Tou Tauʼi Te Pule ʼa Te Agahala Ki Te Kakano Heʼe Haohaoa
“Ko te holi ʼo te kakano ko tona faka ʼuhiga ko te mate, kae ko te holi ʼo te laumālie ko tona faka ʼuhiga ko te maʼuli pea mo te tokalelei.”—Loma 8:6.
1. Neʼe fakatupu te tagata ki te fakatuʼutuʼu fea?
“NEʼE fakatupu e te ʼAtua ia te tagata ko tona paki, ʼaki te paki ʼo te ʼAtua neʼe ina fakatupu; neʼe ina fakatupu nāua ko te tagata pea mo te fafine.” (Senesi 1:27) Ko te paki, ko te fakatapa ʼo he meʼa peʼe ʼo he matapuna. Koia, neʼe fakatupu te tagata ke liliu ko he fakatapa ʼaia ʼo te kolōlia ʼa te ʼAtua. ʼAki tanatou fakahā te ʼu kalitate faka lotu—ohage ko te ʼofa, te agalelei, te faitotonu, pea mo te aga fakalaumālie—ʼi tanatou ʼu faiga fuli, ʼe nātou viki pea mo fakaʼapaʼapa ki te Tupuʼaga, ʼo tupu ai hanatou fiafia pea mo hanatou fīmālie.—1 Kolonito 11:7; 1 Petelo 2:12.
2. Neʼe fakatafa feafeaʼi te ʼuluaki taumatuʼa ʼi te fakatuʼutuʼu ʼaia?
2 Neʼe maʼu katoa e te ʼuluaki taumatuʼa, ʼaē neʼe fakatupu haohaoa, te meʼa fuli moʼo fakahoko ʼo te faʼahi ʼaia. Ohage he ʼu sioʼata neʼe fakagigila leleiʼi, neʼe feala hanā fakatapa fakaleleiʼi te kolōlia ʼa te ʼAtua pea mo nonofo agatonu. Kae, neʼe nā tuku ke ʼulihi ia nāua ʼi tanā faʼifaʼitaliha ʼo nā talagataʼa ki tonā Tupuʼaga pea mo ʼAtua. (Senesi 3:6) Koia, neʼe mole kei feala hanā fakatapa fakalelei te kolōlia ʼa te ʼAtua. Neʼe mole nā kakusia ki te kolōlia ʼa te ʼAtua, ʼo nā fakatafa ʼi te fakatuʼutuʼu ʼo te fakatupu ʼo nāua ki te paki ʼa te ʼAtua. ʼI tona tahi faʼahiga ʼui, neʼe nā agahala.a
3. Koteā te ʼuhiga moʼoni ʼo te agahala?
3 Ko te faʼahi ʼaia ʼe tokoni kia tatou ke tou mahino ki te ʼuhiga moʼoni ʼo te agahala, ʼaē ʼe ina ʼulihi te fakatapa ʼa te tagata te paki pea mo te kolōlia ʼa te ʼAtua. Ko te agahala ʼe ina fakaliliu te tagata ʼo mole maʼoniʼoni, ko tona faka ʼuhiga, ʼo mole maʼa pea mo pulepule ʼi tona ʼaluʼaga fakalaumālie pea mo te ʼaluʼaga ʼo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Ko te hahaʼi fuli, te hākoga ʼa Atama pea mo Eva, neʼe nātou tutupu ʼi te ʼaluʼaga ʼaia ʼe ʼuli, ʼe mole maʼa, ʼo mole feala ai hanatou kaku ki te fakahoko ʼo te meʼa neʼe ʼamanaki e te ʼAtua ke nātou liliu ko hana fānau. Pea koteā koa tona ikuʼaga? ʼE fakamahino e te Tohi-Tapu: “ ʼAki te tagata pe e tahi ko te agahala neʼe hū ki te malamanei, pea ʼaki te agahala te mate, pea ko te mate neʼe mafola leva ki te tagata fuli koteʼuhi ko te hahaʼi fuli kua agahala.”—Loma 5:12; vakaʼi ia Isaia 64:6.
