Neʼe Lotoʼofa Ia Sehova Kia ʼAu
KO TE FAKAMATALA ʼA JOHN ANDRONIKOS
Neʼe ko te taʼu 1956. Hili ʼaho e hiva ʼi taku ʼosi ʼohoana, neʼe ʼave ʼau ki te telepinale ʼi Komotiní, ʼi Heleni. Neʼe ʼau ʼamanaki ʼe molehi anai toku fakatūʼa ke ʼau pilisoni lolotoga māhina e 12, ko toku tūʼa ʼaia he neʼe ʼau faka mafola te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Neʼe holoʼi taku ʼamanaki ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe fakatūʼa ʼau e te telepinale ke ʼau pilisoni māhina ono, pea neʼe ko te kamataʼaga pe ʼaia ʼo taku ʼu fihifihia. Kae ʼi te ʼu ʼahiʼahi fuli ʼaia, neʼe lotoʼofa ia Sehova kia ʼau.
NEʼE ʼau tupu ʼi te ʼaho 1 ʼo ʼOketopeli 1931, pea neʼe nofo toku famili ʼi te kolo ʼo Kaválla, te Neapolis ʼāfea ʼo Masetonia ʼaē neʼe ʼaʼahi e te ʼapositolo ko Paulo ʼi tana lua folau faka misionea. ʼI toku taʼu nima, neʼe liliu taku faʼe ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea logope la neʼe mole poto lautohi, kae neʼe faiga mālohi ke ina akoʼi mai kia ʼau te ʼofa ki te ʼAtua pea mo te manavasiʼi kia te ia. Ko taku tāmai neʼe ko he tagata neʼe pipiki mālohi ki te ʼu talatisio ʼo te ’Ēkelesia Orthodoxe Keleka. Neʼe mole fia fai ki te moʼoni ʼa te Tohi-Tapu pea neʼe fakafeagai ki taku faʼe, pea neʼe ina tautau gaohi koviʼi ia ia.
Koia, neʼe ʼau lahi ake ʼi he loto fale neʼe mole lotu tahi, pea ko taku tāmai neʼe ina tā pea mo gaohi koviʼi tuʼumaʼu taku faʼe pea neʼe ina līaki mātou. Talu mai taku kei veliveli, ko taku faʼe neʼe ina ʼave ʼau pea mo toku kiʼi tokolua ki te ʼu fono faka Kilisitiano. Kae ʼi toku taʼu 15, neʼe ʼau mavae ʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼuhi ko te ʼu holi ʼo te temi tūpulaga pea mo taku fia maʼuli faʼitaliha. Kae neʼe faiga mālohi taku faʼe ke tokoni mai kia ʼau, pea neʼe tautau tagi ʼi tana fai te faʼahi ʼaia.
ʼUhi ko toku masiva pea mo te kovi ʼo toku maʼuli, neʼe ʼau mahaki kovi ai, pea neʼe ʼau takoto lolotoga māhina e tolu tupu. ʼI te temi ʼaia, ko te tēhina agavaivai ʼaē neʼe tokoni ki taku faʼe ke mālama ki te moʼoni, neʼe mahino kia ia ʼe ʼau ʼofa fakamalotoloto ki te ʼAtua. ʼI tana manatu, neʼe feala hana tokoni mai kia ʼau ke ʼau toe lelei ʼi te faʼahi fakalaumālie. Ko ʼihi neʼe nātou ʼui fēnei kia ia: “ ʼE puli anai tou temi mo kapau ʼe ke tokoni kia John; ʼe mole toe lelei anai ʼi he temi.” Kae neʼe maʼu he ʼu fua lelei ʼo te kātaki fualoa ʼa te tēhina ʼaia moʼo tokoni kia ʼau. ʼI te ʼaho 15 ʼo ʼAukusito 1952, ʼi toku taʼu 21, neʼe ʼau papitema ʼo fakahā ai kua ʼau foaki toku maʼuli kia Sehova.
Neʼe ʼAu ʼOhoana Pea Mo Pilisoniʼi
Hili kiai taʼu e tolu, neʼe ʼau felāveʼi mo Martha, ko te tuagaʼane neʼe manako ki te ʼu meʼa fakalaumālie pea neʼe ʼi ai tona ʼu kalitate lelei, pea neʼe ma fakapapau ke ma ʼohoana. ʼI te tahi ʼaho, neʼe ʼau punamaʼuli ʼaupito ʼi te ʼui mai ʼa Martha: “ ʼI te ʼaho nei, ʼe ʼau ʼalu ʼo fai faka mafoa ʼi te ʼu ʼapi. ʼE ke fia haʼu mo ʼau?” Neʼe mole heʼeki ʼau kau ʼi te faʼahiga gāue ʼaia, he neʼe ʼau fai tāfito te fagonogono faigamālie. ʼI te temi ʼaia, neʼe tapuʼi tamatou gāue ʼi Heleni, pea neʼe tonu ke mātou fai fakafūfū tamatou gāue fai faka mafola. Neʼe lahi te ʼu tēhina neʼe puke e te kau polisi, mo ʼave ki te telepinale, pea neʼe pilisoniʼi nātou. Kae neʼe mole feala haku fakafisi ki te tuagaʼane ʼaē neʼe tonu ke ma ʼohoana!
Neʼe ma ʼohoana mo Martha ʼi te taʼu 1956. Neʼe ko te temi ʼaia, hili kiai ʼaho e hiva ʼo tama ʼohoana, ʼaē neʼe fakatūʼa ʼau e te telepinale ʼo Komotiní ke ʼau pilisoni lolotoga māhina e ono. Neʼe ʼau manatuʼi ai te fehuʼi ʼaē neʼe ʼau fai ʼi muʼa atu ki he tuagaʼane Kilisitiano, ʼaē neʼe kaumeʼa mo taku faʼe: “ ʼE ʼau lava fakahā feafeaʼi ʼe ʼau kau moʼoni ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova? Neʼe mole heʼeki ʼau maʼu he faigamālie ke ʼau fakahā taku tui.” ʼI te temi ʼaē neʼe ʼaʼahi ʼau e te tuagaʼane ʼi te pilisoni, neʼe ina fakamanatuʼi mai te fehuʼi ʼaia pea mo ina ʼui: “Kua feala ke ke fakahā tou ʼofa kia Sehova. ʼE ko tau gāue ʼaia.”
ʼI taku ʼiloʼi te faiga ʼa taku avoka ke ina tānaki he falā moʼo faka ʼāteaina ʼau mai te fale pilisoni, neʼe ʼau ʼui age ʼe ʼau fia fakahoko katoa taku tūʼa. Neʼe ʼau fiafia ʼaupito ʼi te ʼosi ʼo taku ʼu māhina e ono, he ko te toko lua ʼi toku ʼu kaugā pilisoni neʼe nā tali te moʼoni! ʼI te ʼu taʼu ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe lahi te ʼu faifakamāu neʼe ʼau kau ai moʼo lagolago ki te tala ʼo te logo lelei.
Ko He ʼu Tonu Neʼe Mole ʼAu Fakahemala Ai
ʼI te taʼu 1959, hili kiai taʼu e lua ʼi taku mavae ʼi te pilisoni, neʼe ʼau taupau te kokelekasio, peʼe ʼau taupau pelesita, pea neʼe fakaafe ʼau ke ʼau kau ʼi te Ako ʼo te Minisitelio ʼo te Puleʼaga, ko he ako ʼe fai ki te ʼu tagata ʼāfea ʼo te ʼu kokelekasio. Kae ʼi te temi ʼaia, neʼe fia foaki mai e te lopitali faka puleʼaga hoku tuʼulaga ʼi te lopitali ʼaia, pea ʼaki te gāue ʼaia ʼe ʼau maʼuli fīmālie anai mo toku famili ʼo talu ai. Koteā taku tonu kiai? Neʼe kua ʼau gāue faka temi lolotoga māhina e tolu ʼi te lopitali ʼaia, pea neʼe fiafia ʼaupito te tagata takitaki ʼi taku gāue, kae ʼi te temi ʼaē neʼe momoli mai ai taku fakaafe ki te ako, neʼe mole ina tali pe la ke ʼau toʼo hoku kiʼi temi mālōlō ʼe mole totogi. ʼI taku ʼosi fakakaukauʼi te faʼahi ʼaia ʼi te faikole, neʼe ʼau fakatotonu ke ʼau fakamuʼamuʼa te ʼu meʼa ʼo te Puleʼaga ʼo Sehova kae ʼau fakafisi ki te gāue ʼaia.—Mateo 6:33.
ʼI te temi ʼaia, neʼe ʼōmai te tēhina taupau faka silikosipisio pea mo te tēhina taupau faka tisitilike ʼo gāue ʼi tamatou kokelekasio. Neʼe tonu ke mātou fai fakafūfū tamatou ʼu fono ʼi te ʼu ʼapi ʼo te ʼu tēhina, ʼuhi ko te fakafeagai ʼa te ’Ēkelesia Orthodoxe Keleka pea mo te puleʼaga. ʼI te hili ʼo te tahi fono, neʼe haʼu te tēhina taupau faka tisitilike ʼo fehuʼi mai pe kua ʼau fakakaukauʼi te gāue temi katoa. Neʼe malave ʼaupito tana tokoni ki toku loto, heʼe talu mai toku papitema, neʼe ʼau fakaʼamu ki te faʼahi ʼaia. Neʼe ʼau tali fēnei age: “Ei, ʼe ʼau loto kiai.” Kae neʼe tonu ke ʼau taupau toku kiʼi ʼofafine. Neʼe ʼui mai e te tēhina: “Falala kia Sehova, pea ʼe tokoni atu anai ke ke fakahoko tau ʼu fakatuʼutuʼu.” Koia, ko ʼau mo toku ʼohoana neʼe mole ma meʼa noaʼi tomā ʼu maʼua faka famili, kae neʼe ma fai he ʼu fetogi ʼi tomā maʼuli, pea ʼi te māhina ʼo Tesepeli 1960, neʼe ʼau kamata pionie makehe ʼi Masetonia—pea neʼe ʼau kau ʼi te ʼu pionie makehe e toko nima ʼo te fenua ʼaia.
ʼI taku ʼosi pionie makehe lolotoga te taʼu katoa, neʼe fakaafe ʼau e te filiale ʼo Ateni ke ʼau fai te gāue ʼaē ko te taupau feʼaluʼaki. ʼI taku liliu kiō ʼoku ʼi taku ʼosi ako te gāue ʼaia lolotoga te māhina katoa, neʼe ʼau fakamatala taku gāue kia Martha, mo te haʼu ʼa te patolo ʼo te lameni manganèse, ʼo kole mai peʼe ʼau fia takitaki he koga ʼo tana matani gāue, heʼe ina foaki mai anai he gāue lolotoga taʼu e nima, mo he ʼapi matalelei, pea mo he motokā. Neʼe ina tuku mai ia ʼaho e lua ke ʼau tali ki tana fakaafe. Neʼe mole ʼau lotolotolua ʼi te temi ʼaia, pea neʼe ʼau faikole fēnei kia Sehova: “Koʼeni ʼau, fekauʼi ʼau.” (Isaia 6:8) Neʼe manatu tahi toku ʼohoana mo ʼau. ʼI tamā falala ki te ʼAtua, neʼe ma kamata tamā gāue feʼaluʼaki, pea neʼe lotoʼofa ia Sehova kia māua ʼo lagolago tuʼumaʼu mai.
ʼE ʼAu Gāue Logola Te ʼu Faigataʼaʼia
Logope la tomatou fihifihia ʼi te faʼahi ʼo te falā, kae neʼe ma hoko atu tamā gāue pea neʼe foaki tuʼumaʼu mai e Sehova te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga kia māua. ʼI te kamata, neʼe ʼau ʼalu ʼi taku vesipa moʼo ʼaʼahi te ʼu kokelekasio, pea neʼe ʼau fai ia kilometa e 500. Neʼe tautau hoko ni ʼu fihifihia, pea mo ni ʼu tuʼutāmaki. ʼI taku liliu mai te fono ʼa te tahi kokelekasio ʼi te temi nive, neʼe ʼau fakalaka ʼi he liuʼa neʼe tafe mālohi ai te vai, pea neʼe mate ai taku masini, pea neʼe aʼu te vai ki toku ʼu tuli. ʼOsi ʼaia, pea pu te foʼi teka ʼo te vesipa. Neʼe fakalaka age te tagata ʼi te faʼahi ʼaia, pea neʼe ʼi ai tana foʼi meʼa pamu, ʼo lava ai taku ʼalu ki te kiʼi kolo ʼe ōvi mai ke ʼau gaohi ai taku foʼi teka. Neʼe ʼau tau kiō ʼoku ʼi te hola tolu māfoatā, mo toku mokosia ʼaupito pea mo toku gaʼegaʼe.
ʼI te tahi lakaga, ʼi taku ʼalu ki te tahi kokelekasio, neʼe ʼau heke mo taku vesipa ʼo ina tataʼo toku tuli. Neʼe mahae ai toku vāvaʼe pea neʼe pulepuleʼi toto. Neʼe mole hoku tahi vāvaʼe fetogi, koia neʼe ʼau fai te akonaki ʼi te afiafi ʼaia ʼaki te vāvaʼe pātotoho ʼo te tahi tēhina. Kae logola te ʼu fihifihia ʼaia, neʼe mole vaivai ai taku fia tauhi kia Sehova pea mo te ʼu tēhina.
ʼI te tahi fakaʼī, neʼe ʼau lavea kovi ai, he neʼe fasi ai toku nima pea mo toku ʼu nifo. Neʼe ʼaʼahi ʼau e toku tokolua mai Amelika kae neʼe mole ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe ʼau fīmālie ʼaupito ai, he neʼe tokoni mai ke ʼau toʼo haku motokā! ʼI te logo ʼa te ʼu tēhina ʼo te filiale ʼo Ateni neʼe ʼau fakaʼī, neʼe nātou momoli mai haku tohi fakaloto mālohi, pea neʼe tuʼu ai te koga tohi ʼo Loma 8:28, ʼe ʼui fēnei ai: “E fakahuʼu tahi e te Atua te meafuape ki te lelei o natou e ofa kia te ia.” ʼI te lakaga ʼaia, neʼe hoko moʼoni te faʼahi ʼaia kia ʼau ʼi toku maʼuli!
Ko He Meʼa Fakapunamaʼuli
ʼI te taʼu 1963, neʼe ʼau fai faka mafola mo te tēhina pionie makehe ʼi te kiʼi kolo neʼe mole faʼa leleiʼia e te hahaʼi tamatou gāue. Neʼe ma fakatuʼutuʼu ke ma tahi fai tona kauʼala. ʼI te tahi ʼapi, ʼi taku ʼosi fisifisi te matapā, neʼe tohoʼi ʼau e te fafine ki tona ʼapi, pea ina pupunu pea mo kalaviʼi te matapā. Neʼe ʼau punamaʼuli ʼaupito, ʼo ʼau feʼekeʼaki pe koteā ʼaē ʼe hoko. ʼOsi ʼaia, pea ina pāui te tēhina pionie ke haʼu mo ia ki tona ʼapi. Neʼe ʼui mai ai e te fafine: “Tuku takolua palalau! ʼAua naʼa koulua fai he meʼa!” Hili kiai he kiʼi temi nounou, pea mātou logo ki te palalau fakaʼitaʼita ʼa te hahaʼi ʼi tuʼa. Neʼe kumi māua e te hahaʼi. ʼI te kua ʼolo ʼa te hahaʼi, neʼe ʼui fēnei mai e te fafine: “Neʼe ʼau fai te faʼahi ʼaia moʼo puipui koulua. ʼE ʼau fakaʼapaʼapa kia koulua heʼe ʼau ʼiloʼi ko koulua ko te ʼu Kilisitiano moʼoni.” Neʼe ma fakamālo ʼaupito kia ia, pea ma mavae mai ai kae ma tuku age te ʼu tohi kehekehe.
Hili kiai taʼu e hogofulu-ma-fā, ʼi te fakatahi faka tisitilike ʼi Heleni, neʼe fakaōvi mai te fafine kia ʼau pea ina ʼui mai: “Tuagaʼane, ʼe kei ke manatuʼi ia ʼau? Ko ʼau te fafine ʼaē neʼe ʼau puipui koe mai te kau fakafeagai ʼi tau haʼu ʼo fai faka mafola ʼi tomatou kolo.” Neʼe ʼalu te fafine ʼaia ki Siamani, ʼo ina ako ai te Tohi-Tapu, pea fakatahi ai mo te hahaʼi ʼa Sehova. ʼI te temi ʼaenī, kua kau tona famili katoa ʼi te moʼoni.
Ei, ʼi te ʼu taʼu fuli ʼaia, neʼe fakapale māua ʼaki te “ ʼu tohi fakamoʼoni” kehekehe. (2 Kolonito 3:1, MN) Tokolahi ia nātou ʼaē neʼe ma fai tanatou ako Tohi-Tapu, kua nātou liliu ko te ʼu tagata ʼāfea, mo te ʼu tagata faifekau faka minisitelio, pea mo te ʼu pionie. Kua ʼau fiafia ʼaupito ʼi taku sio, ko te tokosiʼi ʼaē neʼe ʼau ʼaʼahi ʼi taku gāue feʼaluʼaki ʼi te kamata ʼo te ʼu taʼu 1960, kua nātou tuputupu ʼo aʼu ki te toko 10 000 kau atolasio ʼa Sehova! ʼE tonu ai ke vikiʼi totatou ʼAtua lotoʼofa, ʼaē ʼe ina fakaʼaogaʼi tatou.
ʼI Tomā “Palepale Mahaki”
Lolotoga te ʼu taʼu fuli ʼaē neʼe ma gāue feʼoloʼaki ai, neʼe tokoni tuʼumaʼu mai Martha, ʼo ina taupau tuʼumaʼu tona fiafia. Kae ʼi te māhina ʼo ʼOketopeli 1976, neʼe mahaki kovi ai, pea neʼe fai tona tafa maʼuhiga. Neʼe palalisia ai pea kua tonu ke feʼaluʼaki ʼi tana kiʼi saliote. ʼE lava feafeaʼi anai tamā totogi te faʼahi ʼaia pea mo kātaki tamā lotohoha? ʼI te lakaga ʼaia, neʼe ma toe falala aipe kia Sehova, pea neʼe lotoʼofa kia māua. ʼI taku ʼalu ʼo gāue ʼi Masetonia, neʼe nofo ia Martha ʼi te ʼapi ʼo te tēhina ʼi Ateni ke fai ai tona ʼu faitoʼo. Neʼe telefoni tuʼumaʼu mai moʼo fakaloto mālohiʼi fēnei ʼau: “ ʼE ʼau lelei pe. Hoko atu tau gāue, pea ka feala anai haku gaūgaūe, pea ʼe ʼau gāue fakatahi anai mo koe ʼi taku saliote.” Pea neʼe ina fai te faʼahi ʼaia. Neʼe momoli mai e te ʼu tēhina ʼo te Petele te ʼu tohi kehekehe moʼo fakaloto mālohiʼi māua. Neʼe fakamanatuʼi tuʼumaʼu kia Martha te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ia Pesalemo 41:3: “Ko Sehova totonu ʼe tokoni anai ki ai ʼi tona palepale mahaki; lolotoga tona mahaki ʼe ke fetogi moʼoni anai tona moeʼaga katoa.”
ʼUhi ko tona mahaki kovi ʼaia, neʼe fakatuʼutuʼu ʼi te taʼu 1986 ke ʼau pionie makehe ʼi Kaválla, pea ʼe ma nofo ai ʼo mole faʼa mamaʼo ʼi te potu ʼaē ʼe nofo ai tomā ʼofafine. Neʼe mate siʼi Martha ʼi te māhina ʼo Malesio ʼo te taʼu ʼaenī, pea neʼe agatonu ʼo aʼu ki tona mate. ʼI muʼa ʼo tana mate, mokā fehuʼi age e te ʼu tēhina kia Martha: “ ʼE ke lelei pe?” neʼe ina tali fēnei age: “Kapau ʼe ʼau nofo ōvi kia Sehova, pea ʼe ʼau lelei pe!” ʼI te ʼu temi ʼaē neʼe ma teuteuʼi ai te ʼu fono pe neʼe fakaafe māua ke ma ʼolo ʼo gāue ʼi he ʼu potu ʼe ʼaoga ai he kau fai faka mafola, neʼe ʼui fēnei e Martha: “John, tā ʼolo ʼo gāue ʼi te potu ʼaē ʼe ʼaoga ai he kau gāue.” Neʼe mole puli ʼi he temi tana fia gāue fakamalotoloto.
Kua hili kiai he ʼu taʼu, neʼe ʼau toe mahaki mo ʼau. ʼI te māhina ʼo Malesio 1994, neʼe fakahā mai ʼe ʼau mahaki mafu, pea neʼe tonu ke tafa ʼau. ʼI te lakaga ʼaia, neʼe ʼau logoʼi te tokoni ʼa Sehova ʼi te lolotoga ʼo toku ʼu fihifihia. ʼE mole galo anai kia ʼau te faikole ʼa te tēhina taupau faka silikosipisio ʼi te ʼosi pe ʼo toku tafa, ʼo feiā mo te kiʼi fono ʼo te ʼAho Fakamanatu ʼaē neʼe ʼau takitaki ʼi toku kogafale ʼi te lopitali mo te kau mahaki ʼe toko fā ʼaē neʼe nātou fia logo ki te moʼoni.
Neʼe Tokoni Sehova Kia Māua
ʼE haʼele vave te temi, pea ʼe fakahaʼuhaʼu te vaivai ʼo tomā sino, kae ʼe fakafoʼou tuʼumaʼu tomā ʼatamai ʼaki te ako pea mo te fai faka mafola. (2 Kolonito 4:16) Kua hili leva taʼu e 39 talu mai te temi ʼaē neʼe ʼau ʼui ai, “Koʼeni ʼau, fekauʼi ʼau.” Neʼe lahi te ʼu gāue ʼaē neʼe ʼau fai ʼi toku maʼuli, pea neʼe ʼau maʼu ai te fiafia pea mo he ʼu fakapale. Ei, ʼi ʼihi temi ʼe ʼau logoʼi “ ʼe ʼau mamahi pea mo masiva,” kae ʼe feala taku ʼui kia Sehova ʼaki he loto falala: “Ko koe toku tokoni pea mo Ia ʼaē ʼe ina fakahāo ia ʼau.” (Pesalemo 40:17) Ei, neʼe lotoʼofa te ʼAtua kia ʼau.
[Paki ʼo te pasina 25]
Mo Martha ʼi te 1956
[Paki ʼo te pasina 26]
Te ʼuafu ʼi Kaválla
[Paki ʼo te pasina 26]
Mo Martha ʼi te 1997