ʼE Lava Feafeaʼi Hatatou Maʼu Te ʼAmanaki ʼi Te Heʼe ʼAmanaki
KOUTOU fakakaukauʼi age muʼa mo kapau ʼe hoko kia koutou te ʼu fihifihia ʼaenī: Kua maumau takotou ʼu koloā fuli, pea ʼe mole kei ʼi ai hakotou meʼa. Ko takotou ʼu fānau—ʼaē ko te fiafia ʼo tokotou maʼuli—ʼe kua mamate. Ko tokotou ʼohoana ʼe mole ina fakaloto mālohiʼi koutou. Kua koutou mahaki kovi. ʼI te ʼaho fuli ʼe ko he ʼahiʼahi fakaloto mamahi.
Kapau ʼe hoko te ʼu meʼa ʼaia kia koutou, ʼe koutou loto anai koa ke hoko atu tokotou maʼuli? Peʼe koutou loto heʼe ʼamanaki koa?
Ko te ʼu ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi ʼoluga, neʼe ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko moʼoni kia Sopo, ko te tagata neʼe maʼuli ʼi te temi ʼāfea. (Sopo, ʼi te kapite 1, 2) ʼI te temi ʼaē neʼe mamahi ʼaupito ai, neʼe ʼui fēnei e Sopo: “ ʼE mahino ia kua fakalialia toku nefesi ki toku maʼuli.” Kia ia, ko te mate neʼe ko he meʼa neʼe feala ke ina fakafimālie ia ia. (Sopo 10:1; 14:13) Kae logope la tona ʼu mamahi lahi ʼaia, neʼe taupau e Sopo tana agatonu ki te ʼAtua. ʼUhi ko te faʼahi ʼaia, neʼe “tapuakiʼi [e Sehova] te temi fakaʼosi ʼo Sopo ki muli age, ʼo lahi age ʼi tona kamata.” Koia, neʼe mate ʼi te tokalelei, “kua matuʼa pea mo fiafia ʼi tona ʼu ʼaho.”—Sopo 42:12, 17.
Neʼe tuku e Sopo te faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te faʼa kātaki, pea ʼe kei vikiʼi tana faʼa kātaki ʼo aʼu mai ki te temi nei. Ko tona ʼu fihifihia neʼe nātou hikihiki te lelei ʼo tona ʼulugaaga, pea neʼe ina uga ʼihi ke nātou fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei. (Sake 5:10, 11) Kae ko te meʼa ʼaē neʼe maʼuhiga tāfito, he ko te agatonu ʼa Sopo neʼe ina fakafiafia te loto ʼo Sehova. (Tāʼaga Lea 27:11) Koia, ko te ʼu fihifihia ʼaia ʼaē neʼe fakatupu lotomamahi, neʼe liliu ia ko he faʼifaʼitaki ʼo te pipiki ʼaē ki te ʼAtua, mo te tui pea mo te agatonu ʼaē neʼe fua lelei kia Sopo pea mo nātou fuli ʼaē neʼe nātou mulimuli ki tana faʼifaʼitaki.
Tou ʼAmanaki Logope La Te ʼu ʼAhiʼahi Kehekehe
ʼE lagi tau mo koutou te ʼu ʼahiʼahi ʼe tatau mo te ʼu ʼahiʼahi ʼaē neʼe hoko kia Sopo. ʼE lagi ʼe koutou lotomamahi, he kua mate he tahi neʼe koutou ʼofa mamahi ki ai. ʼE lagi ʼe koutou mamahi ʼuhi ko te mahaki kovi. ʼE lagi hage kua maumauʼi tokotou maʼuli he kua koutou mavete mo tokotou ʼohoana. ʼE lagi mole kei ʼi ai hakotou ʼu meʼa ʼuhi ko te ʼu fihifihia faka ekonomike. ʼE lagi fakatagaʼi koutou e he ʼu hahaʼi ʼe nātou fakafeagai ʼaupito ki te tauhi moʼoni. ʼE lagi koutou manatu ʼe mole kei ʼi ai he ʼamanaki ki te ka haʼu, ʼuhi ko takotou tau mo te ʼu fihifihia ʼaia.—1 Petelo 1:6.
ʼAua naʼa koutou manatu ʼe mole ʼi ai hokotou ʼamanaki, kae ʼe lelei ke koutou fai te fehuʼi ʼaenī, ‘He koʼe ʼe ʼau tau mo te ʼu mamahi ʼaia?’ ʼE koutou mamahi koteʼuhi ʼe koutou maʼuʼuli ʼi he mālama “ ʼe takoto ia ʼi te mālohi ʼo te agakovi,” ia Satana te Tevolo. (1 Soane 5:19) Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te mamahi ʼa te hahaʼi fuli. ʼI hona faʼahiga ʼaluʼaga, ʼe malave kia tatou fuli te fehiʼa ʼo te Tevolo ki te logo ʼo te Puleʼaga, pea mo te ʼu palalau heʼeʼofa ʼa te hahaʼi, peʼe ko te ʼu aga heʼe faka lotu fakalialia ʼaē kua hoko māhani ʼi te ʼu “temi faigataʼa” ʼaenī.—2 Timoteo 3:1-5.
Kapau neʼe hoko he meʼa fakaloto mamahi ʼi tokotou maʼuli, neʼe lagi hoko mai tona ʼuhiga ʼaē, ʼe hoko kia tatou te ʼu “temi pea mo te ʼu meʼa fakafokifā.” (Tagata Tānaki 9:11) Kae ʼi ʼihi temi, ʼe mole haʼele lelei totatou maʼuli ʼuhi ko totatou ʼuhiga agahala. (Loma 5:12) Tatau aipe pe neʼe koutou fai he agahala mamafa kae kua koutou fakahemala pea mo koutou kumi he tokoni fakalaumālie, ʼaua naʼa koutou manatu kua līaki koutou e te ʼAtua. (Pesalemo 103:10-14; Sake 5:13-15) ʼE ko Sehova tokotahi pe ʼaē ʼe tokaga moʼoni kia tatou. (1 Petelo 5:6, 7) ʼE feala hakotou falala “ko Sehova ʼe ōvi kia nātou ʼaē kua lavea tonatou loto; pea ʼe ina hāofaki ia nātou ʼaē ʼe taʼomia tonatou laumālie.” (Pesalemo 34:18) Tatau aipe pe koteā te ʼahiʼahi faigataʼa peʼe fakaʼofaʼofa ʼaē ʼe tau mo koutou, ʼe feala kia Sehova ke ina foaki atu kia koutou te poto ʼaē ʼe ʼaoga moʼo fakatokatoka ʼo te fihifihia ʼaia. (Sake 1:5-8) Koutou manatuʼi tuʼumaʼu, ko Sehova ʼe feala ke ina faitoʼo te ʼu lavea fuli. Mokā ʼe koutou maʼu tona ʼofa, pea ʼe mole he meʼa ʼe feala ke ina fakatātāʼofi koutou ke koutou maʼu te fakapale ʼo te maʼuli.—Loma 8:38, 39.
ʼE Feala Koa Ke Fua Lelei Te ʼu ʼAhiʼahi?
ʼE ʼi ai te tāʼaga lea ʼāfea ʼe ina ʼui fēnei, “Ko te ʼu ʼao fuli, ʼe ʼi ai tona ʼaofi gigila.” Ko tona faka ʼuhiga, tatau aipe peʼe feafeaʼi te kovi ʼo tokotou ʼaluʼaga, ʼe feala tuʼumaʼu ke koutou maʼu he ʼamanaki. Neʼe tohi ia meʼa fuli ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, “ke feala hatatou maʼu te ʼamanaki.” (Loma 15:4) Tatau aipe peʼe kovi te mamahi ʼaē ʼe tau mo koutou, ko te ʼu fakapapau pea mo te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu ʼe feala ke nātou foaki tuʼumaʼu kia koutou he fiafia pea mo he ʼamanaki.
ʼE fakahā e te Tohi-Tapu “ko te mamahi ʼe faka temi pe ia pea mo maʼamaʼa,” mo kapau ʼe fakatatau ki te ʼu tapuakina heʼegata ʼaē ka maʼu anai e nātou ʼaē ʼe nātou ʼoʼofa ki te ʼAtua. (2 Kolonito 4:16-18) ʼE toe fakahā foki e te Tohi-Tapu, ko te ʼu kalitate fakaʼatua ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te ʼu ʼahiʼahi, ʼe maʼuhiga age ʼi te logona peʼe ko te ʼu koloā. (1 Soane 2:15-17) Koia, māʼiape la mo te ʼu mamahi, ʼe feala ke ʼi ai hona ʼu fua lelei. (Hepeleo 5:8) ʼI tona fakahagatonu, ʼe feala hakotou maʼu he ʼu tapuakina lahi, mo kapau ʼe koutou maʼuliʼi ʼi te ʼu ʼahiʼahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe koutou akoʼi.
ʼE lagi feala ki he ʼahiʼahi faigataʼa, ke ina fakaliliu koutou ko he tahi ʼe agamālū age. ʼE lagi koutou fakamoʼoni anai, ki muʼa atu, ko takotou aga neʼe fakatupu ʼita ki te hahaʼi, pea mo lagi tāʼofi takotou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie. Neʼe lagi mālohi fau takotou falala ʼaē kia koutou totonu. ʼI takotou ʼosi mamahi ʼuhi ko he fihifihia, kua lagi mahino kia koutou takotou vaivai gafua, pea mo te ʼaoga ʼaē ke tokoni ʼihi kia koutou. Kapau ʼi takotou ʼahiʼahi, neʼe koutou ako te faʼahi ʼaia pea mo koutou fai te ʼu fetogi ʼaē neʼe tonu ke koutou fai, pea ʼe feala ke koutou ʼui ko te fihifihia ʼaia neʼe ʼi ai hona ʼu fua lelei kia koutou.
Kae e feafeaʼi mo kapau, ʼi te temi muʼa, neʼe faigataʼa hakotou felogoi lelei mo te hahaʼi koteʼuhi he neʼe koutou hoko ʼita? Neʼe lagi koutou mahamahaki ai ʼuhi pe ko te faʼahi ʼaia. (Tāʼaga Lea 14:29, 30) Kae ʼi te temi nei, ʼe lagi kua lelei age tokotou maʼuli koteʼuhi ʼe koutou falala ki te laumālie ʼo te ʼAtua ke tokoni kia koutou ke koutou fakahā te loto lolomi.—Kalate 5:22, 23.
Ohage pe ko ʼihi, neʼe lagi faigataʼa hakotou fakamolemole kia nātou ʼaē ʼe agahala. Kae kapau ʼe koutou tau mo te ʼaluʼaga ʼaē ʼe ʼaoga lahi ai kia koutou te manavaʼofa, ʼe mahino papau ia, ʼe faigafua ai leva kia koutou hakotou fakahā te manavaʼofa ki ʼihi. ʼAki te agaʼofa, mo te tokaga, pea mo te manavaʼofa ʼaē neʼe fakahā kia koutou, kua mahino ai kia koutou, ʼe tonu ke koutou fakahā te ʼu kalitate ʼaia kia nātou ʼaē neʼe agahala pea mo kua fakahemala. Kapau ko te mamahi ʼaē neʼe tau mo koutou, neʼe ina uga koutou ke koutou fakatonutonuʼi te ʼu meʼa kovi ʼo tokotou ʼuhiga tagata peʼe fafine, ʼe ko he fua lelei ʼaia neʼe koutou maʼu ʼi tokotou ʼahiʼahi. Neʼe koutou ako “ ʼe mālo te manavaʼofa ʼi te fakamāu.”—Sake 2:13; Mateo 5:7.
E feafeaʼi mo kapau neʼe fakatonutonuʼi koutou ʼi te kokelekasio, ʼo toʼo ai tokotou ʼu pilivilesio, pea mole kei fakaʼapaʼapaʼi koutou e te kokelekasio? ʼAua naʼa koutou manatu ʼe mole ʼi ai he ʼamanaki. Ko te fakatonutonuʼi ʼo he tahi ʼe ko he tokoni ke taupau te maʼa ʼa te kokelekasio, kae ʼe toe kau ai foki mo te fakatuʼutuʼu ʼaē ke toe lelei ʼi te faʼahi fakalaumālie, ia ia ʼaē neʼe agahala. ʼE moʼoni, “ ʼi te moʼi temi ʼaia ko te akonaki fuli pe ʼe hage ia ʼe mole ko he meʼa fakafiafia, kae ko he meʼa fakaloto mamahi; kae ki muli age ʼe ina foaki kia nātou ʼaē neʼe ina akoʼi te fua ʼo te tokalelei, ʼaē ko te faitotonu.” (Hepeleo 12:11) Logope la ʼe feala ke faigataʼa ʼaupito te tali ʼo te fakatonutonuʼi, kae ʼe mole ina tuku ʼi te heʼe ʼamanaki ia ia ʼaē neʼe fakahemala ʼaki he agavaivai. Ko te Hau ʼāfea ʼo Iselaele ʼaē ko Tavite, neʼe fakatonutonuʼi ia ia he neʼe agahala, kae neʼe fakahemala pea neʼe vikiʼi koteʼuhi neʼe ko he tagata neʼe tui mālohi.—2 Samuele 12:7-12; Pesalemo 32:5; Hepeleo 11:32-34.
Ko he ʼahiʼahi ʼe feala ke ina fetogi takotou manatu. Ki muʼa atu, neʼe lagi maʼuhiga kia koutou te ʼu koloā pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ke ʼiloa koutou pea mo koutou maʼu he tuʼulaga maʼuhiga ʼi te mālama ʼaenī. Neʼe lagi tau mo koutou he fihifihia pea neʼe puli ai tokotou ʼu koloā, pea ko te faʼahi ʼaia neʼe tokoni kia koutou ke koutou fakatokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito. (Vakaʼi ia Filipe 1:10.) ʼI te temi nei, kua mahino kia koutou ko te ʼu meʼa fakalaumālie pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼi te selevisi taputapu, ʼe ko te ʼu meʼa pe ʼaia ʼaē ʼe nātou foaki he fiafia moʼoni pea mo he fīmālie heʼegata.
Koutou Falala Kia Sehova
Ko nātou ʼaē ʼe fakafeagai ki takotou tui faka Kilisitiano ʼe lagi feala ke nātou fakamamahiʼi koutou pea mo fakatagaʼi koutou ʼuhi ko takotou tauhi kia Sehova. ʼE lagi koutou mamahi anai ʼuhi ko te ʼahiʼahi ʼaia, kae ʼe feala ke ʼi ai hona ʼu fua lelei kia koutou. Ko te ʼahiʼahi ʼaia ʼe feala ke ina fakamālohiʼi takotou tui. Tahi ʼaē meʼa, ko nātou ʼaē ʼe tau mo te ʼu fakataga, ʼe lagi feala ke nātou lotomālohi ʼi tanatou sio ki takotou faʼa kātaki. Ko nātou ʼaē ʼe nātou sio ki takotou aga ʼaē ʼe lelei, ʼe lagi uga ai nātou ke nātou faka kolōlia te ʼAtua. Māʼiape la mo takotou ʼu fili, ʼe lagi nātou ufiufi anai pea mo nātou fakamoʼoni ki takotou ʼu gāue lelei!—1 Petelo 2:12; 3:16.
Moʼo tekeʼi te manatu ʼaē ʼe mole he ʼamanaki mokā fakatagaʼi koutou, ʼe tonu ke koutou falala kia Sehova. ʼE fakahā e tana Folafola ʼe hoko papau anai te hāofaki mai te ʼahiʼahi, kae ʼe lagi mole hoko anai ʼi te temi tonu ʼaē ʼe koutou loto kiai. Kae lolotoga te temi ʼaia, “ ʼaua naʼa koutou tuku te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei.” (2 Tesalonika 3:13) Koutou haga kumi he ʼu puleʼaki moʼo tauʼi pea mo kātakiʼi te ʼu ʼahiʼahi. Tatau aipe peʼe hage ʼe mole he puleʼaki ki te ʼu fihifihia ʼaē ʼe hoko kia koutou, koutou “tuku [takotou] kavega kia Sehova totonu, pea ko ia totonu ʼe lagolago anai kia [koutou]. ʼE mole ina fakagafua anai ke tūkia ia ia ʼaē ʼe faitotonu.” (Pesalemo 55:22) ʼAua naʼa koutou lotomamahi pea mo tuʼania fau ʼo ʼuhiga mo koutou totonu, kae koutou fakakaukauʼi takotou pilivilesio ʼaē ko te ʼiloʼi ʼo Sehova, pea mo takotou kau ʼaē ki tana hahaʼi, pea mo takotou maʼu te ʼamanaki ʼaē ko te maʼuli heʼegata.—Soane 3:16, 36.
Koutou tokagaʼi tuʼumaʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito. Koutou faikole kia Sehova ʼi te ʼaho fuli, ʼo koutou kole tona mālohi moʼo kātakiʼi te ʼu mamahi ʼaē ʼe tau mo koutou. (Filipe 4:6, 7, 13) Koutou līaki te manatu ʼaē ko te liufaki ʼo te kovi kia nātou ʼaē ʼe nātou fakamamahiʼi koutou. Koutou tuku ia meʼa fuli kia Sehova. (Loma 12:19) Koutou haga kumi te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke nātou hikihiki ai takotou aga, ʼo koutou gāueʼi te ʼu kalitate faka Kilisitiano. (2 Petelo 1:5-8) Koutou loto fakafetaʼi ki te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe fai e ʼihi maʼa koutou, ʼo kau ai mo te ʼu tagata ʼāfea ʼaē ʼe tokaga ʼaki te ʼofa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia koutou ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Hepeleo 13:7, 17) Koutou agatonu ki te ʼAtua, pea koutou manatuʼi tuʼumaʼu te fakapale ʼo te maʼuli, ʼo koutou falala, māʼiape la mo te mate ʼe mole feala ke ina toʼo te fakapale ʼaia.—Soane 5:28, 29; 17:3.
Kapau ʼi te temi ʼaenī, ʼe koutou tau mo ni ʼu meʼa fakaloto mamahi peʼe ko he ʼu ʼahiʼahi, koutou “tuku [takotou] falala kia Sehova ʼaki [tokotou] loto katoa,” pea ko he fiafia lahi anai ka ina fetogi tokotou mamahi pea mo tokotou fihifihia. (Tāʼaga Lea 3:5, 6; Soane 16:20) Ko te fiafia ʼe ina fetogi anai te lotomamahi, ʼi te temi ʼaē ʼe tapuakinaʼi anai koutou e Sehova, ohage pe ko te meʼa ʼaē neʼe ina fai maʼa Sopo. Ko te ʼu mamahi ʼaē ʼe tau mo koutou ʼi te temi nei, ʼe ko he ʼu kiʼi meʼa noa ia mokā fakatatau ki te fakapale ʼaē ka koutou maʼu anai. (Vakaʼi ia Loma 8:18.) Ko takotou kātaki ʼaki te tui ʼe feala ke ina fakaloto mālohiʼi niʼihi, pea mo tokoni kia koutou ke koutou fakahā te ʼu kalitate faka Kilisitiano lelei ʼaē ʼe pipiki ki te “ ʼuhiga tagata foʼou.” (Efesi 4:23, 24; Kolose 3:10, 12-14) Koia, ke fakaloto mālohiʼi koutou e te tokoni fakapotopoto ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Petelo: “Ko nātou ʼaē ʼe mamahi ʼo mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua, ke nātou haga tuku tonatou ʼu nefesi ki he Tupuʼaga agatonu ʼi tanatou lolotoga fai te meʼa ʼaē ʼe lelei.”—1 Petelo 4:19.
[Paki ʼo te pasina 23]
Koutou faʼifaʼitaki kia Sopo. Ke ʼaua naʼa koutou manatu ʼe mole kei ʼi ai he ʼamanaki
[Paki ʼo te pasina 24]
Koutou falala kia Sehova ʼaki tokotou loto katoa