He Koʼe ʼe Maʼu e Te Tauhi Moʼoni Te Tapuakina ʼa Te ʼAtua?
“Koutou fakavikiviki kia Sah! ʼE ʼa te ʼAtua te hāofaki, mo te kolōlia pea mo te mālohi, heʼe ko tana ʼu fakamāu ʼe moʼoni pea mo faitotonu.”—Fakahā 19:1, 2.
1. ʼE feafeaʼi anai te fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi?
IA MATA ʼo te ʼAtua “kua tō ia Papiloni Lahi,” pea kua fakatalitali ia ʼi te temi nei ki tona fakaʼauha. ʼE fakahā e te ʼu lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu ko te fafine paomutu ʼaia, ʼaē ʼe ina fakatātā te ʼu lotu ʼo te malamanei, kua ʼamanaki ke fakaʼauha ia ia e tana kau feʼauʼaki faka politike; ko tona fakaʼauha ʼe hoko fakapunamaʼuli anai pea mo hoko fakavilivili. Ko te meʼa ʼaē neʼe fakahā e Sesu kia Soane ʼe tuʼu ai te ʼu lea faka polofeta ʼaenī: “Neʼe lagaʼi e te ʼaselo mālohi te foʼi maka ʼe hage ko he foʼi maka momosi fulumeto lahi, pea neʼe ina lī ki te tai, ʼo ʼui maʼana: ‘ ʼE feiā anai te lī mālohi ʼo Papiloni te kolo lahi, pea ʼe mole toe maʼu anai ia ia ʼi he ʼaho.’ ”—Fakahā 18:2, 21.
2. Koteā anai te meʼa ka fai e te kau kaugana ʼa Sehova ʼi te fakaʼauha ʼo Papiloni?
2 ʼE fetāgihi anai ʼihi ʼo te mālama ʼa Satana ʼi te fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi, kae ʼe mahino ia ʼe mole fetāgihi anai te kau kaugana ʼa te ʼAtua, ʼaē ʼi selo peʼe ʼi te kele. ʼE nātou kalaga fakafiafia anai ki te ʼAtua ʼo fēnei: “Koutou fakavikiviki kia Sah! ʼE ʼa te ʼAtua te hāofaki, mo te kolōlia pea mo te mālohi, heʼe ko tana ʼu fakamāu ʼe moʼoni pea mo faitotonu. He neʼe ina fakahoko te fakamāu ki te fafine paomutu lahi ʼaē neʼe ina fakahehemaʼi te kele ʼaki tana folonikasio, pea neʼe ina totogi te toto ʼo tana ʼu kaugana ki te nima [ʼo te fafine ʼaia.].” —Fakahā 18:9, 10; 19:1, 2.
Koteā Koa Te ʼu Fua ʼAē ʼe Tonu Ke Maʼu e Te Lotu Moʼoni?
3. Koteā te ʼu fehuʼi ʼe ʼaoga ke tou tali kiai?
3 Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe pulihi anai te lotu hala ʼi te kele, ko te faʼahiga tauhi fea koa ʼaē ka tuʼu anai? ʼE lava feafeaʼi hatatou ʼiloʼi ʼi te temi nei te lotu ʼaē ka hāo anai ʼi te fakaʼauha ʼo te kautahi faka malamanei ʼo te lotu hala ʼa Satana? Koteā te ʼu fua faitotonu ʼaē ʼe tonu ke maʼu e te kūtuga ʼaia? ʼE tou maʼu te ʼu fakaʼiloga e hogofulu moʼo fakakeheʼi ʼo te tauhi moʼoni ʼaē kia Sehova.—Malakia 3:18; Mateo 13:43.
4. Koteā te ʼuluaki fakamaʼua ʼo te tauhi moʼoni, pea neʼe koteā te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tuku mai e Sesu ʼi te faʼahi ʼaia?
