“ ʼAua Naʼa Ke Manavasiʼi, Kiʼi Faga Ōvi”
“ ʼAua naʼa ke manavasiʼi, kiʼi faga ōvi, heʼe ko takotou Tāmai neʼe ina leleiʼia te foaki atu ʼo te puleʼaga kia koutou.”—Luka 12:32.
1. Neʼe fakatafito kiteā te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu: “ ʼAua naʼa ke manavasiʼi, kiʼi faga ōvi”?
“KE KOUTOU haga kumi te puleʼaga [ʼo te ʼAtua].” (Luka 12:31) ʼI te temi ʼaē neʼe fai ai e Sesu te ʼu palalau ʼaia ki tana kau tisipulo, neʼe ina fakahā te fakatuʼutuʼu moʼo takitaki te manatu ʼa te kau Kilisitiano ʼo tona temi ʼo feiā aipe kia nātou ʼaē ʼo totatou temi. Ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe tonu ke fakamuʼamuʼa ʼi totatou maʼuli. (Mateo 6:33) Kae ʼi te fakamatala ʼa Luka, neʼe fai e Sesu te ʼu palalau fakaloto mālohi pea mo fakaloto falala ʼo ʼuhiga mo he kūtuga Kilisitiano makehe. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼAua naʼa ke manavasiʼi, kiʼi faga ōvi, heʼe ko takotou Tāmai neʼe ina leleiʼia te foaki atu ʼo te puleʼaga kia koutou.” (Luka 12:32) ʼI tona ʼuhiga Tagata Tauhi Ōvi Agalelei, neʼe ʼiloʼi e Sesu ʼe felāveʼi anai tana kau tisipulo mo te ʼu fihifihia. Kae neʼe mole tonu ia ke nātou matataku mo kapau ʼe nātou haga kumi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Koia, ko te tokoni ʼa Sesu neʼe mole ko he fakatotonu fakafefeka ia. Kailoa, neʼe ko te fakapapau ʼofa moʼo fakatupu he loto falala pea mo he lototoʼa.
2. Ko ai ia nātou ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu te kiʼi faga ōvi, he koʼe ʼe makehe tonatou ʼu pilivilesio?
2 Neʼe talanoa ia Sesu ʼo ʼuhiga mo tana kau tisipulo, pea neʼe ina fakahigoaʼi ia nātou “ko te kiʼi faga ōvi.” Neʼe toe talanoa pe foki ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaia, ʼe ‘foaki anai [e Sehova] te puleʼaga.’ ʼE nātou tokosiʼi, mo kapau ʼe fakatatau nātou ki te toe hahaʼi tokolahi ʼaē neʼe nātou tali ia Sesu ki muli age. Neʼe toe faka maʼuhigaʼi nātou koteʼuhi neʼe fili nātou ki he gāue ka haʼu ʼe fakaofoofo, ke fakaʼaogaʼi ia nātou ʼi te gāue fakaʼaliʼaliki. Ko tanatou Tāmai, te Tagata Tauhi Ōvi Lahi, ko Sehova, ʼe ina pāuiʼi te kiʼi faga ōvi ke nātou maʼu te tofiʼa ʼi te lagi ʼaē ʼe pipiki ki te Puleʼaga Faka Mesia ʼa Kilisito.
Ko Te Kiʼi Faga Ōvi
3. Koteā te meʼa faka kolōlia ʼo ʼuhiga mo te kiʼi faga ōvi neʼe hā kia Soane?
3 Kae ko ai ia nātou ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu te kiʼi faga ōvi ʼaē ʼe ina maʼu te pilivilesio taulekaleka ʼaia? Neʼe fakanofo te kau tisipulo ʼa Sesu ʼaki te laumālie maʼoniʼoni. (Gāue 2:1-4) ʼI tana sio kia nātou ohage ko ni kau hiva ʼi te lagi ʼaki te ʼu alepa ʼi ʼonatou ʼu nima, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Neʼe ʼau sio, pea koʼeni! te Akeno ʼe tuʼu ʼi te Moʼuga ʼo Sione, ʼo kau kiai te toko teau fāgofulu-ma-fā afe ʼaē ʼe tohi ʼi ʼonatou ʼu laʼe tona huafa pea mo te huafa ʼo tana Tāmai. Ko nātou ʼaē neʼe heʼeki felāveʼi mo he ʼu fafine; ʼi tona ʼaluʼaga moʼoni, ko te ʼu taupoʼou. Ko nātou ʼaē neʼe nātou haga muliʼi te Akeno ʼi te potu fuli pe ʼe ʼalu kiai. Ko nātou ʼaē neʼe totogi mai te malamanei ko te ʼu polopolo maʼa te ʼAtua pea mo te Akeno, pea neʼe mole maʼu ʼi ʼonatou gutu he kākā; ʼe mole ʼi ai he hala ia nātou.”—Fakahā 14:1, 4, 5.
4. ʼI te temi nei, koteā te tuʼulaga ʼe maʼu e te kiʼi faga ōvi ʼi te kele?
4 Talu mai te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, ko te kau fakanofo ʼaia, ia nātou neʼe fakatupu ʼi te laumālie, neʼe nātou kaugana ʼi tonatou ʼuhiga kau fakafofoga ʼo Kilisito ʼi te kele. (2 Kolonito 5:20) Ia ʼaho nei, ʼe mole kei hahaʼi te kau fakanofo ʼaē ʼe kei toe, ʼo nātou gāue ko te kalasi ʼo te tagata kaugana agatonu mo poto. (Mateo 24:45; Fakahā 12:17) Talu mai te taʼu 1935, neʼe fakatahi kia nātou “te tahi ʼu ōvi,” ko te kau Kilisitiano ʼe nātou maʼu te ʼamanaki ʼaē ke nātou maʼuʼuli ʼi te kele, ʼe toko lauʼi miliona ʼi te temi nei. Ko nātou ʼaia ʼe nātou lagolago ki te faka mafola ʼo te logo lelei ʼi te kele katoa.—Soane 10:16.
5. E feafeaʼi te aga ʼa te toe ʼo te kiʼi faga ōvi, pea he koʼe ʼe mole tonu ke nātou manavasiʼi?
5 E feafeaʼi te aga ʼa te hahaʼi kei toe ʼo te kiʼi faga ōvi ʼaē ʼe kei nonofo ʼi te kele? ʼI tanatou ʼiloʼi ʼaē ʼe tonu ke nātou maʼu ‘te puleʼaga ʼe mole feala ke holoʼi,’ ʼe nātou fai tanatou tauhi taputapu ʼaki te manavasiʼi faka lotu. (Hepeleo 12:28) ʼAki he loto agavaivai, ʼe nātou fakamoʼoni ko te meʼa ʼaē neʼe foaki kia nātou, ʼe ko he pilivilesio lahi ʼe iku ki he fiafia ʼe mole faka tuʼakoi. Neʼe nātou maʼu te “mataʼi tofe maʼuhiga lahi” ʼaē neʼe talanoa kiai Sesu ʼi te temi ʼaē neʼe palalau ai ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga. (Mateo 13:46) ʼI te kua ōvi mai ʼo te mamahi lahi, ko te kau fakanofo ʼa te ʼAtua ʼe mole nātou matataku. Logope la te meʼa ʼaē ka hoko ki te mālama lolotoga “te ʼaho lahi pea mo fakaofoofo ʼa Sehova,” ʼe mole nātou maʼu he mataku fakalikalika ʼo ʼuhiga mo te temi ka haʼu. (Gāue 2:19-21) He koʼe koa ʼe mole tonu ke nātou matataku?
Neʼe Kua Nātou Tokosiʼi
6, 7. (a) He koʼe ʼe mole kei hahaʼi te kiʼi faga ōvi ʼaē ʼe kei toe ʼi te kele? (b) ʼE tonu anai ke feafeaʼi ki te hahaʼi takitokotahi te ʼamanaki ʼaē ʼe nātou maʼu?
6 ʼI te ʼu taʼu ʼaenī, kua ʼāsili tokosiʼi te hahaʼi ʼo te kiʼi faga ōvi ʼaē ʼe kei maʼuʼuli ʼi te kele. Neʼe ʼiloga lelei te faʼahi ʼaia ʼi te tānaki ʼo te ʼAho Fakamanatu ʼo te taʼu 1994. ʼI te ʼu kokelekasio e 75 000 ʼo te hahaʼi ʼa Sehova ʼi te malamanei, neʼe ko te toko 8 617 pe ʼaē neʼe nātou kai te pane pea mo ʼinu te vino, ʼe nātou kau ki te toe ʼo te kiʼi faga ōvi. (Mateo 26:26-30) Kae neʼe ko te toko 12 288 917 ʼaē neʼe kau ki te ʼaho ʼaia. ʼE ʼiloʼi e te kau Kilisitiano fakanofo ʼe tonu ke hoko feiā. Neʼe kua faka tuʼakoi e Sehova tonatou hahaʼi, ko te toko 144 000, ke nātou faʼufaʼu te kiʼi faga ōvi, pea neʼe ina kamata tānaki te kiʼi faga ōvi ʼaia talu mai te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi. ʼE mahino ia, neʼe fakaʼosi te pāui ʼo te kiʼi faga ōvi ʼi te ʼui ʼaē kua nātou katoa, pea ko te fakamoʼoni ʼo te faʼahi ʼaia he neʼe tānaki fakaʼosi ʼi te taʼu 1935 te tānaki fuli ʼo nātou ʼaia ʼaē ʼe nātou maʼu te ʼu tapuakina makehe. Kae, ko te tahi ʼu ōvi ʼi te temi fakaʼosi, neʼe fakakikite ʼe nātou tuputupu anai ʼo liliu “ko te toe hahaʼi tokolahi, ʼe mole feala tona lau e he tahi, mai te ʼu fenua fuli pea mo te ʼu telepi pea mo te ʼu hahaʼi pea mo te ʼu lea fuli.” Talu mai te taʼu 1935 neʼe fai e Sehova te tānaki lahi ʼo te toe hahaʼi tokolahi, ʼaē ʼe nātou ʼamanaki ke nātou maʼuʼuli ʼi he kele kua liliu ko he palatiso.—Fakahā 7:9; 14:15, 16; Pesalemo 37:29.
7 Tokolahi ia nātou ʼo te kiʼi faga ōvi ʼaē ʼe kei toe ʼi te kele, ʼi te temi nei kua nātou taʼu 70 peʼe 80 pea mo 90. Ko ʼihi kua nātou taʼu 100. Ko nātou fuli ʼaia, tatau aipe pe kua nātou taʼu fia, ʼe nātou ʼiloʼi ʼaki te fakatuʼuake ʼi selo, ʼe nātou fakatahi anai mo Sesu Kilisito pea ʼe nātou hau anai mo ia ʼi tona Puleʼaga faka kolōlia. Ko nātou ʼaē ʼe kau ʼi te toe hahaʼi tokolahi, ʼe nātou liliu anai ko te hahaʼi fakalogo ʼo te kele ki te Hau ko Kilisito. Tou fakafiafia ki te meʼa ʼaē neʼe kua fai e Sehova maʼa nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa kia te ia. ʼE mole ʼatatou te filifili ʼo te ʼamanaki ʼaē ʼe tonu ke tou maʼu. ʼE fakalogo te faʼahi ʼaia kia Sehova. Ko te ʼu kūtuga ʼaia e lua ʼe feala ke nā fakafiafia ʼi tanā ʼamanaki ki he temi ka haʼu manuʼia, peʼe ʼi te Puleʼaga ʼi selo peʼe ʼi te palatiso ʼi te kele ʼo fakalogo ki te pule ʼo te Puleʼaga ʼaia.—Soane 6:44, 65; Efesi 1:17, 18.
8. Kua kaku kifea te fakamaʼu ʼo te toko 144 000, pea koteā anai te meʼa ka hoko mokā ʼosi te faʼahi ʼaia?
8 Ko te toko 144 000 ʼo te kiʼi faga ōvi ʼe “ko te Iselaele ʼo te ʼAtua,” ʼaē ʼe ina fetogi te Iselaele ʼi te kakano ʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua. (Kalate 6:16) Koia, ko nātou ʼaē ʼe kei toe ʼe nātou faʼufaʼu te puleʼaga fakalaumālie ʼaia ʼaē ʼi te kele. Ko nātou ʼaia ʼe lolotoga fakaʼiloga ki te ʼofa fakaʼosi ʼa Sehova. ʼI te meʼa ʼaē neʼe hā, neʼe sio te ʼapositolo ko Soane ki te fakahoko ʼo te faʼahi ʼaia, pea neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau sio ki te tahi ʼaselo ʼe hake mai te hopoʼaga ʼo te laʼā, ʼe ia ia te meʼa fakaʼiloga ʼo te ʼAtua maʼuli; pea neʼe kalaga leʼolahi ki te ʼu ʼaselo e fā ʼaē neʼe fakagafua age kia nātou ke nātou gaohi koviʼi te kele mo te tai, ʼo ina ʼui fēnei: ‘ ʼAua naʼa koutou fai he meʼa ʼe kovi ki te kele, peʼe ko te tai peʼe ki te ʼu fuʼu ʼakau, ʼo aʼu ki te ʼosi ʼo te fakaʼiloga ʼo te ʼu kaugana ʼo tatatou ʼAtua ʼi tonatou ʼu laʼe.’ Pea neʼe ʼau fagono ki te tokolahi ʼo nātou ʼaē neʼe fakaʼiloga, ko te toko teau fāgofulu-ma-fā afe, neʼe fakaʼiloga mai te ʼu telepi fuli ʼo te ʼu foha [fakalaumālie] ʼo Iselaele.” (Fakahā 7:2-4) ʼE mahino ia ko te fakamaʼu ʼo te Iselaele fakalaumālie kua vave ʼosi, pea ʼe hā ʼaki ai kua tou vave sio ki te ʼu meʼa fakaofoofo ka hoko. ʼUluaki muʼa, kua ōvi mai “te mamahi lahi,” ʼi te temi ʼaē ka tuku ai te ʼu matagi e fā ʼo te fakaʼauha ki te kele.—Fakahā 7:14.
9. Koteā te manatu ʼa te kiʼi faga ōvi ki te tuputupu ʼa te toe hahaʼi tokolahi?
9 Ko te toe hahaʼi tokolahi ʼaē neʼe kua kamata tānaki ʼe lau ki te toko lauʼi miliona. ʼE ko he meʼa fakatupu fiafia ki te toe ʼo te kau fakanofo! Logope la te hoholo ʼaē ʼo te hifohifo ʼo te kaugamālie ʼo te kiʼi faga ōvi ʼaē ʼe kei ʼi te kele, ʼe nātou akoʼi pea mo teuteuʼi ʼi te lotolotoiga ʼo te toe hahaʼi tokolahi he ʼu tagata ke nātou faiva, ʼo fai ni ʼu maʼua ʼe pipiki ki te fakatuputupu ʼo te kautahi ʼa te ʼAtua ʼi te kele. (Isaia 61:5) Ohage ko te ʼui ʼa Sesu, ʼe ʼi ai anai te ʼu hahaʼi ʼe nātou hāo ʼi te mamahi lahi.—Mateo 24:22.
“ ʼAua Naʼa Ke Manavasiʼi”
10. (a) Koteā te ʼohofi ʼaē ʼe tonu ke fai ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua, pea ʼe iku anai ia kiteā? (b) Koteā te ʼu fehuʼi ʼe tonu ke tou fai takitokotahi?
10 Ko Satana pea mo tana kau temonio neʼe lī ifo nātou ki te kele. Neʼe gaohi Satana pea mo tana kau temonio ke nātou fai te ʼohofi fakamataku ki te hahaʼi ʼa Sehova. Ko te ʼohofi ʼaia, neʼe fakakikite ʼi te Tohi-Tapu, ʼe fakahā ohage ko te ʼohofi ʼa Koke ʼo Makoke. Ko ai koa ʼaē ka fai tāfito ki ai e te Tevolo tana ʼohofi? ʼE mole ina fai koa la ki te toe ʼo te kiʼi faga ōvi, te Iselaele fakalaumālie ʼa te ʼAtua, ʼaē ʼe nonofo tokalelei “ ʼi te lotolotoiga ʼo te kele”? (Esekiele 38:1-12) Ei, kae ko te toe ʼo te kalasi fakanofo agatonu, ʼo fakatahi mo tonatou ʼu kaugā fagona agatonu, te tahi ʼu ōvi, ʼe nātou sisio anai, ko te ʼohofi ʼaē ka fai e Satana ʼe ina fakatupu te tali fakamataku mai ia Sehova ʼAtua. ʼE haʼu anai ia Sehova ʼo hāofaki tana hahaʼi, pea ko te meʼa ʼaia ʼe ina fakahoko anai “te ʼaho lahi pea mo fakamataku ʼa Sehova.” (Soele 2:31) Ia ʼaho nei, ko te tagata kaugana agatonu mo poto ʼe ina lolotoga fai te gāue maʼuhiga pea mo fakatupu hāofaki, moʼo fakatokagaʼi te meʼa ʼaē ka fakahoko e Sehova. (Malakia 4:5; 1 Timoteo 4:16) ʼE koutou lagolago koa ki te gāue ʼaia, ʼo koutou kau ki te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo Sehova? ʼE koutou haga fai anai koa te faʼahi ʼaia ohage ko he kau fai faka mafola lototoʼa ʼo te Puleʼaga?
11. He koʼe ʼe maʼuhiga ia ʼaho nei te lototoʼa?
11 Kapau ʼe tou fakatokagaʼi te ʼaluʼaga ʼo te mālama ʼaenī, ʼe ko he temi lelei ia ki te kiʼi faga ōvi ke ina tokagaʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo nātou: “ ʼAua naʼa ke manavasiʼi, kiʼi faga ōvi”! Ko te taʼi lototoʼa ʼaia ʼe maʼuhiga mokā ʼe tou sio ki te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe lolotoga fakahoko nei, ʼo mulimuli ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova. Kua mahino kia nātou takitokotahi ʼo te kiʼi faga ōvi, ʼe tonu ke nātou faʼa kātaki ʼo aʼu ki te fakaʼosi. (Luka 21:19) Ko Sesu Kilisito, te ʼAliki pea mo Pule ʼo te kiʼi faga ōvi, neʼe faʼa kātaki pea mo nofo agatonu ʼo aʼu ki te fakaʼosi ʼo tona maʼuli ʼi te kele, koia, ʼe tonu kia nātou takitokotahi ke nātou faʼa kātaki pea mo nofo agatonu.—Hepeleo 12:1, 2.
12. Ohage ko Sesu, neʼe feafeaʼi te tokoniʼi e Paulo te kau Kilisitiano fakanofo ke ʼaua naʼa nātou manavasiʼi?
12 Ko te kau fakanofo fuli ʼe tonu ke nātou maʼu te manatu ʼa te ʼapositolo ko Paulo. Koutou fakatokagaʼi ʼi tona ʼuhiga fai faka mafola fakanofo ki te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake, ʼe ʼalutahi tana ʼu palalau mo te tokoni ʼaē ʼa Sesu ke ʼaua naʼa nātou manavasiʼi. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ke ke manatuʼi ko Sesu Kilisito neʼe fakatuʼuake mai te kau mate pea neʼe kau ia ʼi te hākoga ʼo Tavite, ohage ko te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te logo lelei, ʼe ʼau faka mafola ʼuhi ko te faʼahi ʼaia, ʼe ʼau kātakiʼi te mamahi ʼo aʼu ki hoku pilisoniʼi ohage ko he tagata agakovi. Kae ko te folafola ʼa te ʼAtua ʼe mole haʼisia ia. Koia la ʼaē, ʼe ʼau haga faʼa kātakiʼi te meʼa fuli pe ʼuhi ko nātou ʼaē neʼe fili, ke feala mo nātou foki ke nātou maʼu te fakamaʼuli ʼaē ʼe maʼu ʼi te logo tahi mo Kilisito Sesu, ʼaki te kolōlia heʼegata. ʼE agatonu, te folafola ʼaenī: ʼIo, kapau kua tou mamate fakatahi mo ia, ʼe tou toe maʼuʼuli fakatahi anai mo ia; kapau ʼe tou faʼa kātaki tuʼumaʼu, pea ʼe tou toe pule fakatahi anai mo ia; kapau ʼe tou fakafisi kia ia, ʼe toe fakafisi anai mo ia kia tatou; kapau ʼe tou heʼe agatonu, ʼe agatonu aipe ia, heʼe mole feala hana fakafisi kia ia totonu.”—2 Timoteo 2:8-13.
13. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tui papau kiai te kiʼi faga ōvi, pea koteā ʼaē neʼe ina uga ai nātou ke nātou fai?
13 Ohage ko te ʼapositolo ko Paulo, ko te toe ʼo te kau fakanofo ʼo te kiʼi faga ōvi ʼe kua nātou teuteu ke nātou kātakiʼi fakalelei te ʼu mamahi ʼi te temi ʼaē ʼe nātou tala ai te logo mālohi ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE loloto ʼosi te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou tui papau kiai, heʼe nātou falala tuʼumaʼu ki te ʼu fakapapau fakaʼatua ʼaē ʼo ʼuhiga mo te hāofaki pea mo “te kolona ʼo te maʼuli” ʼaē ka foaki age kia nātou mo kapau ʼe nātou nofo agatonu ʼo aʼu ki te mate. (Fakahā 2:10) ʼI te mole tuai ʼo tonatou fakatuʼuake pea mo tonatou fetogi, ʼe nātou fakatahi anai kia Kilisito, ʼo pule fakatahi mo ia ʼi tonatou ʼuhiga hau. ʼE ko he mālo ia ʼo ʼuhiga mo tanatou nofo agatonu ʼo tauʼi te mālama!—1 Soane 5:3, 4.
Ko Te ʼAmanaki ʼe Mole Hona Fakatatau
14, 15. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē, ko te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake ʼo te kiʼi faga ōvi, ʼe mole hona fakatatau?
14 Ko te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake ʼaē ʼe maʼu e te kiʼi faga ōvi ʼe mole hona fakatatau. ʼO feafeaʼi? ʼE ʼuluaki hoko te fakatuʼuake ʼaia ʼi te fakatuʼuake ʼaē ʼo “te kau faitotonu pea mo te kau heʼe faitotonu.” (Gāue 24:15) ʼI tona fakahagatonu, ko te fakatuʼuake ʼa te kau fakanofo ʼe fakahoahoa ʼo mulimuli pe ki tona lakaga, ohage ko tona fakahāhā lelei e te ʼu palalau ʼaē ʼe tou lau ia 1 Kolonito 15:20, 23: “Ko Kilisito neʼe kua fakatuʼuake mai te mate, te ʼu polopolo ʼo nātou ʼaē kua momoe ʼi te mate. Kae ʼe nātou takitahi ʼi tona lakaga: ko Kilisito te ʼu polopolo pea hoko ai mo nātou ʼaē ʼa Kilisito ʼi te lolotoga ʼo tana ʼi henī.” Kapau ʼe nātou fakahā te loto faʼa kātaki pea mo te tui ʼaē neʼe fakahā e Sesu, ko te kiʼi faga ōvi ʼe nātou ʼiloʼi te meʼa ʼaē ka nātou maʼu mokā ʼosi anai tonatou maʼuli ʼaē ʼi te kele, tāfito la talu mai te haʼu ʼaē ʼa te ʼAliki moʼoni ʼi te taʼu 1918 ʼo fakamāu tona fale lotu.—Malakia 3:1.
15 ʼE toe foaki mai e Paulo kia tatou te tahi tupuʼaga ke tou fakamoʼoni ai ko te fakatuʼuake ʼaia ʼe mole hona fakatatau. Ohage ko tona tuʼu ia 1 Kolonito 15:51-53, neʼe ina tohi fēnei: “Koʼeni, ʼe ʼau fakahā atu te misitelio tapu: ʼE mole tou momoe fuli anai ʼi te mate, kae ko tatou fuli ʼe tou fetogi anai, ʼi te fakafokifā, ʼi te kemoʼi ʼo te mata, ʼi te lolotoga ʼo te pupuhi fakatagi fakaʼosi. . . . ʼIo ʼe tonu pe foki ko te meʼa ʼaenī, ʼaē ʼe popo, ke ina kofuʼi te heʼe popo, pea ki te meʼa ʼaenī, ʼaē ʼe mate, ke ina kofuʼi te tuputupua.” Ko te ʼu palalau ʼaia ʼe faka ʼuhiga kia nātou ʼaē ʼe kau ki te kiʼi faga ōvi ʼaē ʼe nātou mamate ʼi te ʼi henī ʼa Kilisito. ʼO mole nātou momoe fualoa ʼi te mate, ʼe foaki age kia nātou te maʼuli tuputupua, “ ʼi te fakafokifā, ʼi te kemoʼi ʼo te mate.”
16, 17. ʼO ʼuhiga mo tanatou ʼamanaki ki te fakatuʼuake, ʼe makehe feafeaʼi te ʼu tapuakina ʼaē ʼe foaki ki te kau Kilisitiano fakanofo ʼi te temi nei?
16 ʼAki te mālama ʼaia, ʼe feala kia tatou ke tou mahino ki te ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te ʼapositolo ko Soane ia Fakahā 14:12, 13. Neʼe ina tohi fēnei: “ ‘ ʼE ko henī la ʼaē ʼe tonu ke faʼa kātaki ai te kau maʼoniʼoni, ia nātou ʼaē ʼe nātou mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua pea mo te tui ʼa Sesu.’ Pea neʼe ʼau logo ki te leʼo ʼe haʼu mai te lagi: ‘Haga ʼo tohi: Manuʼia te kau mate ʼaē ʼe mamate ʼo tahi mo te ʼAliki ʼo kamata atu ʼi te temi nei. ʼIo, ʼe ʼui e te laumālie, ke nātou mālōlō mai tanatou ʼu gāue, heʼe ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou fai ʼe ʼolo mo nātou.’ ”
17 ʼE ko he fakapale ʼe mole hona fakatatau ʼaē ʼe fakatalitali ki te toe ʼo te kiʼi faga ōvi! Ko tonatou fakatuʼuake ʼe vave anai, ʼi te ʼosi pe ʼo tanatou momoe ʼi te mate. ʼE hoko anai kia nātou he fetogi fakaofoofo mokā nātou fai anai tonatou maʼua ʼi te faʼahi fakalaumālie! Kua lolotoga hoko te faka kolōlia ʼo te kiʼi faga ōvi pea kua vave hoko fuli te ʼu lea faka polofeta tāfito ʼo te Tohi-Tapu, koia ʼe ʼaoga tāfito ai ki te toe ʼo te kiʼi faga ōvi ke ‘ ʼaua naʼa nātou manavasiʼi.’ ʼI tanatou lototoʼa, ʼe nātou fakaloto mālohiʼi te toe hahaʼi tokolahi, ʼaē ʼe tonu mo nātou ke nātou maʼu te taʼi lototoʼa ʼaia koteʼuhi ʼe nātou fakatalitali ke hāofaki nātou ʼi te lolotoga ʼo te temi maveuveu lahi ʼaē hoki hoko age nei ʼi te kele.
18, 19. (a) He koʼe koa ko te temi ʼaē ʼe tou maʼuʼuli ai ʼe maʼuhiga? (b) He koʼe koa ʼe tonu ki te kau fakanofo pea mo te tahi ʼu ōvi ke ʼaua naʼa nātou manavasiʼi?
18 Ko te fakamanatuʼi ʼo te ʼu gāue ʼa te kiʼi faga ōvi ʼe ina uga ia nātou totonu pea mo te toe hahaʼi tokolahi ke nātou manavasiʼi tuʼumaʼu ki te ʼAtua moʼoni. Kua hoko mai te hola ʼaē ka fai ai e te ʼAtua te fakamāu, pea ko te temi faigamālie ʼaē ʼe kei toe ʼe maʼuhiga. ʼIo, kua nounou te temi ki te hahaʼi. Kae, ke ʼaua naʼa tou manavasiʼi heʼe ko te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼe hoko moʼoni anai ia. ʼE mālo anai ia!
19 Neʼe kua tou kamata logo ki te ʼu leʼo mālohi ʼi te lagi ʼe nātou ʼui fēnei: “Ko te puleʼaga ʼo te malamanei kua liliu ia ko te puleʼaga ʼo totatou ʼAliki pea mo tona Kilisito, pea ʼe hau anai ia ʼo heʼegata.” (Fakahā 11:15) ʼE mahino ia, ko te Tagata Tauhi Ōvi Lahi, ko Sehova, ʼe ina taki tana kau faga ōvi fuli ki te ʼu “ala ʼo te faitotonu ʼuhi ko tona huafa.” (Pesalemo 23:3) Ko te kiʼi faga ōvi ʼe taki fakalelei ki tona fakapale ʼaē ʼe ʼi selo. Pea ko te tahi ʼu ōvi ʼe hāofaki anai nātou ʼi te mamahi lahi, ke nātou maʼu te maʼuli heʼegata ʼi te kele ʼo te Puleʼaga faka kolōlia ʼa te ʼAtua ʼi te pule ʼa Kilisito Sesu. Koia, logope la ko te ʼu palalau ʼa Sesu neʼe ina fai ki te kiʼi faga ōvi, ʼe mahino ia ko te ʼu kaugana fuli ʼa te ʼAtua ʼi te kele ʼe tonu anai ke nātou fakalogo ki tana ʼu palalau ʼaenī: ‘ ʼAua naʼa koutou manavasiʼi.’
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamatala?
◻ He koʼe koa kua tou ʼiloʼi ʼe fakaʼaluʼalu ke mole hahaʼi te toe ʼo te kiʼi faga ōvi?
◻ E feafeaʼi te ʼaluʼaga ʼo te toe ʼo te kau fakanofo ia ʼaho nei?
◻ He koʼe koa ʼe mole tonu ke manavasiʼi te kau Kilisitiano, logope te kua ōvi mai ʼo te ʼohofi ʼa Koke ʼo Makoke?
◻ He koʼe koa ko te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake ʼa te toko 144 000 ʼe mole hona fakatatau, tāfito la ia ʼaho nei?