Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w00 15/5 p. 5-9
  • Te ʼu Evaselio—ʼE Moʼoni Koa Pe Ko He ʼu Fagana?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te ʼu Evaselio—ʼE Moʼoni Koa Pe Ko He ʼu Fagana?
  • Te Tule Leʼo—2000
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • TE ʼU FEHUʼI ʼAĒ ʼE TONU KE TOU VAKAʼI
  • KOTEĀ TAKOTOU MANATU?
  • Te ʼu Evaselio—ʼE Kei Fakafihiʼi
    Te Tule Leʼo—2000
  • Te Sesu Moʼoni
    Te Tule Leʼo—2001
  • He Koʼē ʼe Feala Ke Kotou Falala Ki Te ʼu Evaselio ʼAē ʼi Te Tohi-Tapu?
    Te Tule Leʼo—2010
  • He Koʼe ʼe Tonu Ke Tou Tui Kia Sesu Kilisito?
    Te Tule Leʼo—1999
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2000
w00 15/5 p. 5-9

Te ʼu Evaselio—ʼE Moʼoni Koa Pe Ko He ʼu Fagana?

ʼI TE malamanei katoa, ʼe ʼiloʼi lelei e te hahaʼi te hisitolia ʼo Sesu ʼo Nasaleti, te tagata tūpulaga ʼaē neʼe ina fetogi te hisitolia ʼo te malamanei. ʼI te ʼēkelesia, peʼe ʼi te faleako, peʼe ʼi fale, ʼe akoʼi ki te hahaʼi pe ko ai ia Sesu. ʼI te manatu ʼa te tokolahi, ko te ʼu Evaselio ʼe ko te ʼu matapuna ʼo te ʼu moʼoni heʼegata pea mo te ʼu tākuga, ohage ko te palalau ʼaenī: “Kapau e ke ‘io,’ pea e ‘io,’ pea kapau e ‘kailoa,’ pea e ‘kailoa.’ ” (Mateo 5⁠:37) Ei, neʼe lagi akoʼi atu e takotou ʼu mātuʼa he ʼu meʼa ʼe fakatafito ki te ʼu Evaselio, tatau aipe pe neʼe nātou Kilisitiano peʼe kailoa.

Ki te toko lauʼi miliona kau tisipulo ʼa Kilisito, ko te ʼu Evaselio ʼe nātou fakamahino pe ko ai te tagata ʼaē ʼe nātou lotolelei ke nātou maʼuli mamahi maʼa ia pea mo mate maʼa ia. Tahi ʼaē meʼa, ʼe foaki mai e te ʼu Evaselio he ʼu tupuʼaga ke tou lototoʼa, mo faʼa kātaki, mo tui pea mo loto falala. ʼE mole koutou ʼio koa la, kapau ʼe tonu ke tou fakafisi ki te ʼu Evaselio, pea ʼe tonu ke ʼi ai he ʼu fakamoʼoni mālohi ʼaupito ke feala hatatou fakafisi kiai? Mai tona ʼuhiga ʼaē, ʼe malave ʼaupito te ʼu Evaselio ki te manatu pea mo te aga ʼa te hahaʼi, ʼe mole koutou kole anai kia ia ʼaē ʼe ina fakafihiʼi, ke ina tuku atu he ʼu fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo tana fakafifihi ʼaia?

ʼE mātou fakaafe atu ke koutou vakaʼi he ʼu fehuʼi maʼuhiga ʼo ʼuhiga mo te ʼu Evaselio. Koutou vakaʼi te manatu ʼa ʼihi hahaʼi ako ʼo te ʼu Evaselio, logola ko ʼihi ʼe mole nātou Kilisitiano. Pea ʼe feala anai ke koutou filifili pe koteā ʼaē ka koutou tui kiai.

TE ʼU FEHUʼI ʼAĒ ʼE TONU KE TOU VAKAʼI

◆ Ko te ʼu Evaselio, ʼe ko he ʼu tohi koa neʼe fakakaukauʼi e he ʼu hahaʼi popoto?

ʼE ʼui fēnei e Robert Funk ʼaē neʼe ina fakatuʼutuʼu te ʼuluaki Seminalio ʼo ʼUhiga Mo Sesu: “Ko Mateo, mo Maleko, mo Luka pea mo Soane neʼe nātou ‘fakahā mai he Mesia’ ʼe ʼalutahi mo te akonaki faka Kilisitiano ʼaē neʼe fetogi māmālie ʼi te ʼosi mate ʼa Sesu.” Kae ʼi te temi ʼaē neʼe tohi ai te ʼu Evaselio, neʼe kei maʼuʼuli te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe nātou logo ki te ʼu palalau ʼa Sesu, neʼe nātou mamata ki tana ʼu gāue pea mo nātou sio mata ki tona ʼosi fakatuʼuake. Neʼe mole nātou ʼui neʼe loi te kau ʼapositolo ʼaē neʼe nātou tohi te ʼu Evaselio.

Ohage la ko te mate pea mo te fakatuʼuake ʼo Kilisito. ʼE mole gata pe ki te ʼu Evaselio ʼaē ʼe maʼu ai he ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te mate pea mo te fakatuʼuake ʼo Sesu, kae ʼe toe maʼu ʼi te ʼuluaki tohi ʼa te ʼapositolo ko Paulo ki te kau Kilisitiano ʼo te Kolonito ʼāfea. Neʼe ina tohi fēnei: “Nee au fakahoko atu kia koutou, uluaki te mea ae nee au tali: nee puluhia Kilisito o uhiga mo atatou agahala o fai ki te Tohi-tapu. Nee fakakoloa ia pea nee tuuake i tona tolu aho o fai ki te Tohi-tapu. Pea nee ha kia Kefasi pea ha leva ki te toko hogofulu-ma-lua. Pea hili ia, nee ha kia tehina e nima geau i he temi e tahi, pea kei mauli te kaugamalie o natou alâ, ko te toko siʼi kua mamate. Pea hili ia, nee ha kia Sakopo, pea mo te kau apositolo katoa. Pea hili ia natou fuli, nee ha ki he fanau-to, pea ko au.” (1 Kolonito 15:​3-8) Ko te hahaʼi ʼaia neʼe nātou sio tonu ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kia Sesu, pea neʼe nātou manatuʼi lelei te ʼu faʼahi ʼaia.

Ko te hahaʼi ʼaē neʼe nātou tohi te Tauhi Foʼou, neʼe mole nātou fakamatala he ʼu hisitolia neʼe mole hoko moʼoni, ohage ko tona ʼui e ʼihi hahaʼi sivi Tohi-Tapu ʼo totatou temi. Kae ʼe maʼu te ʼu talatuku feiā ʼi te ʼu tohi ʼo te lua sēkulō ʼo totatou temi. Koia neʼe fai he ʼu fakamatala loi ʼo ʼuhiga mo Kilisito, ʼi te temi ʼaē neʼe tuputupu ai te ʼapositasia mai te Lotu Faka Kilisitiano moʼoni ʼi te ʼu kolo ʼaē neʼe tuʼu mamaʼo mai te kokelekasio ʼaē neʼe fakatuʼu e te kau ʼapositolo.​—⁠Gaue 20⁠:​28-30.

◆ ʼE ko he ʼu fagana koa?

Neʼe faigataʼa ki te tagata faitohi mo sivi Tohi-Tapu ko C. S. Lewis, hana tui ko te ʼu Evaselio ʼe ko he ʼu fagana pe. Neʼe ina tohi fēnei: “ ʼI toku ʼuhiga tagata fai hisitolia, ʼe ʼau tui papau, tatau aipe pe koteā tatatou manatu ki te ʼu Evaselio, kae ʼe mole ko he ʼu fagana. ʼE mole hage tona fakamatala ko he ʼu fagana. . . . ʼE lahi te ʼu meʼa ʼe mole tou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼo Sesu, pea ʼe fia fakakatoa anai e te hahaʼi ʼaē ʼe fia fai fagana.” ʼE maʼuhiga mo te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te tagata fai hisitolia ʼiloa ko H. G. Wells logola neʼe mole ko he Kilisitiano: “Ko te ʼu [tagata fai Evaselio] e fā, ʼe ʼalutahi tanatou fakamatala ia te ʼuhiga [ʼo Sesu]; ʼe nātou . . . fakamoʼoni ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko.”

Koutou fakatokagaʼi he lakaga neʼe hā ai Sesu ki tana kau tisipulo ʼi tona ʼosi fakatuʼuake. ʼI te agamāhani, ko te tagata fai fagana ʼe ina fia fakamatala he ʼu meʼa makehe, ohage ko te hā fakaofoofo ʼa Sesu, pea mo tana fai he akonaki makehe, pe ko tana hā faka kolōlia ʼi te mālamagia. Kae neʼe ʼui pe ia e te hahaʼi fai Evaselio, neʼe tuʼu Sesu ʼi muʼa ʼo tana kau tisipulo. Pea neʼe ina fehuʼi fēnei age kia nātou: “U fanau, pe e mole koutou maù he ika?” (Soane 21⁠:⁠5) ʼE ʼui fēnei e te tagata poto ko Gregg Easterbrook: “ ʼE fakahā lelei mai e te ʼu kiʼi meʼa ʼaia, ʼe ko he ʼu fakamatala moʼoni, ka mole ko he ʼu fagana.”

Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼui ʼaē ko te ʼu Evaselio ʼe ko he ʼu fagana, ʼe fakafeagai ki te faʼahiga akonaki ʼa te kau lapi ʼo te temi ʼaia. He ko te faʼahiga fai ʼaia, neʼe ko te ako fakaʼatamai ʼo he ʼu meʼa pea nātou fakamatala liuliuga. Ko te faʼahi ʼaia ʼe lagolago ki te ʼui ʼaē neʼe taupau lelei te ʼu palalau pea mo te ʼu gāue ʼa Sesu, kae mole lagolago ki te ʼui ʼaē ʼe ko he ʼu hisitolia matalelei neʼe faʼu pe ia e he ʼu tagata.

◆ Kapau ko te ʼu Evaselio ʼe ko he ʼu fagana, pea neʼe feala koa ke tānaki vave ʼi te ʼosi mate ʼa Sesu?

Ohage ko tona fakahā e te ʼu fakamoʼoni ʼaē kua maʼu, neʼe tohi te ʼu Evaselio ʼi te taʼu 41 ʼo aʼu ki te taʼu 98 ʼo totatou temi. Neʼe mate Sesu ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi. Ko tona faka ʼuhiga, ʼi te hili ʼo tona minisitelio, neʼe fakaʼaogaʼi he kiʼi temi nounou moʼo tānaki te ʼu fakamatala ʼo tona maʼuli. ʼE ko he fakafeagai lahi ʼaupito ki te ʼui ʼaē ko te ʼu Evaselio ʼe ko he ʼu fagana. ʼE ʼaoga he temi lahi moʼo faʼu he ʼu fagana. Ohage la, koutou manatuʼi te Iliade pea mo te Odyssée ʼaē neʼe fai e te tagata fai tuketuke Keleka ko Homère. ʼE ʼui e ʼihi, neʼe faʼu te ʼu fagana ʼaia e lua ia taʼu ʼe lauʼi teau, ʼo aʼu ki tanā liliu ko te ʼu fakamatala ʼe tou ʼiloʼi ʼi te temi nei. E feafeaʼi ki te ʼu Evaselio?

ʼI tana tohi ko César et le Christ, neʼe tohi fēnei e Will Durant, te tagata fai hisitolia: “Kapau neʼe lava fakakaukauʼi e he ʼu tagata ʼe mole maʼuhiga . . . he ʼulugaaga ʼa he tagata mālohi pea mo lelei feiā, mo he aga ʼe māʼoluga ʼaupito, pea mo he feʼofaʼofani moʼoni ʼa te hahaʼi, pea ʼe ko he milakulo ʼe faigataʼa age hakita tui kiai ʼi hakita tui ki te ʼu milakulo ʼaē ʼe talanoa kiai te Evaselio. Logola ko te hahaʼi ʼo te Haute critique neʼe nātou valokiʼi te Tohi-Tapu ia sēkulō e lua, kae kei tou mahino pe ki te maʼuli, mo te ʼulugaaga, pea mo te ʼu akonaki ʼa Kilisito, pea ʼe ko te tagata pe ʼaia ʼaē ʼe lelei tokotahi tona sivi ʼi te hisitolia ʼo te Potu Hihifo.”

◆ Neʼe fetogi koa te ʼu Evaselio ki muli age, ke ʼalutahi mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga ki te kau ʼuluaki Kilisitiano?

ʼE ʼui e ʼihi hahaʼi sivi Tohi-Tapu, ko te holi ʼa te kau ʼuluaki Kilisitiano ke tali nātou, neʼe ina uga ai te ʼu tagata fai Evaselio ke nātou fetogi te hisitolia ʼo Sesu, peʼe nātou hilifaki kiai he tahi ʼu meʼa. Kae kapau ʼe kita sivi fakalelei te ʼu Evaselio, pea ʼe hā lelei mai neʼe mole nātou fai he ʼu fetogi. Kapau neʼe fetogi te ʼu fakamatala ʼo te ʼu Evaselio ʼo ʼuhiga mo Sesu ʼuhi ko te ʼu fakatuʼutuʼu kākā ʼa te kau ʼuluaki Kilisitiano, he koʼe ʼe kei maʼu ʼi te ʼu tohi ʼaia he ʼu valoki ki te kau Sutea pea mo te kau Senitile?

Ohage la, neʼe ʼui fēnei e Sesu ia Mateo 6⁠:​5-7: “Pea ka koutou faikole, aua naa koutou hage ko te hahai malualoi, koteuhi e natou manako i te tutuʼu o faikole i te u sinakoka mo te u mua ala, ke natou ha ki te hahai. Mooni e au tala kia koutou, kua natou mau tonatou fakapale.” ʼE hā lelei mai, neʼe ko he valoki mālohi ʼaia ki te kau takitaki lotu Sutea. Neʼe toe ʼui fēnei e Sesu: “Ka ke faikole, aua naa liuliuga tau u kupu o hage ko te kau pagani [te kau Senitile], e natou manatu, e logoʼi anai natou i te loaloaga o anatou lea.” ʼI tanatou fakaʼaogaʼi te ʼu palalau ʼaia ʼa Sesu, neʼe mole faigaʼi e te ʼu tagata fai Evaselio ke nātou fai he ʼu tisipulo foʼou. Neʼe nātou tohi pe te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sesu Kilisito.

Koutou vakaʼi mo te ʼu Evaselio ʼo ʼuhiga mo te ʼu fafine ʼaē neʼe nātou ʼaʼahi te faitoka ʼo Sesu pea mo nātou sio neʼe lāvaki. (Maleko 16:​1-8) Ohage ko tona ʼui e Gregg Easterbrook, “ ʼo mulimuli ki te ʼu agaʼi fenua ʼo te ʼu fenua Alape ʼāfea, neʼe mole tui he tahi ki te ʼu fakamoʼoni ʼaē neʼe fai e te hahaʼi fafine: ohage la, neʼe fakaʼaogaʼi pe he ʼu tagata e lua moʼo fakamoʼoni pe neʼe tono he fafine, kae neʼe mole he ʼuhiga ʼo te fakamoʼoni ʼo he fafine ʼo ʼuhiga mo he tagata neʼe tono.” Ei, ʼo feiā pe mo te kau tisipulo ʼa Sesu, neʼe mole nātou tui ki te ʼu fafine! (Luka 24⁠:11) Koia ʼe mahino papau ia, ʼe moʼoni te fakamatala ʼaia.

ʼE mole he ʼu lea fakatātā ʼi te ʼu episitola ʼo feiā mo te tohi ʼo Gaue, ʼo hā ʼaki mai ko te ʼu lea fakatātā ʼo te ʼu Evaselio neʼe mole hilifaki kiai e te kau ʼuluaki Kilisitiano ki muli age, kae ʼe ko te ʼu folafola ʼaē neʼe fai e Sesu. Tahi ʼaē meʼa, ko te fakatatau lelei ʼo te ʼu Evaselio pea mo te ʼu episitola ʼo te Tauhi Foʼou, ʼe ina fakahā mai neʼe mole fetogi e te ʼu tagata fai Evaselio te ʼu palalau ʼa Paulo pea mo he tahi ʼu tagata faitohi ʼo te Tauhi Foʼou, moʼo ʼui ʼe ko te ʼu folafola ʼa Sesu. Kapau neʼe fai te faʼahi ʼaia e te kau ʼuluaki Kilisitiano, pea ʼe tatau anai te ʼu fakamatala ʼaē ka tou maʼu ʼi te ʼu Evaselio mo te ʼu fakamatala ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼu episitola. Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe mole tou maʼu ai te ʼu faʼahi ʼaia, koia ʼe feala ke tou ʼui ko te ʼu fakamatala ʼo te ʼu Evaselio ʼe moʼoni pea neʼe mole fai ki muli mai.

◆ Kaeā te ʼu meʼa ʼaē ʼe hage ʼe fefakafeagaiʼaki ʼi te ʼu Evaselio?

Kua fualoa te ʼui ʼa ʼihi hahaʼi sivi Tohi-Tapu, ʼe lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe fefakafeagaiʼaki ʼi te ʼu Evaselio. Neʼe faigaʼi e te tagata fai hisitolia ko Durant, ke ina sivisivi fakahagatonu te ʼu Evaselio, ohage ko tana vakaʼi te ʼu tohi faka hisitolia. Logope la ʼe ina ʼui, ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼe hage ʼe fefakafeagaiʼaki, kae ʼe ina fakamoʼoni fēnei: “Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe fefakafeagaiʼaki ʼe ko he ʼu kiʼi meʼa veliveli pe ia, ʼi te ʼu meʼa maʼuhiga ʼaē ʼe ʼalutahi ʼi te ʼu evaselio, pea ʼe tatau te ʼu fakamatala ʼaē ʼe nātou fai ʼo ʼuhiga mo te ʼulugaaga ʼo Kilisito.”

ʼI tona agamāhani, ʼe faigafua te fakatokatoka ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hage ʼe fefakafeagaiʼaki ʼi te ʼu Evaselio. Koʼeni tona faʼifaʼitaki: ʼE ʼui ia Mateo 8⁠:5 “nee fakaoviʼage he setulio [kia Sesu] o lauga kia te ia,” ke ina fakamālōlō tana kaugana. Ia Luka 7⁠:​3, “nee ina fekauʼi kia [Sesu] he u takitaki o te kau Sutea, ke natou kole kia te ia ke haeleʼage o fakamauli tana kaugana.” Neʼe fekauʼi e te setulio ʼaia te ʼu tagata ʼāfea ke nātou ʼolo ʼo fakafofoga ia ia. Kae neʼe ʼui e Mateo neʼe ko te setulio totonu ʼaē neʼe ina kole mamahi kia Sesu, he neʼe ina fai tana kole ʼaki te ʼu tagata ʼāfea ʼaē neʼe nātou fakafofoga ia ia. ʼE ko he kiʼi faʼifaʼitaki ʼaia ʼe ina fakahā mai ʼe feala ke fakatokatoka te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼui e ʼihi ʼe fefakafeagaiʼaki.

E feafeaʼi ki te ʼui ʼa te hahaʼi ʼo te Haute critique, ʼe mole ʼalutahi te ʼu Evaselio mo te ʼu agaaga ʼo he hisitolia moʼoni? ʼE hoko atu fēnei e Durant: “ ʼI tanatou fiafia lahi ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou maʼu, ko te hahaʼi ʼo te Haute critique neʼe nātou ʼahiʼahiʼi te Tauhi Foʼou moʼo vakaʼi peʼe moʼoni, kae neʼe faigataʼa fau te ʼu ʼahiʼahi ʼaia, pea kapau ʼe fakaʼaogaʼi ki te toko lauʼi teau hahaʼi ʼiloa ʼo te temi muʼa, ohage ko Hammourabi, mo Tavite pea mo Socrate, pea ʼe hage anai neʼe mole nātou maʼuʼuli moʼoni. Logola te ʼu manatu fakapalatahi pea mo te ʼu manatu hala faka teolosia ʼa te ʼu tagata fai evaselio, kae neʼe nātou tohi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko moʼoni, ohage ko te holi ʼa te kau ʼapositolo ki he ʼu tuʼulaga māʼoluga ʼi te Puleʼaga, mo tanatou feholaki ʼi te ʼosi puke ʼo Sesu, mo te fakafisi ʼa Petelo kia Sesu, kae kapau neʼe nātou fia tohi he ʼu fagana kanaʼauala neʼe nātou fakaū te ʼu agahala ʼaia . . . Ka lau e he tahi te ʼu fakamatala ʼaia, pea ʼe mole feala hana lotolotolua neʼe maʼuli moʼoni te tagata ʼaia.”

◆ ʼE fakafofoga lelei koa e te Lotu Faka Kilisitiano ʼo totatou temi te Sesu ʼaē ʼe fakahā ʼi te ʼu Evaselio?

Neʼe ʼui e te Seminalio ʼo ʼUhiga Mo Sesu, ko tana sivi te ʼu Evaselio ʼe “mole faka tuʼakoi e te ʼu fakatotonu ʼaē neʼe fai e te ʼu fono lalahi ʼo te ʼēkelesia.” Kae neʼe mahino ki te tagata fai hisitolia ko Wells, ʼe kehekehe ʼaupito te ʼu akonaki ʼa Sesu ʼaē ʼe maʼu ʼi te ʼu Evaselio pea mo te ʼu akonaki ʼo te Keletiate. Neʼe ina tohi fēnei: “ ʼE mole tou maʼu he fakamoʼoni pe neʼe ʼiloʼi e te kau ʼapositolo ʼa Sesu te Tahitolu​—⁠pe neʼe ina fakahā age kia nātou. . . . Pea neʼe mole palalau [Sesu] ki te tauhi kia Malia, tana faʼe, ohage ko [te tauhi ʼaē ʼe fai kia] Isis, te Fineʼaliki ʼo te lagi. Neʼe mole ina fai te ʼu agaaga ʼo te tauhi faka Kilisitiano ʼaē ʼe fai ʼi te temi nei.” Koia ʼe mole feala ai ke tou fakafuafua te ʼu Evaselio ʼaki pe te vakaʼi ʼo te ʼu akonaki ʼo te Keletiate.

KOTEĀ TAKOTOU MANATU?

ʼI takotou ʼosi vakaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe tou talanoa kiai, koteā takotou manatu? ʼE ʼi ai koa he ʼu fakamoʼoni lelei moʼo ʼui ko te ʼu Evaselio ʼe ko he ʼu fagana? Ko te tokolahi ʼe nātou manatu ko te ʼu fakafifihi pea mo te ʼu lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te ʼu Evaselio, ʼe mole faʼa maʼuhiga. Ke maʼu hakotou manatu ki te faʼahi ʼaia, ʼe tonu ke koutou lau te ʼu Evaselio ʼo mole fakapalatahi. (Gaue 17⁠:11) ʼE koutou mahino anai ko te ʼu Evaselio ʼe mole ko he ʼu fagana, mokā koutou fakatokagaʼi anai ko te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼulugaaga ʼa Sesu, ʼe mole fefakafeagaiʼaki, kae ʼe totonu pea mo moʼoni.a

Kapau ʼe koutou vakaʼi fakalelei te Tohi-Tapu pea mo koutou fakaʼaogaʼi tana ʼu tokoni, pea ʼe koutou sisio anai ʼe ina lava fetogi tokotou maʼuli ke lelei age. (Soane 6⁠:68) ʼE hoko tāfito anai te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe koutou maʼuliʼi te ʼu palalau ʼa Sesu ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼu Evaselio. Tahi faʼahi maʼuhiga, ʼe feala anai hakotou ʼiloʼi te ka haʼu taulekaleka ʼaē ka maʼu e te hahaʼi fakalogo.​—⁠Soane 3:​16; 17:​3, 17.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Koutou vakaʼi te tohi La Bible : Parole de Dieu ou des hommes, ʼi te kapite 5 ʼo aʼu ki te 7, pea mo te kaupepa Un livre pour tous, ʼaē neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Talanoa ʼo te pasina 7]

Te ʼu Fakamoʼoni ʼo Te Fakamatala Moʼoni

KUA hili kiai ni ʼu tau, ko te tagata faitohi Ositalalia pea mo sivi Tohi-Tapu, neʼe ina fakamoʼoni fēnei: “Neʼe ko taku ʼuluaki fai ʼaē te meʼa ʼaē ʼe tonu ke ʼuluaki fai muʼa e te tagata fai sulunale: ko te vakaʼi ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko moʼoni. . . . Pea neʼe ʼau punamaʼuli ʼaupito, he neʼe ʼau mahino ai, ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau lau [ʼi te ʼu Evaselio] ʼe mole ko he ʼu fagana pe ko he ʼu talatuku ʼe ʼalutahi mo te maʼuli māhani. Neʼe ko he fakamatala pe ia ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko moʼoni. Neʼe fakamatala ai te ʼu meʼa makehe e te hahaʼi neʼe nātou sio mata kiai pea mo te hahaʼi neʼe fakahā age kia nātou te ʼu meʼa ʼaia . . . Ko te fakamatala ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko moʼoni, ʼe ʼi ai tona ʼu agaaga, pea ʼe maʼu te ʼu agaaga ʼaia ʼi te ʼu Evaselio.”

ʼO toe feiā pe, ko E. M. Blaiklock te polofesea ʼo te hisitolia ʼo te kau Keleka pea mo te kau Loma ʼāfea, ʼaē ʼe faiako ʼi te Univelesitē ʼo Auckland, neʼe ina ʼui fēnei: “Ko ʼau ko te tagata fai hisitolia. Ko taku faʼahiga sivi ʼo te ʼu tohi ʼāfea ʼo te kau Keleka pea mo te kau Loma, ʼe tatau mo te faʼahiga sivi ʼo te hisitolia. Koia ʼe feala haku ʼui atu, ko te ʼu fakamoʼoni ʼo te maʼuli ʼo Kilisito, mo tana mate, pea mo tona fakatuʼuake ʼe lahi age ʼi te ʼu fakamoʼoni ʼo te ʼu fakamatala ʼāfea ʼo te hisitolia.”

[Mape/Paki ʼo te pasina 8, 9]

FENISIA

KALILEA

Vaitafe ʼo Solotane

SUTEA

[Paki]

“Ko te ʼu fakamoʼoni ʼo te maʼuli ʼo Kilisito, mo tana mate, pea mo tona fakatuʼuake ʼe lahi age ʼi te ʼu fakamoʼoni ʼo te ʼu fakamatala ʼāfea ʼo te hisitolia.”—Te Polofesea Ko E. M. Blaiklock

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

Background maps: Based on a map copyrighted by Pictorial Archive (Near Eastern History) Est. and Survey of Israel.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae