Lagi ʼe Ke Maʼu Anai Tou Tēhina
“ ʼAlu ʼo fakahā age kia te ia tana hala ia koe pe mo ia tokotahi. Kapau ʼe fakalogo kia te koe, pea kua ke maʼu tou tēhina.”—Mateo 18:15, MN.
1, 2. Koteā te tokoni ʼaoga ʼaē neʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo te fakatokatoka ʼo te agahala?
NEʼE kei toe pe te teitei taʼu katoa, pea ʼosi te minisitelio ʼa Sesu, koia neʼe ina fai he ʼu ako maʼuhiga ki tana kau tisipulo. ʼE feala ke koutou lau te ʼu ako ʼaia ia Mateo kapite 18. Ko te tahi ako neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te maʼuhiga ʼaē ke tou agavaivai, ohage ko te ʼu tamaliki. ʼOsi ʼaia, pea neʼe ina fakatotonu mai ke ʼaua naʼa tou fakatupu tūkia ki “he tahi o natou liliki,” pea ke tou faiga ke tou kumi ia “natou liliki” ke hāofaki nātou. ʼOsi ʼaia, pea neʼe fai e Sesu he ʼu tokoni ʼe ʼaoga moʼo fakatokatoka te ʼu tokakovi ʼa te kau Kilisitiano.
2 Lagi ʼe koutou manatuʼi tana ʼu palalau ʼaenī: “Pea tahi foki, kapau ʼe fai e tou tēhina he agahala, ʼalu ʼo fakahā age kia te ia tana hala ia koe pe mo ia tokotahi. Kapau ʼe fakalogo kia te koe, pea kua ke maʼu tou tēhina. Kaʼe kapau ʼe mole fakalogo kia te koe, toʼo mo koe he tokotahi pe ko he toko lua, koteʼuhi ke vakaʼi te meʼa fuli ʼi he tala ʼa he ʼu fakamoʼoni e toko lua peʼe toko tolu. Pea kapau ʼe mole fakalogo kia nātou, fakahā ki te kokelekasio. Pea kapau leva ia ʼe mole fakalogo ki te kokelekasio, pea ke hage ia ia kia te koe ko he tagata ʼo te ʼu puleʼaga pea mo hage ko he tagata tānaki tukuhau.” (Mateo 18:15-17, MN) Koteā te ʼaluʼaga ʼaē ʼe tonu ai ke tou fakaʼaogaʼi te tokoni ʼaia, pea ʼe tonu ke feafeaʼi tatatou manatu mokā tou fai te faʼahi ʼaia?
3. ʼI te agamāhani, koteā ʼaē ʼe lelei ke tou fai mokā agahala mai he tahi kia tatou?
3 Neʼe fakahā mai e te ʼuluaki alatike, mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe tou agahala fuli, koia ʼe tonu ai ke tou faiga ke tou fakamolemole. ʼE moʼoni tāfito te faʼahi ʼaia mokā lotomamahi he tahi ʼi te ʼu palalau peʼe ko te aga ʼaē neʼe fai age e he tahi Kilisitiano. (1 Petelo 4:8) ʼI te agamāhani, ʼe lelei age tana mole tokagaʼi te hala ʼaia—ʼo ina fakamolemole pea mo galoʼi. Kapau ʼe tou fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe feala ke tou ʼui ʼe tou fakamuʼamuʼa te tokalelei ʼi te kokelekasio. (Pesalemo 133:1; Tāʼaga Lea 19:11) Kae ʼe lagi ʼi ai he ʼu lakaga ʼe koutou manatu ai, ʼe maʼua ke koutou fakatokatoka takotou fihifihia mo te tēhina peʼe ko te tuagaʼane ʼaē ʼe koutou lotomamahi ki ai. Ko te ʼu palalau ʼa Sesu ʼaē neʼe fakahā ʼi muʼa atu, ʼe ʼaoga ʼi te taʼi ʼaluʼaga ʼaia.
4. ʼE tou lava fakaʼaogaʼi feafeaʼi te pelesepeto ʼaē ʼe tuʼu ia Mateo 18:15 ʼo ʼuhiga mo te ʼu hala ʼaē ʼe fai e ʼihi?
4 ʼE tokoni mai Sesu ke koutou ʼolo “ ʼo fakahā age kia te ia tana hala ia koe pe mo ia tokotahi.” ʼE ko he tokoni fakapotopoto ʼaia. Neʼe fakaliliu fēnei ʼi ʼihi Tohi-Tapu Siamani, ke fakahā tona hala “ ʼi te ʼu mata e fā,” ko tona faka ʼuhiga, ʼe ko he fai palalau ʼa he toko lua. Kapau ʼe koutou talanoa ʼāteaina ki he fihifihia, pea ʼi te agamāhani ʼe faigafua age tona fakatokatoka. Kapau neʼe hala atu he tēhina kia koutou ʼi tana aga pe ko tana ʼu palalau, pea ʼe faigafua age anai hana tali tana hala ʼaia mo kapau ʼe koutou fai palalau ʼāteaina mo ia. Kapau ʼe fakalogo ʼihi ki tana ʼu palalau, pea ʼi tona ʼuhiga agahala, ʼe lagi fakafisi anai ki te hala ʼaē neʼe ina fai, peʼe faiga anai ke ina faka lākatonuʼi tana aga. Kae kapau ʼe koutou palalau ʼāteaina mo ia ki te fihifihia ʼaia, lagi ʼe koutou ʼiloʼi anai neʼe koutou femahinohalaʼaki, kae neʼe mole hoko moʼoni he agahala. ʼI takotou ʼiloʼi ʼaē neʼe ko he femahinohalaʼaki, koutou molehi te faʼahi ʼaia, pea ʼaua naʼa koutou tuku ke ʼāsili te tokakovi ʼaia pea mo fakatupu kovi ki takotou ʼu felogoi. Koia, ʼe feala ke koutou fakaʼaogaʼi te tokoni ʼaē ʼe tuʼu ia Mateo 18:15 moʼo fakatokatoka te ʼu kiʼi hala ʼaē ʼe fai mai ʼi te ʼaho fuli.
Koteā Te Faka ʼUhiga ʼo Tana ʼu Palalau?
5, 6. Kapau ʼe tou vakaʼi te ʼu vaega ʼaē ʼe ʼalutahi mo te koga tohi ʼo Mateo 18:15, koteā te faʼahiga agahala ʼaē ʼe talanoa kiai, pea ʼe tou ʼiloʼi feafeaʼi te faʼahi ʼaia?
5 ʼI tona fakahagatonu, ko te tokoni ʼaē neʼe fai e Sesu ʼe faka ʼuhiga ki te ʼu faʼahi ʼe maʼuhiga age. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Kapau ʼe fai e tou tēhina he agahala.” ʼI tona faka ʼuhiga māhani, ko “he agahala” ʼe ko he hala neʼe kita fai. (Sopo 2:10; Tāʼaga Lea 21:4; Sakopo 4:17) Kae ko te ʼu vaega ʼaē ʼe muli mai, ʼe hā ʼaki mai ʼe kovi age te agahala ʼaē neʼe fia talanoa kiai Sesu. ʼI te mamafa ʼo te agahala ʼaia, neʼe feala ke faka ʼuhigaʼi ia ia ʼaē neʼe agahala, ʼe “ko he tagata ʼo te ʼu puleʼaga pea mo hage ko he tagata tānaki tukuhau.” Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaia?
6 Neʼe ʼiloʼi e te kau tisipulo ʼa Sesu ʼaē neʼe fakalogo ki te ʼu palalau ʼaia, ʼe mole fakatahi te kau Sutea pea mo te kau Senitile. (Soane 4:9; 18:28; Gaue 10:28) Pea neʼe nātou fakamamaʼo ʼi te hahaʼi tānaki tukuhau, he ko te ʼu tagata ʼaia neʼe ko te kau Sutea, kae neʼe nātou kākāʼi te hahaʼi. Koia ʼi tona fakahagatonu, ko te tokoni ʼaē ʼe tuʼu ia Mateo 18:15-17 neʼe faka ʼuhiga ki te ʼu agahala mamafa, kae mole faka ʼuhiga ki te ʼu kiʼi hala ʼaē ʼe feala ke kita fakamolemole gafua pea mo kita galoʼi.—Mateo 18:21, 22.a
7, 8. (a) Koteā te ʼu faʼahiga agahala ʼaē ʼe tonu ke fakatokatoka e te kau tagata ʼāfea? (b) Koteā te faʼahiga agahala ʼaē neʼe feala ke fakatokatoka e he ʼu Kilisitiano e toko lua, ʼo mulimuli ki te koga tohi ʼo Mateo 18:15-17?
7 ʼI te Lao, neʼe ʼi ai te ʼu agahala neʼe mole feala ke fakatokatoka ʼaki pe te fakamolemole ʼo ia ʼaē neʼe fai ki ai te agahala ʼaia. Ko te leakovi ki te ʼAtua, te ʼapositasia, te tauhi tamapua, pea mo te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga ʼaē ko te folonikasio, te tono, pea mo te aga ʼa te ʼu tagata ʼaē ʼe fia fai tagata pea mo te hahaʼi fafine ʼaē ʼe fia fai fafine, neʼe ko he ʼu agahala neʼe tonu ke fakahā pea ke fakatonutonuʼi e te kau tagata ʼāfea (peʼe ko te kau pelepitelo.) ʼE toe moʼoni te faʼahi ʼaia ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano. (Levitike 5:1; 20:10-13; Faka au 5:30; 35:12; Teutalonome 17:9; 19:16-19; Tāʼaga Lea 29:24) Kae koutou fakatokagaʼi, ko te taʼi agahala ʼaē neʼe talanoa kiai Sesu, ʼe feala ke fakatokatoka e he toko lua. Koʼeni tona ʼu faʼifaʼitaki. ʼE fasituʼu he Kilisitiano ki tona tēhina ʼuhi ko tana ʼita peʼe ko tona maheka. ʼE fai e he Kilisitiano hana kotala laga fale, ʼo ina tohi te ʼu meʼa gāue ʼaē ka ina fakaʼaogaʼi pea mo te temi ʼaē ʼe tonu ke ʼosi ai tana gāue. ʼE fakapapau e he Kilisitiano, ʼe ina huʼi anai tona maʼua ʼo mulimuli ki te polokalama pe ko te temi ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu kiai. ʼE fakapapau e he tahi Kilisitiano, kapau ʼe akoʼi age e tana patolo he faʼahiga gāue kia ia, pea ʼe mole ina faigaʼi anai ke ina faʼao te ʼu kotala ʼo tana patolo (tatau aipe peʼe fetogi gāue) lolotoga he temi peʼe ʼi te koga meʼa ʼe gāue ai tana patolo.b Kapau ʼe mole fakahoko e he tēhina tana ʼu fakapapau ʼaia pea ʼe mole fakahemala ki tana aga ʼaia, pea ʼe ko he agahala mamafa ia. (Apokalipesi 21:8) Kae ko te ʼu agahala fuli ʼaia, ʼe feala ke fakatokatoka e te toko lua ʼaē ʼe hoko ki ai te fihifihia ʼaia.
8 Kae ʼe koutou fakatokatoka feafeaʼi anai te fihifihia? Neʼe tautau ʼui ʼo ʼuhiga mo te tokoni ʼaē neʼe fai e Sesu, ʼe ʼi ai tona ʼu faʼahi e tolu. Tou vakaʼi te ʼu faʼahi ʼaia. ʼAua naʼa tou faka ʼuhigaʼi te ʼu tokoni ʼaia ʼe ko he ʼu lekula ʼe mole feala ke fetogi, kae tou faiga ke tou mahino ki tonatou ʼuhiga moʼoni, ʼo tou manatuʼi totatou ʼofa ki totatou ʼu tēhina.
Koutou Faiga Ke Koutou Maʼu Tokotou Tēhina
9. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou manatuʼi ʼi tatatou maʼuliʼi te tokoni ʼaē ʼe tuʼu ia Mateo 18:15?
9 Neʼe kamata fēnei e Sesu tana palalau: “Kapau ʼe fai e tou tēhina he agahala, ʼalu ʼo fakahā age kia te ia tana hala ia koe pe mo ia tokotahi. Kapau ʼe fakalogo kia te koe, pea kua ke maʼu tou tēhina.” ʼE hā lelei mai ai, ʼe mole kita ʼalu ki tokita tēhina heʼe kita mahalo neʼe agahala. ʼE tonu ke ʼi ai he ʼu fakamoʼoni ʼe koutou fakaʼaogaʼi anai moʼo fakahā age ki ai, neʼe agahala moʼoni pea ʼe ʼaoga ke fakatonutonuʼi te fihifihia ʼaia. ʼE lelei ke koutou foimo fai te faʼahi ʼaia, naʼa ʼāsili kovi te ʼaluʼaga ʼo te tēhina, peʼe fakamāhani ʼi te fai ʼo te hala ʼaia. Pea ʼaua naʼa galo kia koutou, kapau ʼe koutou nofo tuʼania tuʼumaʼu ʼo ʼuhiga mo te fihifihia ʼaia, pea ʼe toe fakatupu kovi foki anai kia koutou. Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe ko he meʼa ʼe tonu ke koutou fai palalau ʼāteaina kiai, ʼaua naʼa koutou fakahā te fihifihia ʼaia ki ʼihi ke nātou lagolago atu kia koutou peʼe ke hikihiki tokotou matagafua. (Tāʼaga Lea 12:25; 17:9) Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe ʼi ai te fakatuʼutuʼu ʼo takotou fai palalau mo ia.
10. Koteā ʼaē ka tokoni anai kia tatou ke tou maʼu totatou tēhina?
10 ʼE koutou fakatuʼutuʼu ke koutou maʼu tokotou tēhina, kae mole koutou fia fakagalivaleʼi ia ia, peʼe maumauʼi tona maʼuli. Kapau neʼe agahala moʼoni, pea ʼe feala ke fakatupu kovi ki tana ʼu felogoi mo Sehova. ʼE mahino ia, ʼe koutou fakaʼamu ke ina taupau tona ʼuhiga tēhina faka Kilisitiano. ʼE lava lelei anai takotou fai palalau mo kapau ʼe koutou agamālū, ʼo mole koutou fai he ʼu palalau fefeka kia ia pea mo tukugakoviʼi ia ia. ʼI te fai palalau ʼaia ʼe fai ʼaki te ʼofa, ʼaua naʼa galo kia koutou tokotou ʼuhiga heʼe haohaoa, heʼe tou agahala fuli. (Loma 3:23, 24) Kapau ʼe mahino ki te tēhina ʼaia, neʼe mole koutou fatufatuʼi ia ia kae koutou fia tokoni moʼoni age kia ia, pea ʼe koutou maʼu gafua anai he puleʼaki. ʼE hā anai te fakapotopoto ʼo takotou fai palalau ʼofa ʼaia, mo kapau ʼe koulua fakamoʼoni ʼe koulua tauʼaki hala, pe neʼe hoko te tokakovi ʼaia ʼuhi ko he femahinohalaʼaki.—Tāʼaga Lea 25:9, 10; 26:20; Sakopo 3:5, 6.
11. Tatau aipe peʼe mole fakalogo mai ia ia ʼaē neʼe agahala, kae koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai?
11 Kapau ʼaki takolua fai palalau ʼe mahino ai ki te tēhina ʼaia, neʼe agahala pea ʼe maʼuhiga ke fakatokatoka te faʼahi ʼaia, pea lagi ʼe fia fakahemala anai. Kae ʼe tonu ke mahino kia koutou, ko tana fialahi ʼe feala ke ina tāʼofi ia ia ke mole fakahemala. (Tāʼaga Lea 16:18; 17:19) Koia, kapau ʼe mole ina fakamoʼoni atu aipe ki tana hala pea mo fakahemala, pea ʼe lagi koutou talitali anai lolotoga he kiʼi temi ʼi muʼa ʼo takotou toe fai palalau mo ia. Neʼe mole ʼui e Sesu, ‘ ʼalu tuʼa tahi pe ʼo fakahā kia te ia tana hala.’ Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe ko he agahala ʼe feala ke koutou fakatokatoka, koia koutou ʼolo ʼo fai palalau mo ia tokotahi ʼo koutou manatuʼi te tokoni ʼaē ʼe tuʼu ia Kalate 6:1. Lagi ʼe iku lelei anai takotou fai palalau ʼaia. (Vakaʼi ia Suta 22, 23.) Kae e feafeaʼi mo kapau ʼe koutou ʼiloʼi papau, neʼe agahala te tēhina ʼaia kae mole fia fakamoʼoni kiai?
Ko Te Tokoni ʼo He ʼu Tagata Popoto
12, 13. (a) Koteā te lua puleʼaki ʼaē neʼe talanoa kiai Sesu moʼo fakatokatoka te ʼu agahala? (b) Koteā te ʼu tokoni lelei ʼaē ʼe fai mai ʼo ʼuhiga mo te lua puleʼaki ʼaia?
12 ʼE koutou leleiʼia anai koa ke tuku e tokotou ʼu tēhina tanatou ʼu faiga moʼo tokoni atu kia koutou mo kapau neʼe koutou agahala mamafa? Kailoa. Koia, neʼe fakahā mai e Sesu ʼe mole tonu ke koutou tuku takotou ʼu faiga ʼi takotou ʼosi fai te ʼuluaki fai palalau mo tokotou tēhina ʼaē neʼe agahala, ke hoko atu tana fakatahi mo koutou pea mo te kokelekasio ʼi te tauhi maʼa ki te ʼAtua. Neʼe fakahā mai e Sesu te lua fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe feala ke koutou fai: “Kapau ʼe mole fakalogo kia te koe, toʼo mo koe he tokotahi pe ko he toko lua, koteʼuhi ke vakaʼi te meʼa fuli ʼi he tala ʼa he ʼu fakamoʼoni e toko lua peʼe toko tolu.”
13 Neʼe ina ʼui ke koutou toʼo mo koutou “he tokotahi pe ko he toko lua.” Neʼe mole ina ʼui, ʼi takotou ʼosi fai palalau mo te tēhina ʼaē neʼe agahala, ʼe feala ke koutou talanoa ki te fihifihia ʼaia mo te tokolahi, ʼo koutou fai palalau mo he tagata taupau feʼaluʼaki, peʼe koutou faitohi ki ʼihi tēhina ʼo ʼuhiga mo te fihifihia ʼaia. Tatau aipe peʼe koutou ʼiloʼi papau neʼe agahala tokotou tēhina, kae ʼe mole heʼeki fai he fakamoʼoni ki te faʼahi ʼaia. ʼE mole koutou fia tala haʼele anai he ʼu palalau kovi, ʼo feala ke ʼui ai ki muli age, neʼe koutou fasituʼu ki tokotou tēhina. (Tāʼaga Lea 16:28; 18:8) Kae neʼe ʼui e Sesu ke koutou toʼo mo koutou he tokotahi pe ko he toko lua. Koteā tona tupuʼaga? Pea ko ai te ʼu Kilisitiano ʼaia?
14. Ko ai ʼaē ʼe feala ke tou filifili moʼo fakahoko ʼo te lua puleʼaki?
14 ʼE koutou fai ke koutou maʼu tokotou tēhina ʼo koutou fakamahino age ki ai tana hala, pea mo koutou uga ia ia ke tokalelei mo koutou pea mo te ʼAtua. Moʼo fai te faʼahi ʼaia, ʼe lelei anai mo kapau ko te “tokotahi pe ko [te] toko lua” kua nā ʼiloʼi te hala ʼaē neʼe fai e te tēhina. Lagi neʼe nā sio mata ki ai, pe neʼe fai he ʼu fakamatala kia nāua ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe hoko (peʼe mole hoko) ʼi he faʼahiga gāue. Kapau ʼe mole maʼu he toko lua neʼe sio mata ki te agahala, pea ʼe lagi koutou fili anai he tahi ʼu Kilisitiano kua popoto ʼi te sivi ʼo te faʼahi ʼaē neʼe hala ai te tēhina, ke feala hanā vakaʼi pe neʼe agahala moʼoni. Tahi ʼaē meʼa, kapau ʼe ʼaoga ki muli age, pea ʼe feala anai ke nā fakamoʼoni ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼui e te tēhina ʼi te fai palalau ʼaia, ʼo nā fakamoʼoni ki te ʼu fakamatala ʼaē neʼe fai pea mo te ʼu faiga ʼaē neʼe fai e te tēhina. (Faka au 35:30; Teutalonome 17:6) Koia, ko te toko lua ʼaia ʼe mole nā fakalogo pe ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko; kae ʼe nā kau ʼi te fai palalau ʼaia ke nā tokoni ki te tēhina ʼaē neʼe agahala.
15. He koʼe ʼe lelei anai mo kapau ʼe tou pāui he ʼu tagata ʼāfea ʼi tatatou fai te lua puleʼaki?
15 ʼE mole tonu ke koutou manatu, ʼe maʼua ke koutou filifili he kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio ke nātou kau ʼi te fai palalau ʼaia. Kae ʼaki tanatou ʼu kalitate fakalaumālie, ʼe feala ke tokoni atu te ʼu tagata popoto ʼaia kia koutou. Ko te ʼu tagata ʼāfea ʼaia ʼe nātou hage ko “he nonoʼaga mokā matagi pea ko he holaʼaga mokā afā, ohage ko he ʼu kiʼi vaitafe ʼi he potu moamoa, ohage ko te malumalu ʼo he maka lahi ʼi he kele kakā.” (Isaia 32:1, 2) Kua nātou māhani ʼi te fai palalau pea mo te fakatonutonuʼi ʼo te ʼu tēhina mo tuagaʼane. Tahi ʼaē meʼa, ko ia ʼaē neʼe agahala ʼe falala anai ki “te ʼu tagata [ʼaia] neʼe foaki.”c (Efeso 4:8, 11, 12, MN) Kapau ʼe koutou fai palalau ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko mo te ʼu tēhina popoto ʼaia pea mo koutou faikole mo nātou, pea ʼe feala anai ki te tēhina ʼaē neʼe agahala, ke ina tali gafua te ʼu tokoni ʼaē ʼe fai age, pea ʼe koutou fakatokatoka anai tona fihifihia ʼaē neʼe lagi koutou ʼui ki muʼa atu, ʼe mole he puleʼaki kiai.—Vakaʼi ia Sakopo 5:14, 15.
Ko Te Puleʼaki Fakaʼosi Ke Koutou Maʼu Tokotou Tēhina
16. Koteā te tolu puleʼaki ʼaē neʼe talanoa kiai Sesu?
16 Kapau ʼe mole koutou lava fakatokatoka te fihifihia ʼaki te lua puleʼaki ʼaia, pea ʼe tonu anai ke kau te ʼu tagata ʼāfea ʼi te tolu puleʼaki. “Pea kapau ʼe mole fakalogo [ki te tokotahi pe ko te toko lua], fakahā ki te kokelekasio. Pea kapau leva ia ʼe mole fakalogo ki te kokelekasio, pea ke hage ia ia kia te koe ko he tagata ʼo te ʼu puleʼaga pea mo hage ko he tagata tānaki tukuhau.” Koteā tona faka ʼuhiga?
17, 18. (a) Koteā te faʼifaʼitaki ʼaē ʼe tokoni mai kia tatou ke tou mahino ki te ʼui ʼaē ke tou ‘fakahā ki te kokelekasio’? (b) E feafeaʼi tatatou fai ia te puleʼaki ʼaia ia ʼaho nei?
17 Neʼe mole fakatotonu e Sesu ke tou fakahā te agahala ʼaia ʼi he fono māhani pe ko he fono makehe ʼa te kokelekasio katoa. ʼE fakahā mai e te Folafola ʼa te ʼAtua te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fai. Koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe tonu ke fai ʼi te Iselaele ʼāfea mo kapau neʼe agatuʼu he tahi, peʼe kaivale, peʼe konahia: “Kapau ko he tagata ʼe ʼi ai hana foha ʼe logogataʼa pea mo agatuʼu, ʼo mole fakalogo ki te leʼo ʼo tana tāmai pe ko te leʼo ʼo tana faʼe, pea kua nā fakatonutonuʼi ia ia kae mole fakalogo kia nāua, pea ʼe tonu anai ki tana tāmai pea mo tana faʼe ke nā puke ia ia ʼo ʼave ki te kau tagata ʼāfea ʼo tona kolo pea ki te matapā ʼo tona nofoʼaga, pea ʼe tonu anai ke nā ʼui ki te kau tagata ʼāfea ʼo tona kolo, ‘Ko tamā tama ʼaenī ʼe logogataʼa pea mo agatuʼu; ʼe mole fakalogo ki tomā leʼo, ʼo kaivale pea mo konahia.’ Pea ʼe tonu ai anai ke taumakaʼi ia ia e te hahaʼi tagata fuli ʼo tona kolo.”—Teutalonome 21:18-21.
18 Ko te ʼu agahala ʼa te tagata ʼaia, neʼe mole logo kiai pea mo fakamāuʼi e te hahaʼi katoa ʼo te puleʼaga peʼe ko nātou ʼo tona telepi. Kae ko te “kau tagata ʼāfea” neʼe nātou fakatokatoka te faʼahi ʼaia ʼi tonatou ʼuhiga tagata fakafofoga ʼo te kokelekasio. (Vakaʼi ia Teutalonome 19:16, 17 ʼo ʼuhiga mo te fihifihia ʼaē neʼe fakatokatoka e ‘te kau pelepitelo pea mo te ʼu tuʼi fakamāu ʼo te ʼu ʼaho ʼaia.’) ʼO toe feiā pe ia ʼaho nei, ka ʼaoga ke fai te tolu puleʼaki, pea ʼe ko te kau tagata ʼāfea ʼaē ka nātou vakaʼi anai te faʼahi ʼaia, heʼe nātou fakafofoga te kokelekasio. ʼE nātou fakaʼamu foki mo nātou ke nātou maʼu te tēhina ʼaia, kapau ʼe feala. ʼE nātou fakahā anai te faʼahi ʼaia ʼo nātou faitotonu, kae mole nātou fakapulepule kia ia ʼaē neʼe agahala.
19. Koteā ʼaē ka faiga anai ke fai e te ʼu tagata ʼāfea ʼaē neʼe hinoʼi ke nā fakalogo kia ia ʼaē neʼe agahala?
19 ʼE nātou fakafuafua lelei anai te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko, pea mo nātou fakalogo anai ki te kau fakamoʼoni ke nātou ʼiloʼi ai pe neʼe agahala moʼoni te tēhina (peʼe kei hoko atu tana fai te agahala ʼaia). ʼE nātou fia puipui te kokelekasio mai te heʼemaʼa, pea mo tekeʼi te ʼu faʼahiga manatu ʼa te mālama. (1 Kolonito 2:12; 5:7) Ohage ko tona fakagafua age e te Tohi-Tapu kia nātou, ʼe nātou faiga anai ke “mafai tana[tou] akonaki, aki te lotu mooni pea mo [nātou] fakatonutonu natou e fakafehagai.” (Tito 1:9) ʼE tou fakaʼamu ʼo ʼuhiga mo te tēhina ʼaē neʼe agahala, ke mole hage ko te kau Iselaele ʼaē neʼe ʼui fēnei e te polofeta ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo nātou: “Neʼe ʼau pāui koutou, kae neʼe mole koutou tali mai kia te ʼau; neʼe ʼau folafola atu kia koutou, kae neʼe mole koutou fagono mai kia te ʼau; pea neʼe koutou haga fai te meʼa ʼaē ʼe kovi ʼi ʼoku mata, pea neʼe koutou filifili te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole ʼau fiafia ai.”—Isaia 65:12.
20. ʼI te ʼu palalau ʼa Sesu, koteā ʼaē ʼe tonu ke hoko kia ia ʼaē ʼe agahala kae mole fakalogo pea mo fakahemala?
20 ʼE mole tokolahi te kau agahala ʼaē ʼe nātou fai te taʼi aga ʼaia. Kae kapau ʼe feiā tanatou aga, pea ʼe ʼui fakahagatonu e Sesu: “Ke hage ia ia kia te koe ko he tagata ʼo te ʼu puleʼaga pea mo hage ko he tagata tānaki tukuhau.” Neʼe mole fakatotonu mai e te ʼAliki ke tou aga fefeka peʼe tou fai he meʼa ke mamahi ai ʼihi. Kae ʼe fakahā lelei mai e te ʼapositolo ko Paulo, ʼe tonu ke fakamavae ʼi te kokelekasio te kau agahala ʼaē ʼe mole nātou fakahemala. (1 Kolonito 5:11-13) Māʼia mo te fakatuʼutuʼu ʼaia, ʼe feala ʼaki te temi ke iku ai ki te fakahemala ʼo ia ʼaē neʼe agahala.
21. Koteā te fealagia ʼaē ʼe maʼu e nātou ʼaē neʼe fakamavae ʼi te kokelekasio?
21 ʼE feala hatatou fakatokagaʼi te faʼahi ʼaia ʼi te lea fakatātā ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te foha ʼaē neʼe maumau koloā. ʼI te lea fakatātā ʼaia, neʼe mavae te tama ʼaia lolotoga he temi ʼi te loto fale ʼo tana tāmai agaʼofa, pea “toe mālama [leva] tona ʼatamai.” (Luka 15:11-18, MN) Neʼe ʼui e Paulo kia Timoteo, ʼaki te temi ʼe fakahemala anai ʼihi kau agahala pea nātou “tafoki mai [anai], mai te mata kupega a te temonio.” (2 Timoteo 2:24-26) ʼE tou fakaʼamu ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē neʼe mole fakahemala ki ʼanatou hala, ke nātou logoʼi te meʼa ʼaē ka puli anai kia nātou—te ʼofa ʼa te ʼAtua, mo te ʼofa fakatautehina, pea mo tonatou vāhaʼa mo te kau Kilisitiano agatonu—pea ke toe mālama tonatou ʼatamai.
22. ʼE feafeaʼi anai tatatou maʼu totatou tēhina?
22 Neʼe mole ʼui e Sesu ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi pagani pea mo te hahaʼi tānaki tukuhau, ʼe mole feala ke fakamolemole kia nātou. Ko te tagata feiā, ko Mateo Levi, neʼe fakahemala ʼo ‘mulimuli fakamalotoloto kia Sesu,’ pea neʼe fili ia ia ke liliu ko te ʼapositolo. (Maleko 2:15; Luka 15:1) Koia, kapau ia ʼaho nei ʼe ʼi ai he tahi ʼe agahala kae “mole fakalogo ki te kokelekasio” pea ʼe fakamavae mai ai, pea ʼe feala hatatou talitali ke tou sio peʼe fakahemala anai ʼaki te temi, ʼo ina fakatonutonuʼi tana aga. Kapau ʼe ina fai te faʼahi ʼaia pea mo toe kau ki te kokelekasio, pea ʼe tou fiafia anai he kua tou toe maʼu totatou tēhina ʼi te tauhi moʼoni.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a ʼE ʼui fēnei e te tohi ʼa McClintock pea mo Strong: “Ko te kau [tagata tānaki tukuhau] ʼaē ʼe talanoa kiai ʼi te [Tauhi Foʼou] neʼe lau ʼe ko te hahaʼi ʼaposita, ʼaē neʼe nātou ʼuli ʼi tanatou felogoi tuʼumaʼu mo te puleʼaga pagani. Neʼe lau ko nātou ʼe ko te kau agahala . . . Neʼe nātou maʼuʼuli mamaʼo ʼi te hahaʼi, he neʼe mole fia fakatahi mo nātou te hahaʼi ʼaē neʼe ʼui ʼe lelei tonatou maʼuli, koia neʼe nātou kaumeʼa pe mo te hahaʼi ʼaē, ohage ko nātou, neʼe fehiʼaʼinaʼi e te kau Sutea.”
b Ko te taʼi agahala ʼaē neʼe talanoa kiai Sesu, ʼe feala ke faka ʼuhiga ki te kākā, mo te kaihaʼa ʼaē ʼe fai ʼi he gāue pea mo he faifakatau. Moʼo fakahā te faʼahi ʼaia ʼi tana ʼosi fai te tokoni ʼaē ʼe tuʼu ia Mateo 18:15-17, neʼe fai e Sesu te lea fakatātā ʼo ʼuhiga mo te ʼu tagata kaugana e lua (ko he ʼu tagata gāue) neʼe tuʼu maʼua kae neʼe mole nā huʼi te maʼua ʼaia.
c Neʼe ʼui fēnei e te tagata sivi Tohi-Tapu: “ ʼI ʼihi temi, ko ia ʼaē neʼe agahala ʼe faigafua age hana tali te tokoni ʼaē ʼe fai age e he toko lua pe ko he toko tolu (tāfito mo kapau ko nātou ko he ʼu tagata ʼe fakaʼapaʼapa ki ai), ʼi hana tali te tokoni ʼa te tokotahi, tāfito mokā ʼe tokakovi mo ia.”
ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?
◻ Koteā te faʼahiga agahala ʼaē ʼe faka ʼuhiga tāfito kiai te koga tohi ʼo Mateo 18:15-17?
◻ Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou manatuʼi mo kapau ʼe tou fai te ʼuluaki puleʼaki?
◻ Ko ai ʼaē ka tokoni lelei kia tatou mo kapau ʼe tonu ke tou fai te lua puleʼaki?
◻ Ko ai ʼaē ʼe tonu ke nātou fai te tolu puleʼaki, pea ʼe tou lava maʼu feafeaʼi totatou ʼu tēhina?
[Paki ʼo te pasina 18]
Neʼe mole fakatahi te kau Sutea mo te kau tānaki tukuhau. Neʼe fetogi e Mateo tona maʼuli pea mulimuli ia Sesu
[Paki ʼo te pasina 20]
ʼI te agamāhani, ʼe feala ki he toko lua ke nā fakatokatoka ʼāteaina tanā tokakovi