Koteā Koa Te Puleʼaki Ke Fiafia Ai Te Taumatuʼa?
ʼE koutou hopo anai koa ki te tai mo kapau neʼe mole heʼeki koutou ako muʼa ke koutou poto kaugā? ʼE mole ko he aga fakapotopoto ʼaia, heʼe feala ke koutou tuʼutāmaki ai pea mo koutou mamate ai. Kae koutou fakakaukauʼi age muʼa ki te hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe ʼohoana fakavilivili kae mole heʼeki nātou ʼiloʼi peʼe tonu ke nātou fakahoko feafeaʼi te ʼu maʼua faka taumatuʼa.
NEʼE ʼui fēnei e Sesu: “He ko ai ae ia koutou, e loto ke ina fakatuu he tule, pe e mole nofo ifo muà o vakai tona totogi, pe ina fakatuu ia o osi aki te mea e ina mau?” (Luka 14:28, Tauhi Foou) Ko te moʼoni ʼaia ʼo ʼuhiga mo te laga ʼo he tule ʼe toe moʼoni foki ʼo ʼuhiga mo te faʼu ʼo te nofo ʼohoana. Ko nātou ʼaē ʼe fia ʼohoana, ʼe tonu ke nātou fakafuafua lelei te ʼu maʼua faka taumatuʼa ke nātou ʼiloʼi papau peʼe nātou lavaʼi te ʼu maʼua ʼaia.
Tou Fakasiosio Te Nofo ʼOhoana
Ko te maʼu ʼo he hoa ke kita vaevae mo ia te ʼu fiafia pea mo te ʼu mamahi ʼo te maʼuli, ʼe ko he tapuakina moʼoni. ʼE feala ke pulihi e te nofo ʼohoana te nofo tokotahi ʼa he tahi peʼe ko tana heʼe ʼamanaki. ʼE feala ke ina maʼu ai te ʼofa ʼaē ʼe loto kiai, mo tana fia fakatahi mo he tahi, pea mo te felogoi lelei. Koia neʼe ʼui tonu fēnei e te ʼAtua, ʼi tana ʼosi fakatupu ia Atama: “ ʼE mole lelei ke nofo tokotahi te tagata. Tuku ke ʼau fai hona tokoni ke liliu ko hona fakakatoa.”—Senesi 2:18; 24:67; 1 Kolonito 7:9.
ʼE moʼoni, ko te nofo ʼohoana ʼe feala ke ina fakatokatoka ʼihi ʼu fihifihia. Kae ʼe ina fakatupu anai te tahi ʼu fihifihia. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te ʼohoana ʼe ko te fakatahiʼi ʼo he ʼu ʼulugaaga kehekehe e lua, ʼe lagi feala ke nā maʼuli tahi kae mole nā tatau anai. Koia, māʼia mo te taumatuʼa ʼaē ʼe felogoi lelei, ʼe tautau hoko anai kia nāua he ʼu fihifihia. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo Kilisitiano ko Paulo, ko nātou ʼaē ʼe ʼohoana ʼe nātou tau anai mo “te ʼu mamahi ʼi tonatou kakano”—peʼe ohage ko tona fakaliliu e te Tohi-Tapu The New English Bible, ʼe nātou tau anai mo “te lotomamahi ʼi tonatou maʼuli fakasino ʼaenī.”—1 Kolonito 7:28.
Neʼe kovi koa te manatu ʼa Paulo? Kailoa ia! He neʼe ina fakaloto mālohiʼi ia nātou ʼaē ʼe fakatuʼutuʼu ke nātou ʼohoana ke nātou fakakaukau lelei. Ko te ʼofa ʼaē ki he tahi heʼe tūpulaga peʼe finemui, ʼe mole ko he fakafuafua lelei ʼaia peʼe feafeaʼi anai te maʼuli faka taumatuʼa ʼi te ʼu māhina pea mo te ʼu taʼu ʼaē ka hoa ki te ʼaho ʼo te ʼohoana. ʼE mole tatau fuli te ʼu faigataʼaʼia pea mo te ʼu fihifihia ʼaē ʼe hoko ki te ʼu taumatuʼa. ʼE mole tonu ke nātou feʼekeʼaki peʼe hoko anai te ʼu meʼa ʼaia, kailoa, kae ʼe tonu ke nātou feʼekeʼaki peʼe feafeaʼi anai te tauʼi ʼo te ʼu faʼahi ʼaia mokā hoko.
Ka hoko mai he ʼu fihifihia, pea ʼe feala ai ki te taumatuʼa ke nā fakahā te moʼoni ʼo tanā ʼofa. Koʼeni tona faʼifaʼitaki: Ko he sitima ʼe lagi mālohi ʼi tana kei tau ʼi te ʼuafu. Kae ʼe hoki tou ʼiloʼi anai tona mālohi mokā ʼalu ʼi te tai—pea mokā mapeʼe ifo kiai te ʼu peau lalahi ʼo te afā. ʼO toe feiā pe, ʼe mole feala ke ʼiloʼi peʼe mālohi te noʼo ʼo te nofo ʼohoana ʼi te temi ʼaē ʼe tokalelei ai. ʼI ʼihi temi, ʼe ʼahiʼahiʼi te faʼahi ʼaia mokā hoko he ʼu faigataʼaʼia, pea ʼe tonu ke tauʼi fakatahi e te taumatuʼa te ʼu faigataʼaʼia ʼaia.
Ke feala ki te taumatuʼa ke nā tauʼi te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe tonu ke nā fakapapau ʼe nā maʼuʼuli fakatahi anai, he neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ke liliu te tagata ʼo “pipiki ki tona ʼohoana” pea ke nā “liliu ko he kakano e tahi.” (Senesi 2:24) Ia ʼaho nei, ko te tokolahi ʼe nātou matataku ʼi te fefakapapauʼaki. Kae ʼe ko he aga fakapotopoto te fia fefakapapauʼaki ʼa he tokolua ʼe nā feʼofani moʼoni, ke nā nonofo fakatahi. Ko te fakapapau ʼaia ʼe ina faka maʼuhigaʼi te nofo ʼohoana. ʼE ko he fakatafito ʼaia ʼo hanā fefalalaʼaki, heʼe tatau aipe pe koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke hoko, kae ʼe nā fekātakiʼaki anai.a Kapau ʼe mole heʼeki feala ke koutou fakahoko te faʼahi ʼaia, pea ʼe mole heʼeki feala ke koutou ʼohoana. (Vakaʼi ia Tagata Tānaki 5:4, 5.) ʼO toe feiā pe mo nātou ʼaē kua ʼohoana, ʼe tonu ke nātou hikihiki tanatou faka maʼuhigaʼi ʼo te fakatahi ʼaia ke tologa tanatou nofo ʼohoana.
Ko He Sivi ʼo Koutou Totonu
ʼE mahino papau ʼe feala ke koutou fai he lisi ʼo te ʼu kalitate ʼaē ʼe koutou loto ke maʼu e ia ʼaē ka ʼohoana mo koutou. Kae ʼe faigataʼa age takotou vakavakaʼi ia koutou totonu ke koutou ʼiloʼi ai peʼe lava feafeaʼi hakotou lagolago ki te nofo ʼohoana. ʼE maʼuhiga ke koutou fai he sivi ʼo koutou totonu, ʼi muʼa pea ʼi te hili ʼo takotou fakapapau ʼaē ke koutou ʼohoana. Ohage la, koutou fai te ʼu fehuʼi ʼaenī:
• ʼE ʼau loto moʼoni koa ke ʼau fakatahi mo toku ʼohoana ʼi toku maʼuli katoa?—Mateo 19:6.
ʼI te temi ʼo te polofeta ko Malakia, ko te tokolahi ʼo te ʼu tagata ʼohoana neʼe nātou mavete mo tonatou ʼu ʼohoana, ʼo lagi nātou ʼohoana mo he ʼu fafine neʼe finemui age. Neʼe ʼui e Sehova neʼe fonu tona ʼaletale ko te ʼu loʼimata ʼo te ʼu fafine ʼaē neʼe līʼakina, pea neʼe ina tauteaʼi te hahaʼi tagata ʼaē neʼe “aga fakakākā” ki tanatou ʼu ʼohoana.—Malakia 2:13-16.
• Kapau ʼe ʼau manatu ke ʼau ʼohoana, ʼe kua ʼau fakalaka koa ʼi te temi tūpulaga, ʼaē ʼe mālohi ai te ʼu holi ki te ʼu felāveʼi fakasino pea mo fakahalaʼi ai te ʼu tonu ʼaē ka ʼau fai?—1 Kolonito 7:36.
“ ʼE feala ke hoko he tuʼutāmaki mokā koutou ʼohoana kae kei koutou tamaliki,” ko te ʼui ʼaia ʼo Nikki, ʼaē neʼe ʼohoana ʼi tona taʼu 22. ʼE ina fai te fakatokaga ʼaenī: “ ʼAki te temi, ʼe fetogi te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou logoʼi ʼi tokotou loto, mo takotou ʼu fakatuʼutuʼu, pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou leleiʼia, ʼi te kamata ʼo takotou teitei taʼu ʼuafulu ʼo aʼu ki tona fakaʼosi.” ʼE mahino papau ia ko te fealagia ʼa he tahi ke ʼohoana, ʼe mole fakafuafua ʼaki pe tona taʼu. Kae ka ʼohoana he tahi kae kei tamasiʼi, ʼi te temi ʼaia ʼe kei foʼofoʼou kia ia te ʼu holi fakasino pea mo mālohi, pea ʼe feala ki te ʼu holi ke nātou fakatupu kovi ki tana ʼu manatu pea ʼe mole heʼeki mahino ki te ʼu fihifihia ʼaē ʼe feala ke hoko.
• Koteā te ʼu kalitate ʼaē ʼe tonu ke ʼau maʼu pea mo tokoni mai anai kia ʼau ke lava lelei taku nofo ʼohoana?—Kalate 5:22, 23.
Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ki te kau Kolose: “Koutou teu, o hage ko te u filifiliʼia maonioni mo ofaina a te Atua: te lotoofa, te agaofa, te agavaivai, te agamalu, te kataki.” (Kolose 3:12, Tauhi Foou) ʼE lelei te tokoni ʼaia kia nātou ʼaē ʼe fia ʼohoana pea mo nātou ʼaē kua ʼohoana.
• ʼE feala koa ke ʼau fakahā te aga fakapotopoto ʼaē ʼe ʼaoga moʼo tokoni ki toku ʼohoana ʼi te ʼu temi faigataʼa?—Kalate 6:2.
ʼE ʼui fēnei e te tōketā: “Ka hoko he ʼu fihifihia, pea ʼe tou tautau tukugakoviʼi tokita ʼohoana. Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga ʼe mole ko te ʼiloʼi ʼaē pe ko ai ʼaē neʼe hala. Kae ʼe ko te ʼiloʼi ʼaē peʼe tonu ke feafeaʼi te felagolagoʼaki ʼa te tagata pea mo tona ʼohoana moʼo hikihiki tanā ʼu felogoi faka taumatuʼa.” Ko te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te Hau poto ko Salomone ʼe faka ʼuhiga ki te ʼu taumatuʼa. Neʼe ina tohi fēnei: “ ʼE lelei age he toko lua ʼi he tokotahi, . . . heʼe kapau ʼe tō he tahi ia nāua, pea ʼe feala ki te tahi ke ina faka tuʼuake ia ia. Kae ʼe feafeaʼi anai kia ia ʼaē ʼe tokotahi mokā tō, ka mole he tahi moʼona faka tuʼuake?”—Tagata Tānaki 4:9, 10.
• ʼI te agamāhani, ʼe ʼau loto fiafia koa pea mo loto falala, peʼe ʼau lotomamahi tuʼumaʼu koa pea mo hoko fute?—Tāʼaga Lea 15:15.
Kia ia ʼaē ʼe hoko fute, ʼe mole he ʼaho ʼe fiafia ai. Ka ʼohoana anai pea ʼe mole fetogi faka milakulo anai tana faʼahiga aga ʼaia! Ko he selipatea—he tama peʼe ko he taʼahine—ʼaē ʼe fai fatufatu tuʼumaʼu peʼe kovi tana ʼu manatu, ʼe liliu anai ia ko he tagata ʼohoana peʼe ko he fafine ʼohoana ʼe fai fatufatu pea mo manatu kovi. Ko te taʼi manatu ʼaia ʼe feala ke fakatupu kovi ki te nofo ʼohoana.—Vakaʼi ia Tāʼaga Lea 21:9.
• ʼE ʼau loto lolomi koa mokā hoko mai he ʼu meʼa fakatupu ʼita, peʼe ʼau hoko ʼita koa?—Kalate 5:19, 20.
ʼE fakatotonu ki te kau Kilisitiano ke nātou “maiko ki te ita.” (Sake 1:19, Tauhi Foou) ʼI muʼa pea ʼi te lolotoga ʼo te ʼohoana, ʼe tonu ke maʼuliʼi e te tagata pea mo te fafine te tokoni ʼaenī: “Iʼita pe, kae aua naa koutou agahala ai, vakai naa to ifo te laa ki toutou ita.”—Efesi 4:26, Tauhi Foou.
Koutou Sivisivi Ia Ia ʼAē ʼe Koutou Fia ʼOhoanaʼi
ʼE ʼui fēnei e te tāʼaga lea ʼo te Tohi-Tapu: “Ko ia ʼaē ʼe poto ʼe ina vakavakaʼi lelei tana haʼele.” (Tāʼaga Lea 14:15) ʼE moʼoni te faʼahi ʼaia mokā koutou filifili hokotou ʼohoana. Ko te filifili ʼo hokita ʼohoana, ʼe ko he tonu maʼuhiga ʼaupito ʼe tonu ke fai anai e he tama peʼe ko he taʼahine. Kae neʼe fakatokagaʼi, ʼe lahi age te temi ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e te tokolahi moʼo vakavakaʼi pe koteā te motokā ʼaē ka nātou toʼo, peʼe ko te faleako fea ʼaē ka ʼolo kiai, kae mole nātou vakaʼi nātou peʼe feafeaʼi ia ia ʼaē ka nātou ʼohoanaʼi.
ʼI te kokelekasio faka Kilisitiano, ko nātou ʼaē ʼe tuku ki ai he ʼu maʼua, ʼe “uluaki ahiahiʼi natou.” (1 Timoteo 3:10, Tauhi Foou) Kapau ʼe koutou fia ʼohoana, pea ʼe koutou fia ʼiloʼi papau anai te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke fai e ia ʼaē ka ʼohoana mo koutou. Ohage la, koutou vakaʼi te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe hoa mai. Logope la ʼe ko he ʼu fehuʼi ʼe fai e he taʼahine, kae ʼe toe feala foki ke faka ʼuhiga ki te tama. Pea ʼe feala ke toe ʼaoga kia nātou ʼaē kua ʼohoana ke nātou toe vakaʼi te ʼu puani ʼaia.
• Koteā koa te ʼui ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo ia?—Filipe 2:19-22.
ʼE ʼui ia Tāʼaga Lea 31:23 ʼo ʼuhiga mo he tagata ʼohoana, ʼe “ ʼiloʼi ia ia ʼi te ʼu matapā, ʼi tana heka mo te ʼu tagata ʼāfea ʼo te fenua.” Neʼe heheka te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kolo ʼi te ʼu matapā ʼo te kolo moʼo fakahoko te fakamāu. Koia ʼe hā mai ai, neʼe falala te hahaʼi ki te tagata ʼohoana ʼaia. ʼE ʼiloʼi te matagafua ʼo he tagata ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼui e te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo ia. Tahi meʼa, kapau ʼe fakalogo he hahaʼi ki tana takitaki pea koutou fakatokagaʼi mo tanatou ʼu manatu. ʼE hā ai kia koutou, peʼe feafeaʼi anai takotou sio kia ia mokā koutou ʼohoana.—Vakaʼi ia 1 Samuele 25:3, 23-25.
• Koteā tana manatu ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai?
Ko te poto fakaʼatua “uluaki: e maʼa.” (Sake 3:17, Tauhi Foou) Ko ia ʼaē ka ʼohoana mo koutou ʼe lahi koa tana tokaga ʼaē ke ina fakafimālie tana ʼu holi fakasino, kae mole tokaga ia ki tokolua ʼaluʼaga ia muʼa ʼo te ʼAtua? Kapau ʼi te temi ʼaenī ʼe mole faiga mālohi ke mulimuli ki te ʼu lekula ʼo te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, pea ʼe koutou manatu koa ʼe ina fai anai te faʼahi ʼaia mokā koulua ʼohoana?—Senesi 39:7-12.
• E feafeaʼi tana gaohi ʼau?—Efesi 5:28, 29.
ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu ia Tāʼaga Lea ko te tagata ʼohoana “ ʼe falala” ki tona ʼohoana. Pea “ ʼe ina vikiʼi ia ia.” (Tāʼaga Lea 31:11, 28) ʼE mole maheka fau, pea ʼe mole ina fakamaʼua he ʼu meʼa ʼe mole fakapotopoto. Neʼe tohi e Sake ko te poto mai ʼoluga ʼe “tokalelei, e agamalu, . . . fonu i te manavaofa pea e fua lelei.”—Sake 3:17, Tauhi Foou.
• E feafeaʼi koa tana aga ki tona famili?—Ekesote 20:12.
ʼE mole gata pe ki te ʼu fānau ʼaē ʼe fakamaʼua ke nātou fakaʼapaʼapa ki te ʼu mātuʼa. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Fakalogo ki tau tāmai ʼaē neʼe ina fakatupu koe, pea ʼaua naʼa ke fehiʼa ki tau faʼe heʼe kua finematuʼa.” (Tāʼaga Lea 23:22) ʼE lelei ke tou fakatokagaʼi te meʼa ʼaenī neʼe tohi e te Dr. W. Hugh Missildine: “ ʼE tou lava tekeʼi te ʼu fihifihia pea mo te ʼu felogoi kehekehe—peʼe feala ke tou ʼiloʼi fakatomuʼa te ʼu meʼa ʼaia—mo kapau ʼe ʼolo muʼa te tama pea mo te taʼahine ʼaē ka ʼohoana ʼo ʼaʼahi tonā ʼu famili pea mo sioʼi ai peʼe feafeaʼi tanā ʼu aga mo tana ʼu mātuʼa. Ko tanā aga mo tanā ʼu mātuʼa ʼe tatau anai mokā nā ʼohoana. ʼE tonu ke fai e te taʼahine te fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE ʼau loto koa ke ina gaohi ʼau ohage ko tana gaohi ia tana ʼu mātuʼa?’ Pea ko takotou sio ʼaē ki te aga ʼo tana ʼu mātuʼa kia ia, ʼe hā lelei ai peʼe feafeaʼi anai tana aga pea mo te aga ʼaē ʼe ʼamanaki ke koutou fakahā age anai kia ia—ʼi te kamata ʼo takolua nofo faka taumatuʼa.”
• ʼE hoko ʼita koa peʼe kovi tana ʼu palalau?
