Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w92 1/12 p. 7-12
  • Ko Te Tapuakina ʼa Sehova ʼe Ina Fakakoloaʼia

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Te Tapuakina ʼa Sehova ʼe Ina Fakakoloaʼia
  • Te Tule Leʼo—1992
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te manuʼia maʼuhiga e tahi
  • Te koloā fakalaumālie ia ʼaho nei
  • Te ʼu time pea mo te ʼu mōlaga
  • “Koutou tuku tokotou loto ki ʼokotou ʼu ala”
  • Ko te kaihaʼa ʼo Sehova
  • Fakamāu e te “ ʼAliki moʼoni”
  • “Koutou Fetuku Mai Te Hogofulu ʼo Te Vahe Fuli Ki Te Faleoko”
    Te Tule Leʼo—1992
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Malakia
    Te Tule Leʼo—2007
  • Ko Ai ʼAē Ka Hāo ʼi Te ʼAho ʼo Sehova?
    Te Tule Leʼo—2002
  • ʼE Fehiʼa Ia Sehova Ki Te Aga Fakakākā
    Te Tule Leʼo—2002
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1992
w92 1/12 p. 7-12

Ko Te Tapuakina ʼa Sehova ʼe Ina Fakakoloaʼia

“Ko te tapuakina ʼa Sehova — ko ia ʼaia ʼe ina fakakoloaʼia, pea ʼe mole maʼu ai he ʼu mamahi.” — Tāʼaga Lea 10:22.

1-3. Koteā te meʼa ʼe tonu ke fakamoʼoni ki ai ʼo ʼuhiga mo te ʼu koloā fakasino koteʼuhi ʼe tokolahi ia nātou ʼaē tokaga ki te faʼahi ʼaia?

KO ʼIHI hahaʼi ʼe mole pipiko nātou ʼi te talanoa ki te paʼaga — peʼe ki te mole lahi ʼo tanatou paʼaga. ʼE ko he meʼa kovi kia nātou ʼi te ʼu taʼu ʼaenī, he neʼe lahi ʼaupito tanatou fihi ki te faʼahi ʼaia. Ohage la ʼi te taʼu 1992 ko te maʼu koloā ʼaē ʼo te potu Hahake ʼo te malamanei neʼe felāveʼi mo te lakilisi feiā aipe mo te ʼu fealagia mai te lao ʼo ʼuhiga mo te kau gāue ki he maʼu ʼo hanatou gāue. Tokolahi ʼe nātou puna’maʼuli ʼi tanatou mole heʼeki maʼu he temi faigamalie moʼoni.

2 ʼE maʼuhiga koa ke tou tokaga faka mālohi ki totatou lelei fakasino? Kailoa, ʼe lelei pe hona fai fakafeauga. Pea tahi foki ʼaē, ʼe ʼi ai te manatu tāfito ʼe tonu ke tou mahino ʼo ʼuhiga mo te ʼu koloā. ʼIo, ko te ʼu meʼa fuli fakasino ʼe haʼu mai te Tupuʼaga. Ko ia “ko te ʼAtua moʼoni, ia Sehova, (...) ko Ia ʼaē neʼe ina folahi te kele pea mo te ʼu meʼa ʼe ʼi ai, ko Ia ʼaē neʼe ina foaki te mānava ki te hahaʼi ʼaē ʼe nonofo ai”. — Isaia 42:5.

3 Kae ʼe mole heʼeki fakatotonu fakatomuʼa e Sehova he tahi ke maʼu koloā pea mo he tahi ia ke masiva, ʼe tou tuʼutāmaki pe tatou ia tatou totonu ʼuhi ko tatatou faʼahiga fakaʼaoga ʼo te vahe ʼaē ʼe tou maʼu ʼi “te kele pea mo te ʼu meʼa ʼe ʼi ai”. Kapau ʼe tou tukuga koviʼi he tahi ʼo ʼuhiga mo tatatou fakaʼaoga ʼaē ʼo ʼatatou ʼu koloā, ʼe fakalaka hālaʼi anai tatou e Sehova. Pea ko ʼaē pe ʼe mole kaugana ki te finegalo ʼa te ʼAtua kae kaugana ia ki te koloā ʼe “ko ia ʼaia ʼe falala ki tona koloā — ko ia ʼaia ʼe to anai ia”. (Tāʼaga Lea 11:28; Mateo 6:24; 1 Timoteo 6:9.) Ko te manuʼia fakakoloā ʼe mole fakatupu ia he loto fakalogo kia Sehova, ʼe ko he meʼa ʼe mole hona ʼaoga. — Tagata Tānaki 2:3-11, 18, 19; Luka 16:9.

Te manuʼia maʼuhiga e tahi

4. He koʼe koa ʼe maʼuhiga age te manuʼia fakalaumālie ia ʼi te manuʼia fakasino?

4 ʼE mole talanoa pe te Tohi-Tapu ki te manuʼia fakasino kae ʼe toe talanoa ki te manuʼia fakalaumālie. Ko te faʼahiga manuʼia ia ʼaia ʼe maʼuhiga age ia (Mateo 6:19-21). ʼE maʼu ʼi te manuʼia fakalaumālie te felogoi lelei mo Sehova ʼo heʼegata (Tagata Tānaki 7:12). Pea tahi ʼaē, ko te kau kaugana ʼa Sehova ʼaē ʼe nātou manuʼia fakalaumālie ʼe nātou toe maʼu te ʼu tapuakina fakasino. ʼI te mālama foʼou, ʼe pipiki anai te koloā fakalaumālie ki te manuʼia fakasino. Ko te hahaʼi agatonu ʼe nātou maʼu anai te fīmālie fakasino ʼaē ʼe mole maʼu ʼi he gaoʼi peʼe ko he sakilifisioʼi ʼo te maʼuli haohaoa pea mo te fīmālie ohage ko tona fai ia ʼaho nei (Pesalemo 72:16; Tāʼaga Lea 10:28; Isaia 25:6-8). ʼE nātou maʼu anai ʼi te faʼahi fuli “ko te tapuakina ʼa Sehova (...) ʼe ina fakakoloaʼia, pea ʼe mole maʼu ai he ʼu mamahi”. — Tāʼaga Lea 10:22.

5. Koteā te fakapapau neʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fakasino?

5 Ohage ko te temi nei ko nātou ʼaē ʼe nātou leleiʼia te ʼu meʼa fakalaumālie, ʼe nātou maʼu te faʼahiga fīmālie ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fakasino. ʼE moʼoni, ʼe nātou gāue moʼo totogi tonatou ʼu maʼua pea mo totogi he meʼa kai ki tonatou famili. Ko ʼihi ʼe feala ke puli tanatou gāue ʼi te ʼu temi ʼo te lakilisi. Kae ʼe mole lotovaivai nātou ʼi te ʼu fihifihia ʼaia. Heʼe nātou fakamoʼoni ki te fakapapau ʼaē ʼa Sesu ʼi tana ʼui ʼaenī: “ ʼAua naʼa koutou hoha ʼo ʼui maʼa koutou: ‘Koteā he meʼa ka tou kai?’ peʼe: ‘Koteā he meʼa ka tou ʼinu?’ peʼe: ‘Koteā he meʼa ka tou kofu ʼaki?’ (...) Kae ʼiloʼi pe ʼe takotou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo, ʼe ʼaoga kia koutou te ʼu meʼa fuli ʼaia. Ke koutou haga kumi muʼa te puleʼaga pea mo Tona faitotonu, pea ʼe toe foaki atu anai mo te ʼu meʼa fuli ʼaia kia koutou.” — Mateo 6:31-33.

Te koloā fakalaumālie ia ʼaho nei

6, 7. a) Fakamatala he ʼu faʼahiga manuʼia fakalaumālie ʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua. b) Ko te lea faka polofeta fea ʼaē ʼe lolotoga hoko ʼi te temi nei, pea koteā te fehuʼi ʼe tou maʼu ki ai?

6 Koia, ko te hahaʼi ʼa Sehova ʼe nātou fakamuʼamuʼa te Puleʼaga ʼi tonatou maʼuli, pea neʼe nātou maʼu foki he tapuakina! ʼE nātou fakafiafia ʼi te ʼu fua manuʼia ʼo tanatou gāue ʼaē ko te fai ʼo he kau tisipulo (Isaia 60:22). ʼE akoʼi nātou e Sehova, pea ʼe nātou maʼu tuʼumaʼu te ʼu meʼa kai fakalaumālie ʼe foaki mai e te “tagata kaugana agatonu mo poto”. (Mateo 24:45-47; Isaia 54:13.) Pea tahi ʼaē meʼa, ko te laumālie ʼo Sehova ʼe gāue kia nātou, ʼo ina fakatahiʼi nātou ko te ʼu tau tēhina faka malamanei taulekaleka. — Pesalemo 133:1; Maleko 10:29, 30.

7 ʼE ko he manuʼia fakalaumālie ʼaia, ʼaē ʼe mole feala pe la ke totogi ʼaki he falā. ʼE ko he fakahoko fakatalakitupua ʼaia ʼo te fakapapau ʼaenī ʼa Sehova: “ ‘Koutou fetuku mai te hogofulu ʼo te vahe fuli ki te faleoko, koteʼuhi ke maʼu he meʼa kai ʼi toku ʼapi; pea, ke koutou fakalelei age, ke koutou ʼahiʼahiʼi ʼau ki te faʼahi ʼaia’, ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼo te kautau, ‘pea ke koutou mamata peʼe mole ʼau avahi anai kia koutou te ʼu matapā ʼo selo feiā aipe ki te liligi anai kia koutou he tapuakina ʼo aʼu ki te temi ʼe mole toe hoge ai’.” (Malakia 3:10). ʼE tou mamata moʼoni ki te fakahoko ʼo te fakapapau ʼaia. Kae, he koʼe koa ko Sehova ʼaē ko te Matapuna ʼo te ʼu koloā fuli ʼe ina kole ki tana ʼu kaugana ke nātou fetuku mai te hogofulu ʼo te vahe, peʼe ko te time? Ko ai koa ʼe ina maʼu te time? Ke maʼu te tali ʼo te ʼu fehuʼi ʼaia, tou vakaʼi age muʼa te tupuʼaga ʼaē ʼo te fai e Sehova te ʼu palalau ʼaia ʼi te nima sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi.

Te ʼu time pea mo te ʼu mōlaga

8. ʼO ʼuhiga mo te fuakava ʼo te Lao, koteā ʼaē neʼe fakalogo kiai te manuʼia fakasino ʼa te kau Iselaele?

8 ʼI te temi ʼo Malakia, ko te hahaʼi ʼa te ʼAtua neʼe mole nātou manuʼia. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te fai ʼaē ʼo te ʼu mōlaga pea mo te ʼu time. Pea tahi ʼaē, ko te kau Iselaele neʼe taki e te fuakava ʼo te Lao ʼa Moisese. ʼI te fai ʼaē e Sehova te fuakava ʼaia, neʼe ina fakapapau age kia nātou, kapau ʼe nātou haga fai tonatou ʼu maʼua ʼaē kia ia, ʼe ina tapuakiʼi fakalaumālie pea mo fakasino anai ia nātou. Neʼe fakalogo te fua manuʼia ʼa te kau Iselaele ki tanatou agatonu. — Teutalonome 28:1-19.

9. ʼI te temi ʼa te kau Iselaele ʼo te temi muʼa, he koʼe koa neʼe fakamaʼua e Sehova ki te kau Iselaele ke nātou totogi te time pea mo fai he ʼu mōlaga?

9 Ko te maʼua ʼo te kau Iselaele ʼi te Lao, ke nātou fai he ʼu mōlaga ki te fale lotu pea mo totogi te time. Ko ʼihi mōlaga neʼe tutu katoa ʼi te ʼaletale ʼo Sehova, kae ko ʼihi neʼe vaevae ki te ʼu pelepitelo pea mo nātou ʼaē ʼe nātou fai te ʼu sakilifisio, feiā aipe mo te ʼu vahe makehe ʼaē neʼe mōlaga kia Sehova (Levitike 1:3-9; 7:1-15). ʼO ʼuhiga mo te ʼu time, neʼe fēnei te ʼui ʼa Moisese ki te kau Iselaele: “Pea ko te hogofulu ʼo te vahe ʼo te kele, ʼe toʼo ʼi te fua ʼo te kele pea ʼi te fua ʼo te fuʼu ʼakau, ʼa Sehova. ʼE ko he meʼa taputapu maʼa Sehova.” (Levitike 27:30). Ko te time neʼe foaki ki te kau Levite ʼe gāue ʼi te tapenakulo ʼaē ki muli age neʼe nātou gāue ʼi te fale lotu. Ko te kau Levite neʼe fefakahoahoaʼaki ʼi tanatou foaki te hogofulu ʼo te vahe ʼaē ʼe nātou maʼu ki te pelepitelo ko Alone (Faka au 18:21-29). He koʼe ʼe fakamaʼua e Sehova ia te kau Iselaele ke nātou totogi te ʼu time? ʼUluaki, ʼe fakahā ai e te kau Iselaele tanatou leleiʼia te ʼofa ʼo Sehova. Pea lua, ʼe feala ke nātou lagolago ki te gāue ʼa te kau Levite ʼaē ko te tokaga tāfito ki tonatou ʼu maʼua, ohage la ko te akoʼi ʼo te Lao (2 Fakamatala 17:7-9). ʼAki te meʼa ʼaia, ko te tauhi maʼa ʼe toe tekeniʼi aipe, pea ʼe ko he meʼa lelei ki te hahaʼi fuli.

10. Koteā te meʼa neʼe hoko mo kapau ʼe hāla ia Iselaele mo foaki te time pea mo te ʼu mōlaga?

10 Ko te ʼu time pea mo te ʼu mōlaga ʼaē neʼe fakaʼaoga ki muli age e te kau Levite, ʼe ko he ʼu meʼa ʼofa tāfito maʼa Sehova pea neʼe tonu ke lelei te ʼu mōlaga, ke tau mo ia (Levitike 22:21-25). Koteā ʼaē ʼe hoko mo kapau neʼe hāla te kau Iselaele ʼo ʼuhiga mo tanatou foaki te time peʼe mo fai he ʼu mōlaga ʼe mole lelei? Neʼe mole ʼi ai he tautea neʼe tuʼu ʼi te Lao ki te faʼahi ʼaia, kae neʼe ʼi ai tona ʼu ikuʼaga kovi. Ko Sehova neʼe mole kei na foaki tana tapuaki, pea ko te kau pelepitelo neʼe mole kei ʼi ai hanatou ʼu meʼa maʼuli fakasino, ʼo nātou situʼa ai ki tanatou gāue ʼi te fale lotu kae nātou kumi leva he ʼu meʼa moʼo taupau ʼo tonatou maʼuli. Pea ko te kau Iselaele fuli neʼe nātou lotomamahi.

“Koutou tuku tokotou loto ki ʼokotou ʼu ala”

11, 12. a) Koteā te meʼa ʼe maʼu e te kau Iselaele ʼi tanatou mole taupau te Lao? b) Koteā te gāue neʼe foaki e Sehova ki te kau Iselaele ʼi tana hāofaki nātou mai Papiloni?

11 ʼI te lolotoga ʼo te hisitolia ʼo Iselaele, ko ʼihi neʼe ko te ʼu faʼifaʼitaki ʼi tanatou fia taupau te Lao, ʼaē ko te totogi ʼo te ʼu time (2 Fakamatala 31:2-16). ʼI te agamahani, ko te hahaʼi ʼo Iselaele neʼe mole fakalogo. Tuʼumaʼu pe neʼe nātou maumauʼi tanatou fuakava ʼaē mo Sehova, ʼo aʼu ki te temi ʼaē neʼe tuku ai leva e Sehova ke faka ʼauha ia nātou ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi pea ke nātou ʼaunofo ʼi Papiloni. — 2 Fakamatala 36:15-21.

12 Neʼe ko he tautea mālohi ʼaia, kae hili ki ai taʼu e 70 neʼe toe taki e Sehova tana hahaʼi ki tonatou fenua. ʼE lahi te ʼu lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te Palatiso ia Isaia neʼe maʼu tona ʼuluaki fakahoko ʼi te hāofaki ʼaē ʼo te kau Iselaele ʼi tanatou ʼaunofo (Isaia 35:1, 2; 52:1-9; 65:17-19). Kae, neʼe mole manatuʼi tāfito e Sehova tana hahaʼi moʼo laga he palatiso fakakelekele, kae moʼo toe laga te fale lotu pea mo toe fakamaʼuli te tauhi moʼoni (Esitalasi 1:2, 3). Ka na pau la neʼe fakalogo ia Iselaele, neʼe nātou maʼu anai pe te ʼu lelei fakasino pea ko te tapuakina ʼa Sehova ʼe ina fakakoloaʼia anai nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie feiā aipe mo te faʼahi fakasino. Koia ʼaē, ʼi tanatou aʼu atu pe ki tonatou fenua, ko te kau Sutea neʼe nātou foimo laga te ʼaletale ʼi Selusalemi pea mo nātou toe gāue ʼi te fale lotu. Kae, neʼe nātou felāveʼi mo te fakafeagai mālohi feiā aipe mo he fakagata ki tanatou gāue (Esitalasi 4:1-4, 23). Ko tona fua, neʼe mole nātou maʼu te tapuaki ʼa Sehova.

13, 14. a) Koteā ʼaē neʼe hoko ki te kau Iselaele ʼi tanatou mole laga te fale lotu? b) Neʼe feafeaʼi te laga ʼo te fale lotu, pea koteā te ʼu hāla ʼa Iselaele ki muli age?

13 ʼI te taʼu 520 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe fakanofo e Sehova te ʼu polofeta ko Asea mo Sakalia moʼo fakaloto mālohiʼi te kau Iselaele ke nātou toe laga te fale lotu. Neʼe fakahā e Asea te ʼu fakataga fakasino ʼaē neʼe tau mo te fenua koteʼuhi ko tanatou mole tokaga ʼo laga te fale ʼo Sehova. Neʼe ina ʼui fēnei: “Koʼeni te meʼa neʼe ʼui e Sehova ʼo te kautau: ‘Koutou tuku tokotou loto ki ʼokotou ʼu ala. Neʼe ʼaupito takotou to kae siʼisiʼi tona taukai. ʼE tou kakai, kae ʼe mole tou makokona. ʼE tou ʼiʼinu, kae ʼe mole tou konahihiʼa pe la. ʼE tou maʼu te ʼu mutuʼi meʼa, kae ʼe mole pe la he tahi ʼe māfana ia; pea ko ʼaē ʼe ina maʼu tana totogi ʼe ina maʼu moʼo ʼai ki he taga ʼe pu.’ Koʼeni te meʼa neʼe ʼui e Sehova ʼo te kautau: ‘Koutou tuku tokotou loto ki ʼokotou ʼu ala. Koutou hake ki te moʼuga, pea mo fetuku mai he ʼu ʼakau. Pea ke koutou laga te fale, ke ʼau fiafia ai pea ke faka kolōliaʼi ai ʼau.’ ” — Asea 1:5-8.

14 ʼI te fakaloto mālohiʼi ʼo nātou e Asea pea mo Sakalia, ko te kau Iselaele neʼe nātou tuku tonatou ʼu loto ki ʼonatou ʼu ala, pea ko te fale lotu neʼe laga ai leva. Kae, hili leva ki ai te ʼu taʼu e 60, neʼe toe ʼaʼahi Selusalemi e Nehemia pea mo ina maʼu ko te kau Iselaele neʼe nātou toe hāla aipe ʼi te Lao ʼa Sehova. Neʼe ina fakatotonuʼi te faʼahi ʼaia. Kae ʼi tana ʼaʼahi tuʼa lua leva, neʼe ʼāsili ʼosi te ʼu meʼa kovi ʼaē ʼe hoko ʼi ai. ʼE fēnei tana ʼui: “Neʼe ʼau fakatokagaʼi neʼe mole foaki ki te kau Levite tonatou ʼu vahe, koia ko te kau Levite pea mo te kau tagata hiva ʼaē neʼe gāue ai neʼe nātou feholaki, ʼo nātou tahi ʼalu ki tona gāueʼaga.” (Nehemia 13:10). Ko te fihifihia ʼaia neʼe fakatotonuʼi, pea ko “Suta katoa, neʼe ina fetuku ki te ʼu faleoko te hogofulu ʼo te vahe ʼo te pulapula mo te vino foʼou feiā aipe mo te lolo”. — Nehemia 13:12.

Ko te kaihaʼa ʼo Sehova

15, 16. Koteā te ʼu hāla ʼaē kia Sehova neʼe fakatotonuʼi ai Iselaele e Malakia?

15 ʼO toe feiā aipe mo te fakakikite ʼa Malakia neʼe fai ʼi te temi feiā pea ʼe fakahā ʼaupito e te polofeta te heʼe agatonu lahi ʼaē ʼa te kau Iselaele. ʼE fēnei tana fakahoko age kia Iselaele te ʼu folafola ʼa Sehova: “ ‘Kapau ko ʼau ko te tāmai, e ʼifea te fakaʼapaʼapa ʼe tonu ke ʼau maʼu? Pea kapau ko ʼau ko te pule lahi, e ʼifea te manavasiʼi kia te ʼau?’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼo te kautau, kia koutou, e kau pelepitelo ʼaē ʼe koutou fehiʼa ki tona huafa!” Koteā te meʼa ʼaē neʼe kovi? ʼE fēnei te fakamatala e Sehova: “Mokā ʼe koutou sakilifisioʼi he manu ʼe kivi [ʼe koutou ʼui]: ‘ ʼE mole ʼi ai hona kovi.’ Pea mokā ʼe koutou foaki he manu ʼe ketu peʼe mahaki [ʼe koutou ʼui]: ‘ ʼE mole ʼi ai hona kovi.’ ” — Malakia 1:6-8.

16 ʼAki te faʼahiga fakatā ʼaia, e fakahā e Malakia ko te ʼu mōlaga ʼaē neʼe fai e te kau Iselaele ʼe mole hona ʼuhiga fakaʼapaʼapa. Neʼe toe tohi e Malakia fēnei: “ ‘Talu te ʼu ʼaho ʼo takotou ʼu kui, neʼe koutou fakamamaʼo ʼi taku ʼu pelesepeto pea neʼe mole koutou taupau. Koutou liliu mai kia te ʼau, pea ʼe ʼau mafuli atu anai kia koutou’, ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼo te kautau.” Ko te kau Iselaele neʼe nātou kumi pe koteā ʼe tonu ke nātou fai, koia ʼaē neʼe fēnei ai tanatou fehuʼi: “ ʼE feafeaʼi anai hamatou liliu atu?” ʼE tali fēnei e Sehova: “Ko te tagata ʼaē neʼe faʼu ki te kele ʼe ina kaihaʼa anai koa te ʼAtua? Kae ko koutou ʼe koutou kaihaʼa ia ʼau.” ʼE feafeaʼi hanatou kaihaʼa ia Sehova, te Matapuna ʼo te ʼu koloā fuli? Pea tali e Sehova: “ ʼI te hogofulu ʼo te ʼu vahe pea mo te ʼu failaulau.” (Malakia 3:7, 8). ʼIo, ʼi te mole foaki e Iselaele tanatou ʼu time pea mo tanatou ʼu mōlaga, neʼe nātou kaihaʼa ia Sehova!

17. Neʼe fakaʼaoaga ki te ā te ʼu time pea mo te ʼu mōlaga ʼaē neʼe fai ʼi Iselaele, pea koteā te fakapapau neʼe fai e Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu time?

17 ʼE ʼiloga mai ʼi te hisitolia ʼāfea ʼaia ia te maʼuhiga ʼaē ʼo te ʼu time pea mo te ʼu mōlaga ʼi Iselaele. Neʼe ko he fakahā ia ʼo he loto fakafetaʼi ʼo ia ʼaē ʼe ina foaki te ʼu meʼa ʼaia. Pea mo tana tokaga ʼaē ki te lagolago ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tauhi moʼoni. Koia ʼaē neʼe fakaloto mālohiʼi ai e Sehova te kau Iselaele, ʼo fēnei: “Koutou fetuku mai te hogofulu ʼo te vahe fuli ki te faleoko.” Kapau ʼe nātou fai te faʼahi ʼaia, ʼe fakapapau age e Sehova te meʼa ʼaenī kia nātou: “ ʼAu (...) liligi anai kia koutou he tapuakina ʼo aʼu ki te temi ʼe mole toe hoge ai.” (Malakia 3:10). ʼE fakakoloa anai nātou e te tapuakina ʼa Sehova.

Fakamāu e te “ ʼAliki moʼoni”

18. a) Ko ai koa ʼe haʼu ʼaē ʼe fakatokagaʼi e Sehova? b) Ko ʼanafea ʼaē neʼe haʼu ai ki te fale lotu, pea ko ai ʼe kau ki ai, pea koteā tona fua kia Iselaele?

18 ʼAki ia Malakia neʼe fakatokaga age e Sehova, ʼe ina fakamāu anai tana hahaʼi. “Koʼeni ʼe ʼau fekauʼi atu taku faifekau, pea ʼe ina tofa anai he ala ʼi ʼoku muʼa. Pea fokifā pe ʼe haʼele mai ki Tona fale lotu te ʼAliki moʼoni ʼaē ʼe koutou kumi, pea mo te faifekau ʼo te fuakava, ʼaē ʼe koutou fiafia ai. Koʼeni, ʼe haʼele moʼoni mai ia.” (Malakia 3:1). Ko te temi fea ʼaē neʼe hoko ai te fuakava ʼaia? Ia Mateo 11:10, neʼe talanoa ia Sesu ki te fakakikite ʼa Malakia ʼo ʼuhiga mo te faifekau ʼaē ko Soane Patita ka ina teuteuʼi te ala (Malakia 4:5; Mateo 11:14). Koia, ʼi te taʼu 29 ʼo totatou temi, ko te temi ʼo te fakamāu kua hoko! Ko ai koa te lua faifekau, ko te faifekau ʼo te fuakava ʼaē ka kaugā fagona anai mo Sehova, “te ʼAliki moʼoni”, ki te fale lotu? Ko Sesu totonu, neʼe hu tuʼa lua ki te fale lotu ʼo Selusalemi pea neʼe ina fakamaʼa pea mo kapu ki tuʼa te kau fetogi paʼaga kākā (Maleko 11:15-17; Soane 2:14-17). ʼO ʼuhiga mo te temi fakamāu ʼi te ʼuluaki sēkulō, neʼe fehuʼi e Sehova fēnei: “Ko ai anai ka ina katakiʼi te ʼaho ʼo tana haʼele mai? Pea ko ai anai ʼe tuʼu mokā hā anai ia?” (Malakia 3:2). Kae ko Iselaele neʼe molemo iku mo te faʼahi ʼaia. ʼI tonatou temi ʼaʼahi, neʼe mole nātou agatonu, pea ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe liaki nātou e Sehova. — Mateo 23:37-39.

19. Neʼe feafeaʼi te liliu ʼa te toe ʼo te kau Iselaele kia Sehova ʼi te ʼuluaki sēkulō, pea koteā te ʼu tapuakina neʼe nātou maʼu?

19 Kae, neʼe toe tohi e Malakia fēnei: “ ʼE tonu anai ke nofo [Sehova] ohage ko he tagata afi tutu ukamea pea ko he tagata fakamaʼa ʼo te siliva, pea ʼe tonu anai ke ina fakamaʼa te ʼu foha ʼo Levi; pea ʼe tonu anai ke ina fakamaʼa ia nātou ohage ko te aulo pea mo te siliva, pea ʼe mahino papau ia, ko nātou ko te kau mōlaga faitotonu anai maʼa Sehova.” (Malakia 3:3). ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, tokolahi ia nātou neʼe liaki e Sehova, ko ʼihi neʼe fakamaʼa pea mo nonofo mo Sehova, ʼo nātou fai te ʼu sakilifisio neʼe ina tali. Ko ai? Ko te hahaʼi ʼaē neʼe nātou tali ia Sesu, te faifekau ʼo te fuakava. ʼI te taʼu 33 ʼo te Penikosite ʼo totatou temi, ko te toko 120 neʼe nātou fakatahi ki te fale ʼi Selusalemi. ʼAki tonatou fakaloto mālohiʼi e te laumālie maʼoniʼoni, neʼe nātou fai te mōlaga faitotonu, pea neʼe mole tuai foki tanatou tuputupu, ʼo nātou mafola haʼele ʼi te puleʼaga ʼo Loma (Gāue 2:41; 4:4; 5:14). Koia, ko te toe ʼo te kau Iselaele neʼe nātou liliu kia Sehova. — Malakia 3:7.

20. Ko te temi ʼaē neʼe faka ʼauha ai ia Selusalemi pea mo tona fale lotu, koteā ʼaē neʼe hoko ki te Iselaele foʼou ʼa te ʼAtua?

20 Ko te toe ʼaenā ʼo te kau Iselaele, neʼe nātou fefioʼaki mo te kau Senetile, ʼo nātou faʼu ai te Iselaele, ʼaē neʼe ko te “Iselaele ʼa te ʼAtua”, ko te puleʼaga ʼe faʼufaʼu e te kau kilisitiano fakanofo (Kalate 6:16; Loma 11:17). ʼI te taʼu 70 ʼo totatou temi, neʼe hoko te “ ʼaho (...) ʼe vela ohage ko he gutuʼumu” ki te kau Iselaele ʼo te kakano ʼi te faka ʼauha ʼo Selusalemi pea mo tona fale lotu e te kau Loma (Malakia 4:1; Luka 19:41-44). Koteā ʼaē neʼe hoko ki te Iselaele fakalaumālie ʼa te ʼAtua? Neʼe fakahā e Sehova “tona manavaʼofa kia nātou ohage ko he tagata ʼe manavaʼofa ki tona foha ʼe gāue kia ia”. (Malakia 3:17.) Neʼe tokagaʼi e te kokelekasio faka kilisitiano fakanofo te fakatokaga fakakikite ʼaē ʼa Sesu (Mateo 24:15, 16). Neʼe nātou maʼuʼuli, pea neʼe nātou maʼu tuʼumaʼu pe te tapuaki fakalaumālie ʼa Sehova.

21. Koteā te ʼu fehuʼi ʼe tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te tohi ʼo Malakia 3:1, 10?

21 ʼE ko he tāpuhā ʼa Sehova! Kae ʼe feafeaʼi koa te fakahoko ʼo te ʼu palalau ʼa Malakia 3:1 ia ʼaho nei? Pea ʼe feafeaʼi koa te tali ʼa he kilisitiano ki te tokoni ʼaē ia Malakia 3:10 ʼo ʼuhiga mo te fetuku ʼo te time katoa ki tona faleoko? Ko te meʼa ʼaia ka talanoa ki ai te alatike ka hoa mai.

ʼE feala koa takotou fakamatala?

◻ Ko ai koa te Matapuna tāfito ʼo te ʼu koloā fuli?

◻ He koʼe koa ʼe maʼuhiga age te manuʼia fakalaumālie ʼi te ʼu koloā fakasino?

◻ Neʼe fakaʼaoga ki te ā te ʼu time pea mo te ʼu mōlaga ʼaē neʼe fai ʼi Iselaele?

◻ Ko te temi fea ʼaē neʼe haʼu ai “te ʼAliki moʼoni”, ki te fale lotu ʼo fakamāu ia Iselaele, pea koteā tona fua?

◻ Ko ai koa ʼaē neʼe liliu kia Sehova ʼi tana ʼosi ʼaʼahi tona fale lotu ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi?

[Paki ʼo te pasina 10]

Ko te faifekau ʼo te fuakava, ʼaē ko Sesu, neʼe ina fakafofoga ia Sehova, ʼi tana haʼu ʼo fakamāu te fale lotu ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae