Kua Ōvi Mai ‘Te Temi ʼo Te Fakafoʼou’!
ʼI muʼa ʼo te hake ʼa Sesu ki selo, ko ʼihi ʼi tana kau tisipulo agatonu, neʼe nātou fehuʼi age: “Aliki, pe ko te temi aeni e ke laga ai te puleaga o Iselaele?” ʼE ʼiloga ʼi te tali ʼa Sesu ʼe fakalaka anai he kiʼi temi ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo te Puleʼaga. Lolotoga te temi ʼaia, ko tana kau tisipulo ʼe nātou fai anai te gāue lahi. Neʼe tonu ke nātou liliu ko he kau fakamoʼoni ʼa Sesu “i Selusalemi, mo Sutea katoa; mo Samalia o kaku ki te u tuakoi o te kelekele.”—Gaue 1:6-8.
KO TE gāue ʼaia neʼe mole feala hona fakahoko ʼi he ʼu kiʼi ʼaho, pe ko he ʼu kiʼi vāhaʼa, peʼe ʼi he ʼu kiʼi māhina. Kae neʼe mole toe lotolotolua te kau tisipulo, he neʼe nātou kamata te fai faka mafola. Kae neʼe mole galo kia nātou te fakafoʼou ʼaē ka hoko. Neʼe palalau te ʼapositolo ko Petelo ʼi muʼa ʼo te hahaʼi tokolahi neʼe maʼopoʼopo ʼi Selusalemi, ʼo ina ʼui fēnei: “Koutou fakahemala mo tafoki mai ke hihiko autou agahala, pea e koutou mau ai he temi mokomoko i te afiomai a te Aliki, mo ina fekaui mai Kilisito ae kua fakanofo kia koutou, ia Sesu. Iaʼia e maua Selo ke ina tali, o kaku ki te temi [“ ʼo te fakafoʼou,” MN ] ai te meafuape, nee folafola ki ai te Atua aki te gutu o ana polofeta maonioni mai te temi mua.”—Gaue 3:19-21.
Ko te ‘temi ʼo te fakafoʼou’ ʼaia neʼe tonu ke iku ki “te ʼu temi mokomoko” mai ia Sehova. Ko te fakafoʼou ʼaē neʼe fakakikite neʼe tonu ke hoko ʼi ʼona ʼaluʼaga e lua. ʼUluaki, ʼe ʼi ai anai te fakafoʼou mokomoko ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼaē ʼe lolotoga hoko ʼi te temi nei. Lua, ʼe hoa mai kiai te fakatuʼu ʼo te palatiso ʼi te kele.
ʼE Kamata Te Temi ʼo Te Fakafoʼou
Ohage ko tona fakahā e te ʼapositolo ko Petelo ki te hahaʼi tokolahi ʼi Selusalemi, ‘ ʼe tali Sesu ʼi te lagi.’ Neʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼo aʼu ki te 1914, ʼi te temi ʼaē neʼe fakanofo hau ai Sesu pea mo kamata tana pule ʼi tona ʼuhiga Hau ʼaē neʼe fakanofo e te ʼAtua. ʼI te lakaga ʼaia, neʼe fakakikite e Petelo, ʼe “fekauʼi” anai e Sehova tona ʼAlo, ko tona faka ʼuhiga ʼe Ina fakagafua anai kia Sesu ke ina fakahoko tona tuʼulaga ʼi tona ʼuhiga fakafofoga tāfito ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua. ʼAki he lea fakatātā, ʼe fakahā e te Tohi-Tapu te meʼa ʼaē ka hoko: “Pea neʼe ina [te kautahi ʼa te ʼAtua ʼi selo] fānauʼi te tama, te tamasiʼi tagata, [ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe Hau ai Sesu Kilisito] ʼaē ʼe tonu ke ina takitaki te ʼu puleʼaga fuli ʼaki he tokotoko ukamea.”—Apokalipesi 12:5, MN.
Kae neʼe mole fia fakalogo te ʼu puleʼaga ki te takitaki ʼa Kilisito. Neʼe nātou palalau kovi ʼo ʼuhiga mo tana kau fakafofoga agatonu ʼaē ʼi te kele, ʼaē ia ʼaho nei ʼe fakahigoa ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼO mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa te kau ʼapositolo, neʼe mole lotolotolua te kau Fakamoʼoni moʼo fai “te gāue ʼaē ko te fakamoʼoni kia Sesu.” (Apokalipesi 12:17, MN ) ʼI te ʼu fenua kehekehe, neʼe hoko ai mo te ʼu fakafeagai ki te gāue ʼa te kau Kilisitiano fakamalotoloto ʼaia. ʼI te 1918, ko te kau takitaki ʼo te Petele ʼo te Sosiete Watch Tower ʼi Brooklyn, ʼi New York, neʼe fakamāuʼi nātou ʼo ʼuhiga mo te ʼu fasituʼu ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo nātou pea neʼe pilisoniʼi nātou ʼi he temi loaloaga. Lolotoga te temi ʼaia, neʼe hage kua vaivai te gāue ʼa te kau fakamoʼoni ʼo te temi ʼaia ʼaē ʼe “kaku ki te u tuakoi o te kelekele.”—Apokalipesi 11:7-10.
Kae ʼi te taʼu 1919, ko te kau takitaki ʼo te Petele ʼaē neʼe pilisoniʼi neʼe faka ʼāteaina pea ki muli age neʼe molehi te ʼu fasituʼu fuli ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo nātou. Neʼe nātou foimo fakatuʼutuʼu atu aipe tanatou gāue fakalaumālie. Talu mai ai, ko te hahaʼi ʼa Sehova kua nātou maʼu te mahu fakalaumālie ʼe mole hona fakatatau.
Ko te gāue mālohi neʼe fai moʼo akoʼi te hahaʼi ʼo te ʼatu ʼu puleʼaga ke nātou mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatotonu e Kilisito ki tana kau tisipulo. (Mateo 28:20) ʼE ko he meʼa fakafiafia hatatou sio ki niʼihi neʼe nātou fakafeagai mālohi ki muʼa atu, pea ʼi te temi nei kua nātou fetogi tanatou faʼahiga manatu! Kua nātou līaki te ʼulugaaga ʼāfea, ʼaē ʼe ina fakatupu te ʼu faʼahiga aga ohage ko te “ita,” “te fasituʼu,” pea mo te “tauvele,” pea kua nātou fetogi ʼaki te ʼulugaaga foʼou, “ ʼaē ʼaki te mālama totonu, ʼe ina fakafoʼou ia ia ki te paki ʼo te [ʼAtua] ʼaē neʼe ina fakatupu ia ia.” ʼI tona ʼuhiga fakalaumālie, ko te ʼu palalau ʼa te polofeta ko Isaia ʼe hoko ʼi te temi nei: “Ko te lupo [ko he tahi ʼe ina maʼu te ʼu agaaga ʼo te lupo] ʼe nofo faka temi anai mo te akeno tagata [ko he tahi ʼe agavaivai], pea ko te leopa ʼe takoto fakatahi anai mo te ʼuhiʼi tao, pea ko te ʼuhiʼi pipi, pea mo te laione mui, pea mo te manu ʼaē neʼe fafaga lelei, ʼe nātou fakatahi fuli anai.”—Kolose 3:8-10, MN; Isaia 11:6, 9.
Ko Te Tahi Fakafoʼou Kua Ōvi Mai!
ʼO hilifaki ki te fakafoʼou ʼaē neʼe hoko ʼi te palatiso fakalaumālie ia ʼaho nei, kua ōvi mai te temi ʼaē ka liliu ai anai te kele ko he palatiso. ʼI te temi ʼaē neʼe fakanofo ai e Sehova totatou ʼu kui ko Atama mo Eva ʼi te ʼōloto ʼo Eteni, ko te palatiso neʼe ko he potu veliveli ʼo te kele. (Senesi 1:29-31) Koia ʼaē ʼe feala ai ke tou ʼui ko he Palatiso kua fakafoʼou. Kae ʼi muʼa ʼo te hoko ʼo te faʼahi ʼaia, ʼe tonu ke pulihi ʼi te kele te lotu hala ʼaē ʼe ina fakalainoaʼi te ʼAtua. ʼE fakahoko anai te faʼahi ʼaia e te ʼu puleʼaga politike ʼo te mālama ʼaenī. (Apokalipesi 17:15-18) ʼOsi ʼaia, pea fakaʼauha anai te hahaʼi fai politike pea mo te hahaʼi fakatau koloā, pea mo nātou ʼe lagolago kia nātou ʼaia. ʼI te fakaʼosi leva, ko te ʼu fili fakamuli ʼo te ʼAtua—ia Satana te Tevolo pea mo tana ʼu temonio—ʼe fakamaʼu anai nātou ia taʼu e afe—lolotoga te temi ʼaē ka fakafoʼou ai te kele. Lolotoga te temi ʼaia, “ ʼe fiafia anai te toafa pea mo te potu fenua ʼaē ʼe kele toafa, pea ʼe fiafia anai te potu lāvaki pea ʼe fisi anai ohage ko te safalani.” (Isaia 35:1) ʼE mole toe ʼi ai anai he maveuveu ʼi te kele katoa. (Isaia 14:7) ʼE toe fakatuʼuake anai mo te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼaē kua mamate, ke nātou maʼuʼuli ʼi te kele. Ko te hahaʼi fuli pea mo meʼa fuli, ʼe nātou maʼu anai te ʼu tapuakina ʼo te fakafoʼou ʼaē ka hoko ʼaki te sakilifisio faitotogi. (Apokalipesi 20:12-15; 22:1, 2) ʼE mole toe ʼi ai anai ni hahaʼi kivi, ni hahaʼi tuli, peʼe ko ni hahaʼi māʼimoa ʼi te kele. “ ʼE mole he tahi ʼe ina ʼui anai: ‘ ʼE ʼau mahaki.’ ” (Isaia 33:24) ʼI he kiʼi temi nounou ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼAfio ʼa Kilisito ia Taʼu e Afe, ko te Tevolo pea mo tana ʼu temonio ʼe tuku age anai ʼi he kiʼi temi siʼisiʼi, pea ʼe tou sio ai anai peʼe fakahoko feafeaʼi anai te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ki te kele ʼi te temi ʼaia. Pea ʼe fakaʼauha anai nātou ʼo talu ai.—Apokalipesi 20:1-3.
ʼI te temi ʼaē ka ʼosi ai te ʼu taʼu e afe ʼo te fakafoʼou, “ko te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe mānava” ʼe nātou vikiviki anai kia Sehova, pea ʼe nātou fai anai ʼi te potu fuli ʼo te kele te vikiviki ʼaia ʼo talu ai. (Pesalemo 150:6) ʼE koutou kau anai koa ia nātou ʼaia? Ei, ʼe feala.