Ko He ʼAmanaki ʼe Lelei Age Ki Te Nefesi
NEʼE mole ʼamanaki e te kau solia Loma ke hoko he meʼa feiā. ʼI tanatou hū ki te tule ʼo Masata ʼaē neʼe tuʼu ʼi te moʼuga, te kolo tau fakamuli ʼo te ʼu kautau Sutea, neʼe nātou teuteu ki he fakafeagai ʼo tonatou ʼu fili, ki he ʼu kalaga ʼa te hahaʼi tau, peʼe ki he kekē ʼa te hahaʼi fafine pea mo te ʼu fānau. Kae neʼe logo pe nātou ki te logoaʼa ʼo te afi. ʼI tanatou vakavakaʼi te kolo tau ʼaē kua vela, neʼe ʼiloʼi ai e te kau Loma te meʼa fakalialia neʼe hoko: ko tonatou ʼu fili, ko te hahaʼi e toko 960 tupu, neʼe kua nātou mamate. Neʼe tāmateʼi e te kau tagata tau tonatou ʼu famili totonu, pea neʼe nātou fetāmateʼiʼaki, pea neʼe fakamate leva te tagata fakamuli.a Koteā ʼaē neʼe tupu ai te toe fakapō ʼaia pea mo te fakamate ʼaia?
Ohage pe ko te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te tagata tohi hisitolia ko Josèphe ʼo te temi ʼaia, ko te meʼa tāfito ʼaē neʼe tupu ai te meʼa ʼaia, neʼe ko te akonaki ʼo ʼuhiga mo te nefesi tuputupua. Ko Eléazar Ben Jair, te pule ʼo te kau Zélotes ʼi Masata, neʼe ina faiga ʼuluaki ke tui te hahaʼi tagata ʼe lelei age te fakamate ʼo nātou, ʼi tanatou mamate peʼe nātou liliu ʼo maʼuli popūla ki te kau Loma. ʼI tana sio ʼaē ki tanatou lotolotolua, neʼe ina fai te akonaki mālohi ʼo ʼuhiga mo te nefesi. Neʼe ina ʼui age kia nātou ko te sino ʼe ko he meʼa faka efihia ia, ko he fale pilisoni ia ki te nefesi. Neʼe ina hoko atu ʼo ina ʼui fēnei: “Kae, ka ʼāteaina anai te nefesi mai te mamafa ʼo te sino ʼaē ʼe ina toho ia ia ki te kele pea mo ina puke, ko te nefesi ʼe toe liliu anai ki tona nofoʼaga, pea ʼe mahino ia ʼe ina maʼu anai he ʼāteaina fakafiafia pea mo te mālohi katoa ʼaē ʼe mole hona tuʼakoi, ʼo liliu ʼo fakapulipuli kia mata ʼo te hahaʼi, ohage ko te ʼAtua Totonu.”
Koteā ʼaē neʼe hoko? ʼE fakamatala e Josèphe, ʼi te ʼosi palalau katoa ʼa Eléazar ki te manatu ʼaia, “ko nātou ʼaē neʼe fagono kia ia neʼe nātou tuʼusi tana palalau pea, ʼaki he loto fiafia lahi, neʼe nātou foimo matehi ai tonatou famili pea mo nātou totonu.” Neʼe toe ʼui fēnei e Josèphe: “Neʼe nātou lotomālohi ke nātou foimo fai te faʼahi ʼaia, . . . koia, neʼe nātou holi ai ke nātou tāmateʼi tonatou ʼu ʼohoana, mo tanatou fānau pea mo nātou totonu.”
ʼE fakaʼaogaʼi te faʼifaʼitaki fakalialia ʼaia moʼo fakatā te fealagia lahi ʼaē ke haga te akonaki ʼo te nefesi tuputupua ʼo fetogi te manatu māhani ʼa te tagata ʼo ʼuhiga mo te mate. ʼE akoʼi ki te hahaʼi ʼaē ʼe tui ki te akonaki ʼaia, ke mole nātou faka ʼuhiga te mate ohage ko te fili lahi ʼo te tagata, kae ko he matapā pe ia ʼe ina faka ʼāteainaʼi te nefesi ke ina maʼu he maʼuli ʼe lelei age. Kae he koʼe neʼe tui te kau Zélotes Sutea ʼaia ki te faʼahi ʼaia? Tokolahi neʼe nātou tui ko tanatou tohi taputapu, te ʼu Tohi Faka Hepeleo, ʼe ina akoʼi ko te tagata ʼe ina maʼu he laumālie, he nefesi ʼe mavae ʼi te sino ʼo te tagata mokā mate. ʼE ko ia moʼoni koa?
Te Nefesi ʼi Te ʼu Tohi Faka Hepeleo
ʼI tona fakahagatonu, ʼe mole koia ʼaia. ʼI tona ʼuhiga moʼoni, ʼi te ʼuluaki tohi ʼo te Tohi-Tapu, ʼi te Senesi, ʼe ʼui fēnei mai ko te nefesi ʼe mole ko he meʼa ʼe tou maʼu, kae ʼe ko tatou totonu te nefesi. ʼE tou lau fēnei ʼo ʼuhiga mo te fakatupu ʼo Atama, te ʼuluaki tagata: “Neʼe liliu ai te tagata ko te nefesi maʼuli.” (Senesi 2:7) Ko te kupu faka Hepeleo ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ʼi henī ki te kupu nefesi, ʼaē ko neʹphesh, ʼe hā tuʼa 700 tupu ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo, pea ʼe mole faka ʼuhiga tuʼa tahi ki he koga kehe ʼo te tagata, ʼe fakapulipuli pea mo laumālie. Kae ko te nefesi ʼe ko he meʼa ʼe feala ke tou fāfā ki ai, ʼe ko he meʼa moʼoni pea ʼe ko he meʼa fakasino.
Koutou vakaʼi te ʼu vaega ʼaē ʼe hoa mai ʼi takotou Tohi-Tapu, heʼe maʼu te kupu faka Hepeleo neʹphesh ʼi te ʼu vaega fuli ʼaia. ʼE fakahā lelei ai ʼe feala ke hoko he tuʼutāmaki ki te nefesi, pea ʼe feala pe foki ke ʼave fakakinau (Teutalonome 24:7; Kau Fakamāu 9:17; 1 Samuele 19:11); ʼe feala ke fāfā ki he ʼu meʼa (Sopo 6:7); ke haʼisia ʼi te ukamea (Pesalemo 105:18); ke fia kai, ke faka ʼaukai, ke gaʼegaʼe heʼe pakupaku pea mo fia ʼinu; pea ʼe feala ke mamahi ʼuhi ko te mahaki peʼe mole feala ke mamoe ʼuhi ko he lotomamahi. (Teutalonome 12:20; Pesalemo 35:13; 69:10; 106:15; 107:9; 119:28) Ko tona faka ʼuhiga, mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe ko koutou te nefesi, ia koutou totonu, ʼe feala ke hoko ki tokotou nefesi te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe hoko kia koutou.b
ʼE faka ʼuhiga ai koa ko te nefesi ʼe feala ke mate moʼoni? Ei. ʼE mole maʼuli tuputupua ia kae ʼe ʼui ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo ʼo te Tohi-Tapu ko te ʼu nefesi fakatagata ʼe “molehi,” peʼe matehi, ʼuhi ko te agakovi ʼaē neʼe nātou fai, pea ʼe tāʼi ke mate, ʼe fakapogi, ʼe molehi, pea ke hae liki. (Ekesote 31:14; Teutalonome 19:6; 22:26; Pesalemo 7:2) ʼE ʼui fēnei ia Esekiele 18:4: “Ko te nefesi ʼaē ʼe agahala—ko ia ia ʼaē ka mate.” ʼE mahino mai ai, ko te mate ʼe ko te meʼa ʼaē ʼe hoko ki te ʼu nefesi fakatagata, ʼuhi heʼe tou agahala fuli. (Pesalemo 51:5) Neʼe ʼui age ki te ʼuluaki tagata, ia Atama, ko te fakatūʼa ʼo te agahala ʼe ko te mate—kae mole ko te ʼalu ʼaē ki he potu fakalaumālie pea mo maʼu ai te maʼuli tuputupua. (Senesi 2:17) Pea ʼi tana agahala, neʼe fēnei tona fakatūʼa: “Heʼe ke efu pea ʼe ke toe liliu anai ki te efu.” (Senesi 3:19) ʼI te mamate ʼa Atama mo Eva, neʼe nā liliu pe nāua ko te meʼa ʼaē ʼe tau fakahigoaʼi e te Tohi-Tapu, ko he ʼu ‘nefesi kua mamate.’—Faka au 5:2; 6:6.
ʼE ʼui fēnei e te tikisionalio The Encyclopedia Americana ʼo ʼuhiga mo te nefesi ʼaē ʼe talanoa kiai te ʼu Tohi Faka Hepeleo: “Ko te manatu ʼa te Tauhi ʼĀfea ʼe ko te tagata, ʼe ko he meʼa e tahi, kae mole ko te fakatahiʼi ʼo te nefesi pea mo te sino.” ʼE ina toe ʼui fēnei: “Ko te nefesh . . . ʼe mole faka ʼuhiga ia ʼi he temi ki he meʼa ʼe mavae ʼi te sino.”
Kae, neʼe koteā koa te faka ʼuhiga ʼo te mate ki te kau Sutea agatonu? Neʼe tui nātou ko te mate ʼe ko te fakafeagai ʼo te maʼuli. ʼE ʼui mai ia Pesalemo 146:4 te meʼa ʼaē ʼe hoko mokā mavae te laumālie, peʼe ko te mālohi maʼuli, ʼi te tagata: “Ko tona laumālie ʼe mavae, pea ʼe toe liliu ia ki te kele; ʼi te ʼaho pe ʼaia ʼe puli ai tana ʼu fakakaukau.”c ʼO toe feiā pe, neʼe tohi e te Hau ko Salomone, ko te kau mate “ ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa e tahi.”—Tagata Tānaki 9:5.
Kae, he koʼe neʼe tui te tokolahi ʼo te kau Sutea ʼo te ʼuluaki sēkulō, ohage ko te kau Zélotes ʼo Masata, ki te maʼuli tuputupua ʼo te nefesi?
Te Manatu Faka Keleka
Neʼe mole maʼu e te kau Sutea te manatu ʼaia mai te Tohi-Tapu, kae neʼe nātou maʼu mai te kau Keleka. Lolotoga te fitu ki te nima sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe hage neʼe tuputupu te manatu ʼaia ʼo kamata mai te tauhi lotu faka misitelio faka Keleka ʼo aʼu ki te filosofia faka Keleka. Ko te manatu ki he maʼuli ʼi te hili ʼo te mate, ʼaē ʼe foaki anai ki te ʼu nefesi agakovi he tautea, neʼe kua fia ʼiloʼi e te hahaʼi talu mai fualoa, pea neʼe taupau maʼu te manatu ʼaia pea neʼe mafola. Tuʼumaʼu aipe neʼe fefihiʼaki te kau tagata fai filosofia ki te ʼuhiga moʼoni ʼo te nefesi. Neʼe tala e Homère ka mate he tahi pea ʼe mavae ai te nefesi, ʼo tou logoʼi he logoaʼa. Neʼe ʼui e Epicure ko te nefesi, ʼi tona ʼuhiga moʼoni, ʼe ʼi ai tona mamafa, kae ʼe ko te kiʼi sino veliveli ʼaupito.d
Kae ko te tagata ʼaē neʼe lagi lagolago lahi ki te akonaki ʼo ʼuhiga mo te nefesi tuputupua, neʼe ko te tagata filosofia Keleka ko Platon, ʼi te fā sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi. Ko tana fakamatala ʼo ʼuhiga mo te mate ʼo tona tagata faiako, ia Socrate, ʼe ina fakahā ai te ʼu meʼa neʼe tatau mo te ʼu manatu ʼo te kau Zélotes ʼo Masata ʼi te ʼu sēkulō ki muli age. ʼE ʼui fēnei e te tagata teolosia ko Oscar Cullmann, “ ʼe fakahā mai kia tatou e Platon pe neʼe feafeaʼi te mate ʼo Socrate, ʼi te fīmālie pea mo te tokalelei. Ko te mate ʼo Socrate ʼe ko he mate matalelei. Neʼe mole hage neʼe mataku ʼi te mate. ʼE mole feala ke mataku ia Socrate ki te mate, koteʼuhi ʼe ina faka ʼāteainaʼi tatou mai te sino. . . . Ko te mate ʼe ko te kaumeʼa lelei ʼo te nefesi. Ko te meʼa ʼaia ʼaē neʼe ako e Socrate; pea, ʼo mulimuli lelei pe ki te meʼa ʼaē neʼe ina akoʼi, neʼe mate.”
ʼE mahino ia, ʼi te lolotoga ʼo te temi ʼo te kau Makape, ʼi te lua sēkulō ʼi muʼa ʼo Kilisito, neʼe kamata tali e te kau Sutea te akonaki ʼo te nefesi tuputupua ʼaē neʼe haʼu mai te kau Keleka. ʼI te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi, ʼe ʼui mai e Josèphe ko te kau Faliseo pea mo te kau Esenio—te ʼu kūtuga faka lotu faka Sutea ʼaē neʼe mālohi—neʼe nātou tali te akonaki ʼaia. Ko ʼihi ʼu fai fakatuketuke, ʼaē neʼe lagi tohi ʼi te temi ʼaia, ʼe maʼu ai te akonaki ʼaia.
Kae, koteā te manatu ʼa Sesu Kilisito? Ko ia mo ʼana tisipulo, neʼe nātou akoʼi koa te manatu ʼaia ʼaē neʼe haʼu mai te lotu faka Keleka?
Te Manatu ʼo Te Kau ʼUluaki Kilisitiano ʼo ʼUhiga Mo Te Nefesi
Neʼe mole tatau te manatu ʼa te kau ʼuluaki Kilisitiano pea mo te kau Keleka ʼo ʼuhiga mo te nefesi. Ohage la, koutou fakatokagaʼi te faʼifaʼitaki ʼo te mate ʼo te kaumeʼa ʼo Sesu, ko Lasalo. Kanapaula neʼe maʼu e Lasalo he nefesi tuputupua ʼe mavae ʼi te temi ʼo te mate, ʼo ʼāteaina pea mo fiafia, neʼe mole tonu koa la ke kehekehe te fakamatala ʼaē ʼe tou lau ia Soane kapite 11? ʼE mahino ia neʼe lagi tonu ke ʼui e Sesu ki tana ʼu tisipulo ko Lasalo neʼe maʼuli lelei ʼi te lagi; kae, neʼe ina fakahā tana manatu tahi mo te ʼu Tohi Faka Hepeleo, pea neʼe ina ʼui age kia nātou ko Lasalo ʼe moe, ʼe mole logo ki he meʼa. (Vaega 11) ʼE mahino ia neʼe lagi tonu ke fiafia ia Sesu mo kanapaula neʼe maʼu e tona kaumeʼa he maʼuli foʼou ʼe lelei age; kae, neʼe tagi ia Sesu ia muʼa ʼo te kaugamālie ʼi te mate ʼo tona kaumeʼa. (Vaega 35) ʼE mahino ia, kapau ko te nefesi ʼo Lasalo neʼe ʼi te lagi, ʼo fakafiafia ʼi he maʼuli tuputupua, neʼe mole lagi agakovi anai ia Sesu ʼo ina fakatuʼuake ia ia mai te mate, ke maʼuli ʼi he ʼu taʼu ʼi te “fale pilisoni” ʼo he sino heʼe haohaoa, ʼi te lotolotoiga ʼo he mālama mahaki pea mo gaʼegaʼe.
Neʼe toe liliu mai koa ia Lasalo mai te mate ʼaki he ʼu fakamatala fakaofoofo, ʼo tona ʼu ʼaho e fā fakatalakitupua ʼaē neʼe liliu ai ko he laumālie neʼe ʼāteaina, pea mo fakapulipuli? Kailoa. ʼE ʼui anai ʼe nātou ʼaē ʼe tui ki te nefesi tuputupua, neʼe mole ina fai te faʼahi ʼaia he neʼe matalelei fau te meʼa ʼaē neʼe hoko kia ia ke feala hana fakamatala. Kae ʼe mole feala ke tou faka tui ki te manatu ʼaia; neʼe mole feala koa ke fakamatala e Lasalo ki te hahaʼi ʼaē neʼe ʼofa ai te meʼa ʼaē neʼe hoko, te meʼa ʼaē ʼe ʼui neʼe matalelei fau ke feala hana fakamatala? Kae, neʼe mole palalau ia Lasalo ki he meʼa neʼe hoko kia ia ʼi tona mate. Koutou fakakaukauʼi age muʼa te meʼa ʼaenī—neʼe mole ina fakamatala te meʼa ʼaē ʼe fia ʼiloʼi tāfito e te tagata: peʼe feafeaʼi te mate? Ko tana mole fakamatala te meʼa ʼaia ʼe hā ʼaki mai ai, neʼe mole he meʼa neʼe tonu ke ina fakamatala. ʼE mole ʼi ai he fakamatala kiai. Ko te kau mate ʼe momoe, ʼe mole nātou ʼiloʼi he meʼa.
Kae, ʼe fakahā koa e te Tohi-Tapu te mate ohage ko te kaumeʼa ʼo te nefesi, ohage ko he faka fealagia ki te nefesi ke fakalaka ʼi he maʼuli ki he tahi maʼuli? Kailoa! Ki te kau Kilisitiano moʼoni ohage ko te ʼapositolo ko Paulo, ko te mate neʼe mole ko he kaumeʼa ia; neʼe ko “te fili fakamuli.” (1 Kolonito 15:26) Neʼe faka ʼuhiga e te kau Kilisitiano te mate, ʼe mole ko he meʼa lelei, kae ʼe ko he meʼa fakalialia, ʼuhi ko te fua ʼo te agahala pea mo te talagataʼa ki te ʼAtua. (Loma 5:12; 6:23) Neʼe mole kau tuʼa tahi te faʼahi ʼaia ki te fakatuʼutuʼu ʼuluaki ʼa te ʼAtua ki te malamanei.
Kae, ʼe maʼu e te kau Kilisitino moʼoni he ʼamanaki ʼi te temi ʼaē ʼe mate ai te nefesi. Ko te fakatuʼuake ʼo Lasalo ʼe kau ki te ʼatu fakamatala ʼa te Tohi-Tapu, ʼaē ʼe nātou fakahā mai kia tatou te ʼamanaki moʼoni ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu nefesi ʼa te kau mate, ia te fakatuʼuake. ʼE talanoa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahiga fakatuʼuake kehekehe e lua. Ki te toe hahaʼi tokolahi ʼo te malamanei ʼaē ʼe momoe ʼi te ʼu faitoka, tatau aipe peʼe agatonu peʼe kailoa, ʼe ʼi ai tanatou ʼamanaki ki te fakatuʼuake ki te maʼuli heʼegata ʼi te Palatiso ʼi te kele. (Luka 23:43; Soane 5:28, 29; Gāue 24:15) Ki te kiʼi kūtuga ʼaē neʼe talanoa kiai ia Sesu ʼo ina ʼui ko tana “kiʼi faga ōvi,” ʼe fakatuʼuake nātou ki te maʼuli tuputupua, ʼo nātou liliu ko he ʼu laumālie ʼi selo. Ko nātou ʼaia, ʼaē ʼe kau ai te kau ʼapositolo ʼa Kilisito, ʼe nātou hau anai mo Kilisito Sesu ki te malamanei pea mo taki te malamanei ki te maʼuli haohaoa.—Luka 12:32; 1 Kolonito 15:53, 54; Fakahā 20:6.
Kae he koʼe koa ʼe akoʼi e te ʼu ʼēkelesia ʼo te Keletiate te maʼuli tuputupua ʼo te nefesi kae mole nātou akoʼi nātou te fakatuʼuake? Koutou fakatokagaʼi te tali ʼa te tagata fai teolosia, ko Werner Jaeger ʼi te tohi The Harvard Theological Review ʼo te taʼu 1959: “Ko te faʼahi tāfito ʼi te hisitolia ʼo te akonaki faka Kilisitiano neʼe ko te tāmai ʼo te teolosia Kilisitiano, ia Origène, neʼe ko te tagata filosofia neʼe tui ki te ʼu akonaki ʼa Platon, pea neʼe fai ako ʼi te faleako ʼo Alexandrie. Neʼe ina hilifaki ki te ʼu akonaki faka Kilisitiano te ʼu tuʼuga akonaki ʼo ʼuhiga mo te nefesi tuputupua, pea ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ako, neʼe haʼu mai ia Platon.” Koia, neʼe fai e te ʼēkelesia te meʼa ʼaē neʼe fai e te kau Sutea ʼi te ʼu sēkulō ki muʼa atu! Neʼe nātou līaki te ʼu akonaki faka Tohi-Tapu kae nātou muliʼi te filosofia faka Keleka.
Te Haʼuʼaga Moʼoni ʼo Te Akonaki ʼAia
ʼI te temi nei, ʼe lagi fehuʼi anai e nātou ʼaē ʼe nātou lagolago ki te akonaki ʼo te nefesi tuputupua: ‘He koʼe koa ʼe akoʼi te akonaki ʼaia, ʼi hona faʼahiga ʼaluʼaga, e te ʼu tuʼuga lotu ʼo te malamanei?’ ʼE foaki e te Tohi-Tapu te tupuʼaga totonu ʼo te mafola ʼo te akonaki ʼaia ʼi te ʼu lotu ʼo te mālama ʼaenī.
ʼE ʼui fēnei mai e te Tohi-Tapu kia tatou “ko te malamanei katoa ʼe takoto ia ʼi te mālohi ʼo te agakovi,” pea ʼe ina fakahā tāfito ko Satana “te pule ʼo te mālama ʼaenī.” (1 Soane 5:19; Soane 12:31) Koia, ko te ʼu lotu ʼo te mālama neʼe mole nātou hāo mai te mālohi ʼa Satana. Kae, neʼe nātou tokoni lahi ki te maveuveu pea mo te ʼu tokakovi ʼo te malamanei ia ʼaho nei. Pea ʼo ʼuhiga mo te nefesi, ʼe nātou fakatapa lelei te manatu ʼa Satana. ʼO feafeaʼi?
Koutou manatuʼi te ʼuluaki loi ʼaē neʼe fai. Neʼe ʼui e te ʼAtua kia Atama pea mo Eva ʼe nā mamate anai mo kapau ʼe nā talagataʼa kia te ia. Kae neʼe fakamoʼoni age e Satana kia Eva: “ ʼE moʼoni ia ʼe mole koulua mamate anai.” (Senesi 3:4) Kua tou ʼiloʼi papau, neʼe mamate ia Atama mo Eva; neʼe nā toe liliu ʼo efu ohage pe ko te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te ʼAtua. Ko Satana, “te tāmai ʼo te loi,” neʼe mole fakafisi ʼi he temi ki tana ʼuluaki loi. (Soane 8:44) ʼI te ʼu tuʼuga lotu ʼaē ʼe nātou hē mai te akonaki ʼo te Tohi-Tapu peʼe nātou fakafisi fakahagatonu kiai, ʼe kei maʼu aipe te manatu ʼaia: ‘ ʼE moʼoni ʼe mole koutou mamate anai. ʼE feala ke mate tokotou sino, kae ko tokotou nefesi ʼe maʼuli anai ia, ʼo heʼegata—ohage ko te ʼAtua!’ E lagi lelei hatatou fakatokagaʼi neʼe ʼui e Satana kia Eva ʼe ‘hage anai ko te ʼAtua’!—Senesi 3:5.
ʼE lelei age tatatou maʼu he ʼamanaki ʼe fakatafito ki te moʼoni, kae mole fakatafito ki he ʼu filosofia fakatagata. ʼE ko he meʼa lelei hatatou ʼiloʼi papau ko te kau mate ʼaē neʼe tou ʼoʼofa ai ʼe mole nātou ʼiloʼi he meʼa ʼi te faitoka, kae mole tou tuʼania ʼo ʼuhiga mo te potu ʼaē ʼe feala ke ʼalu kiai te ʼu nefesi tuputupua! ʼE mole tonu ke tou matataku peʼe tou hoha ki te kau mate ʼaia ʼaē ʼe momoe. ʼI hona faʼahiga ʼaluʼaga, ʼe feala ke tou faka ʼuhiga ko te kau mate ʼe nātou mālōlō ʼi he potu ʼe nātou hāo ai. He koʼe ʼe nātou hāo ai? Koteʼuhi ʼe fakamoʼoni mai e te Tohi-Tapu ko te ʼu mate ʼaē ʼe ʼofa ai ia Sehova ʼe nātou maʼuʼuli ʼi he ʼaluʼaga makehe. (Luka 20:38) ʼE nātou maʼuʼuli ʼi tana fakakaukau. ʼE ko he manatu fakaloto fīmālie lahi koteʼuhi ʼe mole he faka tuʼakoi ʼo tana fakakaukau. ʼE loto e te ʼAtua ke ina fakatuʼuake te lauʼi miliona hahaʼi ʼofaina ki te maʼuli, pea mo foaki kia nātou te fealagia ʼaē ke nātou maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele.—Vakaʼi ia Sopo 14:14, 15.
ʼE hoko anai te ʼaho faka kolōlia ʼo te fakatuʼuake, ohage ko te fakahoko ʼo te ʼu fakapapau fuli ʼa Sehova. (Isaia 55:10, 11) Koutou fakakaukau age ki te fakahoko ʼo te lea faka polofeta ʼaenī: “Kae ko te kau mate ʼe nātou maʼuʼuli anai, ʼe toe fakatuʼuake anai tonatou sino. Ko nātou ʼaē ʼe momoe ʼi te kele ʼe ʼaʼala ake anai pea mo kalaga fakafiafia; ʼuhi ko tou hahau ʼe ko he hahau ʼo he mālama gigila, pea ʼe toe fānauʼi anai e te kele ia nātou ʼaē kua fualoa tanatou mate.” (Isaia 26:19, The New English Bible) Koia, ko te kau mate ʼaē ʼe momoe ʼi te ʼu faitoka, ʼe puipui nātou ohage ko te puipui ʼo he kiʼi tamasiʼi ʼi te loto fatu ʼo tana faʼe. Kua ōvi mai tonatou “fānauʼi,” ʼo toe fakatuʼuake nātou ki te maʼuli ʼi te palatiso ʼi te kele!
ʼE mole he tahi age ʼamanaki ʼe lelei age!
[Kiʼi nota ʼi te lalo pasina]
a Ko te ʼu fafine e toko lua pea mo te ʼu fānau e nima neʼe nātou hāo he neʼe nātou fenonoʼi. Neʼe fakamatala ki muli age e te ʼu fafine ki te kau Loma ʼaē neʼe nātou puke nātou te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko.
b ʼE mahino papau ia, ohage pe ko te lahi ʼo te fakaʼaogaʼi kehekehe ʼo he ʼu kupu, ʼe toe maʼu e te kupu neʹphesh te ʼu faka ʼuhiga kehekehe. Ohage la, ʼe feala ke faka ʼuhiga ki te loto ʼo te tagata, tāfito ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina logoʼi ʼi tona loto. (1 Samuele 18:1) ʼE feala foki ke toe faka ʼuhiga ki te maʼuli ʼaē ʼe maʼu e he tahi ʼi tona ʼuhiga nefesi.—1 Hau 17:21-23.
c Ko te kupu faka Hepeleo moʼo fakaliliu te kupu “laumālie,” ʼaē ko ruʹach, ʼe faka ʼuhiga ki te “mānava” peʼe ko te “matagi.” ʼO ʼuhiga mo te tagata, ʼe mole faka ʼuhiga ia ki he meʼa fakalaumālie ʼe maʼuli, kae, ohage ko tona ʼui e te tohi The New International Dictionary of New Testament Theology, ʼe ko “te mālohi maʼuli ʼo te tagata.”
d Neʼe mole ko ia te tagata fakamuli ʼaē neʼe manatu tahi mo te ʼu manatu fakavale ʼaia. ʼI te kamata ʼo te sēkulō ʼaenī, neʼe ʼui e te tagata poto neʼe ina fua te ʼu nefesi ʼo te ʼu hahaʼi tokolahi, ʼo ina toʼo te mamafa ʼo tonatou ʼu sino ʼi te hili pe ʼo tonatou mate mai te mamafa ʼo tonatou sino ʼi muʼa ʼo tonatou mate.
[Paki ʼo te pasina 7]
Neʼe manatu e te kau Zélotes Sutea ʼi Masata, ko tanatou mate ʼe ina faka ʼāteainaʼi anai tanatou ʼu nefesi