te kumi feiā ia taʼu ʼe lauʼi hogofulu. Kae, ko te fakaʼaoga ʼo te ʼu faʼahiga meʼa feiā kua siʼisiʼi pe, peʼe mole kei maʼu pe ia, ʼi te ʼu fenua kua lahi. Ko ʼihi fakamatala ʼe nātou fakamahino te tupuʼaga ʼo te siʼisiʼi ʼo te faʼahi ʼaia:
“Ko te toto ʼe ko he matapuna ia ki te taupau ʼo te maʼuli pea mo he protéine ʼi te tuputupu, kae neʼe fakaʼaogaʼi fakafeauga pe te toto ʼo te pipi ki te kai ʼuhi ko tona lanu mālohi pea mo tona mamanu.” — Journal of Food Science, Tohi 55, numelo 2, 1990.
“Ko te huʼa toto magemage ʼe ʼi ai tona ʼu koloaʼaga maʼuhiga ohage ko te faigafua ʼo tona natu pea mo te feala ʼaē ʼo tana gāueʼi magemage (...) pea ko tona fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu meʼa kai ʼe lelei ʼaupito. Koteʼuhi ʼe mole he fakatuʼutuʼu lelei moʼo hikihiki te toto magemage, tāfito la mokā kua moamoa te toto, ʼaē neʼe fai ʼi Saponia.” — Journal of Food Science, Tohi 56, numelo 1, 1991.
Ko ʼihi kilisitiano ʼe nātou vakaʼi te ʼu pepa ʼi te ʼu meʼa kai fao pake, ʼuhi ʼe tokolahi te ʼu puleʼaga ʼe nātou fakamaʼua ke tohi te ʼu meʼa kehekehe neʼe fai ʼaki te meʼa kai ʼaia. ʼE feala ai leva hana totogi ʼo he ʼu meʼa kai ʼe mole maʼu ai te toto, te toto magemage, ko he ʼu protéines de globuline, pe ko he ʼu hémoglobine, fer. Neʼe fai te kumi e te sosiete ʼi Eulopa pea neʼe ina fakamoʼoni te faʼahi ʼaenī: “Ko te fakaʼaogaʼi ʼo te globuline ʼi te faʼufaʼu ʼo te meʼa kai ʼe tonu ke tohi ʼi te pake, ke feala kia ia ʼaē ʼe ina totogi te meʼa ʼaia, ke ʼaua naʼa fai hāla ki te faʼahiga gaohi ʼaē ʼo te meʼa kai.”
Koia, ʼi te vakaʼi ki te meʼa neʼe tohi peʼe ko te kumi ki te ʼu hahaʼi gāue kanoʼi manu, ʼe tonu pe ke kita fakakaukau. ʼAua leva naʼa kamata kumi e te kau kilisitiano fuli te ʼu pepa pea mo te ʼu meʼa kehekehe neʼe fai ʼaki te meʼa kai ʼi te ʼu pake meʼa kai fuli peʼe mo fai fehufehuʼi ki te kaugaue ʼo te ʼu fale kai pea mo te ʼu tukuʼaga meʼa kai. ʼE tonu muʼa ke kumi e te kilisitiano te meʼa ʼaenī, ‘ ʼe ʼi ai koa he fakamoʼoni ko te toto peʼe ko te ʼu koga ʼo te toto ʼe fakaʼaogaʼi ʼi te meʼa kai māhani ʼi te koga meʼa ʼaia peʼe ʼi te fenua ʼaia’? ʼE lahi te ʼu fenua ʼe mole fakaʼaogaʼi ai. Koia, ʼe tokolahi te kau kilisitiano ʼe mole lahi anai hanatou kumi te ʼu faʼahi feiā. Ko he tahi ʼe mole vakaʼi muʼa pe koteā ʼe maʼu ʼi te meʼa kai ʼaia ʼe feala pe hana fai he aga feiā ʼo mulimuli ki tona leʼo ʼo loto, ʼaua leva naʼa ina fakamāuʼi niʼihi ʼe mole tatau anai tanatou aga mo ia ʼi te faʼahi ʼaia, heʼe lagi tokalelei pe tonatou leʼo ʼo loto ʼi muʼa ʼo te ʼAtua. — Loma 14:2-4, 12.
Tatau aipe mo kapau ko te ʼu meʼa kai neʼe gaohi ʼaki te toto, ʼe mole ko he meʼa ia ʼe hoko ʼi te ʼu potu fuli ʼuhi ko tona totogi, peʼe ko ʼihi ʼatu ʼu meʼa. Ohage la, ko te tohi Gaohi ʼo te meʼa kai (sepetepeli 1991) ʼe ʼui fēnei: “Maʼa nātou ʼaē ʼe fetaulaki mo te ʼatu ʼu faigataʼa kehekehe ʼaki pe te mole fakaʼaogaʼi te 1 ki te 100 ʼo te toto ʼo te kanoʼi pipi, ʼe feala ke toe fakatahiʼi kiai he huʼa pipi taufua ʼo maui mālie pe ia.”
ʼE lahi te ʼu fenua, te ʼu lao, te ʼu agaʼi fenua pea mo te ʼu manatu, ʼe nātou fakahali te toto ʼo te ʼu manu pea ko te toto ʼaia ʼe mole nātou fakaʼaoga moʼo fai he ʼu meʼa kai. Kapau ʼe mole ʼi ai he fakamoʼoni ko te ʼaluʼaga (ko te fakaʼaogaʼi ʼo te toto) ʼe kehe age ʼi te koga meʼa peʼe neʼe hoki fetogi pe, ʼe mole tonu ai ke tuʼania te kilisitiano, peʼe ko he moʼoni peʼe ko he loi. Kapau, ʼe tou ʼiloʼi papau ʼe lahi te fakaʼaogaʼi ʼo te toto — ʼi te meʼa kai pea mo te ʼu meʼa faitoʼo — ʼe tonu aipe ke tou haga fakalogo ki te fakatotonu ʼaē ʼa te ʼAtua ke ʼaua naʼa tou fakaʼaogaʼi te toto.