4 ʼUluaki, ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe tonu ke nātou lagolago ki te pule faʼitaliha ʼaē ʼe māʼoluga ʼaupito, ʼaē neʼe tupu ai te mate ʼa Sesu—te pule faʼitaliha ʼa tana Tāmai. Neʼe mole mate ia Sesu ki he meʼa faka politike, faka telepi, peʼe ʼo ʼuhiga mo he lanu, peʼe ko he faʼahi faka sosiale. Neʼe ina fakamuʼamuʼa te Puleʼaga ʼo tana Tāmai, kae neʼe ina līaki te ʼu meʼa faka politike ʼa te kau Sutea pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē moʼo fakatupu ai he ʼu maveuveu. ʼI te foaki age e Satana te ʼu puleʼaga ʼo te malamanei neʼe ina tali fēnei age: “ ʼAlu, Satana, heʼe tohi fēnei: ‘Ko Sehova, tou ʼAtua, ʼaē ʼe maʼua ke ke atolasio ki ai, pea ʼe ko ia tokotahi pe ʼe maʼua ke ke tauhi ki ai ʼaki he tauhi tapu.’ ” Neʼe ina ʼiloʼi ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo ko Sehova ʼe ko te Pule moʼoni ʼo te kele katoa. Ko ai ia nātou ʼaē ʼe lagolago tāfito ki te pule ʼa Sehova ka mole nātou lagolago ki te tuʼu faka politike ʼo te mālama ʼaenī?—Mateo 4:10; Pesalemo 83:18.
5. (a) ʼE tonu ke faka ʼuhiga feafeaʼi e te kau atolasio moʼoni ia te huafa ʼo te ʼAtua? (b) Koteā ʼaē ʼe hā ai ʼe faka maʼuhigaʼi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia te huafa ʼaia?
5 Ko te lua fakamaʼua ʼe ko te tauhi moʼoni ʼe tonu ke ina fakavikiviki pea mo ina tāpuhā te huafa ʼo te ʼAtua. Neʼe fakahā e te Māfimāfi ko tona huafa, ko Sehova (ko Iave ʼi ʼihi ʼu fakaliliu ʼo te Tohi-Tapu), ki tana hahaʼi ko Iselaele, pea neʼe lauʼi afe tona fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo. ʼO toe feiā aipe ʼi muʼa atu, ko Atama, mo Eva, pea mo ʼihi ʼatu, neʼe nātou ʼiloʼi tona huafa, logope la ʼi ʼihi temi neʼe mole nātou fakaʼapaʼapa kiai. (Senesi 4:1; 9:26; 22:14; Ekesote 6:2) Logope la neʼe mole fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu e te kau fakaliliu ʼo te Keletiate pea mo te kau Sutea te huafa ʼo te ʼAtua ʼi tanatou ʼu Tohi-Tapu, ʼe foaki e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te huafa ʼaia tona tuʼulaga tāfito, pea mo nātou fakaʼapaʼapa kiai ʼi te Tohi-Tapu Les Saintes Écritures — Traduction du monde nouveau. ʼE nātou fakaʼapaʼapa ki te huafa ʼaia, ohage pe ko tona fai e te ʼu ʼuluaki Kilisitiano. Neʼe fakamoʼoni fēnei e Sake: “Neʼe fakamatala katoa e Simeone, pe neʼe feafeaʼi te ʼuluaki haga ʼa te ʼAtua ʼo tokagaʼi te ʼu puleʼaga ke toʼo mai ai he hahaʼi ki tona huafa. Pea ko te faʼahi ʼaia ʼe ʼalutahi mo te ʼu palalau ʼa te kau Polofeta, . . . ‘ke kumi moʼoni ia Sehova e te toe ʼo te hahaʼi, mo te ʼu puleʼaga fuli, ʼaē ʼe fakahigoaʼi ʼaki toku huafa, ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, ʼaē ʼe ina fai te ʼu meʼa ʼaia.’ ”—Gāue 15:14-17; Amosi 9:11, 12.
6. (a) Koteā te tolu fakamaʼua ʼo te tauhi moʼoni? (b) Neʼe feafeaʼi te faka maʼuhigaʼi e Sesu pea mo Taniela te pule ʼo te Puleʼaga? (Luka 17:20, 21)
6 Ko te tolu fakamaʼua ʼo te tauhi moʼoni ʼe tonu ke ina hikihiki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe ko te puleʼaki pe ʼaia e tahi moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia ʼo te malamanei. Neʼe akoʼi fakalelei e Sesu ki tana kau tisipulo ke nātou faikole ke hoko mai te Puleʼaga ʼaia, ke puleʼi e te ʼAtua ia te kele katoa. Neʼe fai e Taniela te fakakikite neʼe haʼu mai te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaho fakamuli: “Ko te ʼAtua ʼo te lagi ʼe ina fakatuʼu anai he puleʼaga ʼe mole pulihi anai ʼi he temi. . . . ʼE ina laliki anai pea mo fakagata anai te ʼu puleʼaga [fakamālama, faka politike] fuli ʼaia, pea ko ia totonu ʼe tuʼu anai ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga.” Ko ai ia nātou ʼaē ʼe nātou fakahā ʼi tanatou aga ʼi te 20 sēkulō ʼaenī, ʼe nātou lagolago katoa ki te Puleʼaga ʼaia—ko te ʼu lotu ʼo Papiloni Lahi peʼe ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova?—Taniela 2:44; Mateo 6:10; 24:14.
7. ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi e te kau atolasio moʼoni ia te Tohi-Tapu?
7 Ko te fā fakamaʼua ʼaē ʼe feala ke maʼu ai te ʼofa ʼo te ʼAtua, ʼe tonu ia te kau Kilisitiano moʼoni ke nātou lagolago ki te Tohi-Tapu, te Folafola ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua. ʼE mole tonu ke nātou liliu ko ni hahaʼi ʼe nātou fai he ʼu valoki ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu, ʼo nātou faigaʼi ke nātou fakaliliu te Tohi-Tapu ko he tohi pe neʼe fai e te tagata ʼaki te ʼu mele fuli ʼaē ʼe maʼu ai. ʼE tui te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ko te Tohi-Tapu ʼe ko te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼo feiā aipe mo Paulo ʼaē neʼe faitohi fēnei kia Timoteo: “Ko te Tohi-Tapu katoa ʼe haʼu mai te ʼAtua pea ʼe ʼaoga moʼo akoʼi, moʼo fakatonutonuʼi, moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu meʼa, moʼo akonakiʼi ʼi te faitotonu, koteʼuhi ke maʼu lelei ʼosi e te tagata ʼa te ʼAtua te ʼu kalitate ʼaē ʼe ʼaoga, ke ina maʼu ia meʼa fuli ʼe ʼaoga ki te gāue lelei fuli pe.”a Koia la ʼaē, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu moʼo takitaki ʼo nātou, ko te tohi ʼe ʼaoga ki tonatou maʼuli ʼi te ʼaho fuli, pea ko te matapuna ʼo te ʼamanaki ki te temi ka haʼu.—2 Timoteo 3:16, 17.
Ko Te Lotu ʼe Fakaʼiloga ʼAki Te ʼOfa, Ka Mole Ko Te Fehiʼa
8. Koteā te nima fakamaʼua ʼo te tauhi moʼoni?
8 Neʼe fakakeheʼi feafeaʼi e Sesu tana ʼu tisipulo moʼoni? Ko tana tali ʼe ina ʼaumai ai tatou ki te puani nima ʼaē ʼe ina fakaʼiloga te tauhi moʼoni. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE ʼau foaki atu kia koutou te fakatotonu foʼou, ke koutou feʼofaʼofani, ohage pe ko taku ʼofa ʼaē kia koutou, ke koutou feʼofaʼofani foki mo koutou. ʼAki te meʼa ʼaenī, ʼe ʼiloʼi ai anai e te hahaʼi fuape, ko koutou ko taku ʼu tisipulo, mo kapau ʼe koutou feʼofaʼofani.” (Soane 13:34, 35) Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu tona ʼofa? ʼAki tana foaki tona maʼuli ko he sakilifisio faitotogi. (Mateo 20:28; Soane 3:16) He koʼe ko te ʼofa moʼoni ʼe ko he kalitate maʼuhiga ki te kau Kilisitiano moʼoni? Neʼe fakamahino fēnei e Soane: “Kau ʼofaina, tou haga fai tatatou feʼofaʼofani, he ko te ʼofa ʼe haʼu mai te ʼAtua. . . . Ko ʼaē ʼe mole ʼofa neʼe mole ina ako te ʼiloʼi ʼo te ʼAtua, koteʼuhi ko te ʼAtua ʼe ʼofa.”—1 Soane 4:7, 8.
9. Ko ai ia nātou ʼaē ʼe nātou fakahā te ʼofa moʼoni, pea ʼe nātou fakahā feafeaʼi?
9 Ko ai ʼaē ʼi totatou temi ʼe nātou fakahā te taʼi ʼofa ʼaia, logope la te ʼu fehiʼa ʼuhi ko te lanu, te ʼu fehiʼa faka puleʼaga? Ko ai ia nātou ʼaē neʼe mālo ʼi te ʼu ʼahiʼahi lahi ʼaē neʼe hoko, māʼia mo te mate, ka mole puli tonatou ʼofa? ʼE feala koa ke tou ʼui neʼe feiā mo te ʼu patele Katolika pea mo te ʼu taupoʼou ʼaē neʼe nātou kau moʼoni ki te ʼu fai fakapō ʼaē neʼe hoko ʼi Luata ʼi te taʼu 1994? ʼE feiā koa mo te kau Orthodoxes ʼo te Potu Hahake ʼo Serbie peʼe ko te kau Katolika Loma ʼo Croatie ʼaē neʼe nātou kau ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui ko te “fakamaʼa ʼo te lanu,” pea mo te tahi ʼu aga fakalialia ʼaē neʼe hoko ʼi te tau ʼaia ʼa te ʼu puleʼaga Balkans? Peʼe feiā koa te kau takitaki lotu Katolika peʼe ko te kau takitaki Polotesita ʼaē neʼe kua nātou fakaʼāsili te fakapalatahi pea mo te fehiʼa, ʼi te Potu Tokelau ʼo Ilelani ʼi te ʼu lauʼi taʼu e hogofulu ʼaē kua hili? ʼE mahino ia ʼe mole feala ke lau ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe nātou kau ki te ʼu tau ʼaia. Neʼe fakamamahiʼi nātou ʼi te ʼu fale pilisoni pea mo te ʼu lotoʼā fakamamahi, ʼo aʼu ki te mate, ka neʼe mole nātou līaki tonatou ʼofa faka Kilisitiano.—Soane 15:17.
10. He koʼe ʼe mole kau te kau Kilisitiano moʼoni ki te ʼu meʼa ʼo te malamanei?
10 Ko te ono fakamaʼua ʼaē ʼe feala ke leleiʼia ai e te ʼAtua tatatou tauhi, ʼe ko te mole kau ki te ʼu meʼa faka politike ʼo te mālama ʼaenī. He koʼe ʼe mole tonu ke kau te kau Kilisitiano ki te ʼu meʼa faka politike? Neʼe foaki mai e Paulo, Sake, pea mo Soane kia tatou he tupuʼaga mālohi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Neʼe tohi e te ʼapositolo ko Paulo ko Satana ʼe ko “te ʼatua ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī,” pea ʼe lahi te ʼu meʼa ʼe ina fai moʼo fakakiviʼi ʼo te ʼatamai ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe mole tui, ʼo kau ki te ʼu meʼa ʼaia te ʼu maveuveu faka politike. Neʼe ʼui e te tisipulo ko Sake ko te “fia kaumeʼa mo te malamanei ʼe ko he fakafeagai ki te ʼAtua,” pea neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Soane ko “te malamanei katoa ʼe takoto ia ʼi te mālohi ʼo te agakovi.” Koia, kapau ko he Kilisitiano moʼoni ʼe kau ki he ʼu meʼa faka politike pea mo faiga ke ina maʼu he tuʼulaga maʼuhiga ʼi te mālama fakahehema ʼa Satana, ʼe faka ʼuhiga ʼaki ia kua fakafisi ki te ʼAtua.—2 Kolonito 4:4; Sake 4:4; 1 Soane 5:19.
11. (a) Koteā te manatu ʼa te kau Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te tau? (b) Koteā te ʼu vaega faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe tupu ai tanatou mole kau ki te tau? (2 Kolonito 10:3-5)
11 ʼAki te ʼu fakamaʼua ʼaenī e lua kua tou talanoa kiai, kua tou aʼu leva ki te fitu fakamaʼua, ʼaē ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe mole tonu ke nātou kau ʼi te ʼu tau. Mai tona ʼuhiga ʼaē ko te lotu moʼoni ʼe ko he foʼi famili fakatautehina ʼi te malamanei katoa ʼe fakatafito ki te ʼofa, koia ʼe mole he meʼa ʼe feala ke ina fakamaveuveu pea mo maumauʼi te “famili katoa ʼo . . . [te] ʼu tēhina ʼi te malamanei.” Neʼe akoʼi e Sesu te ʼofa, ka mole ko te fehiʼa; te tokalelei, ka mole ko te tau. (1 Petelo 5:9; Mateo 26:51, 52) Ko Satana te “agakovi,” ʼaē neʼe ina uga ia Kaino ke ina fakapogi ia Apele, ʼe kei hoko atu pe tana uga te hahaʼi ki te fehiʼa pea mo ina fakatupu te ʼu tau pea mo te ligi toto, ʼuhi ko te ʼu maveuveu faka politike, faka lotu, pea mo fakafenua. Ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe mole ‘kei nātou ako te tau,’ tatau aipe pe koteā te meʼa ʼe feala ke hoko kia nātou. ʼI tona ʼuhiga fakatā, kua ‘nātou tuki tanatou ʼu heletā ko he ʼu huo fuli kele pea mo tanatou ʼu tao ko he ʼu pipi moʼo tuʼusi vaʼa ʼakau.’ ʼE nātou maʼu te ʼu fua ʼo te tokalelei ʼaē ʼe foaki e te laumālie ʼo te ʼAtua.—1 Soane 3:10-12; Isaia 2:2-4; Kalate 5:22, 23.
ʼE Tapuakina e Te ʼAtua Tatatou Aga Maʼa Pea Mo Tatatou ʼu Akonaki
12. (a) Koteā te valu fakamaʼua, pea koteā te ʼu felogo kehekeheʼaki ʼaē ʼe feala ke koutou talanoa kiai? (b) Neʼe faka maʼuhigaʼi feafeaʼi e Paulo te valu fakamaʼua ʼaia?
12 Ko te logo tahi faka Kilisitiano ʼe ko te valu fakamaʼua ʼaia ʼo te tauhi moʼoni. Kae, ʼe mole feala ke maʼu te logo tahi e te ʼu lotu ʼo te Keletiate, ʼuhi ko tanatou felogo kehekeheʼaki. ʼE lahi te ʼu lotu kua tupu mai ai te ʼu magaʼi lotu kehekehe, pea ʼe mole maʼu ai he felogoi. Ohage la, ko te lotu Baptiste ʼi Amelika, ʼaē kua vaheʼi ko te kau Baptistes ʼo te Potu Tokelau (Te ʼu ’Ēkelesia Baptistes ʼo Amelika) pea mo te kau Baptistes ʼo te Potu Toga (ko te Kautahi Baptistes ʼo te Potu Toga, pea mo ʼihi ʼu kūtuga Baptistes ʼe lauʼi hogofulu-ma-lua ʼaē neʼe tupu mai ai te ʼu maveuveu. (World Christian Encyclopedia, ʼi te pasina 714) ʼE lahi te ʼu maveuveu neʼe tupu ʼuhi ko te kehekehe ʼo te ʼu akonaki pea mo te faʼahiga takitaki ʼo te ʼu lotu (ohage la, ko te lotu Presbytérienne, Épiscopale, Congrégationaliste). Ko te ʼu maveuveu ʼo te Keletiate ʼe tatau mo te ʼu maveuveu ʼo te ʼu lotu ʼaē ʼe mole kau kiai te Keletiate—te Putisi, te lotu Mahometa, peʼe ko te Inituisi. Koteā te tokoni ʼaē neʼe fai e te ʼapositolo ko Paulo ki te ʼu ʼuluaki Kilisitiano? “ ʼE ʼau tokoni atu kia koutou, ʼu tēhina, ʼaki te huafa ʼo totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito, ke koutou palalau fuli ʼi he logo tahi, pea ke ʼaua naʼa ʼi ai he ʼu maveuveu ia koutou, kae ke koutou logo tahi fakalelei ʼi he laumālie pe e tahi pea mo he manatu pe e tahi.”—1 Kolonito 1:10; 2 Kolonito 13:11.
13, 14. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ke tou “liliu ʼo maʼoniʼoni”? (b) ʼE taupau feafeaʼi te ʼuhiga maʼa ʼo te tauhi moʼoni?
13 Koteā te hiva fakamaʼua ʼaē ʼe feala ke leleiʼia ai he lotu e te ʼAtua? Ko te lekula faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe fakahā ia Levitike 11:45: “ ʼE tonu ke koutou maʼoniʼoni, koteʼuhi ʼe ʼau maʼoniʼoni.” Neʼe toe talanoa ia te ʼapositolo ko Petelo ki te fakatotonu ʼaia ʼi tana tohi ʼaē: “ ʼO mulimuli ki te Maʼoniʼoni ʼaē neʼe ina pāuiʼi koutou, ʼe tonu foki ke koutou liliu ʼo maʼoniʼoni ʼi takotou aga katoa.”—1 Petelo 1:15.
14 Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ke tou liliu ʼo maʼoniʼoni? Ko tona faka ʼuhiga, ʼe tonu ke maʼa te kau atolasio ʼa Sehova ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo tanatou aga. (2 Petelo 3:14) ʼE mole tali ia nātou ʼaē ʼe agahala ka mole fakahemala, mo nātou ʼaē ʼe nātou agahala faʼifaʼitaliha, ʼaē ʼe nātou fakahā ʼaki tanatou aga ʼe nātou meʼa noaʼi te sakilifisio faitotogi ʼa Kilisito. (Hepeleo 6:4-6) ʼE fakatotonu e Sehova ke taupau te kokelekasio faka Kilisitiano ke maʼa pea mo maʼoniʼoni. ʼE fakahoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia? ʼI te tahi ʼu ʼaluʼaga, ʼe fakamavae ia nātou ʼaē ʼe nātou ʼulihi te kokelekasio.—1 Kolonito 5:9-13.
15, 16. Koteā te ʼu fetogi ʼaē neʼe fai e te tokolahi ʼo te kau Kilisitiano ʼi tonatou maʼuli?
15 ʼI muʼa ʼo tanatou ʼiloʼi ia te moʼoni faka Kilisitiano, ko te tokolahi neʼe nātou fai te ʼu aga heʼemaʼa, neʼe nātou fakatafito tonatou maʼuli ki te ʼu fakafiafia, pea mo nātou manatu pe kia nātou totonu. Kae ko te logo ʼo ʼuhiga mo Kilisito neʼe ina fetogi tonatou maʼuli, pea neʼe fakamolemole ai tanatou ʼu agahala. Neʼe talanoa mālohi ia Paulo ki te faʼahi ʼaia ʼi tana tohi ʼaē: “ ʼE mole koutou ʼiloʼi koa la ko te kau heʼe agatonu ʼe mole nātou maʼu anai te puleʼaga ʼo te ʼAtua? ʼAua naʼa koutou tuku ke fakahēhēʼi koutou. ʼE mole he tagata fai folonikasio, he tagata tauhi tamapua, he tagata fai feʼauʼaki, he ʼu tagata ʼe taupau ke fai kia nātou he ʼu holi ʼe mole tonu ke fai, he ʼu tagata ʼe momoe mo he tahi ʼu tagata, he kau kaihaʼa, he hahaʼi mānumānu, he kau konahia, he kau leakovi, he ʼu hahaʼi ʼe nātou faʼao he ʼu meʼa ka mole ʼanatou, ʼe nātou maʼu anai te puleʼaga ʼo te ʼAtua. Pea neʼe ko te ʼuhiga ʼaia ʼo niʼihi ia koutou. Kae kua fufulu ia koutou.”—1 Kolonito 6:9-11.
16 ʼE mahino ia ʼe leleiʼia e Sehova ia nātou ʼaē ʼe nātou fakahemala ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaē neʼe nātou fai ka mole ʼalutahi mo te Tohi-Tapu, pea kua nātou tafoki mai, pea kua nātou liliu ko te ʼu tisipulo moʼoni ʼa Kilisito pea mo nātou mulimuli ki tana ʼu akonaki. ʼE nātou ʼoʼofa moʼoni ki tonatou ʼu vāhaʼa fale ohage pe ko tanatou ʼoʼofa kia nātou totonu, pea ʼe lahi te ʼu ʼaluʼaga ʼe nātou fakahā ai tonatou ʼofa ʼaia, ohage la ko tanatou faʼa kātaki ʼo fai te minisitelio ʼaē ʼe ina foaki te logo ʼo te maʼuli kia nātou fuli ʼaē ʼe fia fagono.—2 Timoteo 4:5.
“Ko Te Moʼoni ʼe Ina Faka ʼĀteaina Anai Koutou”
17. Koteā te hogofulu fakamaʼua ʼo ʼuhiga mo te tauhi moʼoni? Koutou fakahā he ʼu faʼifaʼitaki.
17 ʼE ʼi ai te hogofulu fakatotonu ʼe fai e Sehova kia nātou ʼaē ʼe nātou atolasio kia te ia ʼaki te laumālie pea mo te moʼoni—ko te akonaki maʼa. (Soane 4:23, 24) Neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana ʼu tisipulo: “ ʼE koutou ʼiloʼi anai te moʼoni, pea ko te moʼoni ʼe ina faka ʼāteaina anai koutou.” (Soane 8:32) Ko te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ʼe ina faka ʼāteaina tatou mai te ʼu akonaki ʼaē ʼe nātou fakalainoaʼi te ʼAtua, ohage la ko te akonaki ʼo ʼuhiga mo te nefesi tuputupua, te ʼifeli, pea mo te pulekatolio. (Tagata Tānaki 9:5, 6, 10; Esekiele 18:4, 20) ʼE ina faka ʼāteaina tatou mai te misitelio faka Papiloni ʼo te Keletiate ʼaē ko te “Tahitolu Tapu.” (Teutalonome 4:35; 6:4; 1 Kolonito 15:27, 28) Kapau ʼe tou mulimuli ki te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ʼe tou liliu ai ko te hahaʼi ʼofa, mo tokaga, mo agalelei, pea mo loto manavaʼofa. Neʼe mole he temi neʼe lagolago ai te kau Kilisitiano ki te ʼu hahaʼi fai fakapō, ohage ko Tomas de Torquemada, pe neʼe nātou lagolago ki te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe nātou uga te hahaʼi ke ʼolo ʼo tau, ohage ko te ʼu tuʼi tapu ʼaē neʼe nātou fakatuʼutuʼu te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼui ko te ʼu tau taputapu. Koia, ko Papiloni Lahi neʼe ina maʼu te taʼi ʼu fua ʼaia lolotoga te hisitolia, ʼo kamata mai te temi ʼo Nimelote ʼo aʼu mai ki te temi ʼaenī.—Senesi 10:8, 9.
Ko He Higoa ʼe Mole Hona Tatau
18. (a) Ko ai ia nātou ʼaē ʼe nātou mulimuli lelei ki te ʼu fakamaʼua e hogofulu ʼo te tauhi moʼoni pea ʼe nātou fai feafeaʼi te faʼahi ʼaia? (b) Koteā te meʼa ʼe tonu ke tou fai takitokotahi ke tou maʼu ai te tapuakina ʼaē ka foaki mai kia tatou?
18 Ko ai ia ʼaho nei ʼe ina maʼuliʼi katoa te ʼu fakamaʼua ʼaia e hogofulu ʼo te tauhi moʼoni? Ko ai ia nātou ʼaē kua ʼiloʼi e te hahaʼi pea mo nātou fakamoʼoni kiai, ʼe ko te ʼu hahaʼi agatonu pea mo maʼuli ʼi te tokalelei? ʼI te malamanei katoa, kua ʼiloʼi e te hahaʼi ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe “mole nātou kau ki te malamanei.” (Soane 15:19; 17:14, 16; 18:36) Ko te hahaʼi ʼa Sehova ʼe nātou maʼu te pilivilesio ʼaē ko te fua ʼo tona huafa, pea mo nātou liliu ko tana kau Fakamoʼoni, ohage pe ko Sesu Kilisito ʼaē neʼe ko te fakamoʼoni agatonu ki tana Tāmai. ʼE tou fua te huafa taputapu ʼaia, ʼo mahino kia tatou totatou maʼua ʼaē ke tou fakafofoga lelei te huafa ʼaia. Pea, ʼi totatou ʼuhiga kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe tou fakatalitali ki te fakatuʼutuʼu faka kolōlia! Ko te fakatuʼutuʼu ʼaia, ʼe ko hatatou kau ki te hahaʼi fakalogo, mo logo tahi, ʼaē ʼe tauhi ki te Pule Faʼitaliha ʼo te ʼAtulaulau ʼi te palatiso ʼaē ka fakatuʼu anai ʼi te kele. Ke feala hatatou maʼu te ʼu tapuakina ʼaia, tou kātaki ʼo fakahā lelei ʼe tou kau ki te tauhi moʼoni, pea mo tou fua fakafiafia te higoa ʼaē ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova “heʼe ko tana ʼu fakamāu ʼe moʼoni pea mo faitotonu”!—Fakahā 19:2; Isaia 43:10-12; Esekiele 3:11.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Ko te ʼu fakaliliu ʼo te Tohi-Tapu ʼe mole haʼu ia mai te ʼAtua. Ko te ʼu fakaliliu, ʼi tonatou agaaga, ʼe feala ke hā ai he ʼu faʼahiga meʼa kehekehe ʼo ʼuhiga mo te lea ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te kamataʼaga moʼo tohi ʼo te Tohi-Tapu.
ʼE Feafeaʼi Anai Hakotou Tali?
◻ Koteā anai te meʼa ka fai e te kau kaugana ʼa Sehova ʼi te fakaʼauha ʼo Papiloni?
◻ Koteā te ʼu fakamaʼua tāfito ʼo te tauhi moʼoni?
◻ Neʼe faka ʼāteaina feafeaʼi koutou e te moʼoni?
◻ Koteā te pilivilesio makehe ʼaē ʼe tou maʼu ʼi totatou ʼuhiga kau Fakamoʼoni ʼa Sehova?
[Paki ʼo te pasina 17]
Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou fai faka mafola pea mo akoʼi ki te hahaʼi te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua
[Paki ʼo te pasina 18]
ʼE mole he temi neʼe kau ai te kau Kilisitiano moʼoni ki te ʼu meʼa faka politike pea mo te ʼu tau ʼo te malamanei
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Airplane: Courtesy of the Ministry, London