Tauhi Agatonu Kia Sehova
“Mo ia ʼaē ʼe agatonu ʼe ke [Sehova] agatonu anai kia ia.” — 2 Samuele 22:26.
1. ʼE feafeaʼi te aga ʼa Sehova kia nātou ʼaē ʼe agatonu kia ia?
ʼE MOLE feala ke feʼauga he totogi ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fai e Sehova maʼa tana hahaʼi (Pesalemo 116:12). ʼE taulekaleka tana ʼu meʼa ʼofa fakalaumālie pea mo fakasino feiā aipe mo tana loto fia tokoni! Neʼe toe ʼiloʼi pe foki e te hau ʼo te Iselaele ʼāfea ko Tavite ko te ʼAtua ʼe agatonu mo nātou ʼaē ʼe agatonu kia ia. ʼE fēnei la te ʼui ʼa Tavite ʼi te hiva neʼe ina fatu, “ ʼi te ʼaho ʼaē neʼe hāofaki ai ʼau e Sehova ʼi te nima ʼo tona ʼu fili feiā aipe mo te nima ʼo Saulo”. — 2 Samuele 22:1.
2. Koteā te ʼu manatu neʼe fakahā e Tavite ʼi tana hiva ʼaē ʼe fakamatala ia 2 Samuele kapite 22?
2 Neʼe kamata e Tavite tana hiva (ʼe felogoi mo te Pesalemo 18) ʼaki te fakavikiviki kia Sehova ohage “ko Ia ko te hāofaki” ʼi tana tali te faikole (2 Samuele 22:2-7). Mai tona fale lotu ʼi selo, neʼe hāofaki e te ʼAtua tana ʼu kaugana agatonu mai te ʼu fili mālohi (ʼu vaega 8-19). Koia leva ʼaē neʼe fakapale ai Tavite ʼi tana haga kumi te maʼuli faitotonu pea mo tana taupau te ʼu ala ʼo Sehova (ʼu vaega 20-27). Ko te ʼu vahe ʼe hoa mai ʼe talanoa ki te ʼu gāue neʼe fai ʼaki te mālohi ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua (ʼu vaega 28-43). Fakamuli leva, neʼe talanoa ia Tavite ki tona hāofaki mai te ʼu tala kovi ʼo tona fenua feiā aipe ʼi te ʼu fili mai te ʼu fenua ʼaē pea mo fakamālo kia Sehova ohage “ko Ia ʼaē ʼe fakahoko te ʼu gāue hāofaki lahi maʼa tana hau pea mo finegaloʼofa aipe ki tana tagata fakanofo”. (ʼu vaega 44-51.) ʼE feala pe foki ke hāofaki tatou e Sehova mo kapau ʼe tou kumi te maʼuli faitotonu pea mo falala kia ia ʼi te ʼu temi fakahāla.
Koteā te faka ʼuhiga ʼo te nofo agatonu
3. Koteā te manatu ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te agatonu?
3 Ko te hiva hāofaki ʼa Tavite ʼe ina foaki mai te fakapapau fakafimālie ʼaenī: “Mo ia ʼaē ʼe agatonu ʼe ke [Sehova] agatonu anai kia ia.” (2 Samuele 22:26). Ko te kupu faka hepeleo ʼaē ko te ḥasidh, ko tona faka ʼuhiga “ko he tahi ʼe agatonu”, peʼe “ko he tahi ʼe finegaloʼofa”. (Pesalemo 18:25, ta fakapilitānia ʼi te ʼu kumiʼaga ʼo te taʼu 1984, nota.) Ko te kupu ʼaē ko te ḥésédh ʼe faka ʼuhiga ki te agalelei ʼaē ʼe pipiki fakaʼofa ki he meʼa ʼo aʼu ki te temi ʼaē ʼe hoko ai te fakatuʼutuʼu ʼaia. Ko te faʼahiga ʼofa ʼaia ʼe fakahā e Sehova ki tana ʼu kaugana, ʼo toe feiā aipe mo te ʼofa ʼaē ʼe nātou fakahā kia te ia. Ko te agatonu faitotonu ʼaia, te agatonu maʼoniʼoni neʼe fakaliliu ko te “finegaloʼofa” pea mo te “ ʼofa agatonu”. (Senesi 20:13; 21:23.) ʼI te ʼu Tohi faka keleka ʼo te Tohi-Tapu, ko te kupu ʼaē ko te “agatonu”, ʼe tou maʼu te manatu ʼaē ko te maʼoniʼoni pea mo te fakapoipoi, ʼaē ʼe ʼiloga ʼi te higoa ʼaē ko te hosiotês feiā mo te kupu ʼaē ko te hosios. Ko te faʼahiga aga fakahagatonu ʼaia ʼe pipiki ki te agatonu feiā mo te pipiki katoa ki te ʼAtua pea ko tona faka ʼuhiga ʼe tou fakamalotoloto pea mo fai fakalelei ʼotatou ʼu maʼua fuli ki te ʼAtua. Ko te agatonu kia Sehova ko tona faka ʼuhiga ke nonoʼo kia ia ʼaki te loto katoa ke hage ko he meʼa ʼe pipiki maʼu.
4. Neʼe feafeaʼi te ʼiloa ʼo te agatonu ʼa Sehova?
4 Ko te agatonu ʼa Sehova neʼe ʼiloga ʼi te ʼu ʼaluʼaga kehekehe. Ohage la, ʼe fai tana faifakamāu ki te agakovi koteʼuhi ʼe ʼofa agatonu ki tana hahaʼi pea mo fakahagatonu ki te faitotonu pea mo te fakatonutonu (Fakahā 15:3, 4; 16:5). ʼI tana agatonu ki tana fuakava ʼaē mo Apalahamo neʼe ʼofa aipe ki te kau Iselaele (2 Hau 13:23). Ko nātou ʼe agatonu ki te ʼAtua ʼe feala ke nātou falala ki tana tokoni ʼo aʼu ki te fakaʼosi ʼo tanatou maʼuli agatonu pea mo ʼiloʼi papau ʼe ina manatuʼi anai ia nātou (Pesalemo 37:27, 28; 97:10). Neʼe lotomālohi ia Sesu ʼaki te mālama ʼaē ko te ʼAtua ko te pule “agatonu”, ko tona nefesi ʼe mole galo anai ʼi te Seole. — Pesalemo 16:10; Gāue 2:25, 27.
5. ʼUhi ʼaē ko Sehova ʼe agatonu, koteā ʼaē ʼe ina fakamaʼua ki tana ʼu kaugana, pea koteā te fehuʼi ʼe tonu ke fakatokagaʼi?
5 ʼUhi ʼaē ko Sehova ʼAtua ʼe agatonu, ʼe ina loto ke agatonu tana ʼu kaugana (Efesi 4:24). Ohage la, ʼe tonu ke agatonu te ʼu tagata ʼaē ʼe fakanofo ko te ʼu tagata ʼāfea ʼi te kokelekasio (Tito 1:8). Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke nātou uga anai te hahaʼi ʼa Sehova ke nātou gāue agatonu kia ia?
Fakafetaʼi ki te ʼu meʼa neʼe ako
6. ʼE tonu koa ke feafeaʼi tatatou aga ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ako ʼi te Tohi-Tapu, pea koteā anai ʼe tonu ke tou manatuʼi ʼo ʼuhiga mo te mālama ʼaia?
6 Ko te fakafetaʼi ki te ʼu meʼa ʼo te Tohi-Tapu neʼe tou ako, ʼe tonu anai ke ina uga tatou ke tou gāue agatonu kia Sehova. Neʼe fēnei te fakaloto mālohi neʼe fai e te ʼapositolo ko Paulo kia Timoteo: “Ke ke haga nofo ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ke ako pea mo ke fakamoʼoni ki ai, heʼe ke ʼiloʼi te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe ke maʼu mai ai te ʼu meʼa ʼaia, pea talu tau kei veliveli ʼe ke ʼiloʼi te ʼu tohi taputapu, ʼaē ʼe feala ke ke poto ai ki tou maʼuli, ʼaki te tui ʼaē ʼo ʼuhiga mo Kilisito Sesu.” (2 Timoteo 3:14, 15). Koutou manatuʼi ko te mālama ʼaia ʼe tuku mai e te ʼAtua ʼaki te “tagata kaugana agatonu mo poto”. — Mateo 24:45-47.
7. ʼE tonu anai ke feafeaʼi te aga ʼa te kau tagata ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te meʼa kai fakalaumālie ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua ʼaki tana kaugana agatonu?
7 Ko te ʼu tagata ʼāfea ʼe tonu tāfito ke nātou leleiʼia te meʼa kai fakalaumālie ʼaē ʼe tuku mai e te ʼAtua ʼaki te tagata kaugana agatonu. Kua hili ki ai te ʼu taʼu, ko ʼihi kau tagata ʼāfea neʼe mole nātou maʼu te leleiʼia ʼaia. Neʼe ʼui e te fafine ko te ʼu tagata ʼaia “neʼe nātou fatufatuʼi te ʼu alatike ʼaē ʼi te Tule Leʼo, neʼe mole nātou fia tali ohage (...) ko te meʼa gāue moʼoni ʼa te ʼAtua, neʼe nātou faiga tuʼumaʼu pe ke nātou fakakoviʼi niʼihi ke nātou maʼu tanatou ʼu faʼahiga manatu”. Kae, ko te ʼu tagata ʼāfea agatonu ʼe mole nātou faiga nātou ʼi he temi ke nātou fakakoviʼi niʼihi ke nātou fakafisi ki te meʼa fakalaumālie ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua ʼaki te tagata kaugana.
8. Koteā ʼe hoko mo kapau ʼe mole tou leleiʼia katoa te ʼu meʼa ʼo te Tohi-Tapu ʼaē ʼe fakahā e te tagata kaugana agatonu mo poto?
8 ʼI totatou ʼuhiga kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe tonu ke tou agatonu fuli kia ia feiā aipe mo tana kautahi. ʼAua naʼa tou fakatuʼutuʼu ke tou lituʼa ki te mālama taulekaleka ʼa te ʼAtua pea mo tou fia kumi te maʼuli faka ʼaposita ʼaē ʼe feala ke ina taki tatou ki te mate fakalaumālie ʼi te temi nei pea ki muli age te mate talu ai ʼosi (Selemia 17:13). Kae koteā te meʼa ke fai mo kapau ʼe faigataʼa kia tatou hatatou tali peʼe mo leleiʼia katoa te ʼu puani faka tohi-tapu ʼaē ʼe fakahā e te tagata agatonu? Pea ke tou fakamoʼoni ʼaki te agavaivai pe kofea ʼaē neʼe tou maʼu ai te moʼoni pea mo tou faikole ke tou maʼu te poto ka ina taki anai tatou ki te gataʼaga ʼo te fihifihia. — Sake 1:5-8.
Ke tou leleiʼia te ʼofa fakatautehina faka kilisitiano
9. ʼE fakahā feafeaʼi ia 1 Soane 1:3-6 ʼe tonu ke maʼu e te kau kilisitiano he manatu fakatautehina?
9 Ko te fakafetaʼi fakamalotoloto ki te manatu fakatautehina ʼaē ʼe maʼu e te kau kilisitiano ʼe ina toe uga tatou ke tou gāue agatonu kia Sehova. Pea tahi ʼaē meʼa, ko ʼatatou vāhaʼa mo te ʼAtua pea mo Kilisito ʼe mole feala ke loloto mo kapau ʼe mole maʼu te faʼahi ʼaia. Neʼe fēnei te ʼui ʼa te ʼapositiolo ko Soane ki te kau kilisitiano fakanofo: “Ko te meʼa ʼaē neʼe mātou mamata pea mo fagono kiai, ʼe mātou fakahā atu, kia koutou foki, koteʼuhi ke koutou kau mo mātou kiai [“kaumeʼa”, Diaglott]. Pea ʼe mātou fakatahi ia mātou [fakatahi] mo te Tāmai pea mo tona ʼAlo ko Sesu Kilisito. (...) Kapau ʼe mātou tala: ‘ ʼE mātou fakatahi mo ia’, pea ʼe mātou haga haʼele pe ʼi te fakapōʼuli, ʼe mātou loi pea ʼe mole mātou maʼuliʼi te moʼoni.” (1 Soane 1:3-6). Ko te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼe fakamaʼua ki te kau kilisitiano fuli, ia nātou ʼaē ʼe falala ke maʼuʼu’li ʼi te lagi mo nātou ʼaē ʼe falala ke maʼuʼuli ʼi te kele.
10. Logope te mata faigataʼa ʼaē ʼo te fakatokatoka ʼo te fihifihia ʼaē neʼe hoko ia Evoti mo Sinitise, neʼe feafeaʼi te manatu ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼu fafine ʼaia?
10 Ke maʼu he manatu fakatautehina ʼe maʼua ke gāue kiai. Ohage la, ko te ʼu fafine kilisitiano ko Evoti mo Sinitise neʼe faigataʼa te fakatokatoka ʼo te fihifihia ʼaē neʼe hoko ia nāua. Koia ʼaē neʼe tokoniʼi ai nāua e Paulo “ke nā felogoi lelei ʼi te ʼAliki”. Pea ina toe ʼui: “ ʼE ʼau toe kole atu foki kia koe, kaugā gāue moʼoni, haga tokoni ki te ʼu fafine ʼaia neʼe nā tau fakatahi mo ʼau, ʼi te faka mafola ʼo te logo lelei, feiā mo Kelemeni pea mo taku ʼihi atu kaugā gāue, ʼaē ko tonatou ʼu higoa ʼe tuʼu ʼi te tohi ʼo te maʼuli.” (Filipe 4:2, 3). Ko te ʼu fafine lotu ʼaia neʼe nā tau fakatahi mo Paulo pea mo ʼihi atu “ ʼi te logo lelei”, pea neʼe ina ʼiloʼi papau ʼe tuʼu ‘tonā ʼu higoa ʼi te tohi ʼo te maʼuli’.
11. Kapau ʼe felāveʼi he kilisitiano agatonu mo he fihifihia, koteā anai ʼe ina manatuʼi ki te faʼahi ʼaia?
11 ʼE mole tau e te ʼu kilisitiano he fakaʼiloga ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼu pilivilesio ʼaē ʼe nātou maʼu ʼi te kautahi ʼa Sehova pea mo tanatou ʼu faʼahiga gāue agatonu ʼaē kia ia. Kapau ʼe ʼi ai honatou fihifihia fakalaumālie, ʼe mole ko he meʼa lelei anai te meʼa noaʼi ʼo tanatou ʼu gāue agatonu ʼaē neʼe nātou fai kia Sehova! ʼE lagi ko ia ʼaē ʼe higoaʼi ko te “kaugā gāue moʼoni” ʼe ko he tēhina agatonu pea mo tokoni faʼa kātaki ki niʼihi. Kapau ko koutou ko he tagata ʼāfea, ko koutou koa ko he “kaugā gāue moʼoni”, e foaki fakavilivili he tokoni ʼaki he aga manavaʼofa? ʼE tonu ke tou tokagaʼi fuli te leleʼi ʼaē ʼe fai ʼe ʼotatou ʼu kaugā gāue kilisitiano, ohage ko tona fai ʼaē e te ʼAtua, pea ke tou ʼofa ʼo tokoni nātou ʼo ʼuhiga mo te ʼamo ʼo tanatou ʼu kavega. — Kalate 6:2; Hepeleo 6:10.
ʼE mole he potu ke ʼalu ki ai
12. ʼI te fai ʼaē e Sesu tana ʼu palalau ʼaē neʼe ‘tokolahi ʼi te kau tisipulo neʼe nātou toe liliu ki te ʼu meʼa ʼāfea’, koteā te tali neʼe fai e Petelo?
12 Kapau ʼe tou ʼiloʼi ʼe mole he faʼahi ʼe maʼu ai te maʼuli heʼegata, ʼe tou holi anai ke tou gāue agatonu kia Sehova. ʼI te fai ʼaē e Sesu tana ʼu palalau ʼaē neʼe ‘tokolahi ʼi te kau tisipulo neʼe nātou toe liliu ki te ʼu meʼa ʼāfea’, ʼo ina fehuʼi ai ki tana kau ʼapositolo te meʼa ʼaenī: “Pea mo koutou foki, ʼe mole koa la koutou fia ʼolo mo koutou?” Pea tali age e Petelo kia te ia: “ ʼAliki, ke mātou ʼolo kia ʼai? ʼE ke nofo mo te ʼu folafola ʼo te maʼuli heʼegata; pea ʼe mātou tui pea mo ʼiloʼi ko koe ko te Maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua.” — Soane 6:66-69.
13, 14. a) He koʼe neʼe hāla te lotu faka sutea ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼi te ʼofa fakaʼatua? b) Koteā te ʼui ʼa te Fakamoʼoni ʼa Sehova kua fualoa tana maʼuli ʼi te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te kautahi fakahāhā ʼa Sehova?
13 Ko “te ʼu folafola ʼo te maʼuli heʼegata” neʼe mole maʼu ia ʼi te lotu faka sutea ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi. Ko tana agahala maʼuhiga ko te fakafisi ʼaē ko Sesu ko te Mesia. ʼE mole maʼu pe la ʼi tana ʼu tohi faka sutea he meʼa ʼe fakatafito ki te ʼu Tohi faka hepeleo ʼo te Tohi-Tapu. Neʼe mole fakamoʼoni te kau Satuseo ki te maʼuli ʼaē ʼa te kau ʼaselo feiā aipe ki te toe fakatuʼuake ʼi te mate. Pea ko te kau Faliseo neʼe nātou fakafeagai ki te ʼu meʼa taputapu ʼaia, ʼaki tanatou hāla ʼaia neʼe nātou faka ʼalu noa te Folafola ʼa te ʼAtua ʼuhi pe ko tanatou talatuku (Mateo 15:1-11; Gāue 23:6-9). Ko te kau Sutea neʼe nātou popūla ki te ʼu talatuku ʼaia pea koia ʼaē neʼe faigataʼa ai ki te tokolahi hanatou tali ia Sesu Kilisito (Kolose 2:8). ʼI tana mole ʼiloʼi te moʼoni neʼe faiga fakamalotoloto ia Saulo (Paulo) ‘ki te ʼu talatuku ʼo tana ʼu kui’, ʼo ina fakataga mālohi te ʼu tisipulo ʼa Kilisito. — Kalate 1:13, 14, 23.
14 Neʼe mole maʼu e te lotu faka sutea te ʼofa ʼa te ʼAtua, kae neʼe tapuaki e Sehova te kautahi ʼaē ʼe faʼufaʼu ʼaki te ʼu tisipulo ʼo tona ʼAlo — ‘ko te hahaʼi faiga fakamalotoloto ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue lelei’. (Tito 2:14.) ʼE kei maʼuli pe te kautahi ʼaia, pea neʼe fēnei te ʼui ʼa te Fakamoʼoni ʼa Sehova kua fualoa tana maʼuli ʼi te moʼoni: “Ko te meʼa e tahi neʼe maʼuhiga kia ʼau, ke ʼau nofo tuʼumaʼu ʼi te kautahi fakahāhā ʼa Sehova. Neʼe hoko te meʼa kia ʼau ʼo ʼau ʼiloʼi ai te tuʼutāmaki ʼaē ʼo te falala ki he manatu fakatagata. Neʼe tokoniʼi foki ʼau ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaia, pea kua ʼau fakatotonu nei ke ʼau nofo ʼi te kautahi agatonu. ʼE feafeaʼi koa he foaki ʼe he tahi meʼa ia te ʼofa pea mo te tapuaki ʼa Sehova?” ʼE mole tou maʼu ʼi he tahi atu faʼahi te ʼofa faka ʼatua pea mo te maʼuli heʼegata.
15. He koʼe koa ʼe tonu ke tou kaugā gāue mo te kautahi fakakelekele ʼa te ʼAtua pea mo nātou ʼe maʼu tuʼulaga ʼi ai?
15 Ko totatou loto ʼe ina uga tatou ke tou kaugā gāue mo te kautahi ʼa Sehova koteʼuhi ʼe tou ʼiloʼi ko te kautahi pe ʼaia e tahi ʼe taki e tona laumālie pea mo fakaʼilo tona huafa pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu. ʼIo, ko nātou ʼaē ʼe gāue ʼi ai ʼe mole nātou haohaoa (Loma 5:12). Kae “ko te hāūhāū ʼa Sehova neʼe mālohi” kia Alone pea mo Miliame ʼi te temi ʼaē neʼe nā hāla ai kia Moisese pea mo nā galoʼi ko te maʼua ʼaē ʼe fai e Moisese neʼe foaki age e te ʼAtua kia ia kae neʼe mole foaki age kia nāua (Faka au 12:7-9). Ia ʼaho nei, ko te kau kilisitiano agatonu ʼe nātou kaugā gāue mo “nātou ʼaē ʼi tonatou ʼu fuga ʼulu” heʼe ko te meʼa ʼaia ʼe loto kiai ia Sehova (Hepeleo 13:7, 17). Ko te fakamoʼoni ʼo tatatou agatonu ko tatatou kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono faka kilisitiano pea mo fai he ʼu tali moʼo ‘uga niʼihi ki te ʼofa pea mo te ʼu gāue lelei’. — Hepeleo 10:24, 25.
Ke koutou fakaloto mālohi
16. Koteā te meʼa ʼe tou fia fai maʼa niʼihi ʼe ina uga tatou ke tou gāue agatonu kia Sehova?
16 Ko tatatou loto ʼaē ke tou fakaloto mālohiʼi niʼihi ʼe toe uga anai aipe tatou ke tou gāue agatonu kia Sehova. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “ ʼE fialahi te mālama, kae ko te ʼofa ʼe fakaloto mālohi.” (1 Kolonito 8:1). ʼI te fialahi ʼo nātou ʼaē ʼe nātou maʼu he faʼahiga mālama, neʼe tonu ke toe fakahā e Paulo te ʼofa ʼaē ʼe fakaloto mālohi kia nātou ʼaē ʼe nātou fakahā te kalitate ʼaia. Ko te tohi ʼa te polofesea ko Weiss pea mo English ʼe ʼui fēnei: “Ko ia ʼaē ʼe ina maʼu te fealagia ʼaē ko te ʼofa ʼi te agamahani ʼe ʼofaina. Ko te fealagia ʼaē ʼo te faka mafola ʼo he meʼa ʼe lelei pea mo fakatokaga ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo te maʼuli neʼe ko he meʼa ia neʼe ʼiloga ia nātou ʼaē ʼe nātou fakahā te kalitate ʼaia feiā aipe mo nātou ʼaē ʼe fakahā kiai pea tahi ʼaē ʼe ko he meʼa fakafiafia kia nātou ʼaia.” ʼI te fakahā ʼo te ʼofa, ʼe tou fakaloto mālohiʼi niʼihi feiā aipe mo tatou totonu, ohage ko tona fakaloto mālohiʼi e te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu: “ ʼE lahi age te manuʼia ia ʼo tata foaki ʼi ʼaē ia ʼo tata tali.” — Gāue 20:35.
17. ʼE feafeaʼi te fakaloto mālohiʼi tatou e te ʼofa, pea koteā ʼaē ka ina tāʼofi anai tatou ke tou fai?
17 Ia 1 Kolonito 8:1 neʼe fakaʼaoga e Paulo te kupu faka keleka ʼaē ko te agapê, ʼaē ko tona faka ʼuhiga ko te ʼofa. Ko te ʼofa ʼe fakaloto mālohi, koteʼuhi ʼe faʼa kātaki pea agalelei, ʼe ʼamo pea mo kātaki te meʼa fuli, ʼe mole puli ia ʼi he lakaga. Ko te ʼofa ʼaia ʼe ina toʼo te ʼu manatu ʼe mole lelei ʼi te loto, ohage ko te fialahi pea mo te fuaʼa (1 Kolonito 13:4-8). Ko te ʼofa ʼaia ʼe ina taupau anai tatou ke ʼaua naʼa tou fakaʼigoʼigo ʼo ʼuhiga mo ʼotatou ʼu tēhina, ʼaē ʼe mole haohaoa ohage pe ko tatou. ʼE ina tāʼofi anai tatou naʼa tou liliu ohage ko te ʼu “tagata heletiko” ʼaē neʼe “hu” ki te lotolotoiga ʼo te kau kilisitiano moʼoni ʼo te ʼuluaki sēkulō. Ko te ʼu tagata ʼaia “ ʼe mole nātou fakaʼapaʼapa ki te fai pule pea ʼe nātou talanoa kovi ki te kau kolōlia”, ʼe lagi ko nātou ʼaia neʼe ko ni kau tagata taupau kilisitiano neʼe nātou maʼu honatou faʼahiga kolōlia (Suta 3, 4, 8). ʼO tou agatonu kia Sehova, ʼaua naʼa tou fakagafua ʼi he temi ki he fakahāla ke tou fai he meʼa feiā.
Tou fakafeagai ki te Tevolo!
18. Koteā te meʼa ʼaē ʼe fia fai e Satana ki te hahaʼi ʼa Sehova, kae he koʼe koa ʼe mole feala ke ina fai?
18 Ko tatatou mālama ʼaē ko Satana ʼe ina fia faka ʼauha te logo tahi ʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua, ʼe tonu ke faiga fakamalotoloto ʼo gāue agatonu kia Sehova. Ko te loto ʼo Satana ke ina molehi te hahaʼi fuli ʼa te ʼAtua, pea ko te kau fakafofoga kelekele ʼa te Tevolo ʼe nātou tau matehi te kau ʼatolasio moʼoni. Kae ʼe mole tuku anai e te ʼAtua ke matehi fuli nātou e Satana. Neʼe mate Sesu koteʼuhi “ke ina fakapuli noa, ʼaki tona mate, ia ia ʼaē ʼe ina maʼu te mālohi ʼo te mate, ia te Tevolo”. (Hepeleo 2:14.) Tāfito la kua mālohi te pule ʼa Satana ki te kele talu tona lī mai te lagi ʼi te ʼosi fakanofo Hau ʼo Kilisito ʼi te taʼu 1914. Pea ʼi te temi tuʼakoi ʼa Sehova, ko Sesu ʼe ina faka ʼauha anai ia Satana pea mo tana kautahi.
19. a) Koteā te fakatokaga ʼe fai e te sulunale ʼaenī talu mai muʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼu faiga ʼaē ʼa Satana? b) Moʼo tekeʼi te ʼu hele ʼa Satana, koteā anai te meʼa ʼe tonu ke tou tokaga kiai ʼo ʼuhiga mo tatatou ʼu felogoi mo ʼotatou ʼu kaugā gāue?
19 Ko te sulunale ʼaenī ʼe fēnei tana fakatokaga: “Kapau ko Satana, te tevolo, ʼe feala ke ina fakamaveuveu te hahaʼi ʼa te ʼAtua, mo fakatupu he fefakafeagai pea mo hanatou fetauʼaki ia nātou, peʼe ke nātou maʼu pea mo fai he fakatuʼutuʼu ʼa nātou pe ʼaē ʼe feala anai ke puli tanatou ʼofa fakatautehina, ʼaki te meʼa ʼaia ʼe mālo anai ia.” (Te Tule Leʼo, ta fakapilitānia, ʼaho 1 ʼo maio 1921, pasina 134). ʼAua naʼa tou fakagafua ke faka ʼauha e te Tevolo tatatou logo tahi, lagi ʼe ina uga tatou ke tou fetalanoa koviʼaki peʼe ke tou fakafeagai ki he tahi (Levitike 19:16). Ke ʼaua naʼa tou haga tuku ia Satana ke ina kakaʼi ia tatou ʼo tou fakakoviʼi nātou ʼaē ʼe tauhi agatonu aipe ki te ʼAtua peʼe ke tou fakatupu faigataʼa tonatou maʼuli (Vakaʼi ia 2 Kolonito 2:10, 11). Kae, ke tou mulimuli ki te ʼu palalau ʼaenī ʼa Petelo: “Koutou nonofo alaʼala, koutou nonofo tokaga. Ko tokotou fili, ia te Tevolo, ʼe hage ko he laione ʼe gugulu, ʼe feʼaluʼaki ke ina kai he tahi. Kae ke koutou tekeʼi fakamālohi ia ia ʼaki te tui.” (1 Petelo 5:8, 9). ʼAki he tekeʼi fakamālohi ia Satana, ʼe feala ke tou taupau tatatou logo tahi manuʼia ʼi te hahaʼi ʼa Sehova. — Pesalemo 133:1-3.
Koutou faikole ʼo falala ki te ʼAtua
20, 21. ʼE feafeaʼi te pipiki ʼo te falala ʼaē kia Sehova pea mo te gāue agatonu kia ia?
20 Ko te faikole ʼo falala kia Sehova ʼe tokoni anai kia tatou ke tou haga gāue agatonu kia Sehova. ʼI tatatou ʼiloʼi ʼaē ʼe ina tali tatatou ʼu faikole, ʼe tou toe ōvi aipe kia ia. ʼI te tohi ʼa Paulo neʼe ina fakaloto mālohiʼi ke faikole pea mo falala kia Sehova ʼAtua, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau loto ʼi te potu fuli pe ke haga faikole te tagata, ʼo hiki he ʼu nima agatonu, ʼaua naʼa ʼiʼita peʼe mo ke.” (1 Timoteo 2:8). Ohage la, ʼe maʼuhiga ke faikole te ʼu tagata ʼāfea ʼo falala ki te ʼAtua. ʼE ʼiloga leva tanatou agatonu kia Sehova mo kapau ʼe nātou fakatahi moʼo fakatokatoka he ʼu meʼa ʼo te kokelekasio, ʼe nātou tekeʼi anai he ʼu felogoi ʼe mole hona gataʼaga pea mo he ʼu feʼiʼitaʼaki ʼe feala ke hoko.
21 Ko te falala ʼaē kia Sehova ʼe tokoni aipe kia tatou ke tou tokaga ki te ʼu pilivilesio ʼo tana gāue. Ko te tagata neʼe gāue agatonu kia Sehova lolotoga ʼo te ʼu taʼu e hogofulu tupu, neʼe feala ke ina ʼui fēnei: “Ko hatatou tali fakalelei he gāue ʼe foaki mai ʼi te kautahi faka malamanei ʼa te ʼAtua pea mo tou fia nofo lototoʼa ʼo pipiki ki tatatou gāue ʼaia, ʼe tou maʼu aipe foki ʼaki tatatou ʼu faiga te ʼofa fakamalotoloto ʼa Sehova. Logope la ko te gāue ʼaē ʼe foaki mai ʼe mole maʼuhiga, ʼe feala pe ke mole iku lelei ʼihi ʼu gāue ʼaoga mo kapau neʼe mole tou fai fakalelei tatatou gāue. Kapau ʼe tou agavaivai pea mo tou tokaga ki te faka kolōlia ʼo te huafa ʼo Sehova ʼi hatatou manatu pe kia tatou, ʼe feala ke tou ʼiloʼi papau ʼe tou nofo ‘mālolohi, lototoʼa, ʼo faʼa gāue ʼi te gāue ʼa te ʼAliki’.” — 1 Kolonito 15:58.
22. ʼE tonu koa ke lave feafeaʼi te ʼu faʼahiga tapuaki ʼa Sehova ki tatatou agatonu?
22 ʼAua naʼa tou lau te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai maʼa Sehova heʼe mole feala ke tou totogi te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ina fai maʼa tatou. ʼE ko he meʼa lelei tatatou kau ʼi te kautahi ʼa te ʼAtua, ʼi te lotolotoiga ʼo nātou ʼaē ko te ʼu kaumeʼa ʼo te ʼAtua (Sake 2:23)! Neʼe tapuaki tatou e Sehova ʼaki tatatou maʼu te ʼofa fakatautehina ʼe loloto ʼaē ʼe mole feala ke faka ʼauha e Satana. Koia ʼaē ke tou pipiki maʼu ʼo ʼuhiga mo tatatou agatonu ki te Tāmai ʼe ʼi selo pea mo kaugā gāue mo tana hahaʼi ʼi te temi nei pea mo heʼegata. Tou gāue agatonu kia Sehova.
ʼE feafeaʼi anai takotou tali?
◻ Koteā te faka ʼuhiga ʼo te agatonu?
◻ Koteā te ʼu meʼa ʼaē ka nātou uga ai tatou ke tou gāue agatonu kia Sehova?
◻ He koʼe koa ʼe tonu ke tou fakafeagai ki te Tevolo?
◻ ʼE tokoniʼi feafeaʼi tatou e te faikole ke tou liliu ko he ʼu kaugana agatonu ʼa Sehova?
[Paki ʼo te pasina 23]
ʼE mole fakagafua e te ʼu kaugana agatonu ʼa Sehova ki tanatou Fili ʼaē ko te Tevolo ʼe hage ko he laione, ke ina maumauʼi tanatou logo tahi.