Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w96 15/5 p. 24-28
  • Neʼe Mahino Ia Sonasi Ki Te Manavaʼofa ʼo Sehova

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Neʼe Mahino Ia Sonasi Ki Te Manavaʼofa ʼo Sehova
  • Te Tule Leʼo—1996
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Tuʼutāmaki ʼi Te Tai!
  • ʼI Te Tai!
  • Te Faikole Fakamalotoloto ʼa Sonasi
  • Neʼe Fakalogo Ia Sonasi
  • ʼE Fute Te Polofeta
  • “Te Fakaʼiloga ʼo Sonasi”
  • Fakanounou ʼo Sonasi
    Tohi-Tapu Fakaliliu ʼo Te Malama Foʼou
  • Ko Sonasi Pea Mo Te Ika Lahi
    Te Tohi ʼo Te ʼu Hisitolia Faka Tohi-Tapu
  • Koutou Faiga Ke Koutou Sio Ki Te Hahaʼi Ohage Ko Te Sio ʼa Sehova
    Te Tule Leʼo—2003
  • Tou Faʼifaʼitakiʼi Te Kau Polofeta—Sonasi
    Te Minisitelio ʼo Te Puleʼaga—2013
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1996
w96 15/5 p. 24-28

Neʼe Mahino Ia Sonasi Ki Te Manavaʼofa ʼo Sehova

NEʼE foaki e Sehova te fakatotonu ki tana polofeta ko Sonasi. Ko te hiva sēkulō ʼaia ʼi muʼa ʼo totatou temi, pea ko Selopoame 2 ʼaē ʼe hau ʼi Iselaele. ʼE haʼu ia Sonasi mai Kate-Hefeli, ko he kolo ʼo te kau Sapulone. (Sosue 19:​10, 13; 2 Hau 14:⁠25) Neʼe fekauʼi e te ʼAtua ia Sonasi ke ʼalu ki Ninive te kolo hau ʼo Asilia, ko te vaha mamaʼo mo tona kolo, ko kilometa e 800 ʼi te potu tokelau hahake. Neʼe tonu ke ina fakatokagaʼi te hahaʼi ʼo Ninive ʼe fakaʼauha anai nātou e te ʼAtua.

Neʼe lagi manatu fēnei ia Sonasi: ‘He koʼe koa ʼe ʼau ʼalu anai ki te kolo ʼaia pea mo te fenua ʼaia? ʼE mole ko he ʼu hahaʼi neʼe nātou foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua. Ko te kau Asilia ʼaē neʼe lahi tanatou ligi toto, neʼe mole heʼeki nātou fai he fuakava mo Sehova ohage ko te kau Iselaele. ʼE ʼui anai e te hahaʼi ʼo te fenua agakovi ʼaia ko te fakatokaga ʼaē ʼe ʼau fai age kia nātou ʼe ko he agatuʼu pea mo he laga tau ki Iselaele! ʼE mole ʼau fia ʼalu ʼau! ʼE mole ʼau ʼalu anai ʼau. ʼE ʼau hola anai ki Sope pea ʼe ʼau ʼalu anai ʼi te vaka ki te tahi faʼahi​—ʼo aʼu ki Tasisi, ʼo aʼu ki te potu taupotu ʼo te Tai Lahi. ʼE ʼau fai anai te meʼa ʼaia!’​—Sonasi 1:​1-3.

Te Tuʼutāmaki ʼi Te Tai!

Kua vave kaku ia Sonasi ki Sope ʼi te matafenua ʼo te Metitelanea. Neʼe ina totogi tana folau pea heka ki te vaka ʼe ʼalu ki Tasisi, ʼaē ʼe fakatahi mo Sepania, ʼaē ʼe tuʼu ia kilometa e 3,500 ʼi te potu hihifo ʼo Ninive. ʼI te folau ʼa te vaka, neʼe kua gaʼegaʼe te polofeta pea neʼe ʼalu ia ʼo moe ʼi te loto vaka. Mole tuai, pea fakatupu e Sehova te matagi lahi ʼi te tai, pea ʼi te kua matataku ʼo te ʼu tagata ʼo te vaka, neʼe nātou tahi pāui ki tona ʼatua ke tokoni age kia nātou. ʼI te lahi ʼaupito ʼo te ueʼi ʼo te vaka, neʼe lī ai te tahi uta ki te tai moʼo fakamaʼamaʼa ʼo te vaka. Neʼe kua ʼamanaki ke tuʼutāmakiʼia te vaka, pea neʼe ʼui fēnei e te kapiteni ʼo te vaka kia Sonasi: “E feafeaʼi koa ia koe ʼaenā ʼe moe? Tuʼu ake, ʼo pāui ki tou ʼatua! ʼE lagi tokaga anai te ʼAtua moʼoni kia tatou, pea ʼe mole tou mamate anai.” Neʼe tuʼu ake ai ia Sonasi pea ʼalu ia ki te fuga vaka.​—Sonasi 1:​4-6.

Neʼe ʼui fēnei e te ʼu tagata ʼo te vaka: “Koutou ʼōmai, pea ke tou mate ke tou ʼiloʼi ai pe ko ai ʼaē ʼe tupu ai te tuʼutāmaki ʼaenī.” Neʼe nātou mate pea neʼe hā ai ko Sonasi ʼaē ʼe tupu ai te tuʼutāmaki. Tou fakakaukauʼi muʼa tana tuʼania ʼi te ʼui age ʼaē e te ʼu tagata ʼo te vaka: “Fakalelei age muʼa, ka ke fakahā mai kia mātou, pe koteā ʼaē ʼe tupu ai te tuʼutāmaki ʼaenī? Koteā tau gāue, pea ʼe ke haʼu maifea? Kofea tou fenua, pea ʼe ke haʼu mai te hahaʼi fea?” Neʼe ʼui age e Sonasi ko ia ko te tagata Hepeleo pea ʼe tauhi ia kia “Sehova te ʼAtua ʼaē ʼe ʼi selo” pea ʼe manavasiʼi ia ʼaki he loto fakaʼapaʼapa kia “Ia ʼaē neʼe ina fakatupu te tai pea mo te kele.” Neʼe hoko te afā kia nātou koteʼuhi neʼe mole fia fakalogo ia kia Sehova, ʼi tana fakatotonu age ʼaē ke ʼalu ʼo ʼave te logo fakaʼatua ki Ninive.​—Sonasi 1:​7-​10.

Neʼe fehuʼi age e te kau gāue ʼo te vaka: “Koteā koa te meʼa ʼe tonu ke mātou fai kia koe, ke tokalelei ai te tai kia mātou?” ʼI te kua ʼāsili tokakovi ʼo te tai, neʼe ʼui fēnei e Sonasi: “Koutou hiki ia ʼau pea koutou lī ʼau ki te tai, pea ʼe tokalelei anai te tai kia koutou; koteʼuhi ʼe ʼau ʼiloʼi neʼe hoko te afā lahi ʼaia kia koutou ʼuhi ko ʼau.” Neʼe mole nātou fia lī te kaugana ʼa Sehova ki te tai naʼa mate ai, kae neʼe nātou faiga ke nātou tau ki te mamaha. Neʼe mole feala hanatou kaku ki te mamaha, koia neʼe pāui ai te kau tagata ʼo te vaka ʼo fēnei: “Ê Sehova! Fakalelei siʼou loto, ke ʼaua naʼa mātou mamate ʼuhi ko te nefesi ʼo te tagata ʼaenī! Pea ʼaua naʼa ke tuku kia mātou te toto ʼo he tagata neʼe mole ina fai he meʼa ʼe kovi, heʼe ko koe, Ê Sehova, neʼe ke fai pe ʼo mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe ke loto kiai!”​—Sonasi 1:​11-​14.

ʼI Te Tai!

Neʼe lī ia Sonasi e te kau tagata ʼo te vaka ki te tai. ʼI tana moū ʼi te tai, neʼe kamata ai te tokalelei. ʼI tanatou sisio ki te meʼa ʼaia, ‘neʼe kamata manavasiʼi ʼaupito ia te ʼu tagata kia Sehova, pea neʼe nātou fai ai te sakilifisio kia Sehova pea mo nātou fai te ʼu fakapapau.’​—Sonasi 1:​15, 16.

ʼI te moū ʼa Sonasi ʼi te tai, ʼe mahino ia neʼe faikole ia. Pea neʼe ina logoʼi ʼe heke ia ʼi he meʼa ʼe mālū, ʼo ʼalu ki he meʼa ohage ko he foʼi luo. Meʼa faikehe foki, neʼe kei feala pe hana mānava! Neʼe ina toʼo te ʼu limu ʼaē neʼe ʼi tona ʼulu, pea neʼe sio ia Sonasi neʼe nofo ia ʼi te faʼahi makehe. Neʼe hoko te faʼahi ʼaia he neʼe “fili e Sehova te ika lahi ke ina folo ia Sonasi, ʼo nofo ai ia Sonasi ʼi te fatu ʼo te ika ia ʼaho e tolu pea mo po e tolu.”​—Sonasi 1:⁠17.

Te Faikole Fakamalotoloto ʼa Sonasi

ʼI te fatu ʼo te foʼi ika, neʼe maʼu te temi ʼo Sonasi ke faikole ai. Ko tana tahi ʼu palalau ʼe tatau mo ʼihi ʼu palalau ʼa te ʼu tagata fai pesalemo. Ki muli age neʼe tohi e Sonasi tana ʼu faikole, pea ʼe hā ai tona loto heʼe ʼamanaki pea mo tona loto fakahemala. Ohage la, kia ia neʼe hage te fatu ʼo te ika ko te Seole, ko tona faitoka. Koia neʼe faikole fēnei ai: “ ʼI toku tuʼutāmaki neʼe ʼau pāui kia Sehova, pea neʼe ina tali mai. ʼI te fatu ʼo te Seole neʼe ʼau pāui ke hāofaki ʼau. Neʼe ke logoʼi toku leʼo.” (Sonasi 2:​1, 2) Ko te ʼu Katiko e lua ʼo ʼuhiga mo te ʼu Hake​—ohage ko te ʼu hiva ʼa te kau Iselaele ʼi tanatou hake ki Selusalemi ki te ʼu lafeti ʼaē ʼe fai ʼi te taʼu fuli—​ʼe hā ai te ʼu manatu feiā.​—Pesalemo 120:1; 130:​1, 2.

ʼI tana fakakaukauʼi tana hifo ʼaē ki te tai, neʼe faikole fēnei ia Sonasi: “ ʼI tau [Sehova] lī ʼau ki te loloto, ʼi te loto [lotomalie] ʼo te tai, neʼe ʼā takatakai ʼau e te vaitafe. Ko tau ʼu galu pea mo tau ʼu peau​—neʼe fakalaka ia te ʼau.”​—Sonasi 2:3; vakaʼi ia Pesalemo 42⁠:7; 69⁠:2.

Neʼe mataku ia Sonasi naʼa toʼo ia ia te ʼofa ʼo te ʼAtua ʼuhi ko tana talagataʼa, pea neʼe mataku ia naʼa mole toe feala hana sio ki te fale lotu ʼo te ʼAtua. Neʼe faikole fēnei: “Pea ko ʼau, neʼe ʼau ʼui fēnei, ‘Neʼe kapu ʼau ʼi ʼou muʼa! ʼE feafeaʼi anai haku toe sio ki tou fale lotu maʼoniʼoni?’ ” (Sonasi 2:⁠4; vakaʼi ia Pesalemo 31:22.) Neʼe kua faigataʼa ʼaupito te ʼaluʼaga ʼaē neʼe tau mo Sonasi, koia neʼe ina ʼui ai: “Neʼe takatakai ʼau e te ʼu vai ʼo aʼu ki toku nefesi [ʼo fakatupu tuʼutāmaki ki tona maʼuli]; neʼe takatakai ʼau e te ʼu vai loloto. Ko te ʼu limu [ʼi te tai] neʼe nātou takatakai toku ʼulu.” (Sonasi 2:⁠5; vakaʼi ia Pesalemo 69:⁠1.) Tou fakakaukauʼi muʼa te faigataʼaʼia ʼo Sonasi, he neʼe ina toe ʼui fēnei: “Neʼe ʼau hifo ki te tāfito ʼo te ʼu moʼuga [ʼi te fatu ʼo te ika]. Kae ki te kele, neʼe pupunu ʼau e ʼona matapā [ohage ko te ʼu matapā ʼaē ʼi te faitoka] ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga. Kae neʼe ke toe fakamaʼuli ʼau [ʼi te tolu ʼaho] mai te luo, Ê Sehova toku ʼAtua.”​—Sonasi 2:6; vakaʼi ia Pesalemo 30:3.

Logope la tana nofo ʼi te fatu ʼo te ika, neʼe mole manatu fēnei ia Sonasi: ‘ ʼE lahi fau toku lotomamahi pea ʼe mole feala haku faikole.’ Kae, neʼe faikole ia ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼI te vaivai ʼo toku nefesi ʼi toku sino [ʼo ōvi ki te mate], ko Sehova neʼe ko Ia ʼaē neʼe ʼau manatuʼi [ʼi te tui, heʼe ko Ia ʼaē ʼe mālohi ʼaupito pea mo loto manavaʼofa]. Pea neʼe hū atu taku faikole kia te koe, ki tou fale lotu maʼoniʼoni.” (Sonasi 2:​7) ʼI te fale lotu ʼaē ʼi selo, neʼe fagono te ʼAtua kia Sonasi pea neʼe ina hāofaki ia ia.

Moʼo fakaʼosi, neʼe faikole fēnei ia Sonasi: “Kae kia nātou ʼaē ʼe nātou taupau te ʼu tamapua ʼo te loi [ʼaki tanatou falala ki te ʼu fakatātā mate ʼo te ʼu ʼatua loi], ʼe nātou līaki tanatou manavaʼofa [ʼo nātou līaki Ia ia ʼaē ʼe ina fakahā te kalitate ʼaia]. Kae kia te ʼau, ʼe ʼau sakilifisioʼi anai maʼa koe [Sehova ʼAtua] te leʼo ʼo te loto fakafetaʼi. Ko te fakapapau ʼaē neʼe ʼau fai [lolotoga te meʼa ʼaia neʼe hoko peʼe ko he tahi age ʼu ʼaluʼaga], ʼe ʼau fakahoko anai. Ko te fakamaʼuli ʼe haʼu mai ia Sehova.” (Sonasi 2:​8, 9; vakaʼi ia Pesalemo 31:6; 50:14.) Neʼe ʼiloʼi e te polofeta, ʼe ko Sehova tokotahi pe ʼaē ʼe feala ke ina hāofaki ia ia mai te mate, koia ʼaē neʼe ʼui ai e te polofeta loto fakahemala (ohage ko te Hau ko Tavite pea mo Salomone ʼi muʼa atu), ko Sehova ʼaē ʼe ina foaki mai te fakamaʼuli.​—Pesalemo 3:8; Tāʼaga Lea 21:31.

Neʼe Fakalogo Ia Sonasi

ʼI tana ʼosi fakakaukau pea mo faikole fakamalotoloto, neʼe logoʼi e Sonasi ʼe luaʼi ia ia mai te potu ʼaē neʼe nofo ai. Moʼo fakaʼosi, neʼe ʼave ia ia ki te mamaha. (Sonasi 2:⁠10) ʼI tana loto fakafetaʼi ʼo ʼuhiga mo tona faka ʼāteaina, neʼe fakalogo ia Sonasi ki te folafola ʼaenī ʼa te ʼAtua: “Tuʼu ake, pea ke ʼalu ki Ninive, te kolo lahi, pea ke ke fakahā kiai te ʼu palalau ʼaē ʼe ʼau fakahā atu.” (Sonasi 3:​1, 2) Neʼe kamata te fagona ʼa Sonasi ki te kolo ʼo Asilia. ʼI tana ʼiloʼi te ʼaho ʼaia, neʼe mahino ai kia ia neʼe nofo ia ia ʼaho e tolu ʼi te fatu ʼo te ika. Neʼe fakalaka te polofeta ʼi te Liuʼa ʼo Eufalate ʼi tona pikoga lahi ʼi te potu hihifo, ʼo fagona ʼi te potu hahake ʼo fakalaka ʼi te potu tokelau ʼo Mesopotamia, pea haʼu ki te Liuʼa ʼo te Tigre, pea neʼe tau ai leva ki te kolo lahi.​—Sonasi 3:⁠3.

Neʼe hū ia Sonasi ki te kolo lahi ko Ninive. Neʼe haʼele ia lolotoga te ʼaho katoa, pea ina ʼui fēnei: “ ʼE kei toe pe ʼaho e fā, pea ʼe fakaʼauha anai ia Ninive.” Neʼe foaki faka milakulo koa kia Sonasi te poto palalau ʼaē ʼi te lea faka Asilia? ʼE mole tou ʼiloʼi te faʼahi ʼaia. Kae tatau aipe pe neʼe palalau ia ʼi te lea faka Hepeleo pe neʼe fakaliliu e he tahi, neʼe fua lelei tana fai faka mafola. Neʼe kamata tui te hahaʼi ʼo Ninive ki te ʼAtua. Neʼe nātou fai te ʼaukai pea neʼe nātou kofuʼi te ʼu taga, mai ia nātou lalahi ʼo aʼu kia nātou liliki. ʼI te kaku ʼo te folafola ki te hau ʼo Ninive, neʼe tuʼu ake ia ʼi tona hekaʼaga faka hau, ʼo ina huʼi tona teu faka hau, kae ina kofuʼi te taga, pea neʼe heka ia ʼi te lefulefu.​—Sonasi 3:​4-6.

Neʼe punamaʼuli ia Sonasi! Neʼe fai e te hau Asilia te fakatotonu ʼaenī: “ ʼE mole tonu anai ki he tagata peʼe ko he manu lalata, peʼe ko he manu lalahi pe ko he manu veliveli, ke ina ʼahiʼahi he meʼa. ʼE mole tonu anai ke kai he tahi ki he meʼa kai. ʼE mole tonu anai ke nātou ʼinu te vai. Pea ke nātou kofuʼi he ʼu taga, te tagata pea mo te manu lalata; pea ke nātou kalaga mālohi ki te ʼAtua pea ke nātou toe liliu mai, pea ke nātou tahi līaki tona ala ʼaē ʼe kovi pea mo te agamālohi ʼo tonatou ʼu nima. Ko ai ʼaē ʼe ina ʼiloʼi peʼe mole toe tafoki mai anai te ʼAtua moʼoni, pea mo fakahemala moʼoni, pea mo tafoki mai tona ʼita kakaha, ke ʼaua naʼa tou mamate?”​—Sonasi 3:⁠7-9.

Ko te hahaʼi ʼo Ninive neʼe nātou fakalogo ki te fakatotonu ʼo tonatou hau. ʼI te sio ʼa te ʼAtua kua nātou maliu mai tanatou ala kovi, neʼe loto fakahemala ia ʼo ʼuhiga mo te fakaʼauha ʼaē neʼe ina lau ʼe ina fakahoko anai kia nātou, pea neʼe mole ina fakahoko te faʼahi ʼaia. (Sonasi 3:​10) ʼUhi ko tanatou loto fakahemala, tanatou agavaivai, pea mo tanatou tui, neʼe fakatotonu e Sehova ʼe mole ina fakahoko kia nātou te fakamāu.

ʼE Fute Te Polofeta

Kua fakalaka ʼaho e fāgofulu, kae mole heʼeki hoko he meʼa ki Ninive. (Sonasi 3:4) ʼI tana ʼiloʼi ʼaē ʼe mole fakaʼauha anai te kau Ninive, neʼe meo lahi ia Sonasi, pea neʼe ʼita, ʼo faikole fēnei: “Ê Sehova, neʼe mole lelei age koa la taku nofo ʼi toku fenua? Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo taku hola ki Tasisi; koteʼuhi neʼe ʼau ʼiloʼi ko koe ko te ʼAtua agaʼofa, manavaʼofa, tuai ʼi te ʼita pea mo mahu ʼi te ʼofa, pea ʼe ke fakahemala ʼo ʼuhiga mo te malaʼia. Pea ʼi te temi nei, Ê Sehova, fakalelei ka ke toʼo toku nefesi, heʼe lelei age taku mate ʼi taku maʼuli.” Neʼe tali age e te ʼAtua ʼaki te fehuʼi ʼaenī: “ ʼE tonu koa tau ʼita?”​—Sonasi 4:​1-4.

ʼI tana logo ki te meʼa ʼaia, neʼe ʼalu ʼita ai ia Sonasi ki te kolo. Neʼe ʼalu ki te potu hahake, ʼo ina fakatuʼu tona kiʼi fale lau moʼona fakamalumalu, pea mo ina sioʼi pe koteā te meʼa ʼaē ka hoko ki te kolo. Pea ʼi te ʼofa ʼa Sehova, neʼe ina ‘fakatupu te kiʼi ʼulu ʼakau, moʼo fakamalumalu ʼo te ʼulu ʼo Sonasi, pea mo fakahāo ia ia mai tona mamahi.’ Neʼe leleiʼia e Sonasi te ʼulu ʼakau ʼaia! Kae neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ke kai te ʼulu ʼakau ʼaia e te kelemutu, pea neʼe kamata mae ai. Mole tuai, pea neʼe magemage katoa. Neʼe toe ʼaumai foki e te ʼAtua te matagi vela mai te potu hahake ki te fuʼu ʼakau. Neʼe vela ifo te laʼā ki te ʼulu ʼo te polofeta, pea neʼe pogia ai. Neʼe ina haga kole aipe ke mate. ʼIo, neʼe liuliuga te ʼui fēnei e Sonasi: “ ʼE lelei age taku mate ʼi taku maʼuli.”​—Soane 4:​5-8.

ʼI te temi nei ʼe ko Sehova ʼaē ʼe palalau. Neʼe ina fehuʼi age kia Sonasi: “ ʼE tonu koa tau ʼita ki te fuʼu ʼakau?” Neʼe tali age e Sonasi: “ ʼE tonu toku ʼita, ʼo aʼu ki te mate.” Koia, ʼe ʼui e Sehova ʼi te temi nei ki te polofeta: ‘ ʼE ke lotomamahi ʼuhi ko te ʼakau, kae neʼe mole ke gāueʼi pe neʼe ke fai he meʼa ke tuputupu te ʼakau ʼo lahi, ia ia ʼaē neʼe homo ʼi he po e tahi pea neʼe mate ia ohage pe ko tona homo ʼi te po e tahi.’ Neʼe toe ʼui fēnei e te ʼAtua: ‘Kae kia te ʼau, ʼe mole tonu koa la ke ʼau ʼofa mamahi ki Ninive, ʼaē ʼe nonofo ai te toko 120 000, ʼaē ʼe mole nātou ʼiloʼi te kehekehe ʼo tonatou nima mataʼu pea mo tonatou nima hema, ʼi tuʼa atu ʼo te ʼu manu lalata?’ (Sonasi 4:​9-​11) Kua tou ʼiloʼi pe koteā tana tali.

Neʼe fakahemala ia Sonasi pea neʼe tonu ke ina tohi te ʼu tohi ʼo te Tohi-Tapu ʼe fakahigoa kia ia. Neʼe ina ʼiloʼi feafeaʼi te manavasiʼi ʼa te ʼu tagata ʼaē neʼe gāue ʼi te vaka kia Sehova, ʼo nātou foaki kia Ia he sakilifisio, pea mo fai te ʼu fakapapau? Neʼe fakahā age e te ʼAtua pe neʼe lagi ina maʼu he logo ʼi te fale lotu ʼi he tagata neʼe gāue ʼi te vaka ʼaia, pe ko he tahi neʼe folau ʼi te vaka.​—Sonasi 1:​16; 2:​4.

“Te Fakaʼiloga ʼo Sonasi”

ʼI te fehuʼi age e te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo kia Sesu Kilisito he fakaʼiloga, neʼe ina ʼui fēnei age: “Ko he taʼiake agakovi mo fai feʼauʼaki ʼe kei ina kumi pe he fakaʼiloga, kaʼe mole tuku anai kia ia he tahi ake fakaʼiloga ʼi te fakaʼiloga ʼaē ʼa te polofeta ko Sonasi.” Neʼe toe ʼui age e Sesu: “Ohage pe ko te nofo ʼa Sonasi ia ʼaho e tolu pea mo po e tolu ʼi te fatu ʼo te ika lahi, ʼe toe feiā pe mo te Foha ʼo te tagata, ʼe nofo anai ʼi te lotomalie ʼo te kele ia ʼaho e tolu pea mo po e tolu.” (Mateo 12:​38-​40) Ki te kau Sutea ʼe kamata te ʼaho ʼi te tō ʼo te laʼā. Neʼe mate ia Kilisito ʼi te Feliaono hili hoʼatā, ʼi te ʼaho 14 ʼo Nisani ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi. Neʼe ʼai tona sino ki te falemaka ʼi muʼa ʼo te tō ʼo te laʼā. Neʼe kamata te ʼaho 15 ʼo Nisani ʼi te afiafi ʼaia ʼo aʼu ki te Moeaki afiafi, te fitu ʼaho pea ko te ʼaho fakaʼosi ʼo te vāhaʼa. ʼI te temi ʼaia neʼe kamata ai te ʼaho 16 ʼo Nisani pea neʼe aʼu ki te tō ʼo te laʼā ʼaē ʼe tou fakahigoa ko te ʼAhotapu. Koia, neʼe mate Sesu pea neʼe tuku ia ʼi te falemaka ʼi he kiʼi temi ʼi te ʼaho 14 ʼo Nisani, ʼo nofo ʼi te falemaka ʼi te ʼaho katoa ʼo te ʼaho 15 ʼo Nisani, pea mo te afiafi ʼo te ʼaho 16 ʼo Nisani. ʼI te ʼōmai ʼa te ʼu fafine ki te falemaka ʼi te ʼAhotapu uhu, neʼe kua ʼosi fakatuʼuake ia.​—Mateo 27:​57-​61; 28:​1-7.

Neʼe nofo Sesu ʼi te falemaka ia ʼaho e tolu. Neʼe ina maʼu “te fakaʼiloga ʼo Sonasi,” kae neʼe ʼui e Kilisito: “ ʼE tutuʼu ake anai te ʼu tagata ʼo Ninive, ʼi te fakamāu, pea mo te taʼiake ʼaenī, pea ʼe nātou faka lākahalaʼi anai ia nātou, he neʼe nātou fakahemala ʼi te fai faka mafola ʼa Sonasi, kaʼe koʼeni ia ʼe ʼi henī ia he tahi ʼe lahi ake ia Sonasi.” (Mateo 12:41) ʼE moʼoni te ʼu palalau ʼaia! Neʼe nofo te kau Sutea mo Sesu Kilisito​—ko he polofeta ʼe maʼuhiga age ia Sonasi. Logope la ko Sonasi neʼe ko he fakaʼiloga ʼe lelei ki te ʼu hahaʼi ʼo Ninive, neʼe fai faka mafola ia Sesu ʼaki he pule lahi pea neʼe lahi age te ʼu fakamoʼoni ʼaē neʼe ina fai, ʼo mole feala hona fakatatau ki he tahi polofeta. Logope la te ʼu meʼa ʼaia, kae neʼe mole tui fuli te kau Sutea kia te ia.​—Soane 4:​48.

ʼI tona ʼuhiga puleʼaga, ko te kau Sutea neʼe mole nātou tali ʼaki he agavaivai ia te Polofeta ʼaē ʼe lahi ake ia Sonasi, pea neʼe mole nātou tui kia te Ia. Kae e feafeaʼi ki tanatou ʼu kui? ʼE toe feiā mo nātou, neʼe mole nātou tui pea neʼe mole nātou agavaivai. ʼE hā lelei mai, neʼe fekauʼi e Sehova ia Sonasi ki Ninive ke feala hana fakahā te kehekehe ʼo te hahaʼi ʼo Ninive ʼaē neʼe fakahemala pea mo te kau Iselaele ʼaē ʼe loto fefeka, he neʼe mole nātou tui pea mo agavaivai.​—Vakaʼi ia Teutalonome 9:​6, 13.

Kae e feafeaʼi ia Sonasi? Neʼe ina ako peʼe feafeaʼi te manavaʼofa lahi ʼo te ʼAtua. Pea tahi ʼaē meʼa, ko te aga ʼa Sehova ki te muhumuhu ʼa Sonasi ʼo ʼuhiga mo te ʼofa ʼaē neʼe ina fakahā ki te hahaʼi ʼo Ninive ʼaē neʼe fakahemala, ʼe tonu ke ina uga tatou ke ʼaua naʼa tou muhumuhu mokā fakahā e tatatou Tāmai ʼe ʼi selo tona manavaʼofa ki te hahaʼi ia ʼaho nei. ʼIo, tou fakafiafia koteʼuhi ʼi te taʼu fuli ko te lauʼi afe hahaʼi ʼe nātou maliu ʼo tui kia Sehova ʼaki he loto agavaivai.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae