Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w99 1/6 p. 20-23
  • Neʼe ʼAu Fakapapauʼi Ke ʼAu Tauhi Ki Te ʼAtua

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Neʼe ʼAu Fakapapauʼi Ke ʼAu Tauhi Ki Te ʼAtua
  • Te Tule Leʼo—1999
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe ʼAu Lahilahi Ake ʼi Lituanie
  • Neʼe ʼAu Fakahoko Taku Fakapapau
  • Te ʼu ʼUluaki ʼAhiʼahi ʼo Taku Tui
  • Neʼe Tapuʼi Tamatou Gāue Pea Neʼe Toe Puke ʼAu
  • Neʼe ʼAu Taupau Taku Tui ʼi Te Fale Pilisoni
  • ʼE ʼAu Toe Kau Ki Te Minisitelio Temi Katoa
  • Neʼe Tonu Ke Ma Fetogi Tomā Maʼuli
  • Neʼe ʼAu Falala Kia Sehova Talu Mai Toku Temi Tūpulaga
    Te Tule Leʼo—1997
  • Ko Te ʼAtua ʼe Ko Toku Holaʼaga Pea Mo Toku Mālohi
    Te Tule Leʼo—1997
  • ʼE ʼAu Tauhi Kia Sehova ʼAki Tana Tokoni Manavaʼofa
    Te Tule Leʼo—1996
  • Neʼe ʼAu ‘Fakalaka’ ʼi Te ʼu Fenua Ia Taʼu e 50 Tupu
    Te Tule Leʼo—1996
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1999
w99 1/6 p. 20-23

Neʼe ʼAu Fakapapauʼi Ke ʼAu Tauhi Ki Te ʼAtua

NEʼE FAKAMATALA E FRANZ GUDLIKIES

Neʼe kei maʼuli pe te toko fā ʼo te toko teau tupu kau solia ʼaē neʼe ʼau kau ai. Neʼe ʼau tuʼutāmakiʼia koia neʼe ʼau tuʼutuli ai pea mo fakapapauʼi fēnei ki te ʼAtua: ‘Kapau ʼe ʼau hāo ʼi te tau ʼaenī, pea ʼe ʼau tauhi anai kia te koe ʼo talu ai.’

NEʼE ʼau fai te fakapapau ʼaia kua hili kiai taʼu e 54, ʼi ʼApelili ʼo te taʼu 1945, ʼi te temi ʼaē neʼe ʼau solia ai ʼi te ʼu foʼi solia Siamani. Neʼe hoko te faʼahi ʼaia mole fualoa ʼi muʼa ʼo te fakaʼosi ʼo te Lua Tau Faka Malamanei, pea neʼe haʼele vave te ʼu solia Sovietike ki Berlin moʼona ʼohofi. ʼI te po mo te ʼaho, neʼe fakapā te ʼu foʼi pulu pea neʼe teitei mate fuli ai toku ʼu kaugā solia.

Neʼe ko te moʼi lakaga ʼaia ʼaē neʼe hoki ʼau tagi ai pea mo faikole ai ki te ʼAtua. Neʼe ʼau manatuʼi te vaega Tohi-Tapu neʼe tau fakaʼaogaʼi e taku faʼe ʼaē neʼe tauhi lelei ki te ʼAtua: “Pāui ʼau ʼi te ʼaho ʼo te malaʼia. ʼE ʼau hāofaki anai koe pea ʼe ke faka kolōliaʼi anai ʼau.” (Pesalemo 50⁠:15) ʼI taku nofo ʼi te luo pea ʼi taku tuʼania ʼaē naʼa ʼau mate, neʼe ʼau fai ki te ʼAtua te fakapapau ʼaē ʼe tuʼu ʼi ʼoluga. Neʼe ʼau fakahoko feafeaʼi te fakapapau ʼaia? Pea he koʼe neʼe ʼau kau ki te foʼi solia Siamani?

Neʼe ʼAu Lahilahi Ake ʼi Lituanie

ʼI te taʼu 1918, lolotoga te ʼUluaki Tau Faka Malamanei, neʼe puleʼaga faʼitaliha ai te fenua ʼo Lituanie pea neʼe ina fakatuʼu he faʼahiga puleʼaga faka temokalatike. Neʼe ʼau tupu ʼi te taʼu 1925, ʼi te tisitilike ʼo Memel (Klaipėda) ʼaē neʼe tuʼu ōvi ki te Tai Baltique. Neʼe hoki fakakau te tisitilike ʼaia ki Lituanie ʼi te taʼu 1924 ʼi muʼa ʼo taku tupu.

Ko ʼau pea mo toku ʼu tokolua e nima neʼe mātou maʼuli fiafia ʼi tamatou kei liliki. Ko tamatou tāmai neʼe hage ko homatou kaumeʼa pea neʼe lahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe mātou fai fakatahi. Neʼe kau tamatou ʼu mātuʼa ki te ’Ēkelesia Polotesita, kae neʼe mole nā ʼolo ʼo misa he neʼe ʼita tamatou faʼe ʼuhi ko te malualoi ʼo te pasitea. Kae neʼe ʼofa ki te ʼAtua pea mo tana Folafola, te Tohi-Tapu, pea neʼe ina lau tuʼumaʼu.

ʼI te taʼu 1939, neʼe faʼao e Siamani te koga fenua ʼo Lituanie ʼaē neʼe ʼau nofo ai. Pea ʼi te kamata ʼo te taʼu 1943, neʼe pāui ʼau ke ʼau hū ki te foʼi solia Siamani. Neʼe ʼau lavea ʼi te tau, kae ʼi taku toe lelei neʼe ʼau toe liliu ki te Potu Hahake ʼaē neʼe hoko atu ai te tau. ʼI te temi ʼaia, neʼe kua fetogi te agaaga ʼo te tau, pea neʼe holomuli te kau Siamani ʼi te haʼele mai ʼo te foʼi solia Sovietike. Ko te lakaga ʼaia neʼe ʼau meihiʼi mate ai ohage ko taku fakamatala ʼi te kamata.

Neʼe ʼAu Fakahoko Taku Fakapapau

ʼI te lolotoga ʼo te tau, neʼe ʼolo taku ʼu mātuʼa ki Oschatz ʼi Siamani, ʼi te potu toga-hahake ʼo Leipzig. ʼI te ʼosi ʼo te tau, neʼe faigataʼa taku maʼu ia nāua. Kae neʼe mātou fiafia ʼaupito ʼi tamatou toe fakatahi! Mole tuai pea ʼi ʼApelili ʼo te taʼu 1947, neʼe ma ʼolo mo taku faʼe ʼo fakalogo te akonaki neʼe fai e Max Schubert, te tagata Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe faka tui taku faʼe kua ina maʼu te lotu moʼoni, pea ʼi taku ʼosi kau ki he ʼu fono, neʼe ʼau ʼio kiai.

Mole fualoa, pea tō taku faʼe ʼi te tuʼuga pea neʼe lavea ʼo mate ai ʼi he ʼu māhina ki muli age. ʼI tana kei ʼi te lopitali ʼi muʼa ʼo tana mate, neʼe ina fakaloto mālohiʼi ʼau ʼo ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau tau faikole ʼo ʼuhiga mo taku fānau, ke maʼu e he tahi te ala ki te ʼAtua. ʼI te temi nei, ʼe ʼau sioʼi kua tali taku ʼu faikole, pea kua ʼau lava mate fīmālie.” ʼE ʼau fakaʼamu ki te temi ʼaē ka toe fakatuʼuake ai taku faʼe mai te mate pea ke ina ʼiloʼi neʼe fakahoko tana ʼu faikole!​—Soane 5:​28.

ʼI te ʼaho 8 ʼo ʼAukusito 1947, ko māhina pe e fā ʼi taku ʼosi fagono ki te akonaki ʼo te Tēhina ko Schubert, neʼe ʼau papitema ʼi te fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi Leipzig, moʼo fakahā ai kua ʼau foaki toku maʼuli ki te ʼAtua. Neʼe ʼau kamata fakahoko ai taku fakapapau ki te ʼAtua. Mole tuai pea neʼe ʼau pionie, te higoa ʼaia ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē ʼe nātou fai faka mafola temi katoa. ʼI te temi ʼaia ko te kau pionie e toko 400 neʼe nātou nonofo ʼi te potu fenua ʼaē neʼe liliu, ki muli age, ko te Lepupilika Siamani Faka Temokalatike, peʼe ko te Siamani ʼo te Potu Hahake.

Te ʼu ʼUluaki ʼAhiʼahi ʼo Taku Tui

Neʼe faigaʼi e toku vāhaʼa fale ʼi Oschatz ke ʼau liliu ko he Marxiste, ʼo ina ʼui mai kapau ʼe ʼau kau ki te Parti socialiste unifié (SED), pea ʼe feala ai ke totogi e te puleʼaga taku ako. Neʼe mole ʼau tali te fealagia ʼaia, ohage pe ko te fakafisi ʼa Sesu ki te fealagia ʼaē neʼe tuku age kia ia e Satana.​—Mateo 4:​8-10.

ʼI te tahi ʼaho ʼo ʼApelili ʼo te taʼu 1949, neʼe ʼōmai te ʼu tagata polisi ʼe toko lua ki taku fale gāue pea neʼe nā kole mai ke ʼau muliʼi ia nāua. Neʼe nā ʼave ʼau ki te pilō ʼo te services secrets Sovietike, pea neʼe tukugakoviʼi ʼau he neʼe ʼui neʼe ʼau gāue maʼa te kau capitalistes ʼo te ʼu fenua ʼo te Potu Hihifo. Neʼe nātou ʼui mai neʼe feala ke ʼau fakamoʼoni ki taku mole lākahala ʼi taku hoko atu taku gāue fai faka mafola ʼi te ʼu ʼapi mo kapau ʼe ʼau fakahā age kia nātou pe ko ai ʼaē ʼe ina valokiʼi te Union Sovietike peʼe ko te SED, pea ko ai ʼaē ʼe kau ki te ʼu fono ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI taku mole fia fai te meʼa ʼaia, neʼe nātou pilisoniʼi ʼau. Ki muli age, neʼe ʼave ʼau ki te telepinale faka solia. Neʼe fakatūʼa ʼau ke ʼau gāue fakapōpula ia taʼu e 15 ʼi Sipelia!

Neʼe ʼau nofo fakalogologo pea neʼe punamaʼuli ai te kau ofisie. Neʼe nātou tala mai ʼe tuʼu pe anai toku tūʼa, kae neʼe tonu ke ʼau ʼalu tuʼa tahi ʼi te vāhaʼa fuli ki te fale polisi, ʼo aʼu ki taku lotolelei ke ʼau kaugā gāue mo nātou. Neʼe ʼau fia kole tokoni ki he kau Fakamoʼoni ʼe aga fakapotopoto, koia neʼe ʼau ʼalu ai ki Magdeburg he neʼe tuʼu ai te pilō ʼo te filiale ʼo te Sosiete Watch Tower. Neʼe mole faigafua te fagona ʼaia he neʼe leʼoleʼo ʼau. Neʼe ʼui fēnei mai e Ernst Wauer ʼaē neʼe gāue ʼi te Selevisi ʼe tokaga ki te ʼu meʼa ʼe pipiki ki te Lao ʼi Magdeburg: “Tauʼi pea ʼe ke mālo anai. Kae kapau ʼe mole katoa tau agatonu, pea ʼe ke tō anai mo koe. Neʼe ko te meʼa ʼaia neʼe mātou ako ʼi te ʼu lotoʼā fakamamahi.”a Ko te ʼu palalau ʼaia neʼe tokoni mai ke ʼau fakahoko taku fakapapau ʼaē ke ʼau tauhi ki te ʼAtua.

Neʼe Tapuʼi Tamatou Gāue Pea Neʼe Toe Puke ʼAu

ʼI Sūlio ʼo te taʼu 1950, neʼe kole mai ke ʼau taupau feʼaluʼaki. Kae ʼi te ʼaho 30 ʼo ʼAukusito, neʼe ʼōmai te kau polisi ʼo huke tamatou ʼu pilō ʼi Magdeburg pea neʼe tapuʼi ai tamatou gāue fai faka mafola. Neʼe fetogi ai leva te fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo taku gāue. Ko ʼau pea mo Paul Hirschberger neʼe tonu ke ma gāue fakatahi mo te ʼu kokelekasio e 50, ʼo ma nonofo tahi mo nātou ia ʼaho e lua peʼe tolu, pea mo tokoni ki te ʼu tēhina ke nātou fakatuʼutuʼu pea mo hoko atu te minisitelio logope la te tapuʼi ʼo te gāue. ʼI te ʼu māhina ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe meihiʼi pe ke puke tuʼa ono ʼau e te kau polisi!

Neʼe haʼu he tahi ʼo fakatahi mo te kokelekasio pea neʼe ina tala māua ki te Stasi, te Polisi ʼo te Puleʼaga. Koia ʼi Sūlio ʼo te taʼu 1951, neʼe puke ʼau pea mo Paulo ʼi te ala e te ʼu tagata ʼe toko nima neʼe nātou fakahaga mai tonatou ʼu fana. ʼI tamā toe fakakaukauʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko, neʼe mahino kia māua, neʼe mole feʼauga tamā falala ki te kautahi ʼa Sehova. Neʼe ʼui mai e te ʼu tēhina matutuʼa ke ʼaua naʼa ma feʼoloʼaki fakatahi. Kae ʼuhi ko tamā falala pe kia māua, neʼe puli ai tamā ʼāteaina! Tahi ʼaē meʼa, neʼe mole heʼeki ma fakatuʼutuʼu pe koteā te ʼu palalau ʼaē ka ma fai mo kapau neʼe puke māua.

Neʼe ʼau tokotahi ʼi te kogafale pilisoni, pea neʼe ʼau tagi ʼo kole tokoni kia Sehova ke mole ʼau lavakiʼi toku ʼu tēhina pea mo līaki taku tui. Pea neʼe ʼau tulemoe mo ʼoho ake ʼi te leʼo ʼo toku kaumeʼa ko Paul. He neʼe fakafehuʼi pe ʼi te kogafale ʼaē ʼi ʼoluga e te Stasi. ʼI te vevela pea mo te māhūhū ʼo te po ʼaia, neʼe tuku ava ai te matapā ʼo te fakaheketālaʼa, pea neʼe ʼau lava logo ai kia meʼa fuli. Ki muli age ʼi te temi ʼaē neʼe fakafehuʼi ai ʼau, neʼe tatau taku ʼu tali mo te ʼu tali ʼo te tēhina, pea neʼe punamaʼuli ai te kau ofisie. Neʼe ʼau manatuʼi ai te vaega Tohi-Tapu ʼaē neʼe leleiʼia e taku faʼe, “Pāui ʼau ʼi te ʼaho ʼo te malaʼia. ʼE ʼau hāofaki anai koe,” pea neʼe ʼau toe mālohi ai.​—Pesalemo 50:15.

ʼI tomā ʼosi fakafehuʼi, neʼe pilisoniʼi ʼau pea mo Paul kia māhina e nima moʼo fakatalitali ki te fai fakamāu ʼi te fale pilisoni ʼo te Stasi, ʼi Halle pea ki muli age ʼi Magdeburg. ʼI tamā nonofo ʼi Magdeburg, neʼe ʼau sio ʼi ʼihi temi ki te ʼu pilō ʼo te filiale ʼaē neʼe kua māpunuʼi. Neʼe ʼau fakaʼamu ke ʼau gāue ai kae mole ʼau nofo ʼi te fale pilisoni! ʼI Fepualio ʼo te taʼu 1952, neʼe fakahā mai tomā fakatūʼa: “ ʼE koulua pilisoni anai ia taʼu e 10 pea ia taʼu e 20 ʼe toʼo anai tokolua ʼu fealagia faka sivile.”

Neʼe ʼAu Taupau Taku Tui ʼi Te Fale Pilisoni

Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē neʼe fakatūʼa ke nātou pilisoni ia taʼu e hogofulu, neʼe ʼi ai tonatou fakaʼiloga makehe lolotoga te ʼu ʼuluaki taʼu ʼaē neʼe nātou pilisoni ai. Neʼe tui ʼi tonatou vāvaʼe pea mo tonatou nimaʼi kofu he moʼi kie kula. Tahi ʼaē meʼa, neʼe fakapipiki te moʼi kalato kula ki te tuʼa matapā ʼo tomatou kogafale moʼo fakatokagaʼi ki te hahaʼi leʼo ko mātou ko te ʼu hahaʼi māmio kovi.

Kia mata ʼo te puleʼaga, ko mātou te hahaʼi ʼaē neʼe kovi tāfito. Neʼe mole fakagafua mai ke mātou maʼu hamatou Tohi-Tapu he neʼe fakamahino fēnei e te tagata leʼo: “Ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaki hana Tohi-Tapu ʼe hage pe ko he tagata fakapō mo hana fana.” Moʼo tānaki he ʼu vaega Tohi-Tapu, neʼe mātou lau te ʼu tohi ʼo te tagata faitohi Lusia ko Léon Tolstoï he neʼe ina tau fakaʼaogaʼi te ʼu vaega Tohi-Tapu ʼi tana ʼu tohi. Neʼe mātou ako fakaʼatamai te ʼu vaega ʼaia.

ʼI muʼa ʼo toku pilisoniʼi ʼi te taʼu 1951, neʼe ʼau fakatahi mo Elsa Riemer. Neʼe ina ʼaʼahi ʼau mokā neʼe feala, pea neʼe ina momoli mai taku kiʼi meʼa kai tuʼa tahi ʼi te māhina. Tahi ʼaē meʼa, neʼe ina fufū te meʼa kai fakalaumālie ʼi te ʼu pake ʼaia. ʼI te tahi lakaga, neʼe ina fakafonu te ʼu sosiso ʼaki te ʼu alatike ʼo Te Tule Leʼo. ʼI te agamāhani, ko te hahaʼi leʼo neʼe nātou tofi te ʼu sosiso moʼo vakaʼi pe neʼe mole fufū ai he meʼa, kae neʼe tau mai te pake ʼaia ʼi muʼa ʼo te fakaʼosi ʼo te ʼaho gāue, pea neʼe mole nātou vakavakaʼi ai.

ʼI te temi ʼaia, ko ʼau pea mo Karl Heinz Kleber neʼe ma kogafale tahi mo te toko tolu neʼe mole ko he ʼu Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe lava feafeaʼi tamā lau Te Tule Leʼo kae mole nātou sio kiai? Neʼe ma tuku te ʼu alatike ʼo Te Tule Leʼo ʼi te loto tohi pea neʼe ma fai loi ʼe ma lau te tohi ʼaia. Pea neʼe ma tufa te meʼa kai fakalaumālie maʼuhiga ʼaia ki te tahi kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te fale pilisoni.

ʼI tamā nofo pilisoni, neʼe ma fakaʼaogaʼi ai te ʼu faigamālie ke ma fakahā ki te hahaʼi pilisoni te logo ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Neʼe ʼau fiafia ʼaupito ʼi taku sio ki te tagata pilisoni neʼe liliu ko he Kilisitiano.​—Mateo 24:14.

ʼE ʼAu Toe Kau Ki Te Minisitelio Temi Katoa

ʼI te ʼaho 1 ʼo ʼApelili 1957, ʼi taku ʼosi pilisoni ia taʼu e ono, neʼe faka ʼāteaina ʼau. Hili kiai vāhaʼa e lua pea neʼe ʼau ʼohoana mo Elsa. ʼI te temi ʼaē neʼe logo ai te Stasi neʼe faka ʼāteaina ʼau, neʼe nātou kumi he takuʼaki ke nātou toe ʼave ʼau ki te fale pilisoni. Kae ko ʼau pea mo Elsa neʼe ma fakalaka ʼi te tuʼakoi ʼo te fenua ke ma ʼolo ki te Potu Hihifo ʼo Berlin, ke ʼaua naʼa puke māua.

ʼI tamā ʼosi tau ki te Potu Hihifo ʼo Berlin, neʼe fehuʼi mai e te Sosiete pe koteā tamā fakatuʼutuʼu. Neʼe ma fakamahino age ʼe gāue anai he tahi ia māua pea pionie anai te tahi.

Neʼe nātou fai mai te fehuʼi ʼaenī: “E feafeaʼi mo kapau ʼe koulua pionie?”

Neʼe ma tali fēnei: “Kapau ʼe feala te faʼahi ʼaia pea ʼe ma kamata neinei.”

Koia neʼe foaki mai hamā kiʼi falā ʼi te māhina fuli ke ma toʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tomā maʼuli pea neʼe ma kamata te gāue pionie makehe ʼi te taʼu 1958. Neʼe ma fiafia ʼaupito ʼi tamā sio ki te hahaʼi ʼaē neʼe mātou ako fakatahi te Tohi-Tapu, tanatou fetogi tonatou maʼuli ke nātou liliu ko he ʼu kaugana ʼa Sehova! Lolotoga te ʼu taʼu e hogofulu ʼaē neʼe ma pionie makehe ai, neʼe ma ako ai ke ma fetokoniʼaki ʼi tomā ʼuhiga taumatuʼa. Neʼe lagolago tuʼumaʼu mai ia Elsa, māʼia mo te ʼu temi ʼaē neʼe ʼau gaohi ai te motokā. Neʼe ma lautohi fakatahi, mo ako fakatahi pea mo faikole fakatahi.

ʼI te taʼu 1969 neʼe hinoʼi māua ki te gāue feʼaluʼaki pea neʼe ma ʼaʼahi he ʼu kokelekasio kehekehe ʼi te vāhaʼa fuli, pea mo foaki age te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga kia nātou. Ko Josef ʼaē neʼe faiva ʼi te gāue feʼaluʼaki ʼaia neʼe ina fai mai te tokoni ʼaenī: “Kapau ʼe ke loto ke lava lelei tau gāue, pea ʼe tonu ke ke aga fakatautehina mo te ʼu tēhina.” Neʼe ʼau faigaʼi ke ʼau mulimuli ki te tokoni ʼaia. Koia neʼe ma maʼu ai leva he ʼu felogoi lelei mo tomatou ʼu tēhina mo tuagaʼane Fakamoʼoni, pea neʼe liliu ʼo faigafua taku fai tokoni mo kapau neʼe ʼaoga.

ʼI te taʼu 1972, neʼe ʼui e te tōketā neʼe kau ia Elsa ʼi te kosea pea neʼe tonu ke tafa. Ki muli age neʼe kau ʼi te mahaki ko te ʼola. Logope la tana logo mamahi, kae neʼe ma kaugā ʼolo ʼi te vāhaʼa fuli ʼo ma ʼaʼahi te ʼu kokelekasio, pea neʼe gāue mo te ʼu tuagaʼane ʼi te minisitelio ʼo mulimuli ki tona ʼu fealagia.

Neʼe Tonu Ke Ma Fetogi Tomā Maʼuli

ʼI te taʼu 1984 neʼe tonu ke ma taupau te ʼu mātuʼa ʼo toku ʼohoana, koia neʼe ma tuku te gāue feʼaluʼaki ʼo aʼu ki tanā mamate hili kiai taʼu e fā. (1 Timoteo 5⁠:⁠8) Ki muli age, ʼi te taʼu 1989, neʼe mahaki kovi ai ia Elsa. Meʼa fakafiafia, he neʼe toe lelei māmālie pe, kae ʼe tonu ke ʼau fai te ʼu gāue fuli ʼo te ʼapi. ʼE kei ʼau ako ke ʼau poto ʼi te taupau ʼo he tahi ʼe mamahi tuʼumaʼu. Kae logope la tomā lotohoha pea mo tamā tuʼania, neʼe ma taupau tamā leleiʼia te ʼu meʼa fakalaumālie.

Ia ʼaho nei, ʼe ma fiafia heʼe ma kei kau ki te ʼu pionie. Kae ʼe mahino mai kia māua, ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga ʼe mole ko tokita tuʼulaga peʼe ko te lahi ʼo te gāue ʼaē ʼe kita fai, kae ʼe tonu ke kita nofo agatonu. ʼE ma fia tauhi ki tomā ʼAtua ko Sehova ʼo talu ai kae mole lolotoga pe he ʼu kiʼi taʼu. Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ma fai ʼe ko he ako ʼe lelei ʼaupito ki te ka haʼu. Pea neʼe foaki mai e Sehova te mālohi ʼaē ke feala hamā fakavikiviki kia ia logola te ʼu fihifihia lahi ʼaē neʼe tau mo māua.​—Filipe 4:​13.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Ko te hisitolia ʼo Ernst Wauer ʼe maʼu ʼi Te Tule Leʼo Fakafalani ʼo te ʼaho 1 ʼo ʼAukusito 1991, ʼi te pasina 25 ki te 29.

[Paki ʼo te pasina 23]

Neʼe ʼau pilisoni ʼi henī ʼi Magdeburg

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

Gedenkstätte Moritzplatz Magdeburg für die Opfer politischer Gewalt; Foto: Fredi Fröschki, Magdeburg

[Paki ʼo te pasina 23]

Neʼe ma ʼohoana ʼi te taʼu 1957

[Paki ʼo te pasina 23]

Ko ʼau pea mo Elsa ia ʼaho nei

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae