“Sehova, ʼAtua Manavaʼofa Pea Mo Agaʼofa”
“Sehova, Sehova, ʼAtua manavaʼofa pea mo agaʼofa, tuai ʼi te ʼita pea mo mahu ʼi te lotoʼofa pea mo te moʼoni.”—Ekesote 34:6.
1. (a) Koteā te fakaloto fīmālie ʼaē ʼe foaki e te Tohi-Tapu kia nātou ʼaē neʼe nātou sio ki he tahi ʼe nātou ʼofa ai ʼe mavae ʼi te tauhi moʼoni? (b) Koteā te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē kua hēʼia?
ʼE ʼUI fēnei e te tāmai Kilisitiano: “Neʼe ʼui mai e toku ʼofafine ʼe mole kei fia nofo ʼi te moʼoni. Lolotoga ni ʼu ʼaho, mo ni ʼu vāhaʼa, pea mo ni ʼu māhina, neʼe ʼau lotomamahi ʼaupito. Neʼe kovi age toku mamahi ʼaia ʼi te mate.” ʼE mahino ia ʼe tou lotomamahi mokā tou sio ki he tahi ʼe tou ʼofa ai ʼe mavae ʼi te ala ʼo te tauhi moʼoni. Neʼe kua hoko koa kia koutou te faʼahi ʼaia? Kapau koia, pea ʼe lagi fīmālie anai tokotou loto ʼi takotou ʼiloʼi ʼaē ʼe mahino lelei ia Sehova ki te meʼa ʼaē ʼe koutou lotomamahi ai. (Ekesote 3:7; Isaia 63:9) Kae koteā tana manatu ki te hahaʼi ʼaia ʼaē kua hēʼia? ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu ko Sehova, ʼaki tona manavaʼofa, ʼe ina fakaafe ia nātou ʼaia ke nātou toe maʼu tona ʼofa. Neʼe ina kole mamahi fēnei ki te kau Sutea talagataʼa ʼi te temi ʼo Malakia: “Koutou toe liliu mai, pea ʼe ʼau toe liliu atu anai.”—Malakia 3:7.
2. ʼE fakahā feafeaʼi mai e te Tohi-Tapu ko te manavaʼofa ʼe ko he faʼahi maʼuhiga ʼi te ʼulugaaga ʼo Sehova?
2 Neʼe hā lelei kia Moisese te manavaʼofa ʼo te ʼAtua ʼi tana hake ki te Moʼuga ʼo Sinai. ʼI te moʼuga ʼaia, neʼe ʼui ai e Sehova ʼo ʼuhiga mo ia totonu, ʼe ko “he ʼAtua manavaʼofa pea mo agaʼofa, tuai ʼi te ʼita pea mo mahu ʼi te lotoʼofa pea mo te moʼoni.” (Ekesote 34:6) ʼI te ʼu palalau ʼaia, ʼe hā tāfito ai ko te manavaʼofa ʼe ko he faʼahi maʼuhiga ʼi te ʼulugaaga ʼo Sehova. Neʼe tohi e te ʼapositolo Kilisitiano ko Petelo, ʼe “loto [e te ʼAtua] ke aʼu te hahaʼi fuli ki te fakahemala.” (2 Petelo 3:9) ʼE mahino ia, ʼe ʼi ai te ʼu tuʼakoi ʼo tona manavaʼofa. Neʼe ʼui fēnei e Moisese: “ ʼE molemo ina fakahāo anai mai te tūʼa.” (Ekesote 34:7; 2 Petelo 2:9) Kae “ko te ʼAtua ʼe ʼofa,” pea ko te manavaʼofa ʼe ko te koga maʼuhiga ʼo te kalitate ʼaia. (1 Soane 4:8; Sake 3:17) Ko Sehova ʼe mole ina “taupau anai ʼo heʼegata tana ʼita,” pea ʼe “fiafia ia ʼi te lotoʼofa.”—Mikea 7:18, 19.
3. Koteā ʼaē ʼe kehekehe ai te manatu ʼa Sesu pea mo te manatu ʼa te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo ʼo ʼuhiga mo te manavaʼofa?
3 Ko Sesu neʼe ko te ʼata totonu ʼo tana Tāmai ʼaē ʼi selo. (Soane 5:19) Ko tona manavaʼofa ki te kau agahala, ʼe mole faka ʼuhiga neʼe mole ina koviʼia tanatou ʼu agahala, kae neʼe ʼofa kia nātou ohage ko tana ʼofa kia nātou ʼaē ʼe mahaki. (Vakaʼi ia Maleko 1:40, 41.) Ei, neʼe ʼui e Sesu ʼe kau te manavaʼofa ʼi te ʼu “meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga ake” ʼo te Lao ʼa te ʼAtua. (Mateo 23:23) Kae koutou fakatokagaʼi te aga ʼa te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo, neʼe mole nātou manavaʼofa he neʼe fefeka fau tanatou faitotonu. ʼI tanatou sio ʼaē ʼe fakatahi ia Sesu mo te hahaʼi agahala, neʼe nātou meo fēnei: “Ko te tagata ʼaenī ʼe ina tali lelei te kau agahala pea ʼe kai fakatahi mo nātou.” (Luka 15:1, 2) Neʼe tali e Sesu ki tanatou tukugakoviʼi ʼaia, ʼaki ia lea fakatātā e tolu, ʼaē ʼe hā lelei ai te manavaʼofa ʼo te ʼAtua.
4. Koteā te ʼu lea fakatātā e lua ʼaē neʼe fakamatala e Sesu, pea koteā tonā faka ʼuhiga?
4 ʼI te ʼuluaki lea fakatātā, neʼe talanoa ia Sesu ki te tagata neʼe ina tuku tana ʼu ōvi e 99 kae ʼalu ʼo kumi te ōvi ʼaē kua puli. Koteā te meʼa ʼaē neʼe ina fia fakamahino? Neʼe ina tali fēnei: “ ʼE lahi anai te fiafia ʼi selo ʼi he fakahemala ʼa he tokotahi ʼe agahala, ʼi he kau agatonu e toko hivagofulu-ma-hiva ʼe mole ʼaoga ke nātou fakahemala.” Pea neʼe talanoa ia Sesu ki te fafine ʼe ina kumi tana talame kua puli pea neʼe fiafia ʼi tana toe maʼu te talame ʼaia. Neʼe koteā tona faka ʼuhiga? “ ʼE ʼi ai te fiafia ʼi te kau ʼaselo ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo he tagata agahala e tahi ʼe fakahemala.” Pea ko te tolu lea fakatātā ʼa Sesu ʼe ko te hisitolia neʼe ina fakamatala.a Ko te tokolahi ʼe nātou faka ʼuhiga ʼe ko te kiʼi hisitolia nounou ʼaē ʼe lelei tokotahi. Kapau ʼe tou vakaʼi lelei te fakamatala ʼaia, pea ʼe tokoni mai anai ke tou loto fakafetaʼi pea mo faʼifaʼitakiʼi te manavaʼofa ʼo te ʼAtua.—Luka 15:3-10.
ʼE Mavae Te Foha Agatuʼu ʼi Te Loto Fale
5, 6. ʼI te tolu hisitolia ʼa Sesu, neʼe fakahā feafeaʼi e te foha muli tana mole loto fakafetaʼi?
5 “Neʼe ʼi ai te tagata, ko tona ʼu foha e lua. Pea ko ia ʼaē ʼe muli neʼe ʼui maʼana ki tana tāmai, ‘Tāmai, tuku mai kia te ʼau te vahe ʼi te koloā ʼaē ʼe tonu ke ʼau maʼu.’ Pea neʼe ina vaeluaʼi ai kia nāua tona ʼu koloā. Pea ʼi te hili ʼo te ʼu kiʼi ʼaho siʼi ki muli age, ko te foha ʼaē neʼe muli neʼe ina tātānaki fuli tona ʼu koloā pea ʼalu ia ki te fenua mamaʼo; pea ʼi te fenua ʼaia neʼe ina pulihi fuli ai tona ʼu koloā ʼaki tona maʼuli ʼe aga fakalialia.”—Luka 15:11-13.b
6 ʼI henī, ko te foha muli neʼe mole ina fakahā he loto fakafetaʼi. ʼUluaki, neʼe ina kole tona tofiʼa, pea neʼe ina maumauʼi “ ʼaki tona maʼuli [ʼaē] ʼe aga fakalialia.” Ko te kupuʼi palalau ʼaē ko he “maʼuli ʼe aga fakalialia” ʼe ko he fakaliliu ʼaia ʼo te kupu faka Keleka ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki he “maʼuli ʼe fai ai he ʼu aga heʼeʼaoga.” ʼE ʼui e te tagata sivi Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te kupu ʼaia, “ ʼe ina fakahā te kua līaki katoa ʼo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai.” Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te ʼui ai ʼo ʼuhiga mo te tūpulaga ʼo te hisitolia ʼa Sesu neʼe maumau koloā, ko he kupu ʼe faka ʼuhiga ki he tahi ʼe mole kei tokaga ki tana aga pea ʼe fai fakalāluvale.
7. Ko ai ia ʼaho nei ʼe nātou hage ko te foha maumau koloā, pea he koʼe ko te tokolahi ʼo nātou ʼaia ʼe nātou kumi te faʼitaliha ʼi “he fenua mamaʼo”?
7 ʼE ʼi ai koa he ʼu hahaʼi ia ʼaho nei ʼe nātou hage ko te foha maumau koloā ʼaia? Ei. ʼE ko he meʼa fakaʼofaʼofa, he ko ʼihi kua nātou mavae ʼi te “loto fale” ʼo totatou Tāmai ko Sehova, ʼaē ʼe maʼu ai te fīmālie. (1 Timoteo 3:15) ʼE manatu e ʼihi ia nātou ʼaia ʼe lahi fau te ʼu meʼa ʼaē ʼe tapuʼi ʼi te fale ʼo te ʼAtua, pea ko te leʼoleʼo ʼa Sehova ʼe mole ko he puipui kia nātou kae ʼe ina tāʼofi nātou ke nātou maʼuli faʼitaliha. (Vakaʼi ia Pesalemo 32:8.) Koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te tuagaʼane neʼe ina ako te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu, kae ki muli age neʼe lahi tana ʼinu kava pea mo tana fakaʼaogaʼi te toloke. ʼI tana toe manatuʼi te meʼa fakaʼofaʼofa ʼaia ʼaē neʼe hoko ʼi tona maʼuli, ʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau fia fakahā neʼe feala pe ke ʼau takitaki tokotahi toku maʼuli ke lelei age. Neʼe ʼau fia faʼitaliha, pea neʼe mole ʼau loto ke ʼui mai e he tahi te meʼa ʼaē neʼe tonu ke ʼau fai.” Ohage ko te foha maumau koloā, neʼe loto e te fafine ʼaia ke maʼuli faʼitaliha. Kae ʼe ko he meʼa fakaʼofaʼofa he neʼe fakamavae te tuagaʼane ʼaia ʼi te kokelekasio, ʼuhi ko tana ʼu aga ʼaē neʼe fakafeagai ki te Tohi-Tapu.—1 Kolonito 5:11-13.
8. (a) Koteā te tokoni ʼaē ʼe feala ke fai kia nātou ʼaē ʼe mole kei nātou fia mulimuli ki te ʼu lekula ʼa te ʼAtua? (b) He koʼe ʼe tonu ke fakakaukauʼi fakalelei e he tahi tana filifili te tauhi?
8 ʼE moʼoni, ʼe tou lotomamahi ʼaupito mokā holi e hotatou tēhina peʼe ko hotatou tuagaʼane ke ina fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakafeagai ki te ʼu lekula ʼa te ʼAtua. (Filipe 3:18) Ka hoko te faʼahi ʼaia, pea ʼe faiga e te kau tagata ʼāfea pea mo nātou ʼaē kua popoto ʼi te faʼahi fakalaumālie ke nātou tokoni kia ia ʼaē ʼe hēhē ke toe liliu mai. (Kalate 6:1) Kae ʼe mole fakakinauʼi he tahi ke ina tali te ʼakau toho ʼa he tisipulo ʼa Kilisito. (Mateo 11:28-30; 16:24) Ka nātou lalahi ake, pea ʼe tonu ke filifili e te kau tūpulaga pe koteā te meʼa ʼaē ʼe nātou loto kiai ʼo ʼuhiga mo te tauhi. ʼE tou tahi filifili faʼifaʼitaliha te meʼa ʼaē ʼe tou loto kiai, pea ʼe tou tahi fakatonuhia anai ia muʼa ʼo te ʼAtua ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe tou fai. (Loma 14:12) ʼE mahino papau ia ʼe tou ‘utu anai te meʼa ʼaē neʼe tou to’—pea ko te meʼa ʼaia ʼaē neʼe hoko ki te foha maumau koloā ʼi te lea fakatātā ʼa Sesu.—Kalate 6:7, 8.
Tona ʼAluʼaga Fakaʼofaʼofa ʼi Te Fenua Mamaʼo
9, 10. (a) Koteā te fetogi neʼe hoko ki te foha maumau koloā, pea neʼe koteā te meʼa ʼaē neʼe ina fai? (b) Koutou fakahā ʼaki he faʼifaʼitaki, peʼe tatau feafeaʼi te meʼa ʼaē ʼe hoko kia nātou ʼaē ʼe nātou līaki te tauhi moʼoni pea mo te ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼaē neʼe tau mo te foha maumau koloā.
9 “ ʼI te ʼosi leva ʼo tana pulihi fuli ʼo tana paʼaga, neʼe tō te hoge lahi ʼi te fenua ʼaia, pea kamata ʼāhua ai. Pea neʼe ʼalu ai ʼo aʼu ki tana fakatahi lelei mo te tagata ʼo te fenua ʼaia, pea ko te tagata ʼaia neʼe ina fekauʼi ia ia ke ʼalu ki tana ʼu gāueʼaga ʼo leʼo te faga puaka. Pea ʼi tona pakupaku neʼe fia kai ia ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe kai e te faga puaka, pea neʼe mole he tahi neʼe ina foaki age ki ai he faʼahiga meʼa pe ke ina kai.”—Luka 15:14-16.
10 Logope la neʼe ina maumauʼi tana ʼu koloā fuli, kae neʼe mole heʼeki manatu e te foha maumau koloā ʼaia ke toe liliu ki tona ʼapi. Kae neʼe fetaulaki mo te tagata ʼo te fenua, pea neʼe foaki e te tagata ʼaia hana gāue, ko te leʼoleʼo ʼo te ʼu puaka. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe tohi ʼi te Lao ʼa Moisese ko te ʼu puaka ʼe ko he ʼu manu heʼemaʼa, koia ko te gāue ʼaia ʼe ko he meʼa ʼe mole tali anai e he Sutea ke ina fai. (Levitike 11:7, 8) Logope la neʼe hoha te leʼo ʼo loto ʼo te foha maumau koloā ʼaia, kae neʼe mole ina tokagaʼi te faʼahi ʼaia. ʼE moʼoni, neʼe mole ina fakaʼamu ke tokoni age te tagata ʼaia ʼo te kolo ki te maʼuli masiva ʼa he matāpule. ʼE tatau te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te foha maumau koloā pea mo te meʼa ʼaē ʼe hoko ki te tokolahi ʼi te temi ʼaenī, ʼaē neʼe nātou līaki te tauhi maʼa. ʼI te agamāhani, ko te hahaʼi ʼaia, ʼe nātou fai te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou faka ʼuhiga ki muʼa atu ʼe mole ko he ʼu aga ʼe tonu ke fai. Ohage la, ko te tūpulaga ʼi tona taʼu 17, neʼe mole kei fia mulimuli ki te ako faka Kilisitiano ʼaē neʼe fai kia ia. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe kua ʼau maumauʼi te ʼu taʼu ʼaē neʼe ʼau ako ai te Tohi-Tapu, he neʼe ʼau fai te ʼu aga heʼeʼaoga pea neʼe tō ki te toloke.” Mole fualoa, pea neʼe pilisoniʼi te tūpulaga ʼaia he neʼe kaihaʼa pea neʼe ina matehi ai te tahi. Logope la ki muli age neʼe toe lelei tona maʼuli ʼi te faʼahi fakalaumālie, kae neʼe ina utu te ʼu fua kovi, ʼuhi ko “te fakafiafia faka temi ʼo te agahala”!—Vakaʼi ia Hepeleo 11:24-26.
11. He koʼe neʼe toe ʼāsili kovi te ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼo te foha maumau koloā, pea he koʼe ko ʼihi ia ʼaho nei ʼe nātou manatu ko te ʼu meʼa matalelei ʼo te malamanei ʼe ko “te ʼu kākā ʼe vaʼiganoa”?
11 Neʼe toe ʼāsili kovi te maʼuli fakaʼofaʼofa ʼa te foha maumau koloā, he neʼe “mole he tahi neʼe ina foaki age ki ai he faʼahiga meʼa pe ke ina kai.” Neʼe ʼifea koa tona ʼu kaumeʼa foʼou? ʼI te mole kei ʼi ai ʼo hana falā, neʼe hage maʼa nātou ko “he meʼa ʼe fehiʼaʼinaʼi.” (Tāʼaga Lea 14:20) ʼO toe feiā pe, ko te tokolahi ʼaē ia ʼaho nei ʼe nātou fakamamaʼo ʼi te moʼoni, ʼe nātou fakatokagaʼi ko te ʼu meʼa matalelei pea mo te ʼu manatu ʼo te malamanei ʼe kau ʼi “te ʼu kākā ʼaē ʼe vaʼiganoa.” (Kolose 2:8) ʼE ʼui fēnei e te taʼahine ʼaē neʼe lolotoga he temi neʼe mole kei fakatahi mo te kautahi ʼa te ʼAtua: “Neʼe ʼau lotomamahi ʼaupito he neʼe mole ʼau maʼu te takitaki ʼa Sehova. Neʼe ʼau fia mulimuli ki te malamanei, kae neʼe nātou līaki ʼau, he neʼe mole ʼau tatau mo nātou. Neʼe ʼau hage ko he kiʼi toe kua hēʼia, pea neʼe ʼaoga ke ʼi ai haku tāmai ke ina takitaki ʼau. ʼE ko te temi ʼaia ʼaē neʼe ʼau mahino ai neʼe ʼaoga ia Sehova kia ʼau. Neʼe mole ʼau toe fia maʼuli faʼifaʼitaliha kae neʼe kua ʼau fia fakalogo kia te ia.” Neʼe toe manatu feiā te foha maumau koloā ʼo te lea fakatātā ʼa Sesu.
ʼE Toe Mālama Te ʼAtamai ʼo Te Foha Maumau Koloā
12, 13. Koteā ʼaē neʼe tokoni kia ʼihi ia ʼaho nei ke toe mālama tonatou ʼatamai? (Vakaʼi te talanoa.)
12 “Pea ʼi te toe mālama ʼo tona ʼatamai, neʼe ʼui maʼana ‘Ko tagata gāue totogi e fia ʼa taku tāmai ʼe nātou mahu mo moʼi pane, ka ko ʼau, ʼi henī, ʼe ʼau mate ʼi te fia kai! ʼE ʼau tuʼu nei pea ʼe ʼau ʼalu ki taku tāmai, pea ʼe ʼau ʼui age anai kia te ia: “Tāmai, kua ʼau agahala ki te lagi pea mo koe. ʼE mole kei tāu mo ʼau ke ʼui ko ʼau ko tou foha. Fai kia te ʼau ohage ko he tahi ʼi tau kau tagata gāue totogi.” ’ Neʼe tuʼu ake aipe ki ʼoluga pea ʼalu ki tana tāmai.”—Luka 15:17-20.
13 Neʼe ‘toe mālama te ʼatamai’ ʼo te foha maumau koloā. Lolotoga he temi, neʼe ina kumi te ʼu fakafiafia, neʼe hage ia neʼe maʼuli ʼi he moemisi. Kae ʼi te temi nei kua mālama kia ia peʼe feafeaʼi tona ʼaluʼaga moʼoni ʼi te faʼahi fakalaumālie. Ei, logope la neʼe lākahala, kae neʼe feala pe ke fetogi te tūpulaga ʼaia. Neʼe ʼi ai tona ʼu kalitate lelei. (Tāʼaga Lea 24:16; vakaʼi ia 2 Fakamatala 19:2, 3.) ʼE feafeaʼi kia nātou ʼaē ʼe mavae ʼi te faga ōvi ʼa te ʼAtua ia ʼaho nei? ʼE lelei koa hatatou manatu ʼe mole feala kia nātou fuli ʼaia ke nātou fetogi, pea ko te meʼa ʼaē neʼe nātou fai ʼe ko he agahala ia ki te laumālie maʼoniʼoni ʼa te ʼAtua? (Mateo 12:31, 32) Kailoa ia. Ko ʼihi ia nātou ʼe lotohoha ʼuhi ko te hala ʼaē neʼe nātou fai, pea ʼaki te temi, tokolahi ia nātou ʼaia ʼe toe mālama tonatou ʼatamai. ʼE ʼui fēnei e te tuagaʼane, ʼi tana manatuʼi te temi ʼaē neʼe mole kei fakatahi ai mo te kautahi ʼa te ʼAtua: “Neʼe mole he temi, peʼe ko he ʼaho, neʼe ʼau galoʼi ai ia Sehova. Neʼe ʼau faikole tuʼumaʼu, ʼi he faʼahiga ʼaluʼaga peʼe ʼi he ʼaho, ke ina tali ke ʼau toe liliu ki te moʼoni.”—Pesalemo 119:176.
14. Koteā te meʼa ʼaē neʼe fakatotonu e te foha maumau koloā ke ina fai, pea neʼe ina fakahā feafeaʼi tana agavaivai?
14 Kae koteā ʼaē ʼe feala ke fai ʼe nātou ʼaē kua hēhē ʼo ʼuhiga mo tonatou ʼaluʼaga? ʼI te lea fakatātā ʼa Sesu, ko te foha maumau koloā neʼe ina fakatotonu ke toe liliu ki tona ʼapi pea ke ina kole ki tana tāmai ke fakamolemole age kia ia. Neʼe fakatotonu e te foha maumau koloā ke ina ʼui fēnei ki tana tāmai: “Fai kia te ʼau ohage ko he tahi ʼi tau kau tagata gāue totogi.” Ko te tagata gāue ʼaia neʼe totogi ʼi te ʼaho pea neʼe feala pe ke fakamavae ʼi he ʼaho pe. Neʼe mālalo age te gāue ʼaia ʼi te gāue ʼa he tagata kaugana, ʼaē neʼe feala ke ʼui neʼe kau ki te famili. Koia neʼe mole manatu e te foha maumau koloā ke ina kole ke toe gaohi ia ia ohage ko hona foha, ohage ko te temi muʼa. Kae, neʼe loto ki te gāue ʼaē ʼe mālalo ʼosi moʼo fakamoʼoni, ʼaki te temi, tana toe agatonu ki tana tāmai. Kae neʼe punamaʼuli te foha maumau koloā.
Ko He Tali Fakafiafia
15-17. (a) Koteā ʼaē neʼe fai e te tāmai ʼi tana sio ki tona foha? (b) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te foaki e te tāmai he kofu loloa, mo he mama, pea mo he ʼu tapugā vaʼe ki tona foha? (c) Koteā ʼaē ʼe hā ʼaki te fakatotonu ʼa te tāmai ke fai he fakafiafia?
15 “Pea ʼi tana kei haʼu mai mamaʼo, neʼe sio atu tana tāmai kia te ia pea neʼe ʼofa mamahi ia kia te ia, pea neʼe lele atu ia ʼo fāʼufua pea mo ʼuma mamahi kia te ia. Pea neʼe ʼui maʼa te foha kia te ia: ‘Tāmai, kua ʼau agahala ki te lagi pea mo koe. ʼE mole kei tāu mo ʼau ke ʼui ko ʼau ko tou foha. Fai kia te ʼau ohage ko he tahi ʼi tau kau tagata gāue totogi.’ Kae neʼe ʼui maʼa te tāmai ki tana kau kaugana, ‘Vave! ke koutou ʼaumai he kofu loa, te kofu ʼaē ʼe lelei tokotahi, pea ke koutou faka tui kia te ia, pea ke koutou ʼai he mama ki tona nima pea mo he ʼu tapugā vaʼe ki tona ʼu vaʼe. Pea ke koutou ʼaumai te vitulo sino ʼaē kei mui, ʼo matehi, pea ke tou kakai pea mo tou fakafiafia, heʼe ko toku foha ʼaenī neʼe mate pea kua toe maʼuli mai; neʼe kua puli ia pea kua toe maʼu.’ Pea kamata ai tanatou fakafiafia.”—Luka 15:20-24.
16 ʼE loto e te ʼu mātuʼa fuli ke toe liliu mai tanatou fānau ki te moʼoni. Koia ʼe feala ke tou fakakaukauʼi te tāmai ʼo te foha maumau koloā, ʼe ina fakasiosio ʼi te ʼaho fuli te ala ʼi tona muʼa ʼapi, ʼi tana fakaʼamu mālohi ʼaē ke toe liliu mai tona foha. ʼI te temi leva ʼaenī, ʼe sio ki te haʼu ʼo tona foha ʼi te ala! ʼE mahino ia neʼe ʼuli tona ʼu mutuʼi meʼa! Kae “ ʼi tana kei haʼu mai mamaʼo” neʼe ʼiloʼi lelei ia ia e tana tāmai. Neʼe mole ina sioʼi te makahaehae ʼo tona ʼu mutuʼi pea mo tana kua lotovaivai; kae neʼe sio ia ki tona foha, pea neʼe lele ʼo faka felāveʼi mo ia!
17 ʼI te aʼu atu ʼa te tāmai ki tona foha, neʼe fāʼufua pea mo ʼuma mamahi ki ai. Pea neʼe ina fakatotonu ki tana ʼu kaugana ke nātou foaki ki tona foha he kofu loa, mo he mama, pea mo he ʼu tapugā vaʼe. Ko te kofu loa ʼaia neʼe mole ko he kofu noa pe, kae neʼe ko te kofu “ ʼaē ʼe lelei tokotahi”—lagi ko he kofu neʼe matalelei tona teuteuʼi pea neʼe ko te taʼi kofu ʼaē neʼe ʼavage ki te hahaʼi fakaafe. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe mole ko he agamāhani te ʼai tapugā vaʼe ʼa te ʼu kaugana pea mo nātou ʼai mama, koia neʼe fia fakahā lelei ai e te tāmai neʼe ina tali te toe liliu mai ʼo tona foha ke kau ʼi te famili. Kae neʼe toe fai e te tāmai te tahi meʼa. Neʼe ina fakatotonu ke fai he fakafiafia ki te toe liliu mai ʼo tona foha. ʼE hā ʼaki mai, neʼe mole fakamolemole e te tāmai ki tona foha ʼaki he loto fakakinau pe neʼe hage kia ia ko he maʼua ke ina fakamolemole he kua toe liliu mai tona foha; kailoa, kae neʼe loto ia ke ina fakalahi tana fakamolemole kia ia. Neʼe ko he meʼa fakafiafia kia ia te faʼahi ʼaia.
18, 19. (a) Koteā te meʼa ʼaē ʼe akoʼi mai kia tatou e te lea fakatātā ʼo te foha maumau koloā ʼo ʼuhiga mo Sehova? (b) Ohage ko tona fakahā e tana aga kia Suta pea mo Selusalemi, e feafeaʼi te “haga talitali” ʼa Sehova ke toe liliu mai ia ia ʼaē neʼe agahala?
18 ʼI te temi ʼaenī, koteā te ako ʼe tou maʼu mai te lea fakatātā ʼo te foha maumau koloā ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua ʼaē ʼe tou tauhi ki ai? ʼUluaki, ko Sehova ʼe “manavaʼofa pea mo agaʼofa, tuai ʼi te ʼita pea mo mahu ʼi te lotoʼofa pea mo te moʼoni.” (Ekesote 34:6) ʼE moʼoni, ko te manavaʼofa ʼe ko he kalitate lahi ʼo te ʼAtua. ʼE ko he meʼa māhani kia ia hana tokoni kia nātou ʼaē ʼe tau mo he ʼu faigataʼaʼia. Koia, ko te lea fakatātā ʼa Sesu ʼe ina akoʼi mai kia tatou, ko Sehova ʼe “fakamolemole gafua.” (Pesalemo 86:5) ʼE tokaga fakalelei, ʼo sioʼi te fetogi ʼo te loto ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe agahala, ke ina fakahā kia nātou tana manavaʼofa.—2 Fakamatala 12:12; 16:9.
19 Ohage la, koutou manatuʼi te ʼu felogoi ʼa te ʼAtua pea mo Iselaele. Neʼe takitaki e Sehova te polofeta ko Isaia ke ina tohi ʼo ʼuhiga mo Suta pea mo Selusalemi, ʼe nā ‘mahaki mai te ʼulu ki te ʼalofi vaʼe.’ Kae neʼe ina toe ʼui: “ ʼE haga talitali ia Sehova ke ina fakahā atu tona ʼofa, pea koia ʼe tuʼu ake anai moʼo fakahā atu tona manavaʼofa.” (Isaia 1:5, 6; 30:18; 55:7; Esekiele 33:11) Ohage ko te tāmai ʼo te lea fakatātā ʼa Sesu, ko Sehova ʼe ina ‘lamalama te ala,’ ʼi hona ʼuhiga fakatā. ʼE ina fakaʼamu ʼaupito ke toe liliu mai te hahaʼi ʼaē neʼe mavae ʼi tona loto fale. ʼE mole koa la ko te meʼa ʼaia ʼaē ʼe tou loto ke fai e he tāmai ʼofa?—Pesalemo 103:13.
20, 21. (a) ʼAki te manavaʼofa ʼa te ʼAtua, e feafeaʼi te toe liliu mai ʼa te tokolahi ia ʼaho nei? (b) Koteā ʼaē ka tou palalau anai kiai ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai?
20 ʼI te taʼu fuli, ʼaki te manavaʼofa ʼa Sehova, ko te tokolahi ʼe toe mālama tonatou ʼatamai, pea ʼe nātou toe liliu mai ki te moʼoni. ʼE ko he fiafia lahi ʼe logoʼi e nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa kia nātou, ohage ko te tēhina ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi te kamata! Meʼa fakafiafia foki, he ko tona ʼofafine neʼe toe liliu mai ki te moʼoni pea ʼi te temi nei kua pionie katoa. ʼE ʼui fēnei e te tēhina: “ ʼE mole he tahi ʼe fiafia lahi ohage ko ʼau ʼi te tuʼu ʼāfea ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī. ʼE mole kei ʼau tagi ʼi taku lotomamahi kae kua ʼau tagi ʼi toku fiafia.” ʼE mahino papau ia ʼe toe fiafia mo Sehova!—Tāʼaga Lea 27:11.
21 Kae ʼe ʼi ai te tahi ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te lea fakatātā ʼo te foha maumau koloā. Neʼe toe hoko atu e Sesu tana fakamatala te lea fakatātā ʼaia, moʼo fakahā te kehekehe ʼo te manavaʼofa ʼa Sehova pea mo te aga fefeka pea mo heʼeʼofa ʼa te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo. ʼE tou vakaʼi anai te faʼahi ʼaia pea mo tona faka ʼuhiga kia tatou ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Ko te ʼu hisitolia pea mo te tahi ʼu lea fakatātā ʼaē ʼe fakamatala ʼi te Tohi-Tapu neʼe mole ko he ʼu meʼa neʼe hoko moʼoni. Tahi ʼaē meʼa, mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe tohi te ʼu hisitolia ʼaia moʼo akoʼi ʼo tatou, koia ʼe mole ʼaoga ai ke tou kumi peʼe ʼe ʼi ai he faka ʼuhiga fakatātā ʼo te ʼu koga fuli ʼo te hisitolia ʼaia.
b Ko te faka ʼuhiga faka polofeta ʼo te lea fakatātā ʼaia ʼe fakahā ʼi Te Tule Leʼo Fakafalani ʼo te ʼaho 15 ʼo Fepualio 1989, te pasina 16 ki te 17.
Toe Fakamanatu
◻ Neʼe kehekehe feafeaʼi ia Sesu pea mo te kau Faliseo ʼo ʼuhiga mo te manavaʼofa?
◻ Ko ai ia ʼaho nei ʼe nātou hage ko te foha maumau koloā, pea koteā tona tupuʼaga?
◻ Koteā ʼaē neʼe tupu ai te toe mālama ʼo te ʼatamai ʼo te foha maumau koloā?
◻ Neʼe fakahā feafeaʼi e te tāmai tana manavaʼofa ki tona foha ʼaē neʼe fakahemala?
[Talanoa ʼo te pasina 11]
NEʼE TOE MĀLAMA TONATOU ʼATAMAI
Koteā ʼaē neʼe tokoni kia ʼihi ʼaē neʼe fakamavae ʼi te kokelekasio ke toe mālama tonatou ʼatamai? ʼE tou maʼu te tali ki te fehuʼi ʼaia ʼi te ʼu fakamatala ʼaē ʼe hoa mai.
“ ʼI toku loto, neʼe ʼau ʼiloʼi lelei peʼe ʼifea te moʼoni. Neʼe maʼuhiga ʼaupito kia ʼau te ʼu taʼu ʼaē neʼe ʼau ako ai te Tohi-Tapu pea mo taku ʼalu ki te ʼu fono. Kae neʼe lava feafeaʼi ke ʼau lītuʼa mai ia Sehova, ʼo fualoa feiā? Neʼe mole ina līaki ʼau; ko ʼau ʼaē neʼe ʼau līaki ia ia. Ki muli age, neʼe ʼau ʼiloʼi leva neʼe ʼau faihala lahi pea neʼe ʼau talagataʼa, pea ʼe moʼoni tuʼumaʼu pe te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Folafola ʼa te ʼAtua—‘ ʼe ke utu anai te meʼa ʼaē neʼe ke to.’ ”—C.W.
“Neʼe kamata poto taku kiʼi toe fafine veliveli ʼi te palalau, pea neʼe malave ki toku loto, he neʼe ʼau fia akoʼi age kia ia pe ko ai ia Sehova pea mo feafeaʼi tatatou faikole kia te ia. Neʼe mole ʼau mamoe, pea ʼi te tahi po neʼe ʼau ʼalu ki te ʼōloto ʼaē ʼe gaoʼi ai te ʼu tamaliki pea neʼe ʼau tagi. Neʼe ʼau tagi, pea neʼe ko taku hoki toe faikole ʼaia kia Sehova talu mai fualoa. Ko te meʼa e tahi neʼe ʼau mahino kiai, neʼe ʼaoga ia Sehova ki toku maʼuli pea neʼe ʼau fakaʼamu ke fakamolemole mai kia ʼau.”—G.H.
“Ka ʼau palalau mo te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te lotu, neʼe ʼau ʼui kia nātou kapau neʼe tonu ke ʼau fili te lotu ʼaē ʼe ina tala te moʼoni, pea ʼe ʼau liliu ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova. Pea neʼe ʼau fakahā age neʼe ʼau kau ia nātou ʼaia, pea neʼe mole kei ʼau mulimuli ki tana ʼu fakatuʼutuʼu, ʼo tupu ai la toku fakamavae. ʼI taku fakakaukauʼi te faʼahi ʼaia, neʼe hoha tuʼumaʼu toku loto pea neʼe mole ʼau fiafia. Pea ki muli age leva, neʼe mahino kia ʼau, ‘ ʼE fakaʼofaʼofa toku maʼuli. ʼE tonu ke ʼau fai he ʼu fetogi lahi ʼaupito.’ ”—C.N.
“Ia taʼu e tolugofulu-ma-nima ki muʼa atu, neʼe fakamavae ʼau pea mo toku ʼohoana. Pea ʼi te taʼu 1991, neʼe ma fiafia ʼi te ʼaʼahi ʼo māua e te ʼu tagata ʼāfea e toko lua, ʼo nā fakahā mai kia māua ʼe feala ke ma toe liliu mai kia Sehova. Hili māhina e ono, neʼe ma fiafia ʼi te tali ʼo māua [ʼi te kokelekasio]. ʼE taʼu 79 toku ʼohoana pea ʼe ʼau taʼu 63.”—C.A.