Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w96 15/10 p. 4-7
  • Ko Te Maʼuli ʼi Te Hili ʼo Te Mate—ʼE Hoko Feafeaʼi, ʼe Hoko ʼIfea, Pea Hoko Anai ʼAfea?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Te Maʼuli ʼi Te Hili ʼo Te Mate—ʼE Hoko Feafeaʼi, ʼe Hoko ʼIfea, Pea Hoko Anai ʼAfea?
  • Te Tule Leʼo—1996
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE Tou Tali Koa ʼe Nātou Maʼuli Tuputupua?
  • Te ʼAluʼaga ʼo Te Kau Mate
  • ʼE Mate Te Sino Katoa
  • Ko Te Fakatuʼuake​—Ko He Temi Fakafiafia
  • ʼE Hoko Anai Te Faʼahi ʼAia ʼAfea?
  • Te Fakaloto Fīmālie ʼAē ʼe Foaki e Te ʼAmanaki ʼo Te Fakatuʼuake
  • Koteā Te Meʼa ʼe Hoko Ki Te ʼu Mate ʼAē ʼe Tou ʼOʼofa Mamahi Ai?
    Te ʼAtamai Mālama ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Maʼuli Heʼegata
  • Te Maʼuli ʼi Te Hili ʼo Te Mate—Koteā Te Manatu ʼa Te Tohi-Tapu?
    Te Tule Leʼo—1999
  • Ko He ʼAmanaki Moʼoni
    Koteā ʼAē ʼe Hoko Kia Tatou Mokā Tou Mamate?
  • Te Faitoʼo Pe e Tahi Ki Te Mate
    Te Tule Leʼo—2006
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1996
w96 15/10 p. 4-7

Ko Te Maʼuli ʼi Te Hili ʼo Te Mate​—ʼE Hoko Feafeaʼi, ʼe Hoko ʼIfea, Pea Hoko Anai ʼAfea?

KO IA ʼaē neʼe ina Fakatupu te tagata pea mo ina Foaki ki ai Te Maʼuli ʼe ina tuku mai te fakamoʼoni, ko te mate ʼo te tagata ʼe mole ko te fakagata ʼaia ʼo te maʼuli ʼo talu ai. Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe fakamoʼoni mai e te ʼAtua kia tatou, ʼe feala ke tou toe maʼuli, ʼo mole tou maʼuli ʼi he kiʼi temi nounou, kae ke tou maʼuli ʼaki te ʼamanaki ʼaē ʼe mole tou toe mamate anai! Neʼe ʼui fakalelei e te ʼapositolo ko Paulo ʼaki he loto falala: ʼE “ina [te ʼAtua] tuku te fakamoʼoni ki te hahaʼi fuape ʼaki tana fakatuʼuake ia [Kilisito Sesu] mai te mate.”​—Gāue 17:31.

ʼE mahino ia, ʼe mole ko he tali ʼaia ki te ʼu fehuʼi tāfito ʼaenī e tolu: ʼE lava feafeaʼi koa he toe tuʼuake ʼa he tahi kua mate? ʼE hoko anai koa te faʼahi ʼaia ʼafea? ʼE toe tuʼuake ia ʼifea? ʼI te malamanei katoa, ʼe kehekehe te ʼu tali ʼaē neʼe fai ki te ʼu fehuʼi ʼaia, kae ko te kalavi tāfito ʼaē ke tou ʼiloʼi ai te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ko tatatou mahino lelei ki te meʼa ʼaē ʼe hoko ki te hahaʼi ʼi te temi ʼaē ʼe nātou mamate ai.

ʼE Tou Tali Koa ʼe Nātou Maʼuli Tuputupua?

Kua mafola te tui ʼaē ʼe ʼi ai he koga ʼo te tagata ʼe maʼuli tuputupua mokā mate te sino. Kua lagi koutou logo ki te manatu ʼaia. Ko te koga ʼaia ʼaē ʼe ʼui ʼe tuputupua, ʼe ʼui ko te “nefesi” peʼe ko te “laumālie.” ʼE ʼui ʼe maʼuli te nefesi mokā mate te sino, pea ʼe toe hoko atu tona maʼuli ʼi he tahi potu. ʼI tona fakahagatonu, ko te manatu ʼaia ʼe mole tuʼu ia ʼi te Tohi-Tapu. ʼE moʼoni, ko te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe talanoa kiai te tauhi ʼĀfea ʼo te Tohi-Tapu, neʼe nātou tui ʼe ʼi ai te maʼuli ʼi te hili ʼo te mate, kae neʼe mole nātou tui ʼe maʼuli he koga tuputupua ʼo tonatou sino. ʼAki he loto falala, neʼe nātou fakatalitali, ʼi he temi ka haʼu, ʼe toe maʼuʼuli anai te kau mate ʼaki te milakulo ʼo te fakatuʼuake.

Ko te pateliaka ko Apalahamo ʼe ko he faʼifaʼitaki maʼuhiga ʼo he tagata neʼe tui ki te fakatuʼuake ʼo te kau mate ʼi te temi ka haʼu. ʼI tana talanoa ki te lotolelei ʼo Apalahamo ke ina sakilifisioʼi tona foha ko Isaake, ʼe ʼui fēnei mai kia tatou ia Hepeleo 11:17-19: “ ʼAki te tui, ko Apalahamo, ʼaē neʼe ʼahiʼahiʼi, neʼe meʼa pe ke ina mōlagaʼi ia Isaake, . . . kae neʼe manatu ia ko te ʼAtua ʼe feala ke ina toe fakatuʼuake ia ia mai te mate; pea neʼe ina maʼu ai mai te potu ʼaia he faʼifaʼitaki,” koteʼuhi neʼe mole fakamaʼuaʼi e te ʼAtua ke ina sakilifisioʼi ia Isaake. Tahi ʼaē meʼa moʼo fakamoʼoni ki te tui ʼaē neʼe maʼu e te kau Iselaelite ʼo ʼuhiga mo he fakatuʼuake anai ki muli age (kae mole ko he tuʼuake ʼi te moʼi temi pe ʼaia ʼi he maʼuli fakalaumālie), neʼe tohi fēnei e te polofeta ko Osea: “Mai te nima ʼo te Seole [te faitoka ʼo te hahaʼi fuli] ʼe ʼau toe fakatuʼuake anai nātou; ʼe ʼau toe fakatuʼu anai nātou mai te mate.”​—Osea 13:14.

Kae ko te temi fea koa ʼaē neʼe kamata manatu ai te kau Sutea pea mo nātou tui ai ki te nefesi tuputupua? ʼE fakahā e te Encyclopaedia Judaica “neʼe lagi taupau e te Lotu Faka Sutea te akonaki ʼo ʼuhiga mo te nefesi tuputupua, ʼuhi ko te ʼu akonaki faka Keleka.” Kae, ko te kau Sutea ʼaē neʼe mālohi tanatou tui, ʼo aʼu mai ki te temi ʼo Kilisito neʼe kei nātou tui pea mo nātou fakatalitali ki he fakatuʼuake ʼi te temi ka haʼu. ʼE tou fakatokagaʼi lelei te faʼahi ʼaia, ʼi te fai palalau ʼa Sesu mo Maleta ʼi te mate ʼo tona tokolua ko Lasalo: “Pea neʼe ʼui maʼa Maleta kia Sesu: ‘ ʼAliki, ka na neʼe ke ʼi henī la, neʼe mole mate toku tokolua.’ . . . Neʼe ʼui maʼa Sesu kia te ia: ‘Ko tou tokolua ʼe toe tuʼuake anai.’ Neʼe ʼui maʼa Maleta kia te ia: ‘ ʼE ʼau ʼiloʼi ʼe toe tuʼuake anai ʼi te ʼaho fakamuli.’ ”​—Soane 11:21-​24.

Te ʼAluʼaga ʼo Te Kau Mate

ʼO toe feiā pe mo te faʼahi ʼaenī, ʼe mole he tahi faʼahi ʼe tonu ke tou kumi kiai tona tali. Koʼeni te moʼoni ʼaē ʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu, ko te kau mate ʼe nātou “momoe,” ʼe mole nātou ʼiloʼi he meʼa, ʼe mole nātou logoʼi he meʼa peʼe nātou mahino ki he meʼa. Ko te moʼoni ʼaia ʼe mole faigataʼa tona fakahā mai pea mo tona fakamahino mai e te Tohi-Tapu. Tou vakaʼi te ʼu vaega faka Tohi-Tapu ʼaenī ʼaē ʼe faigafua tatatou mahino kiai: “Ko te kau maʼuʼuli ʼe nātou ʼiloʼi ʼe nātou mamate anai; kae ko te hahaʼi ʼaē kua mamate, ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa e tahi. . . . Ko meʼa fuli ʼaē ʼe maʼu ʼe tou nima ke ina fai, fai ʼaki tou mālohi, heʼe mole he gāue, he fai puleʼaki, he mālama, he poto ʼi te Seole, te potu ʼaē ʼe ke ʼalu ki ai.” (Tagata Tānaki 9:​5, 10) “ ʼAua naʼa ke tuku tau falala ki te kau ʼaliki, peʼe ki te foha ʼo te tagata fakakelekele, ia ia ʼaē ʼe mole maʼu ai te fakamaʼuli. Ko tona laumālie ʼe mavae, pea ʼe toe liliu ia ki te kele; ʼi te ʼaho pe ʼaia ʼe puli ai tana ʼu fakakaukau.”​—Pesalemo 146:​3, 4.

Koia kua mahino ai kia tatou pe koʼe neʼe talanoa ia Sesu ki te mate ohage ko hakita moe. ʼE fakamatala fēnei e te ʼapositolo ko Soane te fai palalau ʼa Sesu pea mo tana kau tisipulo: “Neʼe ʼui maʼana kia nātou: ‘Ko Lasalo totatou kaumeʼa ʼe mālōlō, kaʼe ʼau ʼalu ki ai ʼo fafagu ia ia mai tana moe.’ Pea neʼe ʼui maʼa te kau tisipulo kia te ia: ‘ ʼAliki, kapau ʼe moe, pea ʼe ina toe maʼu anai te maʼuli mālōlō.’ Kae neʼe palalau ia Sesu ʼo ʼuhiga mo tona mate. Kae ʼi tanatou manatu neʼe palalau ia ki te mālōlō ʼo te moe. Pea neʼe ʼui fakahagatonu age ai e Sesu kia nātou: ‘Ko Lasalo kua mate.’ ”​—Soane 11:11-​14.

ʼE Mate Te Sino Katoa

Ka mate te tagata, pea ʼe mate tona sino katoa, ka mole ko tona sino ʼāteaina pe. ʼO mulimuli ki te ʼu fakamatala lelei ʼa te Tohi-Tapu, ʼe tou ʼui fakahagatonu ʼe mole ʼi ai he nefesi tuputupua ʼo te tagata ʼe feala ke maʼuli mokā mate tona sino. ʼE fakahā lelei mai e te Tohi-Tapu ʼe feala ke mate te nefesi. “Koʼeni! Ko te ʼu nefesi fuli​—ʼe ʼaʼaku. Ohage ko te nefesi ʼo te tāmai, ʼe toe feiā aipe mo te nefesi ʼo te foha​—ʼe ʼaʼaku. Ko te nefesi ʼaē ʼe agahala​—⁠ko ia ia ʼaē ka mate.” (Esekiele 18:4) ʼE mole maʼu ʼi te Tohi-Tapu te ʼu kupu “tuputupua” peʼe “heʼe mate” ohage ko he meʼa ʼe ʼi te tagata.

Ko te tohi New Catholic Encyclopedia ʼe ina fakahā te manatu maʼuhiga ʼo ʼuhiga mo te ʼu kupu faka Hepeleo pea mo faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “nefesi” ʼi te Tohi-Tapu: “Ko te nefesi ʼi te [Tauhi ʼĀfea] ʼe ko te nepeš, pea ʼi te [Tauhi Foʼou] [psy·kheʹ]. . . . Ko te kupu nepeš ʼe haʼu mai te kupu tāfito, ʼe lagi faka ʼuhiga ki te mānava, pea . . . mai tona ʼuhiga ʼaē ko te mānava ʼe ina fakakeheʼi ia ia ʼaē ʼe maʼuli pea mo ia ʼaē kua mate, koia neʼe faka ʼuhiga leva te kupu ʼaia nepeš ki te maʼuli, kia kita totonu, peʼe ki te maʼuli ʼo te hahaʼi takitokotahi. . . . ʼE mole talanoa ki he [vaheʼi ʼo te ʼu koga e lua] te sino pea mo te nefesi ʼi te Tauhi ʼĀfea. Kua mahino lelei ki te Iselaelite te ʼu meʼa ʼaia, koia neʼe ina faka ʼuhiga te tagata ʼe ko he meʼa e tahi, kae mole ko he ʼu koga kehekehe. Ko te kupu nepeš, ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu nefesi, ʼe mole faka ʼuhiga ia ki he nefesi ʼe kehekehe mo te sino peʼe ko te tagata takitokotahi. . . . Ko te kupu [psy·kheʹ] ʼe ko te fakaliliu ʼaia ʼo te kupu nepeš ʼi te Tauhi Foʼou. ʼE feala ke faka ʼuhiga ki te koga tāfito ʼo te maʼuli, pe ki te maʼuli ʼo he tahi.”

Koia mokā mate he tahi ʼe feala ke koutou fakatokagaʼi ʼe mate te sino ʼaē neʼe maʼuli, peʼe ko te nefesi maʼuli. ʼE toe liliu te sino ki te “efu” peʼe ki te ʼu eveeve ʼo te kele, ʼi te popo māmālie ʼo te sino ʼi tona ʼosi tanu, peʼe popo vave ʼi tona tutu. Neʼe ʼui e Sehova kia Atama: “Heʼe ke efu pea ʼe ke toe liliu anai ki te efu.” (Senesi 3:​19) Kae ʼe lava feafeaʼi koa ke toe maʼuli he tahi mokā mate? ʼE hoko te faʼahi ʼaia koteʼuhi ʼe manatuʼi totonu e te ʼAtua ia ia ʼaē kua mate. ʼE maʼu e Sehova te mālohi faka milakulo pea mo te fealagia ʼaē ke ina fakatupu te tagata, koia ʼe mole tonu ai ke tou punamaʼuli, ki tana fealagia ʼaē ke ina manatuʼi te agaaga ʼo te maʼuli ʼo he tahi. ʼIo, ko te ʼu fealagia fuli ʼaē ke toe tuʼuake he tagata ʼe fakalogo ki te ʼAtua.

Ko te faka ʼuhiga ʼaenī ʼo te kupu “laumālie,” ʼaē ʼe ʼui ʼe toe liliu ki te ʼAtua moʼoni ʼaē neʼe ina foaki mai. ʼI tana talanoa ki te meʼa ʼaia, ʼe fakamahino fēnei mai e te tagata ʼaē neʼe ina fai te tohi ʼo te Tagata Tānaki: “Ko te efu ʼe toe liliu ki te kele ohage ko tona kamataʼaga, pea ko te laumālie ʼe toe liliu ki te ʼAtua moʼoni ʼaē neʼe ina foaki mai.”​—Tagata Tānaki 12:7.

ʼE ko te ʼAtua tokotahi pe ʼaē ʼe feala ke ina fakamaʼuli he tahi. ʼI te temi ʼaē neʼe fakatupu ai e te ʼAtua te tagata ʼi Eteni ʼo ina pupuhi ki tona ihu “te mānava ʼo te maʼuli,” pea moʼo fakafonu te ʼatefēfē ʼo Atama ʼaki te ʼaele, neʼe fakatupu ai e Sehova te mālohi maʼuli moʼo fakamaʼuli ʼo te ʼu eveeve fuli ʼo tona sino. (Senesi 2:7) Mai tona ʼuhiga ʼaē, ʼe feala ki te ʼu mātuʼa ke nātou foaki ki tanatou ʼu fānau te mālohi maʼuli ʼaia ʼi te temi ʼaē ʼe fakatupu ai pea mo fānauʼi ai, koia, ʼe feala ke ʼui ʼe foaki age e te ʼAtua te maʼuli kia nātou ʼaki tanatou ʼu mātuʼa.

Ko Te Fakatuʼuake​—Ko He Temi Fakafiafia

Ko te fakatuʼuake ʼe mole tonu ke fakatatau mo te ʼui ʼaē ʼe feala hakita toe maʼuli ʼi he tahi sino mokā kita mate, ʼaē ʼe mole fakatafito ki te Tohi-Tapu. Ko te tui ʼaē ʼe feala ki he tahi ke toe maʼuli ʼi he tahi sino mokā mate, ko tona faka ʼuhiga ʼe toe tupu ake ia ʼi he tahi maʼuli ʼo tuʼa tahi peʼe tuʼa lahi. ʼE ʼui e te tui ʼaia, ʼe mole tatau anai mo tona ʼuluaki maʼuli, heʼe feala ke toe tupu ake ʼo ina maʼu he tuʼulaga māʼoluga peʼe ko he tuʼulaga mālalo, ʼo mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe lagi ina fai ʼi tona ʼuluaki maʼuli. ʼO mulimuli ki te tui ʼaia, ʼe feala ke “toe tupu” ake he tahi ko he tagata peʼe ko he manu. Ko te tui ʼaia ʼe fakafeagai ki te meʼa ʼaē ʼe akoʼi mai e te Tohi-Tapu.

Ko te kupu “fakatuʼuake” ʼe fakaliliu mai te kupu faka Keleka a·naʹsta·sis, ko tona faka ʼuhiga moʼoni ʼe ko he “toe tuʼuake.” (Ko nātou ʼaē neʼe nātou fakaliliu te lea faka Hepeleo ki te lea faka Keleka, neʼe nātou fakaliliu te ʼu kupu techi·yathʼ ham·me·thimʹ, ko tona faka ʼuhiga ko te “toe fakatuʼuake ʼo te kau mate.”) Ko te fakatuʼuake ʼe faka ʼuhiga ki he toe fakamaʼuli ʼo he tahi, ʼaē neʼe manatuʼi tona maʼuli e te ʼAtua. ʼO mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi takitokotahi, ʼe toe fakatuʼuake nātou ʼi he sino kakano peʼe ʼi he sino fakalaumālie; kae ʼe ina taupau tona ʼuhiga totonu, pea mo tona ʼu agaaga pea mo tana ʼu manatu ohage pe ko te temi ʼaē neʼe mate ai.

ʼIo, ʼe talanoa te Tohi-Tapu ki te ʼu faʼahiga fakatuʼuake e lua. Ko te ʼuluaki ʼe ko te fakatuʼuake ʼo he tokosiʼi ki selo ʼaki he sino fakalaumālie, pea ko te faʼahiga fakatuʼuake ʼaia ʼaē neʼe kau kiai ia Sesu Kilisito. (1 Petelo 3:​18) Pea neʼe ina fakahā ko te fakatuʼuake ʼaia ʼe hoko anai kia nātou ʼaē ka ina fili ʼi tana kau tisipulo, ʼo kamata ʼaki tana kau ʼapositolo agatonu, ʼaē neʼe ina fai kia nātou te fakapapau ʼaenī: “ ʼE ʼau ʼalu ʼo teuteuʼi he nofoʼaga maʼa koutou. . . . ʼE ʼau toe haʼu pea ʼe ʼau tali anai koutou iō ʼoku, koteʼuhi ko te potu ʼaē ʼe ʼau ʼi ai, ke toe ʼi ai foki mo koutou.” (Soane 14:​2, 3) ʼE talanoa te Tohi-Tapu ki te faʼahi ʼaia ohage ko “te ʼuluaki fakatuʼuake,” ʼaē ʼe hoko ʼi te ʼuluaki temi, pea ʼe nātou maʼu te ʼuluaki tuʼulaga. ʼE talanoa te Tohi-Tapu kia nātou ʼe fakatuʼuake ki te maʼuli ʼaē ʼi selo, ʼe ko he kau pelepitelo ʼa te ʼAtua pea ʼe nātou kaugā hau mo Kilisito Sesu. (Fakahā 20:6) Ko nātou ʼaē ʼe kau ki te “ ʼuluaki fakatuʼuake” ʼaia ʼe faka tuʼakoi tona hahaʼi, pea ʼe fakahā totonu mai e te Tohi-Tapu ko te toko 144 000 hahaʼi ʼaē ka toʼo anai ʼi te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine agatonu. ʼE nātou nonofo agatonu anai kia Sehova ʼAtua pea mo Kilisito Sesu ʼo aʼu ki tonatou mate, ʼo nātou gāue mālohi ʼi te logologo ʼo te moʼoni ki te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo tanatou tui.​—Fakahā 14:​1, 3, 4.

ʼE mahino ia, ko te fakatuʼuake ʼo te kau mate ʼe ko he temi fakafiafia ʼaupito kia nātou ʼaē ʼe fakatuʼuake ki te maʼuli ʼi selo. Kae ʼe ʼi ai te tahi meʼa fakafiafia, koteʼuhi ʼe ʼi ai te fakapapau ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake ki te maʼuli ʼi te kele. Ko nātou ʼaē ka fakatuʼuake ʼe fakatahitahi anai mo te hahaʼi ʼe mole feala hona lau ʼaē ʼe hāo ʼi te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa kovi ʼaenī. ʼI tana ʼosi mamata ki te tokosiʼi ʼaē ka fakatuʼuake ki te maʼuli ʼaē ʼi selo, neʼe sio te ʼapositolo ko Soane ki te meʼa neʼe hā, ko “te toe hahaʼi tokolahi ʼe mole feala tona lau e he tahi, mai te ʼu fenua fuli pea mo te ʼu telepi pea mo te ʼu hahaʼi pea mo te ʼu lea fuli.” Ko he temi fakafiafia mokā toe fakatuʼuake anai te lauʼi miliona hahaʼi, lagi ko te lauʼi miliale, ke nātou maʼuʼuli ʼi te kele!​—Fakahā 7:​9, 16, 17.

ʼE Hoko Anai Te Faʼahi ʼAia ʼAfea?

ʼE mole ko he meʼa fakafiafia anai pea mo fakafimālie mokā toe tuʼuake te kau mate ʼo maʼuʼuli ʼi te kele ʼaē neʼe fonu ai te tau, te ligi toto, te ʼulihi ʼo te kele, pea mo te agamālohi​—ohage ko tona agaaga ia ʼaho nei. Kailoa, ʼe tonu ke hoko te fakatuʼuake mokā fakatuʼu anai “te kele foʼou.” Koutou fakakaukauʼi age muʼa, he kele ʼe mole kei maʼu ai ni ʼu hahaʼi pea mo ni ʼu kautahi ʼe nātou maumauʼi te kele pea mo tona matalelei ʼo aʼu ki te temi ʼaenī, pea mo te atu mamahi ʼaē neʼe nātou fakatupu ki te hahaʼi ʼaē ʼe nonofo ʼi te kele.​—2 Petelo 3:​13; Fakahā 11:18.

ʼE hā lelei mai ko te fakatuʼuake ʼaē ʼe kau fuli kiai te hahaʼi ʼe hoko ʼi te temi ka haʼu. Kae ke tou fiafia he kua vave hoko mai te fakatuʼuake ʼaia. ʼE moʼoni, ʼe tonu ke tou talitali ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te faʼahiga meʼa kovi ʼaenī. Kae, ʼe lahi te ʼu fakamoʼoni ʼe hā ai ko te temi ʼaē ka hoko fakapunamaʼuli ai te “mamahi lahi” kua fakaōvi mai, ʼo iku ai ki “te tau ʼo te ʼaho lahi ʼo te ʼAtua Māfimāfi”​—ʼaē ʼe fakahigoa māhani ko Halamaketone. (Mateo 24:​3-​14, 21; Fakahā 16:14, 16) Ko te ʼaho ʼaia ʼe pulihi ai anai te agakovi fuli ʼi te kele matalelei ʼaenī. ʼE hoa atu anai kiai te ʼu Taʼu e Afe ʼaē ʼe Hau ai ia Sesu Kilisito, pea ʼe fakaliliu māmālie anai te kele ko he palatiso.

ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu ʼi te lolotoga ʼo te Hau ʼaia ia Taʼu e Afe, ʼe fakahoko ai anai te fakatuʼuake ʼo te kau mate. Pea ʼe hoko anai te fakapapau ʼaenī neʼe fai e Sesu ʼi te temi ʼaē neʼe kei nofo ai ʼi te kele: “ ʼAua naʼa koutou punamaʼuli ki te meʼa ʼaenī, koteʼuhi ʼe hoko mai te hola ʼaē ko nātou fuli ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu falemaka fakamanatu ʼe nātou logo anai ki tona leʼo pea ʼe nātou hū mai anai ki tuʼa . . . ki he fakatuʼuake.”​—Soane 5:​28, 29.

Te Fakaloto Fīmālie ʼAē ʼe Foaki e Te ʼAmanaki ʼo Te Fakatuʼuake

ʼE ko he ʼamanaki taulekaleka ki te temi ka haʼu ia te fakatuʼuake​—te temi ʼaē ka toe fakamaʼuli ai anai te kau mate! Ko te faʼahi ʼaia ʼe ina fakaloto mālohiʼi tatou ke tou kātakiʼi te ʼu faigataʼaʼia ʼo te matutuʼa, te mahaki, te ʼu tuʼutāmaki ʼaē ʼe hoko fakafokifā, te lotomamahi, te ʼu tuʼania pea mo te ʼu fihifihia ʼo te maʼuli ʼo te ʼaho fuli! ʼE ina pulihi ia tatou te heʼe ʼamanaki ʼo ʼuhiga mo te mate​—kae mole ina pulihi te ʼu mamahi fuli, kae ʼe ina fakakeheʼi tatou mai ia nātou ʼaē ʼe mole hanatou ʼamanaki ki te temi ka haʼu. Neʼe mahino lelei te ʼapositolo ko Paulo ki te fakaloto fīmālie ʼo te fakatuʼuake ʼi tana ʼu palalau ʼaenī: “ ʼU tēhina, ʼe mole mātou loto ke mole koutou ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼo ʼuhiga mo nātou kua momoe ʼi te mate, koteʼuhi ke mole koutou lotomamahi ohage ko nātou ʼaē ʼe mole hanatou ʼamanaki. Heʼe kapau ʼe tou tui neʼe mate ia Sesu pea kua toe fakatuʼuake, ʼo toe feiā aipe mo nātou ʼaē kua momoe ʼi te mate ʼaki ia Sesu, ʼe toe fakatuʼuake anai e te ʼAtua ia nātou mo ia.”​—1 Tesalonika 4:​13, 14.

ʼE feala ke tou mahino ki te moʼoni ʼo te tahi talanoa neʼe fai e te tagata ʼo te Potu Hahake ko Sopo: “ ʼE popo te tagata ohage ko he meʼa ʼe maumau, ohage ko he kofu ʼe kaina e te ane. Ko te tagata ʼe tupu mai te fafine, ʼe maʼuli ʼi he ʼu kiʼi ʼaho pea ʼe nofo ia ʼi te lotohoha. ʼE mātala ia ohage he fisiʼi teu pea ʼe fefe; ohage ko te puli ʼo te malumalu, ʼe mole tuʼu fualoa ia.” (Sopo 13:⁠28–14:2, New International Version) ʼE tou toe mahino ki te ʼu tuʼania ʼo te maʼuli pea ko te fakamataku ʼo te “temi pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko fakafokifā” ʼe feala ke hoko ki he tahi ia tatou. (Tagata Tānaki 9:​11) ʼE mahino papau ia, ʼe mole he tahi ia tatou ʼe fia mate. Kae, ko te ʼamanaki moʼoni ʼo te fakatuʼuake ʼe tokoni anai kia tatou ke ʼaua naʼa tou matataku ki te mate.

Koia, koutou lotomālohi! Tou manatuʼi ʼe feala ke fakatuʼuake tatou mai te mate, ʼaki te milakulo ʼo te fakatuʼuake. ʼAki he loto falala koutou fakatalitali ki te ʼamanaki ki te maʼuli heʼegata ʼi te temi ka haʼu, pea mo hilifaki kiai te fiafia ʼi takotou ʼiloʼi ʼaē kua fakaōvi mai te temi ʼaia, ʼaē ka hoko ai te tapuakina ʼaia.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae