Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w92 15/12 p. 27-29
  • He Koʼe Koa ʼe Faigafua Te Loi?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • He Koʼe Koa ʼe Faigafua Te Loi?
  • Te Tule Leʼo—1992
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te ʼu tupuʼaga ʼaē ʼo te loi
  • Koutou fakatokagaʼi tona ʼu fua
  • Te tupuʼaga ʼaē ʼo te faigafua ʼo te loi
  • Koteā te tupuʼaga ke tala te moʼoni?
  • Tou Fakaha Te Moʼoni
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2018
Te Tule Leʼo—1992
w92 15/12 p. 27-29

He Koʼe Koa ʼe Faigafua Te Loi?

ʼE MOLE ʼi ai he tahi ʼe ina leleiʼia mokā ʼe loiʼi. Kae, ko te hahaʼi ʼo te malamanei ʼe nātou feloiʼaki tupu mai te ʼu faʼahiga meʼa kehekehe. Ko te fakamatala neʼe ta ʼi te tohi The Day America Told the Truth, e James Patterson pea mo Peter Kim, ʼe ina fakahā ko te 91 ki te teau ʼi te kau Amelika ʼe nātou loi tuʼumaʼu. ʼE nā tala fēnei: “ ʼE faigataʼa ki te tokolahi ia tatou te maʼuli ʼi he vāhaʼa, ʼe mole loi. Ko he tagata e tahi ki he toko nima, ʼo mole lava nofo ʼi he ʼaho ʼe mole loi — ʼe tou talanoa ʼo ʼuhiga mo te loi ʼaē neʼe fakakaukauʼi.”

Ko te loi ʼe ko he agamahani ia ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo te maʼuli ʼo te temi nei. Ko te kau takitaki politike ʼe nātou loiʼi tanatou ʼu hahaʼi, pea mo ʼihi age. ʼI te temi fuli pe, ʼe nātou tala ʼi te televisio ʼe mole nātou kau ki te ʼu fakatuʼutuʼu fakaufiufi ʼaē ʼe nātou lagolago mālohi pe kiai. Ko Sissela Bok ʼi tana tohi Lying — Moral Choice in Public and Private Life, ʼe ina ʼui fēnei: “ ʼI te lao pea mo te sulunale feiā aipe mo te puleʼaga pea mo te ʼu ako faka sosiale, ko te kākā ʼe ko he agamahani ia, ia nātou ʼaē ʼe nātou tali te ʼu taʼi loi ʼaia, pea ʼe nātou haga ʼo tau fai te ʼu lao.”

ʼO ʼuhiga mo te loi faka politike ʼi Amelika, ʼe ʼui fēnei e te tohi Common Cause Magazine ʼo maio/sūnio ʼo te taʼu 1989: “ ʼI te ʼaluʼaga ʼo te maʼuhiga ʼo te faʼahi ʼo Watergate pea mo te tau ʼi te Vietename neʼe liliu ʼo mata noa te faʼahi ʼaē neʼe hoko ʼi Iran-contra, ʼi te ʼaluʼaga ʼo te loi ʼa te puleʼaga pea mo te mahalohalo ʼo te hahaʼi. Koteā te meʼa maʼuhiga neʼe fai e Reagan ʼi tona temi pelesita ki te faʼahi ʼaia? Tokolahi neʼe loiʼi, kae ʼe tokosiʼi ia nātou ʼaē neʼe fakahemala.” Koia, ko te tupuʼaga ʼaia ʼo te mole falala ʼa te hahaʼi ki tanatou kau takitaki faka politike.

ʼE faigataʼa ki te kau takitaki ʼaia hanatou fefalalaʼaki ʼi te ʼu felogoi faka malamanei. Ko te tagata filosofia Keleka ko Plato neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te kau takitaki ʼo te Puleʼaga (...) ʼe feala hanatou loi ʼo ʼuhiga mo te lelei ʼo te Puleʼaga.” Ko te ʼu felogoi faka puleʼaga ʼe hage ko te fakakikite ʼa te Tohi-Tapu ia Taniela 11:27, ʼe ʼui fēnei: “ ʼI te laupapa pe e tahi ʼe nātou haga tala te loi.”

ʼI te ʼu gāue ʼo te malamanei, ko te loi ʼaē ʼo ʼuhiga mo he ʼu meʼa pea mo te ʼu gāue ʼe ko he agamahani ia. Neʼe fai te fakamoʼoni ʼe nātou ʼaē ʼe nātou totogi te ʼu meʼa, ke nātou ʼiloʼi papau te ʼu meʼa ʼaē neʼe tohi. Ko ʼihi fenua ʼe nātou maʼu tanatou ʼu sosiete moʼo sivi te faʼahi ʼaia ʼi te puleʼaga moʼo taupau te hahaʼi mai te ʼu logo ʼe loi, mai te ʼu fakatau kākā ʼaē ʼe fakahā ko he ʼu meʼa ʼe lelei, pea mo te gāue fakakākā. Māʼia pe la mo te ʼu faiga ʼaia, ʼe felāveʼi te hahaʼi mo te ʼu faigataʼa faka paʼaga ʼuhi ko te ʼu fakatau loi.

Ki ʼihi hahaʼi, ʼi te faigafua ʼaē ʼo te loi kua liliu ia ko he agamahani. Ko ʼihi ʼi te agamahani ʼe mole nātou loi, kae ka hoko he faigataʼa ʼe nātou loi anai. ʼE tokosiʼi ʼe nātou fakafisi ki te loi māʼia pe la he ʼu faʼahiga ʼaluʼaga.

ʼE faka ʼuhiga te loi ohage ko he “1. lea peʼe ko he gāue ʼe hāla, tāfito la mo kapau ʼe fai moʼo kakaʼi he tahi (...) 2. meʼa ʼe foaki peʼe fakatā ki he meʼa ʼe hāla.” Ko tona ʼuhiga ke ina uga ʼihi ke nātou tui ki he meʼa ʼe ʼiloʼi e te tagata loi ʼe mole ko he moʼoni. ʼAki te ʼu loi peʼe ko te ʼu moʼoni fakalotolotolua, ʼe faiga ia ke ina kakaʼi ia nātou ʼaē ʼe tonu ke nātou ʼiloʼi te moʼoni.

Te ʼu tupuʼaga ʼaē ʼo te loi

ʼE lahi te ʼu tupuʼaga ʼo te loi ʼaē ʼa te hahaʼi. ʼI te manatu ʼa ʼihi, ʼe tonu ke nātou loi ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼu fealagia koteʼuhi ke nātou maʼu he lelei ʼi te mālama fakataupiepie ʼaenī. Ko ʼihi ʼe nātou fia ʼuʼufi anai he ʼu hāla peʼe ko he tahi neʼe ina fai he meʼa ʼe kovi ʼaki he ʼu loi. Ko ʼihi ʼe nātou kakaʼi te ʼu tohi ke ʼaua naʼa ʼiloʼi te gāue ʼaē neʼe mole nātou fai. Pea ʼe ʼi ai leva mo nātou ʼaē ʼe loi moʼo faka lākahalaʼi he ʼuhiga ʼo he tahi, moʼo tekeʼi hona ʼu fihifihia, moʼo tauʼi he ʼu hāla kua hili, peʼe mo kakaʼi te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo tanatou falā.

ʼE ko he tahi loi māhani ko te hāofaki ʼo he tahi. Ko ʼihi ʼe nātou faka ʼuhiga te meʼa ʼaia ko te ʼu kiʼi loi, heʼe ʼi tanatou manatu ʼe mole fua kovi ia ki he tahi. Kae ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe fakahigoaʼi ko te ʼu kiʼi loi ʼe nātou tuku moʼoni koa he ʼu meʼa ʼe mole fua kovi?

Koutou fakatokagaʼi tona ʼu fua

Ko te ʼu kiʼi loi ʼe ko he faʼifaʼitakiʼaga ia ʼe feala ke nātou fakahoko he gāue loi ohage ko he ʼu meʼa maʼuhiga ʼaupito. ʼE fakamatala e Sissela Bok, ʼo fēnei: “Ko te ʼu loi fuli ʼaē ʼe ʼui ‘ ʼe veliveli’ ʼe mole faigafua tona fufū. ʼI tona ʼuluaki faka ʼuhiga, ko te ʼu loi ʼaē ʼe mole lave kovi ʼe fai māhani ʼe fakalotolotolua. Ko te meʼa ʼaē ʼe lelei peʼe mole kovi ki te tagata gutu loi ʼe mole faka ʼuhiga feiā ia ʼe ia ʼaē neʼe kakaʼi.”

Ko te ʼu loi ʼe nātou maumauʼi te ʼu felogoi lelei ʼa te tagata, logope la mokā ʼe hage ʼe mole kovi. Ko te falala ʼaē ki te tagata gutu loi kua puli ia, pea ʼe feala ko he puli ʼaia ʼo talu ʼosi. Ko te tagata faitohi ʼiloa ko Ralph Waldo Emerson neʼe ina tohi fēnei: “Ko he maumauʼi ʼo te moʼoni ʼe mole ko he faʼahiga fakamate pe ʼi te meʼa ʼaē ʼe loi, kae ʼe ko he toe meʼa ki te maʼuli haohaoa ʼo te sosiete fakatagata.”

ʼE faigafua ki he tagata gutu loi hana fai he lea loi ʼo ʼuhiga mo he tahi ake. Logope la tana mole maʼu he fakamoʼoni, ʼe ina fakatupu he loto mahalohalo, pea ʼe tokolahi ʼe nātou tui kia ia ʼo mole nātou kumi muʼa peʼe moʼoni te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina lau. Koia, ko te ʼuhiga ʼo ia ʼaē neʼe fatufatuʼi kua faka lākahalaʼi, pea kua tau mo ia te kavega ʼaē ke ina fakamoʼoni tona ʼaluʼaga ʼo ia. Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe ko he meʼa fakatupu mamahi mokā ʼe tui te hahaʼi kia ia ʼaē neʼe loi ʼi ʼaē neʼe mole loi, pea ʼe ko he meʼa ʼe ina maumauʼi te vāhaʼa ʼo ia ʼaē neʼe mole loi mo ʼaē neʼe gutu loi.

Ko te tagata gutu loi ʼe feala pe ke faigafua tana maʼu te maʼuli ʼo te loi. Ko te loi e tahi ʼe ina taki māhani ki he tahi loi. Ko Thomas Jefferson, neʼe ko he tagata neʼe pelesita ʼi Amelika, neʼe fēnei tana ʼui: “ ʼE mole he aga heʼeʼaoga ʼe kovi, pea mo fakatupu mamahi, pea mo fakaufiufi ʼi ʼaē ʼe ina fakagafua kia ia totonu ke ina fai he loi e tahi, ʼaē ʼe faigafua leva te liuliuga ʼo te faʼahi ʼaia ʼo aʼu ki tona liliu ko he agamahani kia ia te loi.” Ko he tupuʼaga ʼaia ʼo te fakahiga ʼo te ʼu aga fakapotopoto.

Te tupuʼaga ʼaē ʼo te faigafua ʼo te loi

Neʼe kamata te loi ʼaki te talagataʼa ʼa te ʼaselo ʼo ina loiʼi te ʼuluaki fafine, ʼi tana ʼui age ʼe mole mate anai ia mo kapau ʼe talagataʼa ki tona Tupuʼaga. Neʼe iku kovi heʼe ko te tuʼutāmaki lahi neʼe to ki te tagata fuli, ʼo ina maʼu te maʼuli heʼe haohaoa, te agahala pea mo te mate. — Senesi 3:1-4; Loma 5:12.

ʼI te talagataʼa ʼaē ʼa Atama pea mo Eva, ko te mālohi fakakākā ʼo te tāmai ʼo te loi neʼe ina fakatupu te ʼaluʼaga ʼi te malamanei ke holi ki te loi (Soane 8:44). Ko te mālama vaivai ʼaē ʼe fakakatofa ai te moʼoni. Ko te tohi ko te The Saturday Evening Post ʼo Sepetepeli 1986 neʼe ina fakatokagaʼi ko te fihifihia ʼo ʼuhiga mo te loi “ ʼe lave ki te ʼu gāue, ki te puleʼaga, ki te ako, ki te ʼu fakafiafia, feiā aipe mo te felogoi ʼi te ʼaho fuli pe ʼa te mātapule pea mo tona kaumeʼa. (...) Neʼe mātou tali te akonaki ʼo te ʼu meʼa ʼe mole feala ke hoko, te foʼi loi ʼaē ʼe ʼui ʼe mole he moʼoni katoa”.

ʼE ko te manatu ʼaia ʼa te kau gutu loi māhani, ʼaē ʼe nātou meʼa noaʼi ia nātou ʼaē ʼe nātou kakaʼi. Ko te ʼu loi ʼe haʼu faigafua mai ia nātou ʼaia. Ko tonatou faʼahiga maʼuli ʼaia. Kae ko ʼihi ʼaē ʼe mole ko ni hahaʼi gutu loi māhani ʼe feala ke nātou loi ʼo mole nātou tuʼaniaʼi — naʼa maʼu tanatou loi, peʼe naʼa fakatūʼa nātou. ʼE ko he vaivaiʼaga pe ʼo te kakano heʼe haohaoa. ʼE feafeaʼi he feala fetogi ʼo te vaivaiʼaga ʼaia ʼaki he fakatotonu ke falala ki te moʼoni?

Koteā te tupuʼaga ke tala te moʼoni?

Ko te moʼoni ʼe ko he lekula neʼe fai ʼe totatou Tupuʼaga lahi maʼa tatou fulifuli. Ko tana Folafola ʼaē ko te Tohi-Tapu, ʼe tala fēnei ia Hepeleo 6:18 “ ʼe mole feala ʼaupito ki te ʼAtua ke loi”. Ko te lekula pe ʼaia neʼe tāʼofi e tona ʼAlo, ko Sesu Kilisito, ʼaē neʼe ko te fakafofoga e tahi ʼo te ʼAtua ʼi te kele. ʼO ʼuhiga mo te kau takitaki Sutea ʼaē neʼe nātou kumi ia ia ke nātou matehi, neʼe ʼui e Sesu: “ ʼI te temi nei ʼe koutou faigaʼi ke koutou matehi ʼau, ia ʼau, he tagata neʼe ʼau ʼui atu te moʼoni ʼaē neʼe ʼau logo ki ai mai te ʼAtua. (...) Pea kapau ʼe ʼau ʼui atu ʼe mole ʼau ʼiloʼi ia ia, ʼe ʼau hage anai ko koutou, ko he tagata gutu loi.” (Soane 8:40, 55). Neʼe ina tuku mai te faʼifaʼitaki ʼi “tana mole agahala, pea neʼe mole maʼu he lākahala ʼi tona gutu”. — 1 Petelo 2:21, 22.

Ko totatou Tupuʼaga, ʼaē ko tona huafa ko Sehova, ʼe fehiʼa ki te loi, ohage ko tona fakahā fakalelei ia Tāʼaga Lea 6:16-19: “Ko te ʼu meʼa e ono ʼe fehiʼa ki ai Sehova; ʼio, ko meʼa e fitu ʼe fakalialia ki ai tona nefesi: he ʼu mata fialahi, he ʼalelo loi, pea mo he ʼu nima ʼe nātou liligi te toto maʼa, he mafu ʼe ina fakatuʼutuʼu te ʼu gāue kovi, he ʼu vaʼe ʼe fakavilivili ki te kovi, he fakamoʼoni loi ʼe ina hahanu te ʼu loi, pea mo ʼaē ʼe fakatupu ke ʼi te ʼu tēhina.”

Ko te ʼAtua moʼoni ʼaia ʼe loto ke tou maʼuliʼi tana ʼu lekula koteʼuhi ke tou maʼu tona ʼofa. ʼE fakatotonu mai e tana Folafola, ʼo fēnei: “ ʼAua naʼa koutou feloiʼaki. Koutou toʼo kehe ia koutou takotou aga ʼāfea mo tana ʼu gāue.” (Kolose 3:9). Ko te hahaʼi ʼaē ʼe mole nātou fia liaki te fai ʼo te loi ʼe mole nātou maʼu te ʼofa ʼa te ʼAtua; pea ʼe mole nātou maʼu anai tana meʼa ʼofa ʼaē ko te maʼuli. Pea tahi ʼaē, ʼe tala fakahagatonu ia Pesalemo 5:6 ko te ʼAtua “ ʼe ina faka ʼauha anai ia nātou ʼaē ʼe nātou gutu loi”. ʼE toe ʼui ia Fakahā 21:8 ko te vahe “ ʼo te kau gutu loi fuli” e “ko te lua mate”, ʼaē ko te mate talu ʼosi. Koia ʼaē, ke tou maʼu te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te loi ʼe ina foaki mai he tupuʼaga mālohi ʼo hatatou palalau ki te moʼoni.

Kae koteā anai ke fai ʼi he ʼaluʼaga ʼaē ko te tala ʼo te moʼoni ʼe feala ke fakatupu he meʼa kovi peʼe mo he ʼu manatu ʼe mole lelei? ʼAua naʼa loi, kae ʼi ʼihi temi ko te mole gū ki he meʼa ʼe toe lelei pe foki. Koteā te tupuʼaga ʼo he ʼu loi ʼaē ʼe feala pe ke nātou pulihi te falala ʼaē kia koutou pea mo fakapuli kia koutou te ʼofa fakaʼatua?

ʼI tuʼa atu ʼo te manavahe pea mo te vaivaiʼaga fakatagata, ʼe feala ke fia kumi ʼe he tahi hona holaʼaga ʼaki te loi. ʼE ko he ʼaluʼaga faigafua ʼaia ke fai peʼe mo meʼa noaʼi te ʼofa. Neʼe hē foki ia te ʼapositolo ko Petelo ki te hāla feiā ʼi tana fakafisi tuʼa tolu ʼaē ʼe mole ina ʼiloʼi ia Sesu Kilisito. Ki muli age, neʼe mamahi ʼaupito tona loto ʼi tana loi ʼaia (Luka 22:54-62). Neʼe fakamolemole te ʼAtua kia te ia he neʼe fakahemala moʼoni, pea neʼe ʼiloga ʼi tona tapuakina ki muli age ʼi te ʼu tuʼuga pilivilesio ʼaē neʼe ina maʼu. Ko te fakahemala ʼaki te fakatotonu ʼaē ke tuku ʼosi te loi, ko te ala ʼaia ʼe maʼu ai te manavaʼofa fakaʼatua ʼi te fai ʼaē ʼo te meʼa ʼe fehiʼa kiai te ʼAtua.

ʼI he fia maʼu ʼo he fakamolemole he neʼe koutou loi, koutou taupau he felogoi lelei mo totatou Tupuʼaga pea mo koutou tāʼofi takotou leleiʼia e ʼihi ʼaki te moʼoni. Koutou manatuʼi te meʼa ʼe ʼui ia Pesalemo 15:1, 2: “E Sehova, ko ai anai ka nofo ʼi tou fale lā? Ko ai anai ka maʼuli ʼi tou moʼuga taputapu? Ko ia ʼaē ʼe haʼele haohaoa pea mo fai te faitotonu, pea mo fakahā te moʼoni ʼi tona loto.”

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae