Ko Te ʼu Fehuʼi ʼAnatou ʼe Lautohi
Ia Hepeleo 11:26, ʼe ʼui koa ko Moisese ko “te Killisito”, peʼe ko ia ko he fakatā ʼo Sesu Kilisito?
ʼI tana palalau ki te tui ʼa Moisese, ko te ʼapositolo ko Paulo neʼe ina tohi ko Moisese “neʼe ina leleiʼia te ufiufi ʼo Kilisito ohage ko he ʼu koloā maʼuhiga age ia ʼi te ʼu koloā ʼo Esipito; heʼe neʼe sio fakamamaʼu ia ki te totogi ʼo te fakapale”. (Hepeleo 11:26.) ʼE mata mai ia ko Paulo neʼe palalau kia Moisese ohage ko “te Kilisito”, peʼe ohage ko he tahi neʼe fakanofo, ʼi he faʼahiga ʼaluʼaga.
ʼI te manatu ʼo te tokolahi, neʼe fakatā ia Moisese ki te haʼu ʼa te Mesia. ʼUhi ʼaē ko Moisese neʼe ko te polofeta, neʼe ina fakakikite ki te haʼu ʼa he polofeta ʼe lahi age ‘ ʼe hage ko ia’. Tokolahi te kau polofeta neʼe nātou ʼui ko Sesu neʼe ko “Te Polofeta”, pea neʼe fakamoʼoni ki ai tana ʼu tisipulo (Teutalonome 18:15-19; Soane 1:21; 5:46; 6:14; 7:40; Gāue 3:22, 23; 7:37). Ko Moisese neʼe ko te fakafelogoi ʼo te fuakava ʼo te Lao, kae ko Sesu neʼe tau ia mo “te gāue lelei ʼaupito” ohage ko “te fakafelogoi ʼo te fuakava lelei age”, ko te fuakava foʼou faka kolōlia (Hepeleo 8:6; 9:15; 12:24; Kalate 3:19; 1 Timoteo 2:5). ʼI he ʼu faʼahiga ʼaluʼaga, ʼe feala pe ke ʼui ko Moisese neʼe ko he fakatā ʼo te Mesia ka haʼu.
Kae, ʼe mole ko te faka ʼuhiga ʼuluaki ʼaia ʼo te talanoa ʼaē ia Hepeleo 11:26. ʼE mole he fakahāʼaga ko Moisese neʼe ina ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo te Mesia, ʼo ina fai ʼaki tona loto katoa ʼo ʼina ʼiloʼi ʼi tana ʼalu ʼaē ki Esipito ʼe ina fakatā anai te Mesia peʼe ko he fakafofoga ʼo Ia.
Koia, ko ʼihi ʼe nātou ʼui ko te ʼu palalau ʼaē ia Hepeleo 11:26 ʼe ʼi ai tona ʼuhiga tatau pea mo te talanoa ʼaē ki te kau kilisitiano ʼe nātou tau anai mo te “ ʼu mamahi maʼa Kilisito”. (2 Kolonito 1:5.) Ko te kau kilisitiano fakanofo ʼe nātou ʼiloʼi ko Sesu Kilisito neʼe tau mo te mamahi pea kapau ʼe ‘nātou mamahi tahi mo ia pea ʼe faka kolōliaʼi anai nātou pea mo ia’ ʼi selo. Kae ʼi tona temi, ko Moisese neʼe mole ina ʼiloʼi ia ko te Mesia ka haʼu ʼe mamahi anai, feiā ai mo te ʼamanaki ʼaē ʼi selo. — Loma 8:17; Kolose 1:24.
ʼE ʼi ai te tahi faʼahiga mahino lelei age ʼo ʼuhiga mo te ʼui ʼaē ko Moisese “neʼe ina leleiʼia te ufiufi ʼo Kilisito ohage ko he ʼu koloā maʼuhiga”.
ʼI te talanoa ʼa Paulo ki te “Kilisito” ia Hepeleo 11:26, neʼe ina fakaʼaogaʼi te kupuʼi palalau faka keleka Khristou, ko tona fakatatau ki te kupuʼi palalau faka hepeleo Mashiach, peʼe Mesia. Ko te ʼu kupu ʼaē ko te “Mesia” pea mo te “Kilisito” ʼe faka ʼuhiga ki he “tahi neʼe fakanofo”. Koia ko Paulo neʼe ina tohi ko Moisese ‘neʼe ina leleiʼia te ufiufi ʼo he tahi neʼe fakanofo’. ʼE feala koa kia Moisese ke ina fakahigoaʼi ia ia totonu ko he “tahi neʼe fakanofo”?
Ei. ʼI te temi ʼāfea, neʼe fakanofo he tahi ʼaki te fai ʼo te toʼotoʼoga makehe ʼo huaʼi he moʼi lolo ki tona ʼulu. “Koia ko Samuele neʼe ina toʼo te kiʼi hina lolo pea ina huaʼi ki tona ʼulu [ʼo Saulo].” “Neʼe toʼo e Samuele te talaʼi manu neʼe ʼuʼutu ki ai te lolo pea ina tākai ia ia [Tavite] ʼi te lotolotoiga ʼo tona ʼu tēhina. Pea ko te laumālie ʼo Sehova neʼe kamata gāue aipe ia kia Tavite ʼi te ʼaho ʼaia.” (1 Samuele 10:1; 16:13; vakaʼi ia Ekesote 30:25, 30; Levitike 8:12; 2 Samuele 22:51; Pesalemo 133:2). Pea tahi ʼaē, ko ʼihi, ohage ko te polofeta ko Eliseo pea mo te hau Silia ko Hazaël, ʼe talanoa ki ai ohage ko he ʼu hahaʼi “neʼe fakanofo” logope la neʼe mole huaʼi he moʼi lolo kia nātou (1 Hau 19:15, 16; Pesalemo 105:14, 15; Isaia 45:1). Koia, ko he tagata peʼe ko he fafine ko “he tahi neʼe fakanofo” heʼe neʼe fili peʼe tuku age te fekau makehe.
ʼI tona faka ʼuhiga ʼaia, ko Moisese totonu neʼe ko te tagata neʼe fakanofo e te ʼAtua, pea ʼi ʼihi Tohi-Tapu ia Hepeleo 11:26 ko “te fakanofo ʼa te ʼAtua” peʼe ko “Ia ʼaē neʼe fakanofo”. Ko Moisese neʼe fekauʼi ko he fakafofoga ʼo Sehova pea ko ia neʼe ina fakamavae ia Iselaele mai Esipito (Ekesote 3:2-12, 15-17). Logope ko Moisese neʼe lahi ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu koloā ʼo Esipito, neʼe ina fakalahilahi age pe te fekau neʼe tuku age, ʼaē neʼe ina tali pea mo ina fakahoko. Koia, neʼe feala ai kia Paulo ke ina tohi ko Moisese “neʼe ina leleiʼia te ufiufi ʼo Kilisito ohage ko he ʼu koloā maʼuhiga age ia ʼi te ʼu koloā ʼo Esipito”.