Tou Fakafetaʼi Ki ‘Te ʼu Tagata ʼAē Neʼe Foaki Mai’
“Koutou tokagai ia natou ae e gaue kinakina i te lotolotoga o koutou, . . . pea ke keheʼage tautou fakamauhiga natou i te ofa koteuhi ko tanatou gaue.”—1 Tesalonika 5:12, 13.
1. ʼO mulimuli ki te koga tohi ʼo Gaue 20:35, koteā te mālohi ʼo te loto fia foaki? Koutou fakahā he faʼifaʼitaki.
“E LELEIʼAGE takita foaki i takita tali.” (Gaue 20:35) ʼE koutou manatuʼi koa te temi fakamuli ʼaē neʼe hoko moʼoni ai kia koutou te ʼu palalau ʼaia ʼa Sesu? Neʼe lagi koutou foaki he meʼa ʼofa ki he tahi ʼe koutou ʼofa mamahi ai. Neʼe koutou filifili fakalelei te meʼa ʼofa ʼaia, he neʼe koutou loto ke fiafia ia ia ʼaē neʼe koutou foaki age ki ai. Neʼe koutou fiafia ʼi takotou sio ki tana malimali! Ka uga tatou e totatou loto, pea ko te loto fia foaki ʼe ko he fakahā ʼaia ʼo te ʼofa, pea ko te ʼofa ʼe ko he meʼa fakatupu fiafia kia tatou.
2, 3. (a) He koʼe ʼe feala ke tou ʼui, ʼe mole he tahi ʼe fiafia age ia Sehova, pea he koʼe ʼe fiafia tona loto ʼuhi ko te ʼu ‘tagata ʼaē neʼe ina foaki mai’? (b) Koteā ʼaē ʼe mole tonu ke tou fai ʼaki he meʼa ʼofa mai te ʼAtua?
2 Koia, ʼe ʼi ai koa he tahi ʼe feala ke fiafia lahi age ia Sehova, Ia ia ʼaē ʼe ina Foaki ia “meaofa lelei fuape”? (Sakopo 1:17; 1 Timoteo 1:11) Ko meʼa ʼofa fuli ʼaē ʼe ina fai, ʼe ina fai ʼaki te ʼofa. (1 Soane 4:8) ʼE toe moʼoni te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼofa ʼaē neʼe fai e te ʼAtua ki te kokelekasio ʼaki ia Kilisito—ko te ʼu “tagata neʼe foaki.” (Efeso 4:8, MN) Ko te foaki ʼa te ʼAtua he ʼu tagata ʼāfea moʼo taupau te faga ōvi, ʼe ko he ʼofa lahi ʼaia ki tana hahaʼi. ʼE filifili fakalelei te ʼu tagata ʼaia—heʼe tonu ke nātou fakahoko te ʼu maʼua faka Tohi-Tapu. (1 Timoteo 3:1-7; Tito 1:5-9) ʼE nātou ʼiloʼi, ʼe maʼua ke nātou ‘gaohi fakaleleiʼi te faga ōvi,’ heʼe feala ai leva ke loto fakafetaʼi te ʼu ōvi ki te ʼu tagata tauhi ōvi agaʼofa ʼaia. (Gaue 20:29; Pesalemo 100:3) Ka sio ia Sehova ʼe fiafia te ʼu loto ʼo tana ʼu ōvi, pea ʼe mahino papau ia, ʼe toe fiafia mo tona loto!—Tāʼaga Lea 27:11.
3 ʼE mahino ia, ʼe mole tou fia meʼa noaʼi te ʼu meʼa ʼofa ʼa te ʼAtua; pea ʼe mole tou loto ke puli tatatou loto fakafetaʼi ki tana ʼu meʼa ʼofa. Koia, ʼe feala ai ke lagaʼi te ʼu fehuʼi ʼaenī e lua: ʼE tonu ke faka ʼuhiga feafeaʼi e te ʼu tagata ʼāfea tanatou gāue ʼi te kokelekasio? Pea ʼe lava fakahā feafeaʼi e te kokelekasio, ʼe nātou fakafetaʼi ki te ʼu ‘tagata ʼaē neʼe foaki mai’?
‘E Matou Gaue Fakatahi Mo Koutou’
4, 5. (a) Koteā ʼaē ʼe fakatatau kiai e Paulo te kokelekasio, pea he koʼe ʼe lelei te fakatātā ʼaia? (b) Koteā ʼaē ʼe hā mai ʼaki te fakatātā ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo tatatou faka ʼuhigaʼi ʼihi ʼi te kokelekasio?
4 Neʼe foaki e Sehova ki te ʼu ‘tagata ʼaē neʼe foaki mai’ te fealagia ʼaē ke nātou takitaki te kokelekasio. ʼE mahino ia, ʼe mole nātou fia fakaʼaogaʼi kovi te pule ʼaia neʼe tuku age kia nātou, kae ʼe nātou ʼiloʼi ʼe feala pe ke hoko te faʼahi ʼaia ʼuhi ko tonatou ʼuhiga agahala. Koia, ʼe tonu ke nātou faka ʼuhiga feafeaʼi tonatou tuʼulaga pea mo te ʼu ōvi ʼo te kokelekasio? Koutou vakaʼi te fakatātā ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼapositolo ko Paulo. ʼI tana ʼosi fakahā pe koʼe neʼe ‘foaki mai he ʼu tagata,’ neʼe tohi fēnei e Paulo: “Kae . . . i te ofa, e tou tuputupu ai i te faahi fuli kia te ia, iaʼia ae ko te ulu, ia Kilisito. Maia te ia e mau e te sino katoa, i ona koga fuape, tona fautahi mo tana logo tahi o mulimuli ki te fai e te koga takitahi tana gaue ki tona tuputupu mo tana lagai ake iaʼia i te ofa.” (Efeso 4:15, 16) Koia ʼe fakatatau e Paulo te kokelekasio katoa, ʼo kau ai mo te ʼu tagata ʼāfea pea mo ʼihi, ki he sino. He koʼe ʼe lelei te fakatātā ʼaia?
5 Ko te sino ʼa te tagata ʼe faʼufaʼu e te ʼu koga sino kehekehe, kae ko tona ʼulu pe e tahi. Kae ko te ʼu koga fuli ʼo te sino—te ʼu ua, mo te ʼu ivi—ʼe ʼi ai tonatou ʼaoga. ʼE maʼuhiga te ʼu koga fuli ʼo te sino pea ʼe nātou tahi tokoni ki te matalelei pea mo te maʼuli lelei ʼo te sino katoa. ʼO toe feiā aipe, ko te kokelekasio ʼe faʼufaʼu e te ʼu hahaʼi kehekehe, kae ko nātou fuli—tatau aipe peʼe kei nātou tūpulaga peʼe kua matutuʼa, peʼe mālolohi peʼe vaivavai—ʼe feala ke nātou lagolago ki te haʼele lelei ʼo te kokelekasio pea mo tona matalelei ʼi te faʼahi fakalaumālie. (1 Kolonito 12:14-26) ʼE mole he tahi ʼe tonu ke manatu ʼe mole hona ʼaoga. ʼI te tahi faʼahi, ʼe mole tonu ke manatu e ʼihi, ʼe nātou māʼoluga age ʼi tonatou ʼu tēhina, he ko tatou fuli—peʼe ko te kau tauhi ōvi peʼe ko te ʼu ōvi—ʼe tou kau ʼi te sino, pea ko Kilisito ko tona takitaki pe e tahi. Koia ʼe fakahā mai ai e Paulo te ʼofa, mo te loto tokaga, pea mo te fakaʼapaʼapa ʼaē ʼe tonu ke tou fefakahāʼaki ia tatou. Kapau ʼe fakamoʼoni te kau tagata ʼāfea ki te faʼahi ʼaia, pea ʼe nātou maʼu anai he agavaivai pea mo fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo tanatou gāue ʼi te kokelekasio.
6. Logope la neʼe maʼu e Paulo te tuʼulaga ʼapositolo, kae neʼe ina fakahā feafeaʼi tana agavaivai?
6 Ko te ʼu ‘tagata ʼaia neʼe foaki mai,’ ʼe mole nātou faiga ke nātou puleʼi te maʼuli peʼe ko te tui ʼo tonatou ʼu tēhina mo tuagaʼane. Ko Paulo, logope la neʼe feala ke pule ʼi tona ʼuhiga ʼapositolo, kae neʼe agavaivai ʼo ina ʼui fēnei ki te kau Kolonito: “E mole uhi e matou pulei tautou tui, kae ke matou gaue fakatahi mo koutou ki toutou fiafia, koteuhi e koutou puke malohi tautou tui.” (2 Kolonito 1:24) Neʼe mole fia puleʼi e Paulo te tui pea mo te faʼahiga maʼuli ʼo tona ʼu tēhina mo tuagaʼane. Ei, neʼe mole manatu ʼe maʼua ke ina fai te faʼahi ʼaia, he neʼe falala mālohi ko nātou ko te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine agatonu neʼe nātou kau ʼi te kautahi ʼa Sehova ʼuhi ko tanatou fia fai te meʼa ʼaē ʼe lelei. Koia, ʼo ʼuhiga mo ia pea mo tona kaugā fagona ko Timoteo, neʼe hage pe neʼe ʼui fēnei e Paulo: ‘Ko tamā gāue ke ma tauhi ki te ʼAtua ʼi te fiafia.’ (2 Kolonito 1:1) ʼI agavaivai leva!
7. Koteā ʼaē ʼe mahino ki te ʼu tagata ʼāfea agavaivai ʼo ʼuhiga mo tanatou gāue ʼi te kokelekasio, pea ʼe nātou falala feafeaʼi ki tonatou ʼu tēhina mo tuagaʼane?
7 Ia ʼaho nei, ʼe tatau te gāue ʼa te ʼu ‘tagata ʼaē neʼe foaki mai.’ ʼE nātou ‘gaue fakatahi mo tatou ki totatou fiafia.’ ʼE mahino ki te kau tagata ʼāfea agavaivai, ʼe mole ʼa nātou te vakaʼi peʼe tonu ke lahi feafeaʼi te gāue ʼa ʼihi ki te ʼAtua. ʼE nātou ʼiloʼi ʼe tonu ke nātou fakaloto mālohiʼi ʼihi ke nātou fakalahi peʼe nātou hikihiki te lelei ʼo tonatou minisitelio, kae ʼe nātou manatuʼi, ko takita selevisi ki te ʼAtua ʼe tonu ke kita fai ʼaki tokita loto katoa. (Vakaʼi ia 2 Kolonito 9:7.) ʼE nātou ʼiloʼi, kapau ʼe fiafia te ʼu tēhina mo tuagaʼane, pea ʼe nātou fai anai ia meʼa fuli ʼaē ʼe nātou lavaʼi. Koia, ʼe nātou lotomālohi ke nātou tokoni ki tonatou ʼu tēhina ke nātou “tauhi kia Sehova ʼaki te loto fiafia.”—Pesalemo 100:2.
ʼE Nātou Tokoni Ki Te Kokelekasio Katoa Ke Tauhi ʼAki He Loto Fiafia
8. Koteā te ʼu faʼahiga puleʼaki ʼaē ʼe feala ke fai e te ʼu tagata ʼāfea moʼo tokoni ki tonatou ʼu tēhina ke nātou tauhi kia Sehova ʼaki he loto fiafia?
8 ʼU tagata ʼāfea, ʼe feala koa ke koutou tokoni ki tokotou ʼu tēhina ke nātou tauhi ʼaki he loto fiafia? ʼE feala ke koutou fakaloto mālohiʼi nātou ʼo koutou tuku he faʼifaʼitaki lelei. (1 Petelo 5:3) Koutou fakahā takotou lotomālohi pea mo tokotou fiafia ʼi te minisitelio, pea ʼe lagi uga anai ʼihi ke nātou faʼifaʼitakiʼi koutou. Koutou fakamālo kia nātou ʼaē ʼe faiga moʼoni ʼi tanatou tauhi. (Efeso 4:29) Kapau ʼe fakamālo mai he tahi kia kita ki takita ʼu faiga, pea ʼe kita logoʼi anai ʼe ʼi ai tokita ʼaoga. ʼE ko he meʼa fakaloto mālohi ki te ʼu ōvi ʼaē ʼe nātou faiga fakamalotoloto ʼi tanatou tauhi ki te ʼAtua. ʼAua naʼa koutou fakatatau he tahi ki he tahi age. (Kalate 6:4) Ko te faʼahi ʼaia ʼe fakatupu lotovaivai, kae mole ina fakaloto mālohiʼi te ʼu tēhina ke nātou tuputupu. Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu ōvi ʼa Sehova ʼe kau kiai te ʼu hahaʼi ʼe kehekehe tanatou ʼu ʼaluʼaga pea mo tanatou ʼu fealagia. Ohage ko Paulo, koutou fakahā takotou falala ki tokotou ʼu tēhina mo tuagaʼane. Ko te ʼofa “e tui ki te mea fuli,” koia ʼe tonu ke tou tui papau, ʼe ʼoʼofa totatou ʼu tēhina ki te ʼAtua pea ʼe nātou fia fakafiafia ia te ia. (1 Kolonito 13:7) Kapau ʼe tou “fe’fakaʼapaapaʼaki,” pea ʼe tou faiga fuli ke tou fai te meʼa ʼaē ʼe lelei. (Loma 12:10) Kapau ʼe koutou fakaloto mālohiʼi te ʼu ōvi, pea mo koutou fakafimālieʼi nātou, pea ʼe nātou faiga mālohi anai ʼi tanatou tauhi ki te ʼAtua, pea ʼe nātou fiafia anai ʼi te tauhi ʼaia.—Mateo 11:28-30.
9. ʼE tonu ke feafeaʼi te manatu ʼa te kau tagata ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te tahi ʼu tagata ʼāfea, ke feala hanatou gāue ʼaki he loto fiafia?
9 Kapau ʼe koutou faka ʼuhiga koutou ko he ʼu ‘kaugā gāue,’ pea ko te faʼahi ʼaia ʼe tokoni anai kia koutou ke koutou gāue ʼaki he loto fiafia pea ke koutou leleiʼia te ʼu kalitate ʼo te tahi ʼu tagata ʼāfea. ʼE tahi ʼalu te tagata ʼāfea mo tona ʼu kalitate pea mo tona ʼu fealagia, pea ʼe feala ke ina fakaʼaogaʼi ke fua lelei ki te kokelekasio. (1 Petelo 4:10) Ko te tahi tagata ʼāfea ʼe lagi poto lelei ʼi te faiakonaki. Ko te tahi age ʼe lagi poto ʼi te fai ʼo he ʼu fakatuʼutuʼu. Pea ko te tahi ʼe lagi faigafua he ʼōmai ki ai ʼa te ʼu tēhina mo tuagaʼane, heʼe fakaloto māfana pea mo lotomahino. Ei, ʼe mole tatau te fakahā e te ʼu tagata ʼāfea te ʼu kalitate fuli ʼaia. Kae ʼe māʼoluga age koa he tagata ʼāfea heʼe ʼi ai tona kalitate makehe, ohage la ko te faiakonaki? Kailoa ia! (1 Kolonito 4:7) Kae ʼe mole tonu ke kita maheka ki te kalitate ʼaē ʼe maʼu e he tahi, peʼe kita manatu ʼe mole kita faiva heʼe kita sio ki ʼihi ʼe nātou fakamālo ki te tahi tagata ʼāfea. Koutou manatuʼi, ʼe koutou maʼu te ʼu kalitate ʼe tokagaʼi e Sehova. Pea ʼe feala hana tokoni kia koutou ke koutou fakatuputupu te ʼu kalitate ʼaia ke ʼaoga ki tokotou ʼu tēhina mo tuagaʼane.—Filipe 4:13.
‘Koutou Talagafua Pea Mo Fakalogo’
10. He koʼe ʼe tau mo feʼauga ke tou fakafetaʼi ki te ʼu ‘tagata ʼaē neʼe foaki mai’?
10 Ka fai mai he meʼa ʼofa kia tatou, pea ʼe tonu ke tou loto fakafetaʼi. ʼE ʼui mai ia Kolose 3:15 ke tou “mauli i te fakafetai.” Koia e feafeaʼi tatatou loto fakafetaʼi ki te ʼu ‘tagata ʼaē neʼe foaki’ mai e Sehova kia tatou? ʼE mahino ia, ʼe tou ʼuluaki fakafetaʼi muʼa kia Sehova, ia Ia ʼaē ʼe loto fia foaki. Kae e feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu ‘tagata ʼaia ʼaē neʼe foaki mai’? ʼE tou lava fakahā feafeaʼi ʼe tou loto fakafetaʼi kia nātou?
11. (a) ʼE tou lava fakahā feafeaʼi tatatou loto fakafetaʼi ki te ʼu ‘tagata ʼaē neʼe foaki mai’? (b) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu kupu “fakalogo” pea mo “talagafua”?
11 ʼE feala ke tou fakahā tatatou loto fakafetaʼi ki te ʼu ‘tagata ʼaē neʼe foaki mai’ ʼo tou foimo lagolago ki te ʼu tokoni pea mo te ʼu tonu ʼaē ʼe nātou fai ʼaki te Tohi-Tapu. ʼE fai e te Tohi-Tapu te tokoni ʼaenī: “Koutou fakalogo kia nātou ʼaē ʼe nātou takitaki koutou, pea mo koutou talagafua, heʼe nātou leʼoleʼo tuʼumaʼu ʼokotou ʼu nefesi, ohage ko he ʼu tagata ʼe nātou huʼi maʼua anai; koteʼuhi ke nātou fai fakafiafia te faʼahi ʼaia kae ke ʼaua naʼa nātou fai ʼaki he lāuga, heʼe fakatupu kovi anai kia koutou.” (Hepeleo 13:17, MN) Koutou fakatokagaʼi ʼi te vaega ʼaia, ʼe mole gata ʼaki te maʼua ʼaē ke tou “fakalogo,” kae ʼe toe maʼua ke tou “talagafua” kia nātou ʼaē ʼe nātou takitaki. Ko te kupu faka Keleka ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “talagafua,” ko tona faka ʼuhiga ʼuluaki “ke kita tali.” ʼI tana talanoa ʼo ʼuhiga mo te ʼu kupu “talagafua” pea mo “fakalogo,” neʼe ʼui fēnei e te tagata sivi Tohi-Tapu ko R. C. H. Lenski: “ ʼE ʼui ʼe kita fakalogo mokā kita ʼio ki te meʼa ʼaē ʼe kole mai ke kita fai, pea ʼe kita ʼiloʼi ʼe moʼoni pea mo ʼaoga te meʼa ʼaia; kae ʼe ʼui ʼe kita tali he meʼa . . . mokā mole kita loto moʼoni kiai.” Ka tou mahino pea mo ʼio ki te ʼu tonu ʼaē ʼe fai e nātou takitaki, pea ʼe tou foimo fakalogo atu aipe. Kae e feafeaʼi mo kapau ʼe mole tou mahino ki te tupuʼaga ʼo te tonu ʼaē neʼe nātou fai?
12. He koʼe ʼe tonu ke tou talagafua, peʼe ke tou tali he tonu, tatau aipe peʼe mole tou mahino ki tona tupuʼaga?
12 ʼE tonu ai ke tou talagafua, peʼe tou tali te tonu ʼaia neʼe fai. Koteā tona tupuʼaga? ʼUluaki, ʼe tonu ke tou falala ko te ʼu tagata ʼaia kua popoto ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼe nātou gāue ke fua lelei kia tatou. Tou manatuʼi, ʼe nātou ʼiloʼi ʼe tonu anai ke nātou huʼi maʼua kia Sehova ʼo ʼuhiga mo tanatou taupau te ʼu ōvi. (Sakopo 3:1) Tahi ʼaē meʼa, ʼe lelei ke tou manatuʼi, ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼe mole tonu ke tou ʼiloʼi, kae neʼe nātou fakaʼaogaʼi moʼo fai ʼaki tanatou tonu.—Tāʼaga Lea 18:13.
13. Koteā ʼaē ka tokoni anai kia tatou ke tou talagafua ki te ʼu faifakamāu ʼaē ʼe fai e te ʼu tagata ʼāfea?
13 ʼE tou lava talagafua feafeaʼi ki te ʼu faifakamāu ʼaē ʼe fai ʼi te kokelekasio? ʼE moʼoni, ʼe lagi mata faigataʼa anai kia tatou mo kapau ʼe fai te tonu ʼaia ʼo ʼuhiga mo he tahi ʼe tou ʼofa ki ai—ko hotatou kāiga peʼe ko hotatou kaumeʼa. Kae ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, ʼe lelei ke tou fakalogo ki te tonu ʼaē neʼe fai e te ʼu ‘tagata ʼaē neʼe foaki mai.’ ʼE mole nātou logoʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou logoʼi ʼi totatou loto ʼo ʼuhiga mo ia ʼaē neʼe lākahala, pea ʼe lahi age te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo tana lākahala. ʼI te agamāhani, ko te ʼu tēhina ʼaia ʼe maʼua ke nātou fakakaukauʼi lelei te ʼu tonu ʼaia; heʼe ko he toe maʼua lahi tanatou ‘fakamāu maʼa Sehova.’ (2 Fakamatala 19:6) ʼE nātou faiga mālohi ke nātou loto manavaʼofa, heʼe nātou manatuʼi tuʼumaʼu ko te ʼAtua “ ʼe fakamolemole gafua.” (Pesalemo 86:5) Kae ʼe toe maʼua foaki ke nātou taupau te kokelekasio ke maʼa, pea koia, ʼe fakatotonu age e te Tohi-Tapu ke nātou fakamavae te kau agahala ʼaē ʼe mole nātou fakahemala. (1 Kolonito 5:11-13) ʼI te agamāhani, ko ia ʼaē neʼe agahala, ʼe ina tali te tonu ʼaia ʼaē ʼe fai ʼo ʼuhiga mo ia. Ko tona tokoniʼi ʼaia, ʼe lagi tokoni anai kia ia ke toe manatu fakapotopoto. Tatau aipe peʼe tou kāiga, kae ʼe tou fakalogo anai ki te tonu ʼaē ʼe fai ʼo ʼuhiga mo ia, pea ko te faʼahi ʼaia ʼe tokoni anai kia ia ke ʼaoga ki ai tona tokoniʼi.—Hepeleo 12:11.
“Ke Keheʼage Tautou Fakamauhiga Natou”
14, 15. (a) ʼO mulimuli kia 1 Tesalonika 5:12, 13, he koʼe ʼe tau mo feʼauga ke tou faka maʼuhigaʼi te ʼu tagata ʼāfea? (b) He koʼe ʼe feala ke tou ʼui, ko te ʼu tagata ʼāfea ʼe nātou “gaue kinakina”?
14 ʼE feala ke tou fakahā tatatou loto fakafetaʼi ki te ʼu ‘tagata ʼaē neʼe foaki mai’ ʼo tou faka maʼuhigaʼi nātou. ʼI tana faitohi ki te kokelekasio ʼo Tesalonika, neʼe fakaloto mālohiʼi fēnei nātou e Paulo: “Pea e matou kole atu kia koutou, u tehina, koutou tokagai ia natou ae e gaue kinakina i te lotolotoga o koutou, pea e natou tauhi koutou i te Aliki mo fakatonutonu koutou; pea ke keheʼage tautou fakamauhiga natou i te ofa koteuhi ko tanatou gaue.” (1 Tesalonika 5:12, 13) Ko tanatou “gaue kinakina”—ʼe mole koa la ko te faʼahiga gāue ʼaē ʼe fakahoko fakamalotoloto e te kau tagata ʼāfea maʼa tatou? Tou vakaʼi te toe gāue ʼaē ʼe fakahoko e te ʼu tēhina ʼofaina ʼaia.
15 ʼE lahi te ʼu famili ʼaē ʼe tonu ai ke gāue te tāmai moʼo taupau tona famili. (1 Timoteo 5:8) Kapau ʼe maʼu fānau he tagata ʼāfea, pea ʼe ʼaoga ke ina taupau nātou pea ke ina fakaʼaogaʼi he temi kia nātou. ʼE lagi tonu ke tokoni kia nātou ʼo ʼuhiga mo tanatou ako ʼi te faleako, pea ʼe ina toe fakatuʼutuʼu mo he temi ke nātou fakafiafia ai. (Tagata Tānaki 3:1, 4) Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, ʼe tokaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tona famili ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼo ina takitaki tuʼumaʼu te ako faka famili ʼo te Tohi-Tapu, pea mo kau mo nātou ki te fai faka mafola, pea mo ina ʼave nātou ki te ʼu fono ʼo te kokelekasio. (Teutalonome 6:4-7; Efeso 6:4) ʼAua naʼa galo kia tatou, ʼo hilifaki ki te ʼu maʼua māhani ʼo tatou fuli, ʼe ʼi ai mo te tahi ʼu maʼua ʼa te ʼu tagata ʼāfea: ʼe nātou teuteuʼi te ʼu akonaki ki te ʼu fono, mo nātou fai te ʼu ʼaʼahi faka tauhi ōvi, mo nātou tokaga ki te lelei ʼo te kokelekasio, pea mokā ʼe ʼaoga, pea ʼe nātou fakatuʼutuʼu te ʼu faifakamāu. Ko ʼihi, ʼe ʼi ai tonatou tahi ʼu maʼua ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakatahi faka silikosipisio, mo te ʼu fakatahi faka tisitilike, mo te laga ʼo te ʼu fale fono, pea mo te ʼu Komite ʼaē ki te Faka Felogoi mo te Lopitali. ʼE moʼoni, ko te ʼu tēhina ʼaia ʼe nātou “gaue kinakina”!
16. Koutou fakahā he ʼu faʼahiga ʼaluʼaga ʼe feala ai ke tou faka maʼuhigaʼi te ʼu tagata ʼāfea.
16 ʼE tou lava faka maʼuhigaʼi feafeaʼi ia nātou? ʼE ʼui fēnei e te tāʼaga lea: “ ʼE ko he meʼa lelei te fai ʼo he palalau ʼi tona temi totonu!” (Tāʼaga Lea 15:23; 25:11) Koia, ʼe feala ke tou loto fakafetaʼi pea mo fakaloto mālohiʼi nātou ʼaki tatatou ʼu palalau, pea mo tou fakahā kia nātou ʼe tou tokagaʼi tanatou gāue. Tahi ʼaē meʼa, ʼe mole tonu ke lahi fau te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou kole kia nātou. Kae ʼe mole tonu ke tou tuʼaniaʼi tatatou kumi tokoni kia nātou. ʼE lagi ʼe ʼi ai anai he ʼu temi ‘ ʼe mamahi ʼaupito ai totatou loto’ pea ʼe ʼaoga ai ke fakaloto mālohiʼi tatou ʼaki te Tohi-Tapu, peʼe ke tokoniʼi tatou e te ʼu tagata ʼaē ʼe nātou ‘mafai ʼi te akonaki’ ʼaki te Folafola ʼa te ʼAtua. (Pesalemo 55:4; 1 Timoteo 3:2) Kae ʼe tonu ke tou manatuʼi, ʼe mole lahi te temi ʼaē ʼe feala ke fakaʼaogaʼi e he tagata ʼāfea maʼa tatou, heʼe mole feala ke ina tuku feiāʼi tona famili peʼe ko ʼihi ʼi te kokelekasio. Koia, ʼi tatatou “agalelei” ki te ʼu tēhina ʼaia, ʼe mole lahi fau anai te ʼu meʼa ʼaē ka tou kole age kia nātou. (1 Petelo 3:8) Kae ʼe tou fakafetaʼi anai ki te temi ʼaē ʼe nātou fakaʼaogaʼi kia tatou.—Filipe 4:5.
17, 18. Koteā te ʼu sakilifisio ʼaē ʼe fai e te ʼu ʼohoana ʼo te ʼu tagata ʼāfea, pea ʼe tou lava fakahā feafeaʼi ʼe tou tokagaʼi te ʼu tuagaʼane agatonu ʼaia?
17 E feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼohoana ʼa te ʼu tagata ʼāfea? ʼE mole tāu koa la mo nātou ke tou tokagaʼi nātou? ʼI tona fakahagatonu, ʼe nātou tuku ke tokaga tonatou ʼohoana ki te kokelekasio. ʼE tonu ai ke nātou loto faka sakilifisio. ʼI ʼihi lakaga, ʼe tonu ke vakaʼi e te ʼu tagata ʼāfea te ʼu fihifihia ʼo te kokelekasio lolotoga ni ʼu hola ʼo te afiafi, ʼo mole feala ke nātou fakaʼaogaʼi te temi ʼaia ki tonatou famili. ʼE lahi te ʼu kokelekasio ʼaē ʼe fai e te ʼu fafine Kilisitiano te ʼu sakilifisio ʼaia, ke feala ke tokaga tonatou ʼu ʼohoana ki te faga ōvi ʼa Sehova.—Vakaʼi ia 2 Kolonito 12:15.
18 ʼE tou lava fakahā feafeaʼi tatatou lotoʼofa ki te ʼu tuagaʼane agatonu ʼaia? ʼE tou faiga anai ke mole lahi fau te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou kole ki tonatou ʼohoana. Kae ʼaua naʼa galo kia tatou te maʼuhiga ʼo te ʼu palalau moʼo fakahā tatatou loto fakafetaʼi. ʼE ʼui fēnei ia Tāʼaga Lea 16:24: “Ko he ʼu palalau ʼe lelei ʼe ko he meli ʼe mālie ki te nefesi pea ʼe ko he faitoʼo ki te ʼu hui.” Koutou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼaenī. ʼI te ʼosi fono, neʼe ʼalu te taumatuʼa ki te tagata ʼāfea he neʼe nā fia palalau age kia ia ʼo ʼuhiga mo tanā tama. Neʼe fai palalau te tagata ʼāfea ʼaia mo te taumatuʼa, kae talitali tona ʼohoana. ʼI tanatou ʼosi fai palalau, neʼe ʼalu te faʼe ʼo te tama ʼaia ki te ʼohoana ʼo te tagata ʼāfea, pea neʼe ina ʼui age: “ ʼE ʼau fia fakamālo atu ki te temi ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e tou ʼohoana moʼo tokoni ki toku famili.” Ko te ʼu kiʼi palalau faigafua mo agalelei ʼaia, neʼe malave ʼaupito ki te loto ʼo te ʼohoana ʼo te tagata ʼāfea.
19. (a) Koteā te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe fakahoko agatonu e te ʼu tagata ʼāfea? (b) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fakatotonu ke tou fai?
19 Ko te ʼu tagata ʼāfea ʼaē neʼe hinoʼi e Sehova ke nātou taupau te ʼu ōvi, ʼe kau ki tona ʼu “faiofa taulekaleka.” (Sakopo 1:17) Ko te ʼu tagata ʼaia ʼe mole nātou haohaoa; ʼe nātou faihala ohage pe ko tatou fuli. (1 Hau 8:46) Kae ko te ʼu tagata ʼāfea ʼo te malamanei katoa ʼe nātou faiga ke nātou fakahoko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e Sehova ʼo ʼuhiga mo nātou—ke nātou fakatonutonuʼi, mo lagaʼi, mo puipui te faga ōvi, pea mo taupau tanatou logo tahi. ʼOfa pe ke haga taupau e te ʼu tagata ʼāfea fuli te faga ōvi ʼa Sehova ʼaki he agalelei, pea ke nātou fakahā ai ko nātou ko he ʼu meʼa ʼofa, pe ko he ʼu tapuakina ki tonatou ʼu tēhina. Pea ʼofa pe ke tou haga fakahā tatatou loto fakafetaʼi ki te ʼu ‘tagata ʼaē neʼe foaki mai,’ ʼo tou fakalogo pea mo tou talagafua kia nātou, pea mo tou tokagaʼi tanatou gāue kinakina. ʼE feala hatatou loto fakafetaʼi kia Sehova ʼi tana tuku mai he ʼu tagata ʼe nātou ʼui fēnei ki tana ʼu ōvi: ‘ ʼE ko tamatou gāue ke mātou tokoni atu ke koutou tauhi ki te ʼAtua ʼaki he loto fiafia’!
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?
◻ He koʼe ʼe feala ke fakatatau te kokelekasio ki he sino?
◻ ʼE lava tokoni feafeaʼi te kau tagata ʼāfea ki te ʼu tēhina, ke nātou tauhi kia Sehova ʼaki he loto fiafia?
◻ ʼO hilifaki ki te fakalogo, he koʼe ʼe tonu ke tou talagafua kia nātou ʼaē ʼe nātou takitaki tatou?
◻ Koteā te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga ʼaē ʼe feala ai ke tou fakafetaʼi ki te ʼu tagata ʼāfea?
[Paki ʼo te pasina 16]
ʼU tagata ʼāfea, koutou fakamālo kia nātou ʼaē ʼe nātou faiga mālohi
[Paki ʼo te pasina 17]
ʼAki tanatou tuku he faʼifaʼitaki ʼi te minisitelio, ʼe tokoni anai te ʼu tagata ʼāfea ki tonatou famili pea mo ʼihi ke nātou tauhi ʼaki he loto fiafia
[Paki ʼo te pasina 19]
ʼE tou fakafetaʼi ki tatatou ʼu tagata ʼāfea ʼaē ʼe nātou gāue kinakina!