ʼE tokoni fēnei te Tohi-Tapu: “Ko te lotokovi fuape, mo te ita, mo te hauhau, mo te vaake pea mo te fasituu, koutou eʼehi maia koutou fakatahi mo te kovi fuli.” (Efesi 4:31, Tauhi Foou) Neʼe ʼui e Paulo kia Timoteo ke tokaga ki ʼihi Kilisitiano neʼe nātou “mau te mahaki o te fiapoto mo te talapoto ki te u kupu” ʼaē ʼe tupu ʼaki ai te “maheka, te fihi, te u laukovi, te u mahalohalo kovi, pea mo te u ke e heegata.”—1 Timoteo 6:4, 5, Tauhi Foou.
Tahi ʼaē meʼa, neʼe tohi e Paulo ko he tahi ʼe tāu mo he ʼu pilivilesio makehe ʼi te kokelekasio ʼe mole ko he tagata fuhu—ʼi te faka Keleka, “ ʼe mole tātā.” (1 Timoteo 3:3, kiʼi nota) ʼE mole tonu ko he tahi ʼe ina gaohi koviʼi te hahaʼi pea ina tauveleʼi nātou. Kapau ʼe ko he tahi ʼe tautau liliu ʼo agamālohi mokā ʼita, pea ʼe mole ko he ʼohoana lelei.
• Koteā tana ʼu fakatuʼutuʼu?
Ko ʼihi ʼe nātou fia maʼu koloā pea ʼe nātou utu ai te ʼu fua kovi. (1 Timoteo 6:9, 10) Ko ʼihi ʼe nātou maʼuʼuli kae mole nātou fai hanatou ʼu fakatuʼutuʼu ʼi tonatou maʼuli. (Tāʼaga Lea 6:6-11) Kae ko te tagata ʼaē ʼe pipiki ki te ʼAtua, ʼe tatau anai tana manatu mo te manatu ʼa Sosue: “Kae kia ʼau mo toku loto fale, ʼe mātou tauhi anai kia Sehova.”—Sosue 24:15.
Te ʼu Fakapale Pea Mo Te ʼu Maʼua
Ko te ʼohoana ʼe ko he fakatuʼutuʼu fakaʼatua. Neʼe fakagafua pea mo fakatuʼu e Sehova ʼAtua. (Senesi 2:22-24) Neʼe ina fakatuʼutuʼu te nofo ʼohoana ke maʼu e te tagata mo te fafine he noʼo ʼe heʼegata, ke feala hanā fetokoniʼaki. Kapau ʼe nā maʼuliʼi te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu, pea ʼe feala anai ke ʼamanaki te tagata pea mo tona ʼohoana ʼe nā fiafia anai ʼi tonā maʼuli.—Tagata Tānaki 9:7-9.
Kae ʼe tonu ke tou ʼiloʼi ʼe tou maʼuʼuli ʼi “te ʼu temi fakamataku pea mo faigataʼa.” Neʼe fakakikite e te Tohi-Tapu, lolotoga te temi ʼaia, ʼe liliu anai te hahaʼi ʼo “tahi ofa pe kia te ia, o manumanu paaga, o fiatuu, o lotolahi, . . . [heʼe agatonu], o heeʼofa, o loto fefeka, . . . o kaka, o hokoʼoho, o kivi i te fialahi.” (2 Timoteo 3:1-4, Tauhi Foou) ʼE feala ke pikisia te ʼu agaaga ʼaia ki te nofo ʼohoana. Koia, ko nātou ʼaē ʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou ʼohoana ʼe tonu ke nātou fakafuafua fakalelei tona totogi. Pea ko nātou ʼaē kua ʼohoana, ʼe tonu ke hoko atu tanatou gāue moʼo fakamālohi tanatou fakatahi, ʼo nātou ako pea mo maʼuliʼi te takitaki fakaʼatua ʼaē ʼe maʼu ʼi te Tohi-Tapu.
Ei, ko nātou ʼaē ʼe fia ʼohoana, ʼe mole tonu ke gata ʼaki pe tanatou sio ki te ʼaho ʼo te ʼohoana. Pea ʼe tonu kia tatou fuli ke tou vakaʼi te ʼuhiga ʼo te nofo ʼohoana pea mo te maʼuli ʼi tatatou kua ʼohoana. Koutou kumi te takitaki ʼo Sehova ke feala ke koutou fakakaukauʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko moʼoni, kae mole gata pe ki te faʼahi matalelei ʼo te nofo ʼohoana. Kapau ʼe koutou fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe fakafiafia moʼoni anai takotou nofo ʼohoana.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Ko te meʼa pe e tahi ʼaē ʼe fakagafua ai e te Tohi-Tapu ke mavete he tahi pea ina fakagafua ke toe ʼohoana, ʼe ko te “folonikasio”—te hala ki tuʼa ʼa he tahi ʼi te taumatuʼa.—Mateo 19:9.
[Talanoa ʼo te pasina 5]
“Neʼe Mole Heʼeki ʼAu Lau He Fakamatala Lelei ʼAupito Feiā ʼo ʼUhiga Mo Te ʼOfa”
ʼE tohi fēnei e te tōketā ko Kevin Leman: “ ʼE koutou lava ʼiloʼi feafeaʼi peʼe koutou ʼofa moʼoni? ʼE ʼi ai te tohi ʼāfea ʼe tuʼu ai te fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼofa. Kua ʼāfea te tohi ʼaia he kua teitei taʼu lua afe, kae neʼe mole heʼeki ʼau lau he fakamatala lelei ʼaupito feiā ʼo ʼuhiga mo te ʼofa.”
Neʼe talanoa te tōketā ko Leman ki te ʼu palalau ʼo te ʼapositolo Kilisitiano ko Paulo, ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu ia 1 Kolonito 13:4-8, Tauhi Foou:
“Ko te ofa e kataki, ko te ofa e agalelei, ko te ofa e mole maheka, e mole taupisi, e mole fiameamea, e mole ina fai he mea e matakovi, e mole manatu kia te ia, e mole hoko ita pea e mole lotokovi, e mole fakafiafia i te hala, kae e fakafiafia i te mooni. E ina uʼufi te meafuape, e tui ki te mea fuli, e falala ki te mea fuli, e ina tali te meafuape. Ko te ofa e mole gata i he lakaga.”
[Talanoa ʼo te pasina 8]
ʼAua Naʼa Kita Mulimuli Ki Te ʼu Meʼa ʼAē ʼe Kita Logoʼi ʼi Tokita Loto
ʼI te ʼu temi faka Tohi-Tapu, neʼe fakahā e te taʼahine Sulamite tana mahino lelei ki te mālohi fakahala ʼo te manako ʼaē ki he tahi. ʼI te temi ʼaē neʼe manako ki ai te Hau mālohi ko Salomone, neʼe ʼui e te taʼahine ʼaia ki tona ʼu kaumeʼa fafine ke “ ʼaua naʼa nātou fakaʼala peʼe fakatupu ia ia te ʼofa ʼi muʼa ʼo tana holi kiai.” (Katiko ʼo te ʼu Katiko 2:7) Neʼe mole loto e te taʼahine poto ʼaia ke fakamālohiʼi ia ia e tona ʼu kaumeʼa ke mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina logoʼi ʼi tona loto. ʼE toe ʼaoga foki te faʼahi ʼaia kia nātou ʼaē ʼe nātou fia ʼohoana ʼi te temi nei. Koutou lolomi mālohi te ʼu meʼa ʼaē ʼi tokotou loto. Kapau ʼe koutou ʼohoana, pea ʼe tonu ke koutou fai heʼe koutou ʼofa ki he tahi, kae mole ko te manatu pe ʼaē ke koutou ʼohoana.
[Paki ʼo te pasina 6]
ʼO toe feiā aipe mo nātou ʼaē kua ʼohoana, ʼe feala ke nātou fakamālohiʼi te ʼu noʼo ʼo tanatou nofo ʼohoana
[Paki ʼo te pasina 7]
E feafeaʼi koa tana aga mo tana ʼu mātuʼa?