Ko Te Pule ʼo Te Agahala Ki Te Kakano Heʼe Haohaoa
4-6. (a) ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi koa te agahala e te hahaʼi tokolahi ʼi te temi nei? (b) Koteā te ikuʼaga ʼo te ʼu faʼahiga manatu ʼo te temi nei ʼo ʼuhiga mo te agahala?
4 Tokolahi te hahaʼi ʼi te temi nei, ʼe nātou manatu ʼe mole nātou ʼuli, ʼe nātou maʼa, peʼe mole nātou agahala. ʼI tona fakahagatonu, ko te agahala, ko he kupu kua puli ia ʼi te palalau ʼa te hahaʼi. ʼE nātou talanoa anai ki te ʼu hala, ki te ʼu faihala, pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu neʼe mole lelei tona fakakaukauʼi. Kae ʼe nātou talanoa anai koa ki te agahala? Kailoa! ʼE fakamatala e Alan Wolfe, ko te polofesea ʼe ina ako te maʼuli ʼo te tagata, māʼia mo te hahaʼi ʼaē ʼe kei nātou lau ʼe nātou tui ki te ʼAtua, maʼa nātou “ko te ʼu akonaki ʼa te ʼAtua neʼe fakatuʼutuʼu ko he ʼu akonaki ʼo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai kae mole ko he fakahinohino ia ʼo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, ʼe faka ʼuhiga ia e nātou ko he ʼu ‘manatu e 10’ kae mole ko he ʼu fakatotonu ia e 10.”
5 Koteā te ikuʼaga ʼo te taʼi faʼahiga manatu ʼaia? Ko te fakafisi, peʼe ko te fakapōʼuli ʼaē ki te ʼuhiga moʼoni ʼo te agahala. Neʼe fakatupu e te meʼa ʼaia te taʼiake ʼe ina faka ʼuhiga hala te meʼa ʼaē ʼe lelei mo te meʼa ʼaē ʼe kovi, pea ʼe nātou faʼifaʼitaliha ʼi te fakatuʼu ʼo tanatou ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke nātou fai, pea kia nātou ʼe mole nātou huʼi maʼua ki he tahi ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe nātou fakatotonu ke nātou fai. Ki te faʼahiga hahaʼi ʼaia, ko te mole lākahala ʼi he faʼahi ko te fakafuafua ʼaia ʼa te hahaʼi ke ʼiloʼi peʼe lelei peʼe kovi he faʼahiga aga.—Tāʼaga Lea 30:12, 13; vakaʼi ia Teutalonome 32:5, 20.
6 Ohage la, ʼi te fai palalau ʼi te televisio, neʼe fakaafe te kau tūpulaga ke nātou fakahā tanatou manatu ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe lau ko te ʼu agahala mamafa e fitu.b “Ko te fialahi ʼe mole ko he agahala,” ko te tala ʼaia ʼa te tūpulaga. “ ʼE tonu ke tahi maʼu he manatu lelei ʼo ʼuhiga mo kita.” ʼO ʼuhiga mo te piko, neʼe ʼui fēnei e te finemui: “ ʼE lelei he fakapikopiko ʼi ʼihi lakaga. . . . ʼI ʼihi lakaga ʼe lelei he fai ʼo he kiʼi mālōlō pea mo fakaʼaogaʼi he temi maʼa kita.” Māʼia mo te tagata fai fakamatala neʼe ina fai te palalau fakanounou ʼaenī: ‘Ko te ʼu agahala mamafa ʼaē e fitu ʼe mole ko he ʼu aga ia ʼe kovi, kae ko te ʼu holi fakatagata ia ʼi te malamanei ʼe feala ke gaohaʼa pea mo fakafiafia ʼaupito.’ ʼIo, ohage pe ko te mole kei faka ʼuhiga ʼo te agahala, ʼo toe feiā aipe mo te logoʼi ʼo he lākahala, koteʼuhi ko te lākahala ko te fakafeagai ʼaia ʼo te logoʼi ʼo te lākatonu.—Efesi 4:17-19.
7. ʼI te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu, ʼe lave feafeaʼi koa te agahala ki te tagata?
7 Kae ʼo fakafeagai ki te ʼu meʼa fuli ʼaia, ʼe tala fakalelei e te Tohi-Tapu: “Ko te hahaʼi fuli neʼe agahala pea mole nātou aʼu ki te kolōlia ʼo te ʼAtua.” (Loma 3:23) Māʼia mo te ʼapositolo ko Paulo neʼe fēnei tana fakamoʼoni: “ ʼE ʼau ʼiloʼi ʼe ia te ʼau, ko tona faka ʼuhiga ʼi toku kakano, ʼe mole nofo ai he meʼa ʼe lelei; heʼe ko te fealagia ʼaē ki te fakaʼamu ʼe nofo ia ia te ʼau, kae ko te fealagia ʼaē ʼo te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼe mole nofo ia ia te ʼau. Heʼe ko te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼaē ʼe ʼau fakaʼamu kiai ʼe mole ʼau fai ʼau, kae ko te meʼa ʼaē ʼe kovi ʼaē ʼe mole ʼau fakaʼamu kiai, koʼena te meʼa ia ʼaē ʼe ʼau fai.” (Loma 7:18, 19) Neʼe mole fakahā ia e Paulo he fakapelepele kia ia totonu. Kailoa ia. Mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe mahino lelei kia Paulo te kua mamaʼo ʼo te malamanei ʼi te kolōlia ʼa te ʼAtua, neʼe ina logoʼi mālohi te pule ʼa te agahala ki te kakano heʼe haohaoa. Neʼe ina tala fēnei: “Tagata malaʼia ʼaē ko ʼau! Ko ai ka ina hāofaki anai ʼau mai te sino ʼaē tuku ki te mate ʼaia?”—Loma 7:24.
8. Koteā te ʼu fehuʼi ʼe tonu ke tou fai kia tatou totonu? Koteā tona tupuʼaga?
8 Koteā takotou manatu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia? E lagi ʼe koutou mahino, ʼi tokotou ʼuhiga hākoga ʼo Atama, ohage ko te hahaʼi fuli, ʼe koutou heʼe haohaoa. Kae e feafeaʼi koa te lave ʼo te mālama ʼaia ki takotou fakakaukau pea mo tokotou faʼahiga maʼuli? ʼE koutou tali koa ohage ko he ʼaluʼaga ʼo tokotou maʼuli pea mo koutou hoko atu pe te maʼuliʼi ʼo te holi ʼaia ʼaē neʼe maʼu ʼi takotou tupu? Peʼe koutou haga faiga koa te tauʼi ʼo te pule ʼa te agahala ki te kakano heʼe haohaoa, ʼo koutou faigaʼi koa ʼi te ʼaluʼaga ʼo takotou ʼu fealagia te fakatapa ʼo te kolōlia ʼa te ʼAtua ʼi te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe koutou fai? ʼE tonu ko he faʼahi ʼe tokaga mālohi kiai ia tatou takitokotahi, pea mo tokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Paulo: “Ko nātou ʼaē ʼe nātou logo tahi mo te kakano ʼe nātou holi ki te ʼu meʼa ʼaē ʼo te kakano, kae ko nātou ʼaē ʼe nātou logo tahi mo te laumālie, ki te ʼu meʼa ʼaē ʼo te laumālie. Koteʼuhi ko te holi ʼo te kakano ko tona faka ʼuhiga ko te mate, kae ko te holi ʼo te laumālie ko tona faka ʼuhiga ko te maʼuli pea mo te tokalelei.”—Loma 8:5, 6.
Te Holi ʼo Te Kakano
9. He koʼe koa “ko te holi ʼo te kakano ko tona faka ʼuhiga ko te mate”?
9 Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼa Paulo ʼi tana ʼui ʼaē “ko te holi ʼo te kakano ko tona faka ʼuhiga ko te mate”? ʼE tau fakaʼaogaʼi ʼi te Tohi-Tapu te kupu “kakano” moʼo faka ʼuhiga ki te tagata ʼi tona ʼuhiga heʼe haohaoa, ʼaē ‘neʼe fakatupu ʼi te agahala’ ʼi tona ʼuhiga hākoga ʼo Atama ʼaē neʼe agatuʼu. (Pesalemo 51:5; Sopo 14:4) Koia, neʼe fakatokaga ai e Paulo ki te kau Kilisitiano ke ʼaua naʼa nātou tuku tanatou fakakaukau ki te ʼu holi, pea mo te ʼu agamāhani agahala ʼo te kakano heʼe haohaoa. Koteā tona tupuʼaga? ʼI te tahi vaega neʼe tala mai e Paulo te ʼu gāue ʼo te kakano, pea mo ina tuku mai mo te fakatokaga ʼaenī: “Ko nātou ʼaē ʼe nātou fai te ʼu taʼi meʼa ʼaia ʼe mole nātou maʼu anai te puleʼaga ʼa te ʼAtua.”—Kalate 5:19-21.
10. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu “ ʼatamai”?
10 Kae ʼe mole koa la lahi te kehekehe ʼo te holi ki he meʼa pea mo tona maʼuliʼi? ʼE moʼoni, ko te manatu ʼaē ki he meʼa, ʼe mole iku tuʼumaʼu ki te fakahoko ʼo te meʼa ʼaia. Kae, ko te holi ʼaē ki he meʼa ʼe lahi age ia ʼi he manatu fakanounou pe. Ko te kupuʼi palalau ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo ko te phronêma ʼi te faka Keleka, pea ʼe faka ʼuhiga ki he “faʼahiga fakakaukau, . . . ki he fakatuʼutuʼu, ki he fakaʼamu, ki he faiga.” Koia, “ko te holi ʼo te kakano” ʼe faka ʼuhiga ko te takitaki, ko te maʼu, ko te puleʼi, pea mo te ʼaveʼave e te ʼu holi ʼo te kakano agahala.—1 Soane 2:16.
11. Neʼe holi feafeaʼi koa ia Kaino ki te kakano, pea neʼe koteā tona ikuʼaga?
11 Ko te puani ʼe ʼiloga lelei ʼi te meʼa ʼaē neʼe muliʼi e Kaino. ʼI te temi ʼaē neʼe tuputupu ai te maheka pea mo te ʼita ʼi te loto ʼo Kaino, neʼe fēnei te fakatokagaʼi age e Sehova ʼAtua: “He koʼe koa ʼe hake te ʼita ia koe pea koteā te tupuʼaga ʼaē ʼe fakatotoho ai tou fofoga? Kapau ʼe ke haga ʼo fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, ʼe mole ʼi ai anai koa he hikihiki? Kae kapau ʼe mole ke haga ʼo fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, koʼena te agahala ʼe nono ʼi te hūʼaga, pea ʼe ko koe ʼaē ʼe haga kiai tona holi; pea kia koe la, ʼe ke pule anai koa kiai?” (Senesi 4:6, 7) Neʼe tonu ke fai e Kaino he tonu. Neʼe ina “haga koa ʼo fai te meʼa ʼaē ʼe lelei,” ko tona faka ʼuhiga, neʼe ina tuku koa tana fakakaukau, tana fakatuʼutuʼu, pea mo tana fakaʼamu ki he meʼa ʼe lelei? Peʼe neʼe hoko atu pe tana holi ki te kakano pea mo haga tuku tana fakakaukau kovi ʼaē ʼe ū ʼi tona loto? Ohage neʼe ko tona fakamahinohino e Sehova, ko te agahala neʼe “nono ʼi te hūʼaga,” ʼo fakatalitali ke ina ʼohofi ia Kaino, mo kapau ʼe tuku age e Kaino he fealagia. Mole ʼui ke ina tauʼi pea mo ‘pule’ ki te holi ʼo tona kakano, kae neʼe ina faka fealagia ia ke puleʼi ia ia—ʼo kaku ai mo he malaʼia.
12. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke ʼaua naʼa tou muliʼi “te ala ʼo Kaino”?
12 E feafeaʼi ia tatou ʼi te temi nei? ʼE mahino ia ʼe mole tou fia muliʼi “te ala ʼo Kaino,” ohage ko te tagi ʼa Suta ʼo ʼuhiga mo ʼihi ʼo te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō. (Suta 11) ʼE mole tonu anai ke tou fakatonuhia pea mo manatu ko te tali siʼisiʼi ʼo he holi ʼa kita peʼe ko he holoʼi ʼi ʼihi temi te ʼu lekula ʼe mole faʼa kovi ia. Kae, ʼe tonu ke tou nofo tokaga ke tou ʼiloʼi te holi ʼaē ʼe heʼe aga faka lotu pea mo fakahehema ʼaē ʼe feala ke tupu ʼi totatou loto pea mo tatatou fakakaukau pea mo foimo taʼaki naʼa tauaka. Ko te tauʼi ʼo te pule ʼa te agahala ki te kakano heʼe haohaoa ʼe kamata ʼi loto.—Maleko 7:21.
13. ʼE lava feafeaʼi koa ke “ ʼulihi he tahi e tona holi totonu”?
13 Ohage la, neʼe lagi koutou sio ki he paki peʼe ko he meʼa ʼe fakapuna’maʼuli peʼe fakahāhā ai he ʼu koga ʼo te ʼu faʼahi tapu. ʼE feala pe ko he paki ʼi he tohi peʼe ʼi he nusipepa, peʼe ko he meʼa ʼe hā ʼi te sinema peʼe ʼi te televisio, peʼe ko he fakahāhā ʼi he pano, peʼe ko he meʼa pe ia ʼi te maʼuli. Ko te meʼa ʼaia e lagi mole faka tuʼutāmaki ia, koteʼuhi ʼe feala—pea ʼe hoko ia. Kae, ko te paki peʼe ko te meʼa ʼaia neʼe hā, logope neʼe mole hā fualoa, ʼe feala pe ke nofo ʼo fualoa ʼi tokotou ʼatamai pea mo toe hake ʼi tokotou ʼatamai ʼi ʼihi lakaga. Koteā te meʼa ʼe koutou fai mokā hoko te faʼahi ʼaia? ʼE koutou foimo fai koa he fakatuʼutuʼu moʼo tauʼi ʼo te manatu ʼaia pea mo kapu ʼi tokotou ʼatamai? Peʼe koutou haga koa ʼo tuku ke nofo ʼi tokotou ʼatamai, ʼo koutou toe maʼuliʼi te meʼa ʼaia ʼi te temi fuli pe ʼaē ʼe koutou manatu ai kiai? Ko te fakahoko ʼo te faʼahi fakamuli ʼaenī ʼe feala ke ina fakatupu ʼaki ai te ʼu tuʼuga meʼa ʼaē ʼe fakamatalatala e Sake: “ ʼE ʼahiʼahiʼi takitokotahi te tagata mokā ina tuku ia ia ke taki pea mo kākāʼi e tona holi ʼo ia totonu. Pea ko te holi, ka fakatupu, pea ʼe ina fānauʼi te agahala, pea ko te agahala, ka kua ʼosi fai, pea ʼe ina fakatupu te mate.”—Sake 1:14, 15; Loma 8:6.
14. Koteā koa ʼaē ʼe tau mo tatou ʼi te ʼaho fuli, pea ʼe tonu ke feafeaʼi tatatou aga?
14 ʼI tatatou maʼuli ʼi te mālama, ko te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, te agamālohi pea mo te holi ʼaē ki te ʼu koloā, ʼe faka kolōliaʼi—pea ʼe fakahā faʼifaʼitaliha pea mo fakaʼiloga lelei ʼi te ʼu tohi, ʼi te ʼu nusipepa, ʼi te ʼu sinema, ʼi te televisio, pea mo te musika—pea ʼe tauʼi tatou e te ʼu manatu pea mo te ʼu fakakaukau kovi ʼi te ʼaho fuli pe. Koteā te meʼa ʼaē ʼe logoʼi e koutou? ʼE koutou leleiʼia koa pea mo koutou fakafiafia ʼi te ʼu meʼa fuli ʼaia? Peʼe koutou logoʼi te meʼa ʼaē neʼe logoʼi e te tagata agatonu ʼaē ko Lote, “ ʼaē neʼe lotomamahi ʼaupito ʼi te aga fakalialia ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe nātou meʼa noaʼi te lao . . . neʼe fakamamahiʼi e te agatonu ʼaia tona nefesi faitotonu ʼuhi ko tanatou ʼu aga ʼaē ʼe nātou fai ko te meʼa noaʼi ʼo te lao”? (2 Petelo 2:7, 8) Ke maui mālie te tauʼi ʼo te pule ʼo te agahala ki te kakano heʼe haohaoa, ʼe ʼaoga ke tou faiga ohage ko tana fai e te tagata fai pesalemo: “ ʼE mole ʼau ʼai anai he meʼa ʼe mole hona ʼuhiga ki muʼa ʼo ʼoku ʼu mata. Neʼe ʼau fehiʼa ki te aga ʼa nātou ʼaē ʼe nātou aga faka ʼaposita. ʼE mole pipiki kia te ʼau.”—Pesalemo 101:3.
Te Holi ʼo Te Laumālie
15. Koteā te tokoni ʼe tou maʼu moʼo tauʼi ʼo te pule ʼaē ʼa te agahala kia tatou?
15 ʼE ʼi ai te meʼa ʼe feala ke tokoni kia tatou ki te tauʼi ʼo te pule ʼa te agahala ki te kakano heʼe haohaoa, ko te meʼa ʼaē neʼe toe ʼui e Paulo: “Ko te holi ʼo te laumālie ko tona faka ʼuhiga ko te maʼuli pea mo te tokalelei.” (Loma 8:6) Koia, ke mole puleʼi tatou e totatou kakano, ʼe tonu ke tou tuku totatou ʼatamai ke takitaki e te laumālie pea mo faiga ki te ʼu meʼa ʼo te laumālie. Koteā te ʼu meʼa ʼaia? Ia Filipe 4:8, ʼe fakatuʼu e Paulo te lisi ʼo te ʼu meʼa ʼaia: “Koia, ʼu tēhina, ko meʼa fuli ʼe moʼoni, ko meʼa fuli ʼe tāu mo he fakaʼapaʼapa, ko meʼa fuli ʼe maʼa, ko meʼa fuli ʼe fakavikiviki, ko meʼa fuli ʼe lelei hona talanoaʼi, kapau ʼe ʼi ai he faʼahiga vilitute pea mo kapau ʼe ʼi ai he meʼa ke vikiʼi, ke liliu te ʼu meʼa ʼaia ko te fakatuʼutuʼu tuʼumaʼu ʼo ʼakotou ʼu manatu.” Tou ai hatatou fakasiosio lelei pea mo tou mahino lelei ki te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou haga tokaga kiai.
16. Koteā te ʼu kalitate ʼaē neʼe fakaloto mālohiʼi ai tatou e Paulo ke ‘liliu ko te fakatuʼutuʼu tuʼumaʼu ʼo tatatou ʼu manatu’ pea koteā te faka ʼuhiga ʼo nātou takitahi?
16 ʼUluaki, neʼe fakatuʼu e Paulo te lisi ʼo te ʼu kalitate. ʼIo, ʼe tou mahino ai ʼe mole tuʼakoi pe te manatu ʼa te kau Kilisitiano ki te ʼu fihifihia ki he akonaki peʼe ki te ʼu fihifihia faka Tohi-Tapu. ʼE lahi te ʼu tuʼuga meʼa ʼe feala ke tuku kiai totatou ʼatamai. Kae ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga, ʼe tonu ke ʼalutahi te ʼu meʼa ʼaia mo te ʼu kalitate ʼaē neʼe fakahāhā e Paulo. ʼE ʼaoga ke tou tokagaʼi te ʼu “meʼa” fuli ʼaē ʼe talanoa kiai ia Paulo. Tou haga nei kiai.
◻ Ko te “moʼoni” ʼe lahi age tona faka ʼuhiga ʼi te meʼa ʼaē ʼe moʼoni peʼe ʼi te meʼa ʼaē ʼe loi. ʼE faka ʼuhiga ki te meʼa ʼaē ʼe tau mo te moʼoni, ko he meʼa ʼe totonu, pea mo tau mo te falala, ko he meʼa ʼe moʼoni, ʼe mole ina tuku mai pe te meʼa ʼaē ʼe hā ki tuʼa.—1 Timoteo 6:20.
◻ Ko he meʼa “ ʼe tonu ke tokagaʼi” ʼe faka ʼuhiga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tau mo te fakaʼapaʼapa. ʼE faka ʼuhiga ki he meʼa ʼe maʼuhiga, ʼe tonu ke fai, pea mo fakaʼapaʼapaʼia kae mole ko he meʼa ʼe heʼeʼaoga pea mo kovi.
◻ Ko te meʼa ʼaē ʼe “totonu” ʼe faka ʼuhiga ko te ʼiloʼi ʼaē ʼo te ʼu lekula ʼa te ʼAtua, kae mole ʼaē ʼa te tagata. ʼE tuku e te hahaʼi ʼo te mālama tanatou ʼu manatu ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole totonu, kae ʼe tonu ke tou tuku totatou ʼatamai ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe totonu ia mata ʼa te ʼAtua.—Vakaʼi ia Pesalemo 26:4; Amosi 8:4-6.
◻ Ko te “maʼa” ʼe faka ʼuhiga ki te meʼa ʼaē ʼe maʼa pea mo maʼoniʼoni, mole gata pe ʼi te aga (ʼi te ʼu felāveʼi fakasino peʼe ko ʼihi ʼatu ʼu faʼahi), kae ʼo toe feiā aipe ʼi te manatu pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu. ʼE ʼui fēnei e Sake, “ ʼUluaki muʼa, ʼe maʼa te poto.” Ko Sesu, ʼaē ʼe “maʼa,” ʼe ko te Faʼifaʼitaki haohaoa ʼaē ʼe tonu ke tou tokagaʼi.—Sake 3:17; 1 Soane 3:3.
◻ Ko te “fakavikiviki” ko te meʼa ʼaē ʼe ina uga pea mo fakatupu te ʼofa ʼaē ki niʼihi. ʼE tonu ke tou “fetokagaʼaki ke tou feʼugaʼaki ki te ʼofa pea mo te ʼu gāue lelei,” kae mole tonu ke tuku totatou ʼatamai ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fakaneke te fehiʼa, te mamalu, pea mo te kē.—Hepeleo 10:24.
◻ Ko te meʼa “ ʼe lelei tona talanoaʼi” ʼe mole faka ʼuhiga pe ki te “fakamatala lelei” ʼo he faʼahi kae ʼe toe faka ʼuhiga foki, ʼi tona tahi ʼaluʼaga, ki te hikihiki ʼo te ʼaluʼaga pea mo tona fakavikiviki. ʼE tou tuku anai totatou ʼatamai ki te ʼu meʼa haohaoa pea mo fakaloto mālohi kae mole ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fakatō laloʼi te ʼaluʼaga pea mo fakatupu mamahi.—Efesi 4:29.
◻ Ko he “faʼahiga vilitute” ʼe faka ʼuhiga tāfito ki te “agalelei” peʼe ko te “aga māʼoluga ʼaē ke fai,” kae ʼe feala ke toe faka ʼuhiga foki ki te aga māʼoluga ʼi te ʼu potu kehekehe. Koia, ʼe feala ke tou leleiʼia te ʼu kalitate maʼuhiga, te ʼu faʼahiga meʼa ʼe tau, pea mo te ʼu faʼahiga meʼa ʼe fakahoko e ʼihi ʼe ʼalutahi mo te ʼu lekula ʼa te ʼAtua.
◻ Ko he ʼu meʼa “ke vikiʼi” ʼe tau moʼoni mo te faʼahi ʼaia mo kapau ko te fakavikiviki ʼe haʼu mai te ʼAtua peʼe ko te pule ʼaē ʼe fakamoʼoni tonu e ia.—1 Kolonito 4:5; 1 Petelo 2:14.
Te Fakapapau ʼo Te Maʼuli Pea Mo Te Tokalelei
17. Koteā te ʼu tapuakina ʼe maʼu ʼi “te holi ʼo te laumālie”?
17 Ka tou mulimuli ki te tokoni ʼa Paulo pea mo ‘liliu te ʼu meʼa ʼaia ko te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼo tatatou ʼu manatu,’ ʼe maui mālie anai kia tatou “te ʼu holi ʼo te laumālie.” Ko tona ikuʼaga ʼe mole gata pe ki te tapuakina ʼo te maʼuli, ko tona faka ʼuhiga, te maʼuli heʼegata ʼi te mālama foʼou ʼaē neʼe fakapapau, kae ʼe ʼi ai foki anai mo te tokalelei. (Loma 8:6) Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe hāofaki totatou ʼatamai mai te pule agakovi ʼo te ʼu meʼa fakasino, pea ʼe mole tou toe maʼuli kinakina anai ʼi he fihi mālohi ʼo te kakano pea mo te laumālie. ʼI tatatou fakafeagai ʼaē ki te pule ʼo te kakano, ʼe tou toe maʼu ai te tokalelei mo te ʼAtua, “koteʼuhi ko te holi ʼo te kakano ʼe faka ʼuhiga fēnei ʼe mole kaumeʼa ia mo te ʼAtua.”—Loma 7:21-24; 8:7.
18. Ko te tau fea ʼe lolotoga fai e Satana, pea e feafeaʼi he fealagia kia tatou ke tou mālo?
18 ʼE lolotoga fai e Satana mo tana kau temonio te ʼu meʼa fuli ʼe feala ai hanatou ʼulihi tatatou fakatapa te kolōlia ʼa te ʼAtua. ʼE faigaʼi e nātou ke nātou maʼu te pule ʼo totatou ʼatamai, ʼo tauʼi tatou ʼaki te ʼu holi ʼo te kakano, ʼi tanatou ʼiloʼi ʼaē ko te faʼahi ʼaia ʼe iku ai ki te mole fakakaumeʼa mo te ʼAtua pea hoko ai mo te mate. Kae ʼe feala hatatou mālo ʼi te tau ʼaia. Ohage ko Paulo, ʼe feala ke kau mo tatou ʼi te kalaga ʼaenī: “Ko he fakafetaʼi ʼe fai ki te ʼAtua ʼaki ia Sesu Kilisito totatou ʼAliki” ʼi tana foaki mai te ʼu fealagia ke tou tauʼi te pule ʼa te agahala ki te kakano heʼe haohaoa.—Loma 7:25.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a ʼI te agamāhani ʼe fakaʼaogaʼi e te Tohi-Tapu te kupuʼi palalau faka Hepeleo hatta’ pea mo te kupuʼi palalau faka Keleka hamartano moʼo faka ʼuhiga ʼaki te “agahala.” Ko te ʼu kupuʼi palalau ʼaia e lua ʼe faka ʼuhiga ki te “fakalaka,” ʼi hona faʼahiga ʼaluʼaga ko te fakatafa peʼe ko te mole kaku ki he ikuʼaga, ki he fakaʼiloga, peʼe ki he tauʼaga.
b ʼI te temi ʼaē, ko te ʼu agahala mamafa e fitu ko te fialahi, te mānumānu, ko te holi kovi (ʼo te sino), te fakaʼamu, te kai fakavale, ko te ʼita, pea mo te piko.
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?
◻ Koteā te agahala, pea e feafeaʼi hana tuputupu ʼo pule ki te kakano heʼe haohaoa?
◻ ʼE lava feafeaʼi koa hatatou tauʼi “te holi ʼo te kakano”?
◻ Koteā te meʼa ʼe feala ke tou fai moʼo fakatuputupu ʼo “te holi ʼo te laumālie”?
◻ E feafeaʼi koa he ʼaumai e “te holi ʼo te laumālie” te maʼuli pea mo te tokalelei?
[Paki ʼo te pasina 15]
Neʼe tuku e Kaino ke puleʼi ia ia e te ʼu holi ʼaē ʼo te kakano, ʼo kaku ai mo te fakaʼauha ʼo ia totonu
[Paki ʼo te pasina 16]
Ko te holi ʼo te laumālie ko tona faka ʼuhiga ko te maʼuli pea mo te tokalelei