Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w00 1/7 p. 22-27
  • Neʼe Ina ʼAve Te Mālama Ki Te ʼu Fenua Kehekehe

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Neʼe Ina ʼAve Te Mālama Ki Te ʼu Fenua Kehekehe
  • Te Tule Leʼo—2000
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te ʼu ʼUluaki Taʼu
  • ʼE Fekauʼi Ki Te ʼu Fenua Tai
  • ʼE ʼAlu Ki Eulopa
  • ʼE Fai Faka Mafola ʼi Lusia
  • Tana ʼOhoana Pea Mo Tana Takafoli Tuʼa Lua
  • Neʼe Mole Maʼuli Fualoa Mo Tona Famili
  • Ko Sehova, Tatatou Tamai, ʼe ʼOfa Mamahi Kia Tatou
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2020
  • Neʼe Ma Sisio Ki Te ʼOfa Makehe ʼo Te ʼAtua ʼi Te ʼu Aluʼaga Kehekehe ʼo Toma Maʼuli
    Te Tule Leʼo—2017
  • 1923—Kua Hili Taʼu ʼe Teau
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako) (2023)
  • ‘ʼE Lotolelei Te ʼAlo Ke Ina Fakahā Tana Tamai’
    Te Tule Leʼo—2012
Te Tule Leʼo—2000
w00 1/7 p. 22-27

Tonatou Maʼuli

Neʼe Ina ʼAve Te Mālama Ki Te ʼu Fenua Kehekehe

TE HISITOLIA ʼO GEORGE YOUNG NEʼE FAKAMATALA E RUTH YOUNG NICHOLSON

“He koʼe kua hoko te fakalogologo ʼaia ʼi totatou ʼu laupapa faiakonaki? . . . Ko te ʼu faʼahiga tagata feafeaʼi koa ia tatou mo kapau ʼe tou nonofo fakalogologo kae kua fakahā mai ʼe moʼoni te ʼu meʼa ʼaenī ʼe ʼau faitohi atu kiai? ʼAua naʼa tou tuku te hahaʼi ʼi te fakapōʼuli, kae tou kalagaʼi te moʼoni, ʼo mole tou fai ohage ko he fai fakalelei peʼe tou fai fakafūfū.”

NEʼE fai te ʼu palalau ʼaia e taku tāmai ʼi tana tohi ʼaē neʼe pasina 33, neʼe ina kole ai ke molehi tona higoa ʼi te ʼēkelesia. Neʼe ko te taʼu 1913. Talu mai ai, neʼe lahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te maʼuli ʼo taku tāmai, pea neʼe ina ʼave ai te mālama ki te ʼu fenua kehekehe. (Filipe 2⁠:15) Talu mai taku kei veliveli, neʼe ʼau tānaki te ʼu fakamatala mai toku ʼu kāiga ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e taku tāmai, pea neʼe tokoni mai toku ʼu kaumeʼa moʼo fakatahitahiʼi te ʼu meʼa ʼaia. Neʼe lahi te ʼu ʼaluʼaga ʼo te maʼuli ʼo taku tāmai neʼe nātou fakamanatuʼi mai ai te maʼuli ʼo te ʼapositolo ko Paulo. Ohage ko te “ ʼapositolo [ʼaia] ʼo te ʼu puleʼaga,” neʼe tali tuʼumaʼu e taku tāmai ke fai folau moʼo fakahā te logo ʼa Sehova ki te hahaʼi ʼi te ʼu fenua pea mo te ʼu motu fuli. (Loma 11⁠:13; Pesalemo 107⁠:​1-3) Tuku muʼa ke ʼau fakamatala atu te hisitolia ʼo taku tāmai, ia George Young.

Te ʼu ʼUluaki Taʼu

Ko taku tāmai neʼe ko te tama muli ʼa te taumatuʼa mai Ekosi ko John pea mo Margaret Young, pea neʼe nā kau ʼi te lotu Presbytérienne. Neʼe tupu ʼi te ʼaho 8 ʼo Sepetepeli 1886, ʼi te ʼosi mavae ʼo tona famili mai Édimbourg, ʼi Ekosi ki Colombie-Britannique ʼi te potu uesite ʼo Kanata. Ko tona ʼu tēhina lalahi e tolu​—⁠ia Alexander, mo John, pea mo Malcolm​—⁠neʼe nātou tutupu ʼi Ekosi ʼi te ʼu taʼu ki muʼa atu. Ko Marion, tonatou kiʼi tokolua, ʼaē neʼe nātou foaki ki ai te higoa fakapelepele ko Nellie, neʼe veliveli age ʼi taku tāmai ia taʼu e lua.

Neʼe lahilahi ake te fānau ʼi te ʼapi ʼi Saanich, ko te kolo ʼe feōvi mo Victoria, ʼi Colombie-Britannique, pea neʼe nātou maʼuli fiafia. Kae neʼe nātou toe ako foki te fai gāue. Koia, ʼi te temi ʼaē neʼe liliu mai ai tanatou ʼu mātuʼa mai tanā ʼolo ki Victoria, neʼe kua ʼosi fai te ʼu gāue ʼo tuʼa pea neʼe maʼa mo te loto fale.

ʼAki te temi, neʼe leleiʼia e taku tāmai pea mo tona ʼu taʼokete te gāue ʼo te lameni pea mo te gāue tufuga ʼakau. Neʼe ʼiloa te ʼu tēhina Young ko he ʼu tagata ʼe nātou kumi ʼakau (he neʼe nātou kumi he ʼu kele ʼe lava maʼu ai te ʼakau), pea neʼe nātou totogi pea mo fakatau te ʼakau. Neʼe tokaga taku tāmai ki te faʼahi ʼo te paʼaga.

Ki muli age, neʼe fia ʼiloʼi e taku tāmai te ʼu meʼa fakalaumālie, pea neʼe fia liliu ai ko te minisi ʼo te lotu Presbytérienne. Kae ʼi te lagi temi ʼaia, neʼe lave ʼaupito ki tona maʼuli te akonaki neʼe ina lau ʼi te nusipepa, neʼe fai e Charles Taze Russell, te ʼuluaki pelesita ʼo te Zion Watch Tower Tract Society. Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ako e taku tāmai, neʼe ina uga ia ia ke faitohi ki tana ʼēkelesia moʼo fakahā age ke molehi tona higoa, ohage ko tatatou talanoa kiai ʼi te kamata.

ʼAki he agamālū, neʼe fakaʼaogaʼi e taku tāmai te ʼu vaega faka Tohi-Tapu moʼo fakahā lelei, ʼe mole moʼoni te ʼu akonaki ʼo te lotu, ʼaē ʼe nātou ʼui ʼe tuputupua te nefesi ʼo te tagata, pea mo fakamamahiʼi ʼo heʼegata e te ʼAtua te ʼu nefesi ʼi te ʼifeli. Neʼe toe talanoa ʼo ʼuhiga mo te akonaki ʼo te Tahitolu, ʼo ina fakamoʼoni ai ʼe mole ko he akonaki Kilisitiano, pea ʼe mole tuʼu ʼi te Tohi-Tapu. Talu mai ai, neʼe ina fakahoko te minisitelio faka Kilisitiano ohage ko Sesu Kilisito, ʼo ina fakaʼaogaʼi ʼaki he agavaivai tona ʼu fealagia fuli pea mo tona mālohi katoa moʼo faka kolōlia kia Sehova.

ʼI te taʼu 1917, ʼaki te takitaki ʼa te Sosiete Watch Tower, neʼe liliu taku tāmai ko he tagata feʼaluʼaki moʼo fai faka mafola, te higoa ʼaē neʼe fakatoʼo ʼi te temi ʼaia ki te kau fakafofoga feʼoloʼaki ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI te ʼu kolo ʼo Kanata, neʼe ina lau pea mo fakahā te polokalama ʼo te “Photo-Drame de la création” ʼaki te ʼu paki pea mo te musika. Neʼe kaugamālie ʼaupito te ʼu fale lalahi ʼaē neʼe fai ai te ʼu fakahāhā ʼaia e taku tāmai. Ko te polokalama ʼo tana ʼu ʼaʼahi, neʼe hā ʼi Te Tule Leʼo ʼo aʼu ki te taʼu 1921.

Neʼe fakamatala e te sulunale ʼo Winnipeg, ko te Tagata Faka Mafola Evaselio ko Young, neʼe palalau ki te toko 2 500 hahaʼi, pea ko te tokolahi neʼe mole feala ke nātou hū age ki fale he neʼe kua kaugamālie ʼaupito. ʼI Ottawa, neʼe talanoa ki te kupu tāfito ʼaenī “ ʼAlu Ki ʼIfeli Pea Toe Liliu Mai.” Neʼe ʼui fēnei ai e te tagata kua matuʼa: “ ʼI te ʼosi ʼo te akonaki, neʼe fakaafe e George Young te kau takitaki lotu ke nātou ʼolo age ki muʼa ke nātou fai palalau mo ia ki te faʼahi ʼaia, kae neʼe mole he tahi neʼe gaūgaūe. Pea neʼe ʼau ʼiloʼi ai ʼe kua ʼau maʼu te moʼoni.”

Neʼe faiga taku tāmai ke lahi tana ʼu gāue fakalaumālie mokā feʼaluʼaki moʼo fai te ʼu ʼaʼahi ʼaia. Ki muli age, neʼe lele ʼo heka ki te saliote afi, ke ʼalu ki te tahi koga meʼa neʼe fakatuʼutuʼu kiai. ʼI te temi ʼaē neʼe feʼaluʼaki motokā ai, neʼe kamata ʼalu ki he tahi kolo ka heʼeki hoko te temi ʼinu kafe. ʼO hilifaki ki tana faʼafai ʼaia, neʼe ʼiloa taku tāmai he neʼe ko he tagata neʼe fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi, pea neʼe toe ʼiloa mo tana ʼu gāue faka Kilisitiano pea mo tana loto fia foaki.

ʼI te ʼu ʼuluaki fakatahi ʼaē neʼe kau kiai, neʼe ʼi ai te fakatahi maʼuhiga neʼe fai ʼi Edmonton, ʼi Alberta ʼi te taʼu 1918. Neʼe kau tona famili katoa kiai he neʼe papitema ai ia Nellie. Pea neʼe ko te lakaga fakamuli ʼaia ʼaē neʼe kei katoa ai tona ʼu tēhina. Hili kiai taʼu e lua, pea mate ia Malcolm he neʼe mahaki tona ʼu ʼatefēfē. Ohage ko tona ʼu taʼokete e tolu pea mo tana tāmai, neʼe ʼamanaki ia Malcolm ke maʼuli ʼi selo, pea neʼe nātou nonofo agatonu fuli ki te ʼAtua ʼo aʼu ki tonatou mate.​—⁠Filipe 3⁠:⁠14.

ʼE Fekauʼi Ki Te ʼu Fenua Tai

ʼI te ʼosi fai katoa e taku tāmai tana fai faka mafola ʼi Kanata ʼi Sepetepeli 1921, ko Joseph F. Rutherford, ʼaē neʼe pelesita ʼi te temi ʼaia ʼi te Sosiete Watch Tower, neʼe ina fakatotonu kia ia ke ʼalu ki te ʼu motu ʼo Caraïbes. Neʼe tali leleiʼi taku tāmai ʼi te ʼu koga meʼa fuli ʼaē neʼe ina fakahāhā ai te “Photo-Drame de la création.” Neʼe faitohi mai Trinité, ʼo ina ʼui fēnei: “Neʼe fonu ʼaupito te fale, pea neʼe kaugamālie te hahaʼi ʼaē neʼe fakaliliu. ʼI te lua po neʼe hahaʼi ʼaupito te fale.”

Pea ʼi te taʼu 1923, neʼe hinoʼi taku tāmai ke ʼalu ki Pelesile. ʼI te fenua ʼaia, neʼe palalau ai ki te hahaʼi kaugamālie, pea ʼi ʼihi temi neʼe ina fakaʼaogaʼi te ʼu hahaʼi neʼe totogi moʼo fakaliliu tana ʼu akonaki. Neʼe fakamatala fēnei ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Tesepeli 1923: “Mai te ʼaho 1 ʼo Sūnio ki te ʼaho 30 ʼo Sepetepeli, neʼe fai e te tēhina ko Young te ʼu akonaki e 21, pea ko hahaʼi e toko 3 600 neʼe kau kiai; ko fono e 48 neʼe kau ai hahaʼi e toko 1 100; pea neʼe tufa te ʼu tohi faka Potukalia e 5 000.” Tokolahi te hahaʼi neʼe nātou fia ʼiloʼi te moʼoni, ʼi te temi ʼaē neʼe fai ai e taku tāmai te akonaki ʼaē ko tona kupu tāfito “Ko Te Toko Lauʼi Miliona Hahaʼi ʼe Maʼuʼuli ʼi Te Temi Nei ʼe Mole Nātou Mamate Anai.”

ʼI te ʼaho ʼaē neʼe avahi ai te ʼu pilō foʼou ʼi Pelesile ʼi te ʼaho 8 ʼo Malesio 1997, neʼe tuʼu ʼi te kaupepa ʼo te ʼaho ʼaia: “ ʼI te taʼu 1923: Neʼe tau mai ia George Young ki Pelesile. Pea neʼe ina fakatuʼutuʼu te filiale ʼi te loto kolo ʼo Rio de Janeiro.” Logope la neʼe ʼi ai te ʼu tohi faka Tohi-Tapu ʼi te lea faka Sepania, kae neʼe toe ʼaoga foki he ʼu tohi feiā ʼi te lea faka Potukalia, te lea tāfito ʼo Pelesile. Koia, ʼi te ʼaho 1 ʼo ʼOketopeli, neʼe kamata tā ai Te Tule Leʼo faka Potukalia.

Neʼe feʼiloʼiʼaki taku tāmai mo te ʼu hahaʼi tokolahi ʼi Pelesile. Ia nātou ʼaia neʼe ʼi ai te tagata maʼu koloā Potukalia, neʼe higoa ko Jacintho Pimentel Cabral, neʼe ina foaki tona ʼapi ke fai ai te ʼu fono. Pea neʼe tali e Jacintho te moʼoni pea ki muli age neʼe kau ki te famili ʼo te Petele. Ko te tahi neʼe ko Manuel da Silva Jordão, ko te tūpulaga Potukalia neʼe gāue ʼōloto. Neʼe logo ki te faiakonaki ʼo taku tāmai, pea neʼe uga ai ke toe liliu ki Potukalia ke kau ki te kau fai faka mafola evaselio, te higoa ʼaē neʼe fakatoʼo ʼi te temi ʼaia ki te kau minisi Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē ʼe gāue temi katoa.

ʼI Pelesile, neʼe lahi te feʼaluʼaki ʼo taku tāmai ʼi te saliote afi, pea neʼe ina fakatuʼutuʼu ke ina maʼu te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe fia logo. ʼI tana tahi fagona, neʼe felāveʼi mo Bony pea mo Catarina Green, pea neʼe nofo mo nāua ia teitei vāhaʼa e lua, ʼo ina fakamahino age kia nāua te Tohi-Tapu. Ko te toko fitu ʼo te ʼu kāiga ʼo te taumatuʼa ʼaia, neʼe nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova pea mo papitema.

ʼI te taʼu 1923, neʼe felāveʼi taku tāmai mo Sarah Bellona Ferguson. ʼI te taʼu 1867, ʼi tana kei finemui, ko ia mo tona tokolua lahi ko Erasmus Fulton Smith pea mo tonā famili, neʼe nātou mavae mai Amelika ʼo ʼolo ki Pelesile. Talu mai te taʼu 1899 neʼe momoli tuʼumaʼu kia ia Te Tule Leʼo. Neʼe kua fualoa te talitali ʼa Sarah, mo tana ʼu toe e toko fā, pea mo te fafine neʼe fakahigoaʼi e taku tāmai ko Tante Sallie, ke ʼalu age taku tāmai ʼo papitemaʼi nātou. Pea neʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼi te ʼaho 11 ʼo Malesio 1924.

Mole fualoa kiai, pea neʼe fai faka mafola taku tāmai ʼi te tahi ʼu kolo ʼo te Potu Saute ʼo Amelika. ʼI te ʼaho 8 ʼo Novepeli 1924, neʼe faitohi mai Pelu, ʼo ina ʼui fēnei: “Neʼe hoki ʼosi age taku tufa te ʼu kiʼi pepa lotu e 17 000 ʼi te ʼu kolo ʼo Lima pea mo Callao.” Pea neʼe ʼalu ki Polivia ʼo tufa ai te ʼu kiʼi pepa lotu. ʼO ʼuhiga mo tana ʼaʼahi ʼaia, neʼe ina tohi fēnei: “Ko tatatou Tāmai ʼe ina tapuakina tatatou ʼu faiga. Neʼe tokoni mai kia ʼau te tagata Initia. ʼE tuʼu tona ʼapi ʼi te vaitafe ʼo Amazone. Neʼe toe liliu mo te ʼu kiʼi pepa lotu e 1 000 pea mo te ʼu tohi.”

ʼAki te ʼu faiga ʼo taku tāmai, neʼe mafola te pulapula ʼo te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ʼi te ʼu tuʼuga fenua ʼi te lotomalie pea mo te Potu Saute ʼo Amelika. Neʼe tala fēnei ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Tesepeli 1924: “Kua laka atu nei ia taʼu e lua te nofo ʼa George Young ʼi te potu saute ʼo Amelika. . . . ʼE ko he pilivilesio ki te tēhina ʼaia ke ina ʼave te logo ʼo te moʼoni ki Punta Arenas, ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ava ʼo Magellan.” Neʼe toe takitaki e taku tāmai te gāue fai faka mafola ʼi te ʼu kolo ʼo Costa Rica, mo Panama, pea mo Venesuela. Neʼe haga fai aipe tana faka mafola, logola tana tau mo te mahaki ʼaē ko te malaria pea neʼe vaivai ai.

ʼE ʼAlu Ki Eulopa

ʼI Malesio 1925, neʼe folau sitima taku tāmai ki Eulopa, pea neʼe ʼamanaki ke ina tufa ai te ʼu kiʼi pepa lotu e 300 000 ʼi Sepania pea mo Potukalia, pea mo fakatuʼutuʼu ke fai e te Tēhina ko Rutherford he ʼu akonaki ki te hahaʼi. Kae ʼi tana tau atu ki Sepania, neʼe mole faʼa loto e taku tāmai ke fai te ʼu akonaki ʼa te Tēhina ko Rutherford, ʼuhi ko te fehiʼaʼinaʼi ʼo te lotu ʼi te fenua ʼaia.

Moʼo tali kia ia, neʼe faitohi fēnei te Tēhina ko Rutherford, ʼo ina fakaʼaogaʼi te vaega ʼo Isaia 51⁠:16: “ ʼE ʼau ʼai anai taku ʼu folafola ki tou gutu, pea ʼe ʼau ʼūgaki anai koe ʼaki te malumalu ʼo toku nima, ke ʼau fakatuʼu te lagi, pea mo hili te ʼu tafitoʼaga ʼo te kele, pea mo ʼui kia Sione, ‘ko koe taku hahaʼi.’ ” (King James Version) ʼAki te tali ʼaia, neʼe ʼui fēnei e taku tāmai: “ ʼE mahino ia ʼe ko te finegalo ʼo te ʼAliki ke ʼau muʼamuʼa pea ke ʼau tuku ke ina fai he puleʼaki.”

ʼI te ʼaho 10 ʼo Maio 1925, neʼe fakaliliu te akonaki ʼaē neʼe fai e te Tēhina ko Rutherford ʼi te théâtre ʼo Novedades ʼi Barcelone. Neʼe ʼōmai te hahaʼi e toko 2 000 tupu, ʼo kau kiai te kovana pea mo tona ʼu tagata leʼo. Neʼe toe hoko feiā ʼi Madrid, pea neʼe kau ai hahaʼi e toko 1 200. ʼUhi ko te fia logo ʼa te hahaʼi ʼaē neʼe hoko ʼi te fai ʼo te ʼu faiakonaki ʼaia, neʼe fakatuʼu ai te filiale ʼi Sepania, ohage ko tona ʼui ʼi te Annuaire 1978, “ ʼaki te takitaki ʼa George Young.”

ʼI te ʼaho 13 ʼo Maio 1925, neʼe faiakonaki te Tēhina ko Rutherford ʼi Lisbonne, ʼi Potukalia. Neʼe toe fua lelei tana ʼaʼahi ʼaia, logola te faiga ʼa te kau takitaki lotu ke nātou fakagata te fono, ʼo nātou kalaga leʼolahi pea mo logoaʼa ʼaki te ʼu hekaʼaga. ʼO hoa ki te ʼu faiakonaki ʼa te Tēhina ko Rutherford ʼi Sepania pea mo Potukalia, neʼe haga fai e taku tāmai te fakahāhā ʼo te “Photo-Drame,” pea mo ina fakatuʼutuʼu foki te tā ʼo he ʼu tohi faka Tohi-Tapu pea mo tufa ʼi te ʼu koga meʼa ʼaia. Neʼe faitohi ʼi te taʼu 1927 ʼo ina fakamatala mai ko te logo lelei “neʼe fakahāhā ʼi te ʼu kolo fuli pe ʼo Sepania.”

ʼE Fai Faka Mafola ʼi Lusia

Neʼe hinoʼi leva taku tāmai ke gāue misionea ʼi Lusia, pea neʼe tau atu kiai ʼi te ʼaho 28 ʼo ʼAukusito 1928. Neʼe faitohi mai ʼi te ʼaho 10 ʼo ʼOketopeli 1928, pea neʼe ina ʼui fēnei:

“Talu taku tau mai ki Lusia, ʼe ʼau lava faikole ʼaki toku loto katoa ʼo fēnei: ‘Ke hoko mai tou puleʼaga.’ ʼE ʼau lolotoga ako te lea, kae ʼe ʼau akoako māmālie. Ko te tagata ʼaē ʼe ina fakamahino mai te lea, ʼe ko he tagata agalelei ʼaupito, ko te Sutea kae ʼe tui kia Kilisito pea mo manako ki te Tohi-Tapu. Neʼe hoko kia ʼau te ʼu meʼa lelei, kae ʼe mole ʼau ʼiloʼi peʼe fakagafua anai ke ʼau nofo ʼi henī ʼo aʼu ki ʼafea. ʼI te vāhaʼa ʼaenī kua hili, neʼe fakahā mai ʼe tuku mai te ʼaho katoa ke ʼau teuteuʼi ai taku mavae, kae neʼe fakatokatoka te faʼahi ʼaia, ʼo feala ai ke hoko atu taku nofo ʼi henī.”

Neʼe felāveʼi mo ʼihi kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi Kharkov, ʼi te temi nei ʼe ko te kolo muʼa ʼo Ukraine, pea neʼe nātou fetāgihi fiafia ai ʼi tanatou feʼalofaʼaki. Neʼe fai te ʼu fono ʼi te ʼu po fuli ʼo aʼu ki te māʼupō. Ki muli age, neʼe faitohi taku tāmai ʼo ʼuhiga mo te fakatahi ʼaia mo te ʼu tēhina, ʼo ina tohi fēnei: “ ʼE fakaʼofaʼofa te ʼaluʼaga ʼo te ʼu tēhina, he neʼe faʼao tanatou ʼu tohi ʼaē neʼe mole faʼa lahi pea neʼe agakovi te ʼu pule kia nātou, kae ʼe nātou fiafia pe.”

Neʼe fakahā te minisitelio ʼo taku tāmai ʼi Lusia ʼi te kaupepa makehe neʼe fai kia nātou ʼaē neʼe kau ki te avahi ʼo te filiale foʼou ʼi Saint-Petersbourg, ʼi Lusia ʼi te ʼaho 21 ʼo Sūnio 1997. ʼE ʼui e te kaupepa ko taku tāmai neʼe fekauʼi ki Moscou, pea ʼe fakahā e te kaupepa ʼaia neʼe ina maʼu te fakagafua ʼaē “ke ina tā te ʼu tohi e 15 000, ko te ʼu tohi Liberté pour les peuples pea mo te tohi Où sont les morts ? ke tufa ʼi Lusia.”

ʼI tana ʼosi liliu mai Lusia, neʼe hinoʼi taku tāmai ke feʼaluʼaki ʼo fai faka mafola ʼi Amelika. ʼI te potu saute ʼo Dakota, neʼe ina ʼaʼahi te ʼapi ʼo Nellena pea mo Verda Pool, te tautēhina fafine kua papitema pea neʼe nā misionea ʼi te ʼu taʼu ki muli age ʼi Pelu. Neʼe nā fakahā tanā leleiʼia ia te gāue kinakina ʼo taku tāmai ʼi te minisitelio, pea neʼe nā tohi fēnei: “Ko te ʼu tuagaʼane ʼaē kua matutuʼa, ʼe mole puli ia nātou te manatu faka pionie mokā fekauʼi nātou ki te ʼu fenua matāpule, heʼe mole lahi tonatou ʼu koloā kae fonu tonatou loto ʼi te ʼofa kia Sehova. ʼE ko te faʼahi ʼaia ʼaē neʼe ina uga nātou ke nātou fakahoko te gāue ʼaē neʼe nātou fai.”

Tana ʼOhoana Pea Mo Tana Takafoli Tuʼa Lua

Lolotoga ni ʼu taʼu, neʼe fefaitohiʼaki taku tāmai mo Clara Hubbert ʼaē neʼe nofo ʼi te motu ʼo Manitoulin, ʼi Ontario. Neʼe nā kau toko lua ki te fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi Columbus, ʼi Ohio ʼi te ʼaho 26 ʼo Sūlio 1931, ʼaē neʼe toʼo ai e te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu te higoa ʼaē ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. (Isaia 43⁠:​10-12) Hili te vāhaʼa katoa, pea nā ʼohoana. Mole fualoa, pea neʼe toe ʼalu taku tāmai ʼo fakahoko tana ʼaʼahi tuʼa lua ia te ʼu motu ʼo Caraïbes. Neʼe tokoni ai ki te fakatuʼutuʼu ʼo te ʼu fono pea mo akoako ʼihi ki te fai faka mafola ʼi te ʼu ʼapi.

Neʼe maʼu e taku faʼe te ʼu paki, mo te ʼu kate, pea mo te ʼu tohi mai Suriname, mo Saint-Kitts pea mo te tahi ʼu koga meʼa. Neʼe fakamatala e taku tāmai ʼi tana ʼu tohi ʼaia, te tuputupu ʼo te gāue fai faka mafola, pea ʼi ʼihi temi neʼe talanoa ai ki te ʼu manulele, mo te ʼu faʼahiga manu, pea mo te ʼu fuʼu ʼakau ʼo te ʼu fenua ʼaē neʼe ʼalu kiai. ʼI Sūnio 1932, neʼe ʼaʼahi katoa e taku tāmai ia Caraïbes, pea neʼe toe liliu vakalele ki Kanata, ʼi te ʼu lapalasi neʼe mole totogi kovi. Ki muli age, ko ia mo taku faʼe neʼe nā kau fakatahi ki te fai faka mafola temi katoa, pea ʼi te temi momoko ʼo te taʼu 1932 pea mo te 1933, neʼe nā nonofo ʼi te koga meʼa ʼo Ottawa mo te kau minisi fai faka mafola temi katoa.

Neʼe Mole Maʼuli Fualoa Mo Tona Famili

ʼI te taʼu 1934, neʼe tupu toku tokolua ko David. ʼI tana kei veliveli, neʼe tuʼu ʼi te kalato ʼaiʼaga puloga ʼo taku faʼe, pea neʼe ina akoako ai tana ʼu “faiakonaki.” ʼI tona maʼuli katoa, neʼe faʼafai ʼi te gāue kia Sehova ohage ko tana tāmai. Ko ia mo taku ʼu mātuʼa, neʼe nātou ʼolo motokā, ʼo nātou haʼi te ʼu meʼa fakatatagi ki tanatou fuga motokā, pea nātou ʼaʼahi ai te ʼu kokelekasio mai te potu esite ʼo Kanata ki te potu uesite. Neʼe ʼau tupu ʼi te taʼu 1938, ʼi te temi ʼaē neʼe ʼaʼahi ai e taku tāmai ia Colombie-Britannique. ʼE manatuʼi e David neʼe hili ʼau e taku tāmai ki te palepale pea ko ia, mo taku faʼe pea mo David neʼe nātou tuʼutuli ia tafa ʼo te palepale, pea neʼe fai e taku tāmai te kole fakafetaʼi ʼo ʼuhiga mo ʼau.

ʼI te temi momoko ʼo te taʼu 1939, neʼe mātou nonofo ʼi Vancouver he neʼe ʼaʼahi e taku tāmai te ʼu kokelekasio ʼo te koga meʼa ʼaia. ʼI te ʼu tuʼuga tohi ʼaē neʼe mātou tānaki lolotoga te ʼu taʼu, neʼe ʼi ai te tohi neʼe ina fai ʼi te ʼaho 14 ʼo Sanualio 1939, ʼi tana nofo ʼi Vernon, ʼi Colombie-Britannique. Neʼe faitohi taku tāmai ki taku faʼe, mo David pea mo Ruth, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau ʼuma mamahi atu.” ʼI te tohi ʼaia neʼe ina fai ai te ʼu palalau kia mātou takitokotahi. Neʼe palalau ʼo ʼuhiga mo te lahi ʼo te taʼukai kae ʼe tokosiʼi te hahaʼi gāue.​—⁠Mateo 9⁠:​37, 38.

Hili te vāhaʼa ʼi tana ʼosi liliu mai Vancouver, neʼe pogia taku tāmai ʼi te fono. Neʼe sivi ia ia ʼi te lopitali pea neʼe maʼu tona kosea ʼi tona ʼuto, pea neʼe mate ʼi te ʼaho 1 ʼo Maio 1939, ʼo ʼosi ai tona maʼuli ʼi te kele. Neʼe ʼau māhina hiva pea neʼe kua teitei taʼu nima ia David. Ko tamatou faʼe ʼofaina, ʼaē neʼe toe ʼamanaki mo ia ke maʼuli ʼi selo, neʼe nofo agatonu ki te ʼAtua ʼo aʼu ki tona mate ʼi te ʼaho 19 ʼo Sūnio 1963.

ʼI te tahi tohi neʼe fai e taku tāmai ki taku faʼe, neʼe hā lelei tana leleiʼia te pilivilesio ʼaē ko te ʼave ʼo te logo lelei ki te ʼu fenua kehekehe. Neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe manavaʼofa Sehova ʼi tana fakagafua ʼaē ke ʼau ʼalu ki te ʼu fenua ʼaia ohage ko he mālama moʼo ʼave te logo ʼo te Puleʼaga. Neʼe vikiʼi ai tona huafa taputapu. Logola taku mole mālohi, taku mole poto, pea mo toku ʼu vaivaiʼaga, kae neʼe gigila tona kolōlia.”

ʼI te temi nei, ko te ʼu fānau ʼa George pea mo Clara Young, mo tonā ʼu mokopuna, ʼo toe feiā mo tona ʼu mokoliha, ʼe nātou tauhi mo nātou kia Sehova, totatou ʼAtua ʼofa. Neʼe ʼui mai neʼe tau fakaʼaogaʼi e taku tāmai te vaega ʼo Hepeleo 6⁠:​10, ʼaē ʼe ina ʼui fēnei: “E mole agakovi te Atua pea e mole ina galoi tautou gaue mo toutou ofa nee koutou fakaha o uhiga mo tona Huafa.” ʼO feiā mo mātou, ʼe mole galo kia mātou te ʼu gāue ʼo tamatou tāmai.

[Paki ʼo te pasina 23]

Ko taku tāmai, ʼaē ʼi te faʼahi mataʼu, mo tona ʼu tēhina e toko tolu

[Paki ʼo te pasina 25]

Taku tāmai (ʼaē ʼe tuʼu) mo te ʼu Tēhina ko Woodworth, mo Rutherford, pea mo Macmillan

ʼI lalo: ko taku tāmai (ʼi te faʼahi hema taupotu) mo ʼihi atu pea mo te Tēhina ko Russell

[Paki ʼo te pasina 26]

Taku tāmai mo taku faʼe

ʼI lalo: Tonā ʼaho ʼohoana

[Paki ʼo te pasina 27]

Ko ʼau mo David pea mo taku faʼe hili kiai ni ʼu taʼu ʼi te mate ʼo taku tāmai

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae