Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w96 15/10 p. 20-24
  • ʼU Tāmai ʼAē ʼe Tagata ʼĀfea—Ke Fakahoko Takotou ʼu Maʼua e Lua

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼU Tāmai ʼAē ʼe Tagata ʼĀfea—Ke Fakahoko Takotou ʼu Maʼua e Lua
  • Te Tule Leʼo—1996
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE Ko He Tāmai Pea Mo Tagata ʼĀfea
  • “ ʼE ʼi Ai Hana Fānau Tui”
  • Kapau Kua ʼOhoana Mo He “Fafine ʼe Mole Tui”
  • ‘ ʼE Ina Takitaki Lelei Tona Loto Fale’
  • He Tokaga ʼe Fakafuafua Lelei
  • ʼE Ko He ʼu Tāmai Lelei Pea Mo Tagata ʼĀfea Lelei
  • ʼE Tonu Ke Tou ʼOʼofa Mamahi Ki Tatatou ʼu Tagata ʼĀfea
  • Tagata ʼĀfea ʼAē Kua ʼOhoana—Ke Fakafuafua Lelei ʼAkotou ʼu Maʼua
    Te Tule Leʼo—1996
  • Koutou Fafaga Te Faga Ōvi ʼa Te ʼAtua ʼAki Te Lotolelei
    Te Tule Leʼo—1993
  • “Kotou Aga Fakaʼapaʼapa Kiā Nātou ʼAē ʼe Gāue Kinakina Iā Koutou”
    Te Tule Leʼo—2011
  • ʼU Mātuʼa Pea Mo Fānau: Koutou Fakamuʼamua Ia Te ʼAtua!
    Te Tule Leʼo—1995
Te Tule Leʼo—1996
w96 15/10 p. 20-24

ʼU Tāmai ʼAē ʼe Tagata ʼĀfea—Ke Fakahoko Takotou ʼu Maʼua e Lua

“ ʼIo, kapau ʼe mole poto he tagata ʼi te takitaki ʼo tona loto fale, ʼe feafeaʼi anai hana tokaga ki te kokelekasio ʼa te ʼAtua?”​—⁠1 Timoteo 3⁠:⁠5.

1, 2. (a) ʼI te ʼuluaki sēkulō, ko te kau tagata ʼāfea selipatea pea mo te kau tagata ʼāfea ʼohoana ʼaē neʼe mole maʼu fānau, neʼe nātou lava tokoni feafeaʼi ki tonatou ʼu tēhina? (b) He koʼe ko Akila pea mo Pilisika ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei ia ʼaho nei ki te ʼu taumatuʼa ʼaē kua ʼohoana?

ʼI TE ʼuluaki kokelekasio faka Kilisitiano, ko te ʼu tagata ʼāfea neʼe ko te ʼu tagata selipatea, mo te ʼu tagata ʼohoana neʼe mole maʼu fānau, pe ko he ʼu tāmai neʼe maʼu fānau. ʼE mahino papau ia, ko ʼihi ʼi te kau Kilisitiano ʼaia neʼe nātou lava mulimuli ki te tokoni ʼaē neʼe foaki e Paulo ʼi tana ʼuluaki tohi ki te kau Kolonito, kapite 7, ʼo nātou nonofo selipatea. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE ʼi ai te ʼu enuke neʼe nātou faka enuke ia nātou totonu ʼuhi ko te puleʼaga ʼo selo.” (Mateo 19:12) Ko te ʼu tagata selipatea ʼaia, ohage ko Paulo pea mo lagi ʼihi ia nātou ʼaē neʼe kaugā ʼolo mo ia, neʼe nātou faʼitaliha ʼi tanatou feʼoloʼaki moʼo tokoni ki tanatou ʼu tēhina.

2 ʼE mole ʼui e te Tohi-Tapu pe neʼe selipatea ia Palenapasi, mo Maleko, mo Silasi, mo Luka, mo Timoteo, pea mo Tito. Kapau neʼe nātou ʼohoana, ʼe mahino papau ia neʼe nātou maʼu he faʼahiga ʼāteaina mai tonatou ʼu maʼua faka famili, ke feala ai hanatou folau lahi ki tanatou ʼu gāue kehekehe. (Gāue 13:2; 15:​39-41; 2 Kolonito 8:​16, 17; 2 Timoteo 4:​9-11; Tito 1:⁠5) Neʼe feala pe ke kaugā ʼolo tonatou ʼu ʼohoana mo nātou, ohage ko Petelo pea mo “te toe ʼo te kau ʼapositolo,” ʼaē ʼe mahino mai neʼe nātou kaugā ʼolo mo tonatou ʼu ʼohoana ʼi tanatou ʼu feʼoloʼaki. (1 Kolonito 9:​5) Ko Akila pea mo Pilisika, ʼe ko te faʼifaʼitaki ʼo he taumatuʼa neʼe nā lotolelei ke nā kaugā ʼolo ʼo mulimuli ia Paulo mai Kolonito ki Efesi, ʼo nā ʼolo ki Loma, pea mo nā toe liliu mai ki Efesi. ʼE mole ʼui mai e te Tohi-Tapu pe neʼe nā maʼu fānau. Neʼe vikiʼi nāua e “te ʼu kokelekasio fuli ʼo te ʼu puleʼaga,” ʼuhi ko tanā tauhi ʼaki tonā loto katoa ki tona ʼu tēhina. (Loma 16:​3-5; Gāue 18:​2, 18; 2 Timoteo 4:19) Ia ʼaho nei, ʼe mahino papau ia, ʼe lahi te ʼu taumatuʼa, ohage ko Akila mo Pilisika, ʼe feala ke ʼolo ʼo gāue mo te tahi ʼu kokelekasio, ʼo lagi nātou ʼolo ki te ʼu fenua ʼaē ʼe nātou ʼaoga lahi ai.

ʼE Ko He Tāmai Pea Mo Tagata ʼĀfea

3. Koteā ʼaē ʼe hā ʼaki mai neʼe tokolahi te kau tagata ʼāfea ʼo te ʼuluaki sēkulō neʼe ko te ʼu tagata ʼohoana pea neʼe nātou maʼu fānau?

3 ʼE hā mai ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi, tokolahi te kau tagata ʼāfea Kilisitiano neʼe ko he ʼu tagata ʼāfea neʼe maʼu fānau. ʼI te temi ʼaē neʼe talanoa ai ia Paulo ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua ki he tagata “ ʼe loto ki he gāue faka taupau,” neʼe ina ʼui ko te taʼi Kilisitiano ʼaia ʼe tonu ko “he tagata ʼe ina takitaki fakalelei tona loto fale, mo ina maʼu he ʼu fānau ʼe nātou fakalogo lelei.”​—⁠1 Timoteo 3:1, 4.

4. Koteā ʼaē neʼe fakamaʼua ki te ʼu tagata ʼāfea ʼaē neʼe kua ʼohoana pea mo maʼu fānau?

4 Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tou vakaʼi, neʼe mole fakamaʼua ki te tagata taupau ke maʼu fānau, peʼe ke ʼohoana. Kae kapau neʼe kua ʼohoana, ke feala ke liliu ko he tagata ʼāfea pe ko he tagata faifekau faka minisitelio, neʼe tonu ke fai lelei e he Kilisitiano tona ʼuhiga pule ki tona ʼohoana ʼo ina fai ʼaki te ʼofa, pea mo ina fakahā ʼe feala ke ina ako tana fānau ke nātou fakalogo lelei. (1 Kolonito 11:⁠3; 1 Timoteo 3:​12, 13) Kapau ʼe mole feala ki he tēhina ke ina takitaki lelei tona loto fale, pea ʼe mole tuku anai kia ia he ʼu pilivilesio makehe ʼi te kokelekasio. Koteā tona tupuʼaga? ʼE fakamahino fēnei e Paulo: “ ʼIo, kapau ʼe mole poto he tagata ʼi te takitaki ʼo tona loto fale, ʼe feafeaʼi anai hana tokaga ki te kokelekasio ʼa te ʼAtua?” (1 Timoteo 3:⁠5) Kapau ʼe mole fia fakalogo tona loto fale ki tana takitaki, ʼe lave feafeaʼi anai te faʼahi ʼaia kia ʼihi?

“ ʼE ʼi Ai Hana Fānau Tui”

5, 6. (a) Koteā te fakamaʼua ʼaē neʼe talanoa kiai ia Paulo kia Tito ʼo ʼuhiga mo te ʼu fānau? (b) Koteā ʼaē ʼe fakamaʼua ki te ʼu tagata ʼāfea ʼaē ʼe maʼu fānau?

5 ʼI te temi ʼaē neʼe ina fakatotonu ai kia Tito ke ina fakanofo he ʼu tagata taupau ʼi te ʼu kokelekasio ʼo Kelete, neʼe ʼui fakalelei age e Paulo: “Kapau ʼe ʼi ai he tagata ʼe mole fai kiai he tukugakovi, ʼe ʼohoana mo he fafine e tahi, ʼe ʼi ai hana fānau tui neʼe mole tukugakoviʼi nātou ʼo ʼuhiga mo he māmio kovi pe ko he talagataʼa. Heʼe mole tonu ke fai he tukugakoviʼi ki he tagata taupau, ʼi tona ʼuhiga tagata tauhi ʼo te ʼAtua.” Kae koteā te faka ʼuhiga ʼo te maʼua ʼaē ke “ ʼi ai hana fānau tui”?—Tito 1:6, 7.

6 Ko te kupuʼi palalau “hana fānau tui,” ʼe faka ʼuhiga ki he kau tūpulaga kua nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova pea kua nātou papitema, pe ki he kau tūpulaga ʼe nātou lolotoga tuputupu ke nātou foaki tonatou maʼuli pea mo papitema. ʼI te agamāhani, ʼe ʼamanaki e nātou ʼo te kokelekasio ke fakapotopoto te fānau ʼa te kau tagata ʼāfea pea mo nātou fakalogo. ʼE tonu ke hā lelei te faiga moʼoni ʼa he tagata ʼāfea ke ina fakatupu te tui ʼo tana ʼu fānau. Neʼe tohi fēnei e te Hau ko Salomone: “Akoʼi te tama ki te ala ʼaē ʼe ʼaoga ki ai; koteʼuhi ka matuʼa anai, pea ʼe mole fakamamaʼo anai ia mai ai.” (Tāʼaga Lea 22:⁠6) Kae ʼe feafeaʼi anai mo kapau ko he tūpulaga neʼe ina maʼu te taʼi ako ʼaia, kae mole fia tauhi ia kia Sehova peʼe ina fai he hala mamafa?

7. (a) He koʼe ʼe hā lelei mai neʼe mole talanoa te Tāʼaga Lea 22⁠:6 ki he ʼu lekula fefeka? (b) Kapau ʼe fili e he toe ʼa he tagata ʼāfea ke mole tauhi kia Sehova, he koʼe ʼe mole ko he tupuʼaga ʼaia ke toʼo te ʼu pilivilesio ʼo te tagata ʼāfea?

7 ʼE mahino ia, ʼe mole talanoa te tāʼaga lea ʼaē ʼe tuʼu ʼi ʼoluga ki he ʼu lekula fefeka. ʼE mole ina molehi te pelesepeto ʼaē ʼo te loto faʼitaliha. (Teutalonome 30:​15, 16, 19) ʼI te temi ʼaē kua lahi ai te tama peʼe ko te taʼahine, ʼe tonu ke fai ʼe ia tokotahi he tonu ʼo ʼuhiga mo te foaki ʼo tona maʼuli pea mo papitema. Kapau neʼe foaki lelei e te tagata ʼāfea te tokoni fakalaumālie ʼaē neʼe ʼaoga kia ia, mo te takitaki, pea mo te akonaki, kae mole fili e te tūpulaga ke tauhi kia Sehova, ʼe mole ko he tupuʼaga ʼaia ke toʼo ia ia tona ʼuhiga tagata taupau. ʼI te tahi faʼahi, kapau ʼe lahi te ʼu fānau ʼa te tagata ʼāfea ʼe kei liliki, ʼo nātou liliu māmālie ʼo mahahaki ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo hoko kia nātou he ʼu faigataʼaʼia, ʼe feala ke mole kei faka ʼuhiga ia ia ohage ko “he tagata ʼe ina takitaki lelei tona loto fale.” (1 Timoteo 3:⁠4) Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga, ʼe tonu ke hā lelei ʼe faiga te tagata taupau ke ina maʼu hana “fānau tui neʼe mole tukugakoviʼi nātou ʼo ʼuhiga mo he māmio kovi pe ko he talagataʼa.”a

Kapau Kua ʼOhoana Mo He “Fafine ʼe Mole Tui”

8. ʼE tonu ke feafeaʼi te aga ʼa te tagata ʼāfea ki tona ʼohoana ʼaē ʼe mole tui?

8 ʼO ʼuhiga mo te ʼu tagata Kilisitiano ʼaē kua nātou ʼohoana mo he ʼu fafine ʼe mole tui, neʼe tohi fēnei e Paulo: “Kapau ko he tēhina ʼe ʼi ai hona ʼohoana ʼe mole tui, kae ʼe lotolelei ke nofo mo ia, ke ʼaua naʼa mavete mo ia . . . Koteʼuhi . . . ko te fafine ʼohoana ʼaē ʼe mole tui ʼe maʼoniʼoni ia ʼuhi ko te tēhina; kanaʼauala, neʼe heʼemaʼa moʼoni takotou fānau, kae ʼi te temi ʼaenī kua nātou maʼoniʼoni. Heʼe . . . ke lava ʼiloʼi feafeaʼi, tagata ʼohoana, peʼe ke hāofaki anai tou ʼohoana?” (1 Kolonito 7:​12-14, 16) ʼI henī, ko te kupu “mole tui” ʼe mole faka ʼuhiga ia ki he fafine ʼohoana ʼe mole ʼi ai hana lotu, kae ʼe faka ʼuhiga ia ki he fafine neʼe mole ina foaki tona maʼuli kia Sehova. Neʼe lagi ko he fafine Sutea, peʼe ko he tahi ʼe tui ki he ʼu ʼatua pagani. Ia ʼaho nei, ʼe lagi ʼohoana he tagata ʼāfea mo he fafine ʼe tauhi ki he tahi lotu, peʼe kau kia nātou ʼaē ʼe nātou ʼui ʼe mole feala ke ʼiloʼi peʼe moʼoni te ʼAtua, peʼe mole tui ki te ʼAtua. Kapau ʼe lotolelei e te fafine ke nofo mo ia, pea ʼe mole tonu ia ke nā mavete, ʼuhi pe heʼe kehekehe tana lotu. ʼE tonu ke ‘nofo mo ia ʼo mulimuli pe ki te ʼatamai mālama, ʼo tuku kia ia te faka maʼuhiga ohage ki he ipu ʼe vaivai age, te ipu fakafafine,’ ʼaki te ʼamanaki ʼaē ke ina hāofaki ia ia.​—⁠1 Petelo 3:⁠7; Kolose 3:19.

9. ʼI te ʼu fenua ʼaē ʼe fakagafua ai e te lao ki he taumatuʼa ke nā akoʼi ki tanā fānau tanā ʼu akonaki faka lotu, koteā ʼaē ʼe tonu ke fai e te tagata ʼāfea, pea ʼe lave feafeaʼi anai te faʼahi ʼaia ki tona ʼu pilivilesio?

9 Kapau ʼe maʼu e he tagata taupau hana fānau, pea ʼe ina fakahoko lelei anai tana pule ʼi tona ʼuhiga tagata ʼohoana pea mo tāmai, ʼo ina taupau nātou ʼi “te akonaki pea mo te manatu ʼa Sehova.” (Efesi 6:⁠4) ʼE lahi te ʼu fenua ʼe fakagafua e te lao ki te ʼu mātuʼa ke nātou foaki he ako faka lotu ki tanatou fānau. ʼI te faʼahi ʼaia, ʼe feala ke kole e te fafine ʼohoana te fealagia ʼaē ke ina akoʼi ki tana fānau te ʼu akonaki pea mo te ʼu aga ʼo tana lotu, pea ʼe feala ke kau kiai tana ʼave nātou ki tana ʼēkelesia.b ʼE mahino ia, ʼe tonu ke muliʼi e te fānau tonatou leʼo ʼo loto ʼaē neʼe akoʼi ʼaki te Tohi-Tapu, ʼo ʼuhiga mo tanatou mole kau ki he ʼu toʼotoʼoga ʼo te lotu hala. ʼI tona ʼuhiga pule famili, ʼe fakahoko anai e te tāmai tona maʼua ʼaē ke ina akoʼi tana fānau pea mo ina ʼave nātou ki te ʼu fono ʼi te Fale ʼo Te Puleʼaga mo kapau ko he meʼa ʼe feala. ʼI te temi ʼaē kua feala ai ke nātou fai e nātou totonu hanatou ʼu tonu, ʼe nātou fai anai he tonu ʼo ʼuhiga mo te ala ʼaē ka nātou fia mulimuli anai kiai. (Sosue 24:15) Kapau ʼe sio e te kau tagata ʼāfea pea mo nātou ʼo te kokelekasio ʼe ina fai ia meʼa fuli ʼaē ʼe faka fealagia e te lao, moʼo akoʼi lelei tana fānau ʼi te ala ʼo te moʼoni, pea ʼe mole toʼo anai tona pilivilesio ʼaē ko te tagata ʼāfea.

‘ ʼE Ina Takitaki Lelei Tona Loto Fale’

10. Kapau ko he tāmai ʼo he famili ʼe ko he tagata ʼāfea, koteā tona ʼuluaki maʼua?

10 Māʼiape la mo he tagata ʼāfea ʼe maʼu fānau, pea ko tona ʼohoana ʼe ko he Kilisitiano, ʼe mole ko he meʼa faigafua hana fakaʼaogaʼi lelei tona temi pea mo tokaga ki tona ʼohoana, mo tana fānau, pea mo tona ʼu maʼua ʼi te kokelekasio. ʼE ʼui lelei e te Tohi-Tapu ʼe maʼua ke tokaga te tāmai Kilisitiano ki tona ʼohoana pea mo tana fānau. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “ ʼIo, kapau ʼe mole tokaga he tahi ki tona ʼu kāiga, kae tāfito ia nātou ʼo tona loto fale, ʼe kua fakafisi ia ki te tui pea ʼe kovi age ia ʼi he tagata ʼe mole tui.” (1 Timoteo 5:⁠8) ʼI tana tohi pe ʼaia, neʼe ʼui e Paulo ʼe gata pe ki te kau tagata ʼohoana ʼaē kua nātou fakahā ko nātou ko he ʼu tagata ʼohoana pea mo he ʼu tāmai ʼe lelei, ʼe feala ke fakaʼui nātou ke nātou liliu ko he ʼu tagata taupau.​—⁠1 Timoteo 3:​1-5.

11. (a) Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē ʼe tonu ai ki he tagata ʼāfea ke “tokaga kia nātou ʼo tona loto fale”? (b) ʼE tokoni feafeaʼi anai te faʼahi ʼaia ke fakahoko e te tagata ʼāfea tona ʼu maʼua ʼi te kokelekasio?

11 ʼE tonu ke “tokaga” te tagata ʼāfea ki tona loto fale ʼo mole gata pe ʼi te faʼahi fakasino, kae ʼo toe feiā pe foki ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou logoʼi ʼi tonatou loto. Neʼe tohi fēnei e te Hau poto ko Salomone: “Teuteuʼi tau gāue ʼi tuʼa, pea mo ke teuteuʼi maʼa koe ʼi te gāueʼaga. Hili ʼaia pea ʼe tonu anai ke ke laga mo tou loto fale.” (Tāʼaga Lea 24:27) Koia, logope la peʼe tokaga te tagata taupau ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tona ʼohoana mo tana fānau ʼi te faʼahi fakasino, mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou logoʼi ʼi tonatou loto, pea mo te ʼu temi fakafiafia, kae ʼe toe maʼua foki ke ina fakatuputupu nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE ʼaoga ki te faʼahi ʼaia he temi loaloaga​—⁠he temi ʼe mole feala anai ke ina foaki ki te ʼu meʼa ʼo te kokelekasio. Kae ʼe ko he temi ʼe feala ai anai ke ina maʼu te ʼu fakapale ʼaē ko te fiafia pea mo te mālohi ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼo te famili. Ki muli age, kapau ʼe mālohi tona famili ʼi te faʼahi fakalaumālie, pea ʼe mole lagi ʼaoga anai ki te tagata ʼāfea ke lahi te temi ʼaē ka ina fakaʼaogaʼi moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia ʼo te famili. ʼE faka fealagia anai e te faʼahi ʼaia ke ʼāteaina tana fakakaukau moʼo tokaga ki te ʼu meʼa ʼo te kokelekasio. Ko tana faʼifaʼitaki ʼi tona ʼuhiga tagata ʼohoana lelei pea mo tāmai lelei, ʼe fua lelei anai ki te kokelekasio ʼi te faʼahi fakalaumālie.​—⁠1 Petelo 5:​1-3.

12. ʼO ʼuhiga mo tona loto fale, koteā te faʼahi ʼaē ʼe tonu ai ke tuku he faʼifaʼitaki lelei e te ʼu tāmai ʼaē ko he ʼu tagata ʼāfea?

12 ʼE kau ki tana takitaki lelei ʼo tona loto fale, te fai ʼo he polokalama ako ʼo tona famili. ʼE maʼuhiga tāfito ke tuku e te kau tagata ʼāfea he faʼifaʼitaki lelei ʼi te faʼahi ʼaia, koteʼuhi ko he ʼu famili mālolohi ʼe nātou fakaliliu te ʼu kokelekasio ʼo mālolohi. ʼE mole tonu ke lahi fau te temi ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e te tagata ʼāfea ki te ʼu meʼa ʼo te kokelekasio, kae mole ina fakaʼaogaʼi hona temi ke ina ako fakatahi te Tohi-Tapu mo tona ʼohoana pea mo tana fānau. Kapau koia ʼaia, pea ʼe tonu ke ina toe fakasiosio tana polokalama. ʼE lagi feala ke ina toe fai tana polokalama pe fakasiʼisiʼi te temi ʼaē ʼe ina foaki ki ʼihi ʼu meʼa, pea ʼe feala, ʼi ʼihi ʼaluʼaga, ke ina fakafisi ki he ʼu pilivilesio.

He Tokaga ʼe Fakafuafua Lelei

13, 14. Koteā te tokoni ʼaē neʼe foaki e “te tagata kaugana agatonu mo poto” ki te ʼu tagata ʼāfea ʼaē ʼe maʼu fānau?

13 Ko te tokoni ʼaē ʼo ʼuhiga mo te fakafuafua lelei ʼo te ʼu maʼua faka famili pea mo te ʼu maʼua ʼo te kokelekasio ʼe mole ko he meʼa foʼou ia. Talu mai fualoa, neʼe foaki e “te tagata kaugana agatonu mo poto” te ʼu tokoni ki te kau tagata ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. (Mateo 24:45) Kua hili kiai taʼu e 37, neʼe fakatokagaʼi fēnei e Te Tule Leʼo (fakafalani) ʼo te ʼaho 15 ʼo Sanualio 1960, ʼi te pasina 20 ki te 22: “ ʼI tona fakahagatonu, ʼe mole tonu koa la ke tou fakafuafua lelei te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼaē ʼe tonu ke tou fakaʼaogaʼi kiai totatou temi? ʼI te fakafuafua ʼaia, ʼe tonu ke tou tuku he temi ʼe feʼauga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼo ʼuhiga mo totatou famili. ʼE mahino papau ia, ʼe mole loto e Sehova ʼAtua ke fakaʼaogaʼi e te tagata tona temi katoa ki te ʼu gāue ʼo te kokelekasio, mo tokoni ki tona ʼu tēhina pea mo tona kāiga ke hāofaki nātou, kae mole tokaga ia ki te hāofaki ʼo tona loto fale. Ko te ʼohoana pea mo te fānau ʼa he tagata ʼe ko tona ʼuluaki maʼua ʼaia.”

14 Neʼe tokoni fēnei mai Te Tule Leʼo (fakafalani) ʼo te ʼaho 1 ʼo Novepeli 1986, ʼi te pasina 22: “Ko te kau ʼa te famili ki te fai faka mafola ʼe ina fakamālohiʼi anai te ʼu noʼo ʼo te famili, kae ʼe maʼua ke koutou foaki tokotou temi pea mo tokotou ʼofa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga tāfito ki takotou fānau. Koia, ʼe ʼaoga ai he fakafuafua lelei moʼo ʼiloʼi pe ko temi ʼe fia ʼe feala ke koutou fakaʼaogaʼi ki te ʼu gāue ʼo te kokelekasio, ke feala ai ke koutou tokakaga ‘kia nātou ʼo tokotou loto fale’ ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou logoʼi ʼi tonatou loto, pea mo te faʼahi fakasino. ʼE tonu ke ‘ ʼuluaki ako muʼa [e he Kilisitiano] te maʼuliʼi ʼo te aga faka lotu ʼi [tona] loto fale.’ (1 Timoteo 5:​4, 8)”

15. He koe ʼe ʼaoga ki he tagata ʼāfea kua ʼohoana pea mo maʼu fānau ke ina maʼu te poto pea mo te fakasiosio tonu?

15 ʼE ʼui fēnei e te tāʼaga lea faka Tohi-Tapu: “ ʼE mālohi anai he loto fale ʼaki te poto, pea ʼe tuʼu mālohi anai ʼaki te fakasiosio tonu.” (Tāʼaga Lea 24:⁠3) Ei, mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe tonu ke fakahoko e te tagata taupau tona ʼu maʼua faka teokalatike, pea mo ina fakatuputupu tona loto fale, ʼe mahino papau ia, ʼe ʼaoga lahi kia ia te poto pea mo te fakasiosio tonu. Ohage ko tona ʼui e te Tohi-Tapu, ʼe mole ko he meʼa pe e tahi ʼaē ʼe tonu ke tokaga kiai. ʼE kau kiai tona famili pea mo tona ʼu maʼua ʼi te kokelekasio. ʼE tonu ke ina maʼu te fakasiosio tonu ke ina maʼu he fakafuafua lelei ʼi te ʼu faʼahi ʼaia. (Filipe 1:​9, 10) ʼE tonu ke ina maʼu te poto ke feala kia ia ke ina ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito. (Tāʼaga Lea 2:​10, 11) Logope la ʼe ina logoʼi tona maʼua ʼaē ke tokaga ki tona ʼu pilivilesio ʼi te kokelekasio, kae ʼe tonu ke mahino kia ia, ʼi tona ʼuhiga tagata ʼohoana pea mo tāmai, ko tona ʼuluaki maʼua ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua kia ia, ko te tokaga pea mo hāofaki ʼo tona famili.

ʼE Ko He ʼu Tāmai Lelei Pea Mo Tagata ʼĀfea Lelei

16. Koteā tona fua lelei mo kapau ko he tagata ʼāfea ʼe maʼu fānau?

16 Ko he tagata ʼāfea ʼe maʼu hana fānau ʼe aga fakapotopoto, ʼe fua lelei moʼoni ia. Kapau kua poto ʼi te tokaga lelei ki tona famili, pea ʼe mahino ia, ʼe feala anai kia ia ke ina tokoniʼi he tahi age ʼu famili ʼi te kokelekasio. ʼE mahino lelei age ia ki tonatou ʼu fihifihia pea ʼe feala ke ina foaki he tokoni ʼe fakahā ai tana kua māhani ʼi te ʼu faʼahi ʼaia. Meʼa fakafiafia, ko te ʼu lauʼi afe tagata ʼāfea ʼi te malamanei ʼe nātou fakahoko lelei tonatou ʼu maʼua ʼi tonatou ʼuhiga tagata ʼohoana, mo tāmai, pea mo tagata taupau.

17. (a) Koteā ʼaē ʼe mole tonu ke galoʼi e he tēhina mo kapau ʼe ko he tāmai pea mo tagata ʼāfea? (b) ʼE tonu ke fakahā feafeaʼi e te kokelekasio tanatou lotomahino?

17 Ke liliu he tāmai ʼo he famili ko he tagata ʼāfea, ʼe tonu ko he Kilisitiano kua fakapotopoto, ʼe tokaga ki tona ʼohoana pea mo tana fānau, pea ʼe feala ke ina fakatuʼutuʼu tana ʼu gāue ke feala ai hana fakaʼaogaʼi hona temi ki te kokelekasio pea mo tokaga kiai. ʼE mole tonu ke galo kia ia ko tana gāue ʼaē ko te tagata tauhi ōvi ʼe kamata ʼi tona loto fale. ʼI tanatou ʼiloʼi ʼaē ko te kau tagata ʼāfea, ʼaē kua ʼohoana pea mo maʼu fānau, ʼe ʼi ai tonatou ʼu maʼua e lua ʼaē ko tanatou famili pea mo tanatou maʼua ʼaē ʼi te kokelekasio, koia ʼe faiga anai te kokelekasio ke mole ina toʼo fau tonatou temi. Ohage la, ko he tagata ʼāfea ʼe ʼi ai hana ʼu toe ʼe tonu ke ʼolo ʼo ako ʼi te uhu ake, ʼe mole feala ke nofo fualoa tuʼumaʼu ʼi te hili ʼo te ʼu fono afiafi. Ko nātou ʼo te kokelekasio ʼe tonu ke nātou mahino ki te faʼahi ʼaia pea mo nātou fakahā te ʼofa fakatautehina.​—⁠Filipe 4:⁠5.

ʼE Tonu Ke Tou ʼOʼofa Mamahi Ki Tatatou ʼu Tagata ʼĀfea

18, 19. (a) Koteā ʼaē kua feala ke tou mahino kiai ʼi tatatou sivisivi te tohi ʼo 1 Kolonito kapite 7? (b) ʼE tonu ke tou faka ʼuhigaʼi feafeaʼi te ʼu tagata Kilisitiano ʼaia?

18 Ko tatatou sivisivi te kapite 7 ʼo te ʼuluaki tohi ʼa Paulo ki te kau Kolonito neʼe feala ai ke tou sio, ʼo mulimuli ki te tokoni ʼa Paulo, ʼe tokolahi te kau tagata selipatea ʼe nātou fakaʼaogaʼi tanatou ʼāteaina moʼo tauhi ki te ʼu meʼa ʼo te Puleʼaga. ʼE toe ʼi ai foki mo te ʼu lauʼi afe tēhina kua ʼohoana ʼe mole maʼu fānau, ʼe nātou tokakaga ki tonatou ʼu ʼohoana, pea mo nātou gāue lelei ʼi tonatou ʼuhiga tagata taupau ʼi te ʼu tisitilike, mo te ʼu silikosikilipisio, mo te ʼu kokelekasio, ʼo feiā mo te ʼu filiale ʼo te Sosiete Watch Tower, ʼaki te tokoni ʼo tonatou ʼu ʼohoana ʼaē ʼe feala ke tou vikiʼi. Moʼo fakaʼosi, ʼi te ʼu kokelekasio ʼe teitei 80 000 ʼa te hahaʼi ʼa Sehova, ʼe lahi te ʼu tēhina ʼe mole gata pe tanatou tokakaga ki tonatou ʼu ʼohoana pea mo tanatou fānau ʼaki te ʼofa, kae ʼe nātou toe fakaʼaogaʼi foki he temi moʼo tokoni ki tonatou ʼu tēhina ʼi tonatou ʼuhiga tagata tauhi ōvi.​—⁠Gāue 20:28.

19 Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ke ʼiloʼi ʼe tāu mo he fakaʼapaʼapa lahi ia te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe nātou takitaki ʼi he ʼaluʼaga ʼe lelei, tāfito ia nātou ʼaē ʼe gāue kinakina ʼi te folafola pea mo te faiakonaki.” (1 Timoteo 5:17) Ei, ʼe tāu mo te ʼu tagata ʼāfea ʼaē ʼe nātou takitaki lelei tonatou loto fale pea mo te kokelekasio, ke tou ʼoʼofa pea mo fakaʼapaʼapa kia nātou. ʼIo, ʼe tonu ke tou “haga ʼofa mamahi ki te ʼu tagata feiā.”​—⁠Filipe 2:⁠29.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Vakaʼi Te Tule Leʼo (fakafalani) ʼo te ʼaho 1 ʼo Maio 1978, ʼi te pasina 31 ki te 32.

b Koutou vakaʼi Te Tule Leʼo (fakafalani) ʼo te ʼaho 15 ʼo ʼAukusito 1961, ʼi te pasina 251 pea mo te pasina 256.

Toe Fakamanatu

◻ ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi neʼe lahi te kau tagata ʼāfea ʼi te ʼuluaki sēkulō neʼe nātou maʼu fānau?

◻ Koteā ʼaē ʼe fakamaʼua ki te kau tagata ʼāfea ʼaē kua ʼohoana mo maʼu fānau, pea koteā tona tupuʼaga?

◻ Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ke kita maʼu he ʼu “fānau tui,” kae e feafeaʼi mo kapau ʼe fili e he fānau ʼa te tagata ʼāfea ke mole tauhi kia Sehova?

◻ Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē ʼe tonu ai ki he tagata ʼāfea ke “tokaga ki tona loto fale”?

[Paki ʼo te pasina 23]

Ko te ʼu famili mālolohi ʼe nātou fakaliliu te ʼu kokelekasio ʼo mālolohi